Je li rezultat EX-YU zemalja 2016. premašio rezultate 1984. i 1988.? Najkraći odgovor je: i jeste i nije gledajući samo medalje. Definitivno jeste gledajući zlatne medalje.

Kao prvo, najbolji rezultat Jugoslavije (18 medalja) se dogodio 1984. kada su zemlje istočnog bloka bojkotirale te OI. S obzirom da su Sovjetski Savez i Istočna Njemačka bili dominantni, ostalo je skoro trećina medalja za preraspodjeliti za ostale zemlje.

Nabacio sam sve relevantne statistike, i najveća promjena je ta da zemlje EX-YU sada na OI šalju preko 300 natjecatelja, što je dvostruko više nego što je Jugoslavija slala u ono doba.

Evo konkretnog primjera što to znači. Uzmimo npr neku atletsku disciplinu za žene. Imate Slovenku, Srpkinju i Hrvaticu koje imaju vrijeme unutar jedne sekunde. No Jugoslavija ima kvotu samo za jednu. Kvalificira se recimo Slovenka. Na samoj OI, ima šansu 50% da podbaci i da se vrati kući bez medalje.

Danas npr idu sve 3. Šansa da sve 3 podbace i ostanu bez medalje je samo 0.5x 0.5x 0.5 = 0.125 iliti 12.5%

Slično vjerojatno vrijedi i za timske sportove, efekt većeg broja zemalja koji se natječe je očito veći od pada koncentracije kvalitete u jednoj ekipi.

Jugonostalgičaru prokleti...

Evo vam gore matematičkog objašnjenja zašto zemlje EX-YU pojedinačno imaju više medalja nego Jugoslavija svojevremeno. Bila je ta diskusija na sadašnjem OI topicu, odgovaram ovdje.

U biti, imaš puno više žetona za ubaciti u igricu, pa je imaš i puno bolju šansu za prekucati.

To nije točno, zato što se medalje ne dodjeljuju slučajnim odabirom, a većina sudionika OI su "turisti" koji nemaju šanse za medalju.
Recimo u atletici, Perkovićka iz Hrvatske, Španovićka iz Srbije i recimo nategnuto Amel Tuka iz BiH su kandidati za medalje. U različitim su disciplinama, i uopće nemaju konkurencije na razini bivše SFRJ. Ostali atletičari su uglavnom turisti.

Gdje bi nešto slično moglo imati veze: kod malih sportova s malim brojem natjecatelja u disciplini. Na pamet mi pada taekwondo, čini mi se da ima 16 natjecatelja u kategoriji, tu bi zemlje bivše SFRJ mogle napuniti možda četvrtinu ždrijeba.

SFRJ je slala velike brojeve sportaša u timskim sportovima, LA 1984:
Nogomet (17)
Košarka muška + ženska (12 + 12)
Rukomet muški + ženski (14 + 15)
Vaterpolo (13)

To znači da je od 139 sportaša ukupno iz SFRJ u LA, 83 bilo sportaša iz timskih sportova, samo 56 iz ostalih sportova.

Ne da mi se sad praviti analizu po sportovima, ali uzmi recimo Vaterpolo. Srbija, CG, Hrvatska. Tri šanse (umjesto jedne za medalju). Slovenija na košarkaškom turniru, gdje recimo Jugoslavije ne bi možda ni bilo (kiksala Srbija, nema Hrvatske).

Gore u tabeli imaš podatke za 2016.

EX-YU je povećala udjel natjecatelja sa 1.9% na 2.7% (nisam gledao za 2020.).

Najgrublji mogući izračun je da to poboljšava šansu za uspjeh za čak 42%!

Vaterpolo je jedini pravi primjer, Hrvatska Srbija i Crna Gora na svakim olimpijskim igrama imaju šanse za medalju.

Rukomet samo Hrvatska, košarka uglavnom Srbija (ovaj put Slovenija).

Pokušaj izračunati "unatrag", od aktualnih osvajača medalja, koliko ih je uopće u svojoj disciplini imalo konkurenciju iz bivše SFRJ? Za hrvatske medaljaše možda taekwondo.

..vaterpolo je jedini sport gdje vise zemalja iz ex yu ima sanse za medalje drugi sportovi nista..posto sam živio mladost u jugi odgovorno tvrdim da je sport iz hr jači od sveukupnog yu sporta po svim parametrima..vaterpolo jos nije dozivili ekspanziju popularnosti u cijelom svijetu pa to moze proc a nekad se rukomet igra u pet zemalja EUROPE a u svijetu nula dok je od devedeseti doživio ekspanziju popularnosti pa samim time je teze do medalje j sigurno vise vride hr medalje u rukometu nego npr zlato yu iz minhena ...ovo za rukomet vridi inza košarku ameri sad yuga ..osim Mate parlova ne pada mi na pamet neka faca iz pojedinačni sporta kao sto smo imamo u hr od tenisa atletike ...

Jedini minus bi bilo vaterpolo(iako je moguće da ove godine ex-yu ostane bez medalje) i borilački sportovi gdje je relativno mala kvota, mislim da u tekvandou svaka zemlja smije slati samo 4 natjecatelja. Doduše, hrvatska i srpska medaljašica nisu bile u istoj kategoriji.

Ne valja ti računica. Puno je tu više inputa.

U odnosu na 1984, na Olimpijadi 2016. podijeljeno je 40% više medalja. Broj športova i disciplina kontinuirano raste.

Osim toga, ograničenje broja natjecatelja najveći utjecaj ima u momčadskim športovima. Dok u pojedinačnim baš i ne. Teško da bi Yu imala po 4 predstavnika u većem broju disciplina. Možda čak u niti jednoj gledajući samo individualne športove. Ako bi imala 4 ili manje irelevantno je - jedna zastava ili pola tuceta.

Medalje su već uračunate, lijepo sam predvidio svaku moguću zamjerku. Pogledaj podatke o % osvojenih medalja (koristio sam u samom početku % a ne apsolutne brojke, kako ne bi bilo primjerki za povećanje broka sportova na OI). Pri tome sam i naveo da su OI 1984. bojkotirale zemlje varšavskog pakta, pa je Jugoslavija osvojila puno veći % medalja nego uobičajeno.

Tako da je 1988. jedina realno referentna godina. Jugoslavija je tada imala 1.9% svih natjecatelja i osvojila 1.6% medalja. A 2016. sve EX-YU zemlje su imale 2.7% natjecatelja, i osvojile 2.5% medalja.

Juga je bila sila u timskim sportovima, uzeta zlata u fudbalu, kosarci, rukometu i vaterpolu, odbojkasko zlato osvojila krnja SRJ, to jedino SSSR uspio. Trebalo se forsirati i macevanje, plivanje, kajak, kanu kao Madjari pa bi imali 500+ medalja, ali voli narod loptu sta da se radi. Dinarski gorstaci i macevanje, ne ide.