Majić odgovorio muftiji Dedeviću: U 500 godina u Mostaru su izgrađene samo dvije crkve, a džamije?
Objavljeno 21.12. - 19:58

Generalni vikar Mostarsko- duvanjske biskupije don Željko Majić osvrnuo se na reakciju mostarskog muftije Salema Dedovića na Promemoriju koju je biskup mostarsko-duvanjski i upravitelj Trebinjsko-mrkanski dr Ratako Perić uručio hrvatskom članu Predsjedništva BiH dr Draganu Čoviću. U osvrtu upućenom muftiji Dedovižu, kojeg prenosi Hrvatski Medijski Servis, vikar don Željko Majić piše:

Osvrćemo se na Vaše „Saopćenje za javnost“, od 16. prosinca ove godine, koje su u dijelovima prenijeli pojedini portali, a Vi ga u cijelosti objavili na službenoj web stranici Mostarskoga muftijstva. Povod je Vašemu priopćenju Promemorija ovoga Ordinarijata, od 11. prosinca, adresirana na člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskoga naroda dr. Dragana Čovića, a koju su potpisali biskup i generalni vikar. Naša Promemorija najvišemu državnom predstavniku, koji je na proteklim izborima zadobio većinsko povjerenje naroda kojemu je Katolička Crkva pratilja već četrnaest stoljeća, nijednom riječju ne niječe niti oduzima pravo drugim narodima i vjerskim zajednicama u ovoj državi i u ovom Gradu. Želimo vjerovati da na sličan način postupate i Vi u razgovorima s onima kojima je Vaš narod dao političko povjerenje kao i s drugim političkim čelnicima i nositeljima civilne vlasti.

U Promemoriji su iznesena mišljenja i stavovi, problematika, i očekivanja od novoizabrane vlasti. Uostalom, u njoj ništa nova što do sada nije kazano i što velikoj većini, ne samo katolika i Hrvata, nije dobro poznato. Pa zato i promemorija – podsjetnik na ono u predizbornom natjecanju obećano i više puta službeno traženo, i što se s pravom očekuje, ne samo od pojedinih političkih skupina i osoba, nego i od cjelokupne društvene i političke zajednice, kao temeljan zahtjev pravednosti na kojoj su jedino mogući duh dijaloga, izgradnja mira i povjerenja, i prosperitet društva i države.

Svoja mišljenja, probleme i očekivanja izrazili smo u tri točke. Vi ne slijedite tu metodologiju. No, radi boljega razumijevanja, mi ćemo se i u ovom osvrtu poslužiti istim načinom s nadom da će čitatelji prepoznati cjelovitost Vaše misli i našega viđenja, i u onomu u čemu se slažemo kao i u onomu u čemu se razilazimo.

Rješenje otvorenih pitanja vjerskih zajednica u BiH

Pozdravljamo Vašu spremnost oko zajedničkoga nastupa za rješenje otvorenih pitanja koja muče vjerske zajednice u BiH. Nadamo se da će novoizabrana vlast smoći snage i konačno i stvarno priznati Crkvama i drugim vjerskim zajednicama pravni status i općedruštveno koristan rad te zakonima regulirati zdravstveno i mirovinsko osiguranje i pravične nadoknade vjerskim službenicima i svima stalno uposlenima u vjerskim institucijama za njihov humani, kulturni i profesionalni rad. Jednako i u karitativno-socijalnim ustanovama kao i u bolnicama, vrtićima, kazneno-popravnim domovima i u odgojno-obrazovnim zavodima; da će se konačno donijeti zakon o restituciji ili denacionalizaciji nepravedno oduzete imovine. Spremni smo preko svojih predstavnika aktivno sudjelovati u izradi zajedničke osnove i nastupa pred civilnim vlastima u ovim pitanjima na svim razinama.

Politički okvir na državnoj i lokalnoj razini

Nije uputno da vjerski predstavnici otvaraju političke polemike. Ali u mjeri u kojoj politika pogađa pojedinca i zajednicu, ne treba se ustezati te i o toj temi progovoriti, uvažavajući demokratske dosege i ustavne odredbe. Bosna i Hercegovina država je konstitutivnih naroda ili nije uopće država. Konstitutivnost pretpostavlja jednakost i ravnopravnost u svemu i na svim razinama. Na žalost – to barem nikomu nije teško vidjeti, samo je pitanje hoće li i priznati – konstitutivni hrvatski narod kao najmalobrojniji u BiH nalazi se u neravnopravnu ili točnije u obespravljenu položaju. Recimo i ovdje: Daytonski sporazum po kojemu je jednomu narodu kojega je 32% u zemlji dodijeljeno 49% zemlje, po kojemu je nedopustivo omogućeno etničko čišćenje i nepravedno stvoren državno-političko-ustrojstveni okvir, i nakon kojega se u političkoj prašumi ustavnih promjena i više od stotinu „amandmana“, gdje se ni domaći građanin a vjerojatno ni vanjski kolonizator ne snalazi, praktično je osudio hrvatski narod na nestajanje! Da Vas podsjetimo na onu imperijalističku rečenicu izrečenu kardinalu Puljiću u Sarajevu još 2001. godine: Vi se Hrvati trebate ili „asimilirati ili emigrirati!“?

I čemu bi služila većina tih političkih zakrpa ili amandmana na ovom političkom be-ha loncu, nego tomu da se radikalno provede ta politička odluka udruženoga pothvata protiv jednoga naroda? To je ljudski, moralno, narodno, politički i vjerski nedopustivo i neprihvatljivo! Kako protiv ovoga ne podignuti glas i ne očekivati i od drugih, kojih se ovo izravno ne tiče, da u duhu svega „multikulturalnoga“, „multireligioznoga“ itd., koje se neprestano naglašava, stvarno porade na ispravljanju nepravde! Umjesto toga, od čelnoga političara Vašega naroda, odmah nakon prošlih izbora, 14. studenoga, čusmo ovakvu imperijalističku: Nećemo udovoljiti zahtjevima hrvatskih stranaka u BiH predvođenih HDZ-om BiH koji zagovaraju stvaranje hrvatskog entiteta, posebne izborne jedinice, televizijskog kanala, škole! Zašto ne udovoljiti stvaranju škole s hrvatskim programom? Televizijskoga kanala na hrvatskom jeziku i s hrvatskim programom? Posebne hrvatske izborne jedinice itd.? Je li to protivno konstitutivnosti hrvatskoga naroda?

U svom Saopćenju kažete: Gospodin biskup ne može tražiti za svoj narod u Mostaru primjenu principa „jedan čovjek jedan glas“ čime se omogućava majorizacija i diskriminacija jednog naroda, a zanemarivati politički sistem koji reguliše odnose između Bošnjaka i Hrvata u drugim kantonima i na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.

Gospodine muftija, što to regulira odnose jednakopravnosti između Bošnjaka i Hrvata u drugim županijama i na razini Federacije BiH? Izbor hrvatskoga člana predsjedništva u dva navrata? Ili, možda, povlačenje instituta zaštite nacionalnih interesa bošnjačkoga kluba s obzirom na zakon o RTV kanala na hrvatskom jeziku? Ili jednak broj parlamentarnih mjesta i ministarskih fotelja, ili dužnosničkih ureda javne uprave? Ili …?

Koliko nam je poznato, Ustav određuje razine vlasti, a i Izborni zakon ove zemlje razlikuje način provedbe izbora na razini lokalne samouprave, županija, entiteta i države. Visoki predstavnik 2004. nametnuo je poseban i jedinstven Statut za Grad Mostar, različit od statuta svih 130 tadašnjih općina. Nije li, u najmanju ruku, čudno da od svih be-ha gradova samo u Mostaru vrijedi poseban Statut? Ili Vi to čudovište ne uočavate? Ustavni je sud proglasio Statut djelomično neustavnim. Sada se ponovno traži neki poseban status. Sadržaj Promemorije i stav ovoga Ordinarijata jest da Mostar treba graditi kao jedinstven grad, u kojem vrijede ista izborna pravila kao i u svim drugim gradovima u BiH. Ni uz najbolju volju ne možemo razumjeti u čemu bi to bila majorizacija jednoga naroda nad drugim u Mostaru ako to nije u drugim gradovima Bosne i Hercegovine. Zar zbilja ne vidite da je po ovom Statutu na djelu nepravda prema hrvatskom narodu u ovomu gradu?

Crkva Kristova Uskrsnuća

Vama je sigurno poznato da je Mostar kroz cijelo Otomansko carstvo – do vremena kada je izgrađena crkva sv. Petra i Pavla (1867., blagoslovljena 1872.) – bio bez katoličkoga vjerskog objekta – crkve. A ne može se reći da nije bilo katolika i prije Osmanskog osvajanja i za vrijeme toga Carstva kada su brojne crkve srušene a na temeljima nekih od njih sagrađene džamije? Vjerujemo da Vam je isto tako poznato da su preko 100 godina (1881.-1990.) u Mostaru gradonačelnici bili mahom ne-Hrvati i da se u tom vremenu na jedvite jade izgradila samo jedna katolička crkva! Naime, tek 1980., nakon puno muke, posvećena je katedralna crkva u čast Marije Majke Crkve i Kraljice neba i zemlje. A ne može se nikako reći da je u to vrijeme katolika bio neznatan broj! Dakle, u 500 godina samo dvije crkve! A džamijȃ? Da ih prebrojimo?

I evo nas u tzv. demokratskom vremenu i novom društvenom uređenju. I što imamo? Katolički vjerski objekt iz austrijskoga doba u Sjevernom logoru, nakon što ga je bezbožnička vlast pretvorila u muzej, za vrijeme posljednjega rata služio je za slavljenje sv. Mise, sada je pretvoren u džamiju, iako se znalo da je povijesno i stvarno katolički. U njemu je zatečen oltar i sve potrebito za slavlje sv. Mise; a crkva za župu od gotovo 20.000 vjernika nikako da se makne iz temelja.

Gradnja crkve Kristova Uskrsnuća istinska je potreba vjernika župe Svetog Ivana apostola i evanđelista koja je najbrojnija – vjerujemo ne samo katolička – vjerska zajednica u Hercegovini. Vjernici ove župe sada se na liturgijska i crkvena slavlja okupljaju u neadekvatno preuređenu vojnom skladištu. Ugovor o korištenju istječe 2016. Stoga Vaša: Pomno iščitana riječ mostarsko-duvanjskog biskupa, kao da je u spomenutoj promemoriji hrvatskom članu Predsjedništva, ali i Gradonačelniku i svim gradskim strukturama u upravi Grada, ultimativna, i ona glasi: rok za izgradnju započete crkve Kristova Uskrsnuća je 2016. godina!, najmanje je pomno iščitana. Jer ne radi se ni o kakvu „ultimatumu“, nego o svraćanju pozornosti na probleme u kojima se nalazi Katolička Crkva u ovomu gradu i vjernička zajednica župe Svetog Ivana. Vi kao vjerski čelnik jedne vjerske zajednice trebali biste među prvima razumjeti ovu zabrinutost odgovornih u ovoj mjesnoj Crkvi.

Prostor za crkvu Kristovog uskrsnuća nije darovan, već kupljen

Prostor na kojem je započeta gradnja bio je jedini slobodan građevinski prostor na području župe. I nije darovan nego je kupljen. On je bio u raspravama i razmišljanjima, pa čak jednom i predložen za gradnju katoličke katedrale, ali se kasnije nerazumno uvjetovalo i bez obrazloženja odustalo. Bilo je to Šezdesetih godina prošloga stoljeća kada se tražila nova lokacija nakon što je bezbožnička komunistička vlast, odmah nakon Drugoga svjetskog rata, otuđila građevinski materijal i nedugo zatim oduzela „katedralno“ zemljište na Rondou gdje je sada Hrvatski dom „Herceg Stjepan Kosača“. Treba li spominjati da gradonačelnici, onda drugačije nazivani, kao i drugi nositelji odgovornih službi u Gradu, nisu bili Hrvati?

Gospodine Muftija! Gradnja crkve Kristova Uskrsnuća imala je svoj pravni put od prostornoga planiranja preko kupnje zemljišta do urbanističke suglasnosti. A poznato Vam je da je Grad kao politički subjekt preuzeo zakone i rješenja gradskih općina. Da nije tako, koliko bi toga danas u gradu s građevinskim dozvolama iz toga vremena bilo bespravno! Pa i u tzv. „centralnoj zoni“. I sama zgrada Vlade F BiH, u neposrednoj blizini gradilišta crkve Kristova uskrsnuća, iz toga je vremena. Kako to da je od svega, u cijelom gradu isplaniranoga i izgrađenoga, jedino sporna crkva Kristova Uskrsnuća? Da, i Hrvatsko narodno kazalište? Problemi koji su kasnije nastali najmanje trebaju imati međureligijski dijaloški dodatak i uteg. Vaša „pružena ruka“ da se u istom paketu mora rješavati i gradnja Islamskog kulturnog centra na lokalitetu Lakišića vakufa, u najbližem susjedstvu započete gradnje crkve, ne možemo čitati kao dobrosusjedsko razumijevanje goruće potrebe Katoličke Crkve i vjernika župe Svetog Ivana.

Ovaj Ordinarijat nikada nije uvjetovao ili – ne daj Bože – osporavao gradnju bilo kojoj vjerskoj zajednici. Takav postupak očekujemo i od drugih. I budite sigurni: ni u snu nam ne bi palo na pamet graditi novu crkvu da kojim slučajem imamo već izgrađenu u krugu od 100 metara! Duh dijaloga među religijama očituje se u uzajamnu poštovanju, razumijevanju, prihvaćanju u različitosti, a nikako u osporavanju i uvjetovanjima. Crkva Kristova Uskrsnuća, kako rekosmo, ima svoju pastoralnu potrebu a onda moralno, političko i civilno pravo da se izgradi. Od Vas očekujemo, ako niste u mogućnosti pružiti nam ruku pomoćnicu, da svojim inicijativama ne ohrabrujete odugovlačenje pozitivne odluke i samim time potreban nastavak gradnje. Želeći Vam od Boga svako dobro, iskreno Vas pozdravljamo, stoji na kraju pismenog osvrta kojeg je mostarskom muftiji Salemu Dedoviću uputio generalni vikar mostarsko-duvanjske biskupije don Željko Majić. /HMS/

Bivši Osječanin, danas Mostarac
Glavaš počeo koristiti mogućnost izvan zatvorskih pogodnosti




Prije dva dana na Facebook-stranici Branimira Glavaša objavljena je fotografija i vijest kako je Glavaš počeo koristiti mogućnost izvan zatvorskih pogodnosti. Na stranici stoji kako je Glavaš prošlu nedjelju, zajedno sa još desetak osječkih i mostarskih prijatelja, proveo u petosatnom druženju u jednoj lokalnoj konobi udaljenoj 15-ak kilometara od Mostara. Glavaš se fotografirao ispred konobe, a napravljena je jedna i sa panoramom Mostara u pozadini.

- S današnjim danom Glavaš je nakon „odležanih“ 3/5 zatvorske kazne, u koju se ne uračunava pritvor iz Hrvatske, stekao pravo na korištenje izvan zatvorskih pogodnosti koje se sastoje u slobodnom jednomjesečnom petosatnom slobodnom izlasku u grad, te korištenju vikenda u trajanju (svakog tjedna po jedan dan), odnosno ukupno četiri dana mjesečno, navodi se na stranici. Inače, Glavašu 18. ožujka 2015. godine istječu dvije trećine zatvorske kazne sa uračunatih i deset mjeseci pritvora u Hrvatskoj. Prema zakonu direktor KPZ Mostar, gdje Glavaš služi zatvorsku kaznu, dužan je najkasnije 30 dana prije isteka toga roka, po službenoj dužnosti, podnijeti prijedlog Komisiji za uvjetni otpust ukoliko smatra da Branimir Glavaš ispunjava zakonom predviđene uvjete.

Milan Dunović u Mostaru: Saborna crkva je uz Stari most najveći simbol Mostara

OBJAVA: Četvrtak, 19. veljače 2015. 13:40
IZVOR: Bljesak.info

Potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović prilikom današnjeg posjeta Sabornoj crkvi u Mostaru izjavio je kako je ta crkva, uz Stari most, simbol Mostara.

''Za svoj prvi službeni posjet izabrao sam Mostar, jer je Mostar grad koji je oduvijek bio simbol suživota, a Saborna crkva je dio Mostara. Mostar bez Saborne crkve je isto što i Mostar bez Starog mosta, na neki način nepotpun'', kazao je Dunović nakon obilaska ovog pravoslavnog hrama koji se i dalje obnavlja.

On je dodao kako Saborna crkva ima izniman značaj kao povijesni spomenik, a ujedno igra i veliki ulogu u povratku srpskog stanovništva u grad na Neretvi.

Dunović je obećao da će učiniti sve kako bi utjecao na buduću Vladu Federacije BiH da se izdvoje financijska sredstva potrebna za završetak obnove Saborne crkve.

Po riječima mostarskog paroha Radivoja Krulja i igumana Danila Pavlovića, obnova tog pravoslavnog hrama je otprilike na pola puta.

''Napravili smo pauzu u radovima kako bismo prikupili dovoljno novca za sljedeću fazu obnove, a slijede nam puno zahtjevniji radovi zidanja kupola. S poboljšanjem vremenskih uvjeta nastavit ćemo gradnju crkve, a o novcu će ovisiti kada će posao biti završen. Nadamo se kako nećemo još dugo čekati'', kazao je iguman Danilo.

Mostarski paroh Radivoj Krulj dodao je kako ukupna vrijednost građevinskih radova na Sabornoj crkvi iznosi oko osam milijuna maraka, a za završetak radova nedostaje još tri milijuna.

Prije posjeta Sabornoj crkvi, Dunović je obišao Ured potpredsjednika Federacije BiH u Mostaru. Nije posebno želio komentirati medijske napise o legitimnosti njegovog izboru na mjesto potpredsjednika Federacije BiH iz reda srpskog naroda, ustvrdivši kako je njegov izbor "legalan i legitiman" te da će štititi interese svih građana Federacije BiH.

Istodobno, načelnik općine Bosansko Grahovo Uroš Makić izjavio je danas Srni kako od novoizabranog potpredsjednika Federacije BiH Milana Dunovića ne očekuje bilo kakvu pomoć za ovu općinu, ali i za Srbe u FBiH.

Makić kaže da Dunovića ne doživljava kao predstavnika srpskog naroda u FBiH.

"Pomoć ne očekujem ni od institucija FBiH, niti od Hercegbosanske županije. Na području općina Bosansko Grahovo, Glamoč i Drvar, gdje je većinsko srpsko stanovništvo, možemo se uzdati samo u vlastite mogućnosti", rekao je Makić te istaknuo kako su Srbi u FBiH u vrlo teškom položaju.

"Srbi nisu konstitutivni u FBiH, jer ih apsolutno nema u institucijama ovog entiteta, a nemaju pravo ni na izučavanje grupe nacionalnih predmeta", dodao je Makić i naglasio da je za razvoj općine Bosansko Grahovo potrebno iskoristiti poljoprivredne kapacitete, za što je potrebna pomoć institucija vlasti.

"Ne vjerujem da će nam institucije vlasti u FBiH pomoći. Usprkos svemu nećemo odustati od naših zahtjeva za poboljšanjem statusa i života Srba u ovom entitetu", zaključio je Makić.

Bešlić: Trećina Mostara je u nadležnosti federalnih vlasti, a mi plaćamo ceh
Objavljeno 24.02. - 9:19

”Trećina urbane gradske jezgre je proglašena nacionalnim spomenikom i ‘u zoni odgovornosti’ je federalnih vlasti, koje nemaju ni stručnih niti ljudskih potencijala da odgovore zadaći, a nama se ispostavlja, da tako kažem, račun za stanje na terenu”, izjavio je za Dnevni avaz gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić.

”To je uistinu jedna apsurdna situacija, izvan svake pameti i koja, vjerujem, ne postoji nigdje na svijetu”, rekao je mostarski gradonačelnik dodavši kako Grad crpi svoje resurse i financira Agenciju ‘Stari grad’, putem koje ulaže maksimum u očuvanje spomeničke baštine u skladu sa skromnim ovlastima.

S druge strane, kaže Bešlić, federalne vlasti koje imaju nadležnost i ovlasti, nisu do sada uložile skoro nijednu KM u to područje, da se bilo što uradi.

”To se, jednostavno, mora promijeniti, jer takav sustav rada i odgovornosti nema smisla i istina je da zbog ovakvog neuređenog stanja imamo velike poteškoće”, rekao je.

Naime, Gradsko vijeće Mostara svojevremeno je uputilo zahtjev Federalnoj vladi, Parlamentu FBiH da preuzmu 50 posto osnivačkih prava i financiranja Agencije ‘Stari Grad’ u Mostaru, ali je to ostalo samo mrtvo slovo na papiru.

Vijeće je zahtjev poslalo jer je za sprovedbu svih postupaka planiranja, rekonstrukcije i obnove na području starog dijela Mostara, koji se nalazi pod zaštitom UNESCO-a, nadležna Federacija BiH.

Tako svi propisi i dozvole, kada je u pitanju gradnja u staroj jezgri Mostara, moraju proći federalnu razinu, dok se, s druge strane, iz gradske blagajne izdvajaju sredstva za financiranje Agencije ‘Stari grad’.

Direktor Zavoda za prostorno uređenje i planiranje Grada Mostara Salem Bubalo podsjeća, pak, da je Federalni parlament usvojio Regulacijski plan stare jezgre grada te navodi da je riječ o kapitalnom dokumentu.

”S aspekta struke, procedure za gradnju ili sanaciju u starom dijelu grada jesu malo strožije i zahtjevnije, ali na kraju, kada se sve sumira, dobije se pozitivan rezultat”, rekao je Avazu Bubalo./HMS/

Bošnjački političari odlučili od starog grada napraviti još stariji i kakav je bio u vrijeme Osmanlija.
Kako ih je Bakir dobro pročitao to nije normalno. "Jači ste kad ste gladni". Prevedno sa ubleharsko-bošnjačkog "Glasujete za SDA kad ste gladni".

http://bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/u-mostaru-izgorio-jos-jedan-osobni-automobil/112855

Protekle noći u Mostaru je u Ulici Zrinjskog Frankopana, u naselju Bijeli Brijeg, izgorjelo osobno vozilo Ford Ka.

Kako je priopćeno iz Profesionalne vatrogasne postrojbe Mostar za Bljesak.info, prijavu o požaru su dobili jutros u 3:30 sati. Na teren su izašli s dva vatrogasna vozila, te su požar lokalizirali i ugasili.

Iz MUP-a HNŽ je za Bljesak.info potvrđeno kako je požar evidentiran u navedeno vrijeme, te da je izgorijeli automobil u vlasništvu D.K.

Tijekom jutra izvršen je očevid, ali do sada još nije poznat uzrok izbijanja požara. O događaju je obaviješten i dežurni tužitelj.

Podsjetimo, od prosinca prošle godine do danas u gradu na Neretvi u požarima je izgorjelo osam automobila.

Čović: Drago mi je što Mostar postaje centar koji okuplja eminentne stručnjake
Objavljeno 11.06. - 21:13

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović otvorio je večeras u hotelu “Mepas” u Mostaru 5. bh. kongres gastroenterologa i hepatologa s međunarodnim sudjelovanjem, na kojem će do 14. lipnja sudjelovati oko 400 domaćih i inozemnih sudionika iz tih oblasti.

Osim stručnjaka iz regije, na kongresu sudjeluju i stručnjaci iz Engleske, Mađarske, Italije, Turske, SAD-a, J. Koreje…

Inače, na kongresu će biti zastupljene sve oblasti gastroenterologije, hepatologije, pakreatologije, upalnih bolesti crijeva, onkologije u gastroenterologiji… s posebnim osvrtom na svjetske novitete u tim oblastima, javlja Fena.

U izjavi za novinare, Čović je kazao kako je počašćen što u ime Predsjedništva BiH može pozdraviti i otvoriti ovaj kongres.

Govoreći o značaju kongresa za Mostar i BiH, on je kazao kako ovakav i slični događaji, znače mnogo te da na neki način daju ponovno malo svjetlosti na sve ono što se događa u BiH.

Izrazio je zadovoljstvo što Mostar kao sveučilišni centar s Medicinskim fakultetom, Zdravstvenim studijem, a uskoro i Stomatologijom, postaje centar koji okuplja eminentne stručnjake, gdje se uči, gdje se razmjenjuju iskustva…

Govoreći o Kongresu na konferenciji za novinare, Milenko Bevanda, predsjednik Asocijacije gastroenterologa i hepatologa BiH, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i predsjednik organizacijskog odbora Kongresa kazao je kako je Kongres veoma značajan, kako za Mostar i BiH, tako i za cjelokupnu regiju te da će na Kongresu biti zastupljene sve teme iz gastroenterologije.

Naglasio je kako će se tijekom kongresa održati 11 predavanja eminentnih predavača, a posebno se osvrnuo na sesiju o upalnim bolestima crijeva. Po njegovim riječima, to je jedna oblast u gastroenterologiji koja je najaktualnija u zadnje vrijeme i koja je najprogresivnija u smislu samog oboljenja, odnosno težine bolesti i terapijske progresije, piše Fena.

Eminentni gastroenterolozi iz Hrvatske i Srbije Boris Vucelić i Ivan Jovanović složili su se kako je ovaj kongres prilika da oni koji imaju međunarodna iskustva iz regije prenesu ta iskustva i znanje na druge kako bi razinu zdravstvene usluge u regiji pokušali približiti svjetskim i europskim standardima.

U sklopu kongresa, 12. lipnja, održat će se i drugi sastanak Asocijacije gastroenteroloških sestara i tehničara BiH s međunarodnim sudjelovanjem tijekom kojega će se održati oko 15 predavanja i koji će okupiti oko 100 sestara iz BiH i regije.

Kongres organizira Asocijacija gastroenterologa i hepatologa BiH, uz pokroviteljstvo hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića./HMS/

Azer H. uhapšen je danas u Mostaru zbog sumnje da je, prema informacijama iz MUP-a HNK-a, jučer sjekirom napao muškarca na benzinskoj pumpi.

UZNEMIRENOST U MOSTARU Opasna bakterija hara tamošnjom Sveučilišnom bolnicom, u samo deset dana umrle su tri bebe

http://www.zabranjeni.hr/u-bolnici-u-most ... e/1368899/





Znate što bi se nakon ovog dogodilo u nekoj normalnoj državi??? Interesira li nekoga?

Ako vam je dobro, onda ništa...