Wikipedia, preuređivanje izgleda stranice ?

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvati

http://en.wikipedia.org/wiki/Croats


Kako napraviti ove slike u desnom kutu gore ?

http://en.wikipedia.org/wiki/Bosniacs

Red ozbiljnih stvari, pa onda mitomanija i mitologija, pa onda opet red historijski korektnih stvari.

Naravno - genocid i okupacija od strane Hrvatske i Srbije. Hrvati i Srbi imaju hegemonističke aspiracije u BiH, a onda se nameće da oni kao nemaju.

Nema mi jačih od wikpedia intelektualaca, još kad mi neko u raspravi kao argument postavi link na wikpediu, najrađe bi ga pljunuo.

Zapravo je u ekonomiji i pravnim pojmovima ili slučajevima (za obrađivanje common law sustava) vrlo dobra. Često je koristim usporedno s pravnim leksikonom i to po preporuci profesora.

Za englesku - napravi korisnički račun, dođi na sljedeću stranicu

http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Croats_image_array

klikni na Edit i ukloni onu boljševičku prikazu iz Kumrovca.

Za hrvatsku nemam pojma. Međutim, uzmi u obzir da na engleskoj wikipediji imaš gomilu jugofašista i njihovih praznoglavih sljedbenika koji su posvetili cijeli život obnovi digitalne Jugoslavije kad već ne mogu ostvariti novu u stvarnosti. Ako ti se da cijele dane bdjeti nad svojim upisom onda u redu ali ako ne onda ti je rad skoro uzaludan.

A jel' znaš kako praviti one sličice u desnom kutu gore ( poznate osobe ) ?

Koliko imamo poznatih osoba, mogli nismo to staviti na wikipediu ?
http://www.croatia.org/crown/articles/9663/1/Dr-Slaven-Letica-If-Streets-Could-Talk-Kad-bi-ulice-imale-dar-govora.html

Nisam siguran što misliš pod praviti ali evo.

Ako nema slike moraš naći nekoga na internetu tko je napravio sliku željene osobe i tražiti ga za dopuštenje da ju staviš na zajednički poslužitelj vikipedije da ne kršiš autorska prava. Ako ti dopusti onda ju staviš na poslužitelj ali se moraš registrirati na njega prije nego što možeš raditi. Zatim odeš lijevo dolje na "Postavi datoteku". Druga mogućnost je da sam slikaš neku poznatu osobu ili bar njezinu bistu na javnom mjestu pa onda ne trebaš tražiti nikakva dopuštenja i staviš ju na poslužitelj.

A ako već postoji slika i želiš ju umetnuti u onaj predložak onda iskopiraš njezino ime, npr. File:FranjoTudman.JPG i umetneš umjesto npr. Marulića:

| [[File:Tomislav crop.jpg|80x100px]]
| [[File:KraljTomislav.jpg|80x100px]]
| [[File:Marko Marulic bust.jpg|80x100px]]
| [[File:Nikola Zrinski crop.jpg|80x100px]]
|-
| style="background-color:#fee8ab" | [[Tomislav of Croatia|Tomislav]]
| style="background-color:#fee8ab" | [[Demetrius Zvonimir of Croatia|Zvonimir]]
| style="background-color:#fee8ab" | [[Marko Marulić]]
| style="background-color:#fee8ab" | [[Nikola Šubić Zrinski|Nikola Š. Zrinski]]
|-

pretvoriš u

| [[File:Tomislav crop.jpg|80x100px]]
| [[File:KraljTomislav.jpg|80x100px]]
| [[File:FranjoTudman.JPG|80x100px]]
| [[File:Nikola Zrinski crop.jpg|80x100px]]
|-
| style="background-color:#fee8ab" | [[Tomislav of Croatia|Tomislav]]
| style="background-color:#fee8ab" | [[Demetrius Zvonimir of Croatia|Zvonimir]]
| style="background-color:#fee8ab" | [[Franjo Tuđman]]
| style="background-color:#fee8ab" | [[Nikola Šubić Zrinski|Nikola Š. Zrinski]]
|-

Pa to je onda lako, morat ćemo nešto malo popraviti

Wikipedija je bolja i jasnija od većine stručnih knjiga, za mnoga područja. Pogotovo za ne-humanističke znanosti.

Mislim naravno na wikipediju na engleskom.

Ma i hrvatska Wikipedia najčešće nije loše, iako ima članaka koji su prekratki ili nejasni. Iznimka su, naravno, neki članci koji obrađuju povijesne i političke teme, gdje se vidi pristranost autora. Ali, opet, pristranost postoji i u ozbiljnim publicističkim, pa i znanstvenim djelima, zapravo je pitanje može li se o takvim temama nepristrano govoriti. Neki, eto, pljuju po Wikipediji da bi ispali intelektualci i pravili se pametni.

Wikipedija je ok kao polazna točka za skupljanje pouzdanih informacija, jer sadrži brdo linkova na izvore. Za sve drugo što je iznad razine rasprave u birtiji teško.

Što se engleske wikipedije tiče, samo treba pogledati pojedine članke o našim ratovima iz devedesetih.

Ma opet kažem zavisi o području.
Netko tko je pravnik ili povjesničar sigurno neće ozbiljno uzimat Wikipediju.
U "egzaktnijim" disciplinama koje se ne bave "gatanjima" i "interpretacijama", dakle u tehničkim i prirodnim znanostima, pa čak i geografiji i ekonomiji, članke pišu i dorađuju isključivo ljudi koji se time bave, ostalo se briše, smatra se vandalizmom, ili kratko traje, a i s pedagoške strane mnogi članci su zavidni, ne samo sa strane točnosti.
Neki članci su šturi, no ima mnogih primjera kada su izvrsni. Npr. teško ćeš u nekoj knjizi naći ovako dobro objašnjenu sp hibridizaciju, s hrpom primjera, hiperlinkova koji jednim klikom vode na dodatna i detaljnija objašnjenja itd.
http://en.wikipedia.org/wiki/Orbital_hybridisation

Za humanističke znanosti vjerujem da ima zbrke, svađa, sukobljenih propagandi itd., a pogotovo oko onoga što je na bilo koji način povezano s politikom, marketingom, religijom itd.

Ja osobno sam napravio dosta intervencija na članke bitne za Hrvate BiH, na više jezika, i recimo da sam "točku ravnoteže" mnogih članka pomaknuo za preko 20%.

Nisi mogao izdržati bez "gatanja" i "intepretacija", je li. Ma pravo i nije toliko loše, moram priznati (na engleskom), ali mjerilo o tome hoće li se nešto koristiti ili ne, odnosno uzimati za ozbiljno, nije u tome da svatko ide individualno procjenjivati je li nešto točno ili ne. Ključ je u proceduri. Zna se da se kao ozbiljni izvor uzimaju časopisi s dvostrukom slijepom recenzijom, koji su u tim i tim bazama, u pravu se uzimaju primarni izvori (zakoni, presude) jer su ih donijela tijela koja odlučuju i njihova interpretacija je bitna, itd. Dakle, poanta je u tome da postoji univerzalni provjerljiv kriterij, a ne da se stvar svodi na nečije tumačenje.

To je ljudima na ovim prostorima najteže shvatiti. Onda se čude kad nisu indeksirani pa ne dobiju lovu koju su htjeli.

Ja sam odavno pokazao respekt za pravnu znanost, molim lijepo.

Pravo je ujedno jedina društvena disciplina s kojom mogu zamisliti da se bavim. Jer jedina sadrži dovoljnu dozu logike.


Al hebiga kad život traje samo oko 90 godina.

Ma to je više bila usputna primjedba, važniji je ovaj ostatak. Dakle, ključ je u proceduri verifikacije i zato se Wikipedija ne može koristiti kao izvor za citiranje u stručnim/znanstvenim publikacijama. Ostalo ok.

Dobro ljudi... Dobar je Wiki. Naravno povijesne teme i sl. su dosta li - la, subjektivne, jer njih nuzno prati i politika te opredjeljenost autora itd. Ali opet, to nije samo u slucaju Wikipedije.

Izbjegavam povijest i politiku na wikipediji. Ostalo je jako prihvatljivo. Pogotovo filozofija, sve prirodne znanosti, zemljopisni faktografski podaci, tisuće i tisuće malih zanimljivosti, koji nisu pod političkim utjecjem.

Postoji jedna njemačka Wiki za povijest. Jebeno je dobra i kvalitetna. Zabranjena u Njemačkoj, ne znam u kojoj državi Njemci to održavaju, ti moroni ne vole čuti ni jednu sitnicu normalnog o WWII, iako se stvarno tako dogodilo.

Onda je ta stranica vjerojatno izrazito pronazi, ne zaboravi da je kod nas problem kad se ulica nazove po ustaskom ministru kulture, dok svabe nazivaju ulice po rommelu...

Povijest nikad nije "pro". Tako je kako je bilo, ne može se svoje izmišljati i dodavati.
Zabranili je onakvi koji sa fotografija Churchilla retuširaju cigare da ne postoje. Draža mi ta njemačka Wiki stranica nego politički korektni moroni. Ti si naravno slobodan birati stranu kako tebi volja.

Ne mogu ništa reći protiv stranice koja je jedna od najčešćih koje posjećujem.
Laže onaj tko kaže da mu wikipedija nije pomogla, meni jest, u studiju i izvan njega.
Knjige su pouzdanije, no w. nudi informaciju jednim klikom.
Nepouzdanija od knjiga, no svakako pouzdanija od interneta, uzevši kao cjelinu.
To više jer je dostupna u više verzija na više jezika.

Wikipedija je dobra za stvari koje nemaju veze s politikom i poviješću a to su šport i prirodne znanosti. Pored toga, uvijek su zanimljive galerije slika, zastava, zemljovida i sličnih stvari i tu nema većih nedostataka. Problemi se javljaju u temama podložnim političkim i ideološkim prepucavanjima gdje se uvijek nađu neki plaćenici ili fanatici koji pomoću vikipedije žele nametnuti svoju promidžbu. Za nas je tu najzanimljiviji slučaj hrvatskog jezika nad kojim bdije skupina tko zna kakvih političkih, nacionalnih i ideoloških fanatika i koja je fašističkim metodama pretvorila hrvatski jezik (i srpski) u nekakvu podskupinu prirodnog i povijesno utemeljenog srpskohrvatskog jezika. To je jedan školski primjer specijalnog rata.

Famous British "red coat."

During the royal wedding, the millions around the world saw
that Prince William chose to wear a uniform that included the
famous British "red coat."

Many people have asked, "Why did the British wear red coats
in battle?"

A long time ago, Britain and France were at war.
During one battle, the French captured a British Colonel.
They took him to their headquarters and the French
General began to question him.

Finally, as an afterthought, the French General asked,
"Why do you British officers all wear red coats?
Don't you know the red material makes you easier targets
for us to shoot at?"

In his casual, matter-of-fact, way, the officer informed the
General that the reason British officers wear red coats is
so that if they are wounded, the blood won't show,



…and the men they are leading won't panic.

And that’s why, from that day forward,



all French and Serbian Army officers have worn green and brown pants …