Ovaj Zeljo je los, sta je ovo. Pa dvije klase ispod Zrinjskog. Umorni plus poslije onakve tekme moras biti emocionalno ispraznjen, Zrinjski se igrao kao na treningu s njima.

Planira se zaista graditi istočna tribina.

Nadam se da ovo nije samo jedan od brojnih rendera.

Ako je istina, ovo će izgledati odlično. Idući korak napraviti ovakav sjever i jug, ima prostora. Kad stadion dobije istok, jug i sjever, srušit zapad i napraviti na zapadu isto kao na slici. Engleska kocka, bez atletske staze.

Jeste ali to moraš planirati unaprijed inače ćeš dobiti veće ruglo nego sada.
Treba imati završni izgled pa onda graditi tribinu po tribinu.

Za istočnu tribinu se planira maknuti staza da tribina bude uz teren.

Realan rezultat bi bio 5:1, Zrinjski je stvarno prešišao BiH standarde

29 udaraca na gol Željezničara, kao da su igrali protov Real Madrida

Za vrijeme turske vladavine u Mostaru radile su dvije bolnice, vojna i civilna. Pretpostavlja se da su otvorene oko 1860. godine. Vojna je bila u Južnom logoru, a civilna na Mejdanu.
Prva zgrada napravljena je 1882. godine.
Bijeli Brijeg je od ranije bio primamljiv i prikladan za premještanje bolnice iz centra grada što se počelo ostvarivati 1962. godine
Prvo je razdoblje bilo u travnju i svibnju 1992. godine, kad je tzv. JNA izvršila razaranje u kojem su većinom stradali objekti u krugu Stare bolnice, kirurgija, Ginekologija i porođajno i Nova bolnica na bijelom brijegu.

Općinska bolnica u Mostaru izgrađena je 1887.godine.
Prva zgrada sagrađena je 1882.godine,s dogradnjom se nastavilo sve do 1919.godine.
Uz izgradnju zgrada u kojima je bolnica obavljala svoju djelatnost paralelno je uređen park u krugu bolnice,koju su Mostarci sve do njenog konačnog brisanja s lica zemlje zvali Stara bolnica.
U tom parku bila su posađena dva stabla CEDRA,koji su prije konačnog uništenja bili dostigli impozantnu visinu.
Izgradnjom trgovačkog poslovnog centra Mepas Mall,2012.godine,objekti Stare bolnice u Mostaru su sravnjeni sa zemljom,a zajedno s objektimaa,2009.godine su nestala i dva stabla preko stotinu godina starih,neprocjenjivo vrijednih primjeraka Libanonskog CEDRA.

Naime, iz Gradskog odbora Hrvatske demokratske zajednice BiH Dnevni list doznaje da je za gradnju crkve Kristova Uskrsnuća 11. kolovoza 1994. tadašnje Općinsko vijeće Mostar izdalo urbanističku suglasnost, ali da to isto Općinsko vijeće nije donijelo regulacijski plan za navedeno područje, niti je zatražena građevinska dozvola u zakonskom roku od godinu dana.

Također, nakon toga je Islamska zajednica u Mostaru odlučila graditi islamski centar s džamijom i ostalim pratećim sadržajima na lokalitetu uz gradilište crkve, za koji je Gradskom vijeću podnijela zahtjev za odobrenje gradnje. Međutim, osim navedenih problema s izgradnjom crkve, pojavio se još jedan.

Dnevni list doznaje od bivšeg čelnika Židovske općine Mostar Zorana Mandelbauma da je 1994. tadašnja Općina Mostar Jugozapad zemljište koje je nacionalizacijom oduzeto od obitelji mostarskog Židova Atijasa Salomona, dodijelila Katoličkoj crkvi, nakon čega je uslijedila tužba Salomona protiv Općine, na čijem je čelu tada bio Stipe Marić. Kako je nakon ukidanja gradskih općina sve preneseno na Grad, tako je Gradska uprava, između ostalih, u naslijeđe preuzela i ovaj sudski spor.

"Kada je Salamon doznao da je Općina dala zemljište Crkvi, otišli smo zajedno u tadašnju Općinu Jugozapad kod načelnika Marića. Tada je Salam-onu ponuđen otkup zemljišta za 42.000 maraka. On na to nije pristao i tražio je da mu daju drugo zemljište, a kao zamjenu je tražio zemljište u Rudarskoj ulici, gdje je nekad bila vojarna. Bilo je riječ o nekih 1.600 četvornih metara zemljišta", naglašava Mandelbaum, navodeći da Salamon nije htio za tako malen iznos dati zemljište na najatraktivnijem mjestu u gradu.

Nastojeći doći do samog Salamona, doznajemo da je prije pet-šest godina preselio u Toronto (Kanadu).

Od nadležnih u tadašnjoj Gradskoj općini Mostar-Jugozapad Dnevni list doznaje da je ondašnji načelnik Stipe Marić o ovom pitanju održavao sastanke s Atijasom Salamonom i pojedinim mostarskim Židovima koji su, kako navode, na tom prostoru imali svoje zemljište.

No, bošnjački politički krugovi Mostara ističu kako bi nova crkva tako mogla "doživjeti sudbinu džamije na Bradini". Međutim, isti zaboravljaju da je navedena džamija na Bradini izgrađena na zemljištu koje je Islamska zajednica oduzela od mjesne srpske obitelji u posljednjem ratu, a da je zemljište na kojem se danas gradi konkatedrala Kristova Uskrsnuća nacionalizirano još nakon Drugoga svjetskog rata, a da još uvijek u BiH nemamo zakona o restituciji.

Potom su se pojavile priče da se crkva gradi na lokalitetu bivšeg Lakišića harema, no uvidom u raniju dokumentaciju, vidjelo se da se radi o zlonamjernoj špekulaciji, a također, kopanje temelja nije pokazalo da se radi o bilo kakvom groblju.

Također, ovim se vraćamo na tekst u Dnevnom listu od prije nekoliko dana kada se, na osnovi predočenih dokumenata, pisalo da je Partizansko spomen-groblje u Mostaru izgrađeno na zemljištu koje je tadašnja Općina Mostar 60-ih godina prošloga stoljeća, bez ikakve naknade, oduzela od Biskupije mostarsko-duvanjske.

Naravno, nitko ne očekuje dislociranje Partizanskog spomen-groblja s Biskupove glavice, pa tako ni sada već izgrađene kripte nove crkve kod hotela Ero.

važno je naglasiti da na prostoru župe sv. Ivana Apostola i Evanđelista, za koju se i gradi spomenuta crkva, živi oko 20 tisuća katolika, kojima za liturgijske potrebe i dan-danas služi iznajmljeno skladište bivše JNA u Ulici kneza Višeslava, koje ni približno ne zadovoljava pastoralne potrebe župljana

Mala ispravka.
Kada su Vrapcicani svojedobno dosli kod Mostaraca da pitaju mogu li igrati na stadionu HSK Zrinjski, sirokogrudno su Mostarci dali Vrapcicanima tu mogucnost. Uvjet je bio da plate - a nije se radilo o velikom novcu - sto su Vrapcicani odbili. Navikli se Vrapcicani dobivati besplatno to sto drugi placaju. I meni se cini da nije stadion iznajmljen na 99, vec na 109 godina.

Inace, staro igraliste Zrinjskog je bilo smjesteno tamo gdje je danas Trznica u splitskoj ulici, a staro Velezovo igraliste pored ulice Kralja Tomislava.


Gdje je bilo igraliste (srpskog kluba) Vardar, neznam. Mozda netko moze dostaviti tu informaciju.

Izgradnju gradskog stadiona u Mo su platili svi stanovnici Hercegovine, preko nekadasnjeg tzv samodoprinosa. I nije se moglo biti protiv, jer je Celovina cekala... A vlasnik stadiona je opcina Mo. Nije mi poznato da je FK - izvorno Radnicko Shportsko Drustvo - Velez, koji je najmladji NK u Mo prije WW2izvorno bio ideoloski klub totalitarnog komunistickog opredjeljenja i usmjerenja sa crvenom petkokrakom, ikada placao za koristenje Gradskog Stadiona Mostar. (koji i je bio sluzbeni naziv stadiona prije rata). Zna se i to da FK Lokomotiva nije mogla ni proviriti na stadion.

Poslije rata Stadion je bio u zoni opcine Jugozapad koji je kao pravni vlasnik iznajmio stadion HSK Zrinsjkom, i s cijom je i dozvolom i stadion dobio naziv danasnji: Stadion HSK Zrinjski.

Sada ce se najvjerojatnije naci neki "pametan" pa ce reci ovo ili ono. Neka mi prvo objasni kako to da je stadion na Grbavici - koji je isto izgradjen "samodoprinosom" za sitne pare od tadasnjeg vlasnika jedne od opcine u Sa prodan?
Ili s cijim je to novcem izgradjeno stadioni na/pod Kosevo, Tusanj, Bilino Polje itd itd pa potom i prodani/predani besplatno? (Za Tusanj i Bilino neznam, ali otkud Kosevo da u vlasnistvu NS BiH?

Nego citava je ova prica cisto politicke naravi, i gdje se liberalnim, demokratskim, multikulturalnim i multietnickim - t j Muslimanskim vecinskim dijelovima - ovo sve vodi ne samo kao normalno vec i castno, uredno i pozeljno. Ali u Mo ne.

Inace, prije WW2-rata u Sa postojale su klubovi: SASK (hrvatski klub) i koji se danas zove SASK Napredak bez igraca Hrvata (cast ev izuzecima) i koji igra na slicnim ledinama kao Vrapcicani, Slavija (srpski), Zidovski klub kojeg sam zaboravio ime. Za Muslimanske prijeWW2-ratne klubove u Sa nisam cuo, ali vjerojatno da su postojale. u nogometnom prvenstvu NDH igrao je i MOSS Djerzelez iz Sa.

https://bs.wikipedia.org/wiki/NK_SA%C5% ... k_Sarajevo
http://www.napredak.com.ba/dugmici/osta ... /sport.htm

Svi golovi Zrinjskog