Katolibanska molitva

Ne razumim ovaj tuđi jezik
Ne razumim ove ljude strane
Meni fali moje rodno selo
I u njemu zora da mi svane

Neću više piti gorka pića
S nepoznatim ljudima na šanku
Vratit ću se svojoj rodnoj kući
Da me bude ptice na uranku

Šta sam puste postavio skele
Oko nekih nepoznatih zgrada
Izgubio i život i snagu
Obolio od teškoga rada

Neću više isti brzu hranu
Misto juhe za večeru piva
Vraćam ti se tebi stara majko
Vraćam ti se dok si mi još živa

Kad se vratim pa zapivam s društvom
Uz čašicu najboljega vina
Pa da gledam isprid kuće rodne
Svoga malog razigranog sina

I kad pođem nediljom na misu
Koju pratar propovida glasno
I da kažem kad me neko pita
Vratio se jel sada jasno

Za one koji se vraćaju u Usoru i Žepče, to mora biti glavni razlog?

Evo konkretno u mom selu od 220 stanovnika, tako nesto u zadnjih godinu i pol, 10ak ljudi se vratilo ili doselilo i tu mladih koji su rođeni vani, a roditelji su im tamo po 30ak godina i djeca dođu u Hercegovinu, a roditelji su ostali po zapadu.

Ja znam za slučaj mlađi par, ispod 30 godina, sa dvoje male djece. Živili su u Rijeci. Odselili u Nizozemsku pred 3 godine. Vratili se pred nešto manje od godinu dana, bili tu u Rijeci par mjeseci pa se preselili u Liku u jedno malo selo od babe od žene. Spasili školu od zatvaranja jer im dijete treći učenik u školi što je taman dovoljno da ne zatvore, a uskoro će i sljedeće dijete u školu. Kaže mi da im je super tamo. Bave se poljoprivredom i uzgojem koza i mlijeka a žena radi i u pekari. Vole oboje život u prirodi, a za Nizozemsku kažu da je sređena zemlja ali da im se gadi.
Sad to je pojedinačni slučaj i vjerovatno nije Lika i ostale zabiti u migracijskom plusu al eto nije da svi samo bježe od tamo.

Što se tiče Slavonije Osijek je u plusu sigurno. Čuo sam da je procvjetao u zadnjih 10 godina i da dosta ljudi se vratilo i doseljava

Licko-senjska zupanija ne stoji tako lose sto se tice migracija (-5,83% izmedju dva popisa). Tri opstine su bile cak u plusu (Lovinac, Novalja, Karlobag). PP je veci problem tamo (-10,23% izmedju dva popisa).

Sto se tice novijih podataka, migracijski saldo je +436 za zupaniju u 2022. godini, ali nije poznato je li to zbog strane radne snage jer su hrvatski drzavljani na dzavnoj razini imali -22.399 (nema podataka o drzavljanstvu po zupanijama). Podaci za 2023. ce biti objavljeni sredinom godine.

https://podaci.dzs.hr/2023/hr/58061



Migracioni saldo za Osijek je izmedju dva popisa bio -6,23%, a migracijski saldo za Osjecko-baranjsku zupaniju 2022. prema DZS-u je bio -1.060, tako da bi bio veliki preokret da je u plusu 2023. godine.

Velika je Osječko-baranjska.
Tu plus u globalu nije,ali sam Osijek i par mjesta oko su vjerojatno u plusu.
Ide KBC,ona američka tvrtka u Nemetinu i tako.

Podaci sa popisa su za grad Osijek, ali novijih podataka na nivou opstina nema, pa je moguce da se trend u medjuvremenu promenio.

Jel ti demografija hobi ili što? Svaka čast, približio si statistiku nama običnim neznalicama :)

Iz Srbije i Crne Gore bi trebali evakuirat stanovništvo

Bilo bi dobro da su strateški razmješteni u Boki i Srijemu. U suprotnom, osuđeni su na asimilaciju

Potaknuti njihovo školovanje i studiranje u RH.
Organizirati posjete RH,spajati kud-ove,klubove,gradove i županije prijatelji,itd.
Mora se nešto više napraviti da netko dođe i ojača naš korpus.
Ovako su sve to budući Srbi i Crnogorci.
Isto bi trebalo potaknuti da se ovi preostali iz Sarajeva izvuku u Kiseljak,a nek rentaju svoje stanove,kuće Sandžaklijama,Arapima i inima
Bar bih ja tako napravio.

Moćni i ugledni američki list New York Times objavio je veliku reportažu o BiH odnosno o demografskom slomu naše države.

Kada je bosanski uzgajivač ovaca pobjegao iz svog doma u Jugoslaviji koja se raspadala 1992., pješačeći sa svojom porodicom 40 dana kako bi pobjegao od početka rata koji će sukobiti susjeda protiv susjeda, selo koje je ostavio imalo je više od 400 ljudi, dvije trgovine i školu. Više od polovice seljana bili su Muslimani, ostali Srbi, no niko se na to, kaže, nije previše obazirao sve dok ekstremni političari nisu počeli vrištati za krvlju. Nakon više od desetljeća izbivanja iz svog doma u istočnoj Bosni, poljoprivrednik Fikret Puhalo, 61, vratio se u svoje selo Sočice. Do tada je bilo oko 100 ljudi, Srba koji su ostali i nekoliko muslimana koji su odlučili da je sigurno vratiti se. Danas ih je ostalo samo 15. Dućani su nestali, škola također. ''Svi ostali su umrli ili se odselili'', rekao je Puhalo, pokazujući na prazne domove razasute po stjenovitim brežuljcima oko porodične zemlje gdje on vodi svoje ovce na ispašu. ''Ovdje se nije rodilo nijedno dijete otkako sam se vratio''

Nizak natalitet

Nigdje, međutim, demografija i politika oko nje nisu bile tako opterećene kao u Bosni, maloj, etnički podijeljenoj naciji. Poput mnogih siromašnijih zemalja, ima visoku stopu emigracije, koja je porasla tijekom rata 1992-95. Ali također ima izuzetno nizak natalitet, fenomen koji se obično povezuje s bogatijim zemljama. U Sočici se broj stanovnika u proteklih 20 godina, koje su bile posve mirne, smanjio mnogo više nego u ratu u BiH.

Stopa fertiliteta u Bosni — broj živorođene djece po ženi — jedna je od najnižih u Europi, dijelom i zato što je veliki broj žena u fertilnoj dobi otišao. Tek je ispred Malte koja ima dvostruko veću prosječnu mjesečnu plaću.

''Evidentno je da ljudi odlaze iz svih dijelova zemlje'', rekao je Emir Kremić, generalni direktor Državne agencije za statistiku BiH. ''Ne znamo koliko ljudi živi u BiH'' Ali koliko ih je otišlo, rekao je, ne zna se točno, dobrim dijelom jer nije jasno koliko je ljudi ostalo. "Jednostavno ne znamo koliko ljudi ovdje živi", rekao je. Za to je dodao: "Potreban nam je novi popis".

Kremić je rekao da je grubi vodič za to koliko je populacija pala studija koju je prošle godine proveo njegov Zavod za statistiku kako bi se procijenilo korištenje obradivog zemljišta u Bosni. Utvrđeno je da je 30 posto poljoprivrednih kućanstava zabilježenih tokom popisa 2013. nestalo. "Tamo više nije bilo nikoga", rekao je.

Posljednji popis stanovništva pokazao je da ukupna bosanska populacija iznosi 3,5 milijuna, što je pad u odnosu na 4,4 milijuna u prethodnom brojanju, godinu dana prije izbijanja rata. Prema nekim procjenama, brojka je sada ispod dva milijuna stanovnika tijekom cijele godine. Bečki institut za demografiju izračunao je da je od 1990. do 2017. BiH pretrpjela pad stanovništva od 22 posto, uglavnom zbog iseljavanja, što je najveći pad u regiji. Nacionalni natalitet kontinuirano je padao od 1999. godine i, nakon kratkog naleta poslijeratnih povrataka, emigracija je ponovno porasla, pridonoseći onome što je izvješće bosanske Akademije nauka nazvalo "demografskom zimom" vođenom ekonomskim problemima i "kolektivnom depresijom" nad izgledima zemlje. Na Univerzitetu u Sarajevu, u glavnom gradu zemlje, studenti su podijeljeni oko toga hoće li ostati ili otići. Neki, osobito oni iz dobro povezanih obitelji, ne vide razloga za rizik iseljavanja. Drugi su očajni glede svojih šansi ako ostanu. Enis Katina, student kriminalistike, kaže da bi volio dobiti posao u bosanskohercegovačkoj policiji, ali ne vidi ''pravu perspektivu za mlade ljude u ovoj zemlji''. Odlazak je, dodao je, "jedina budućnost koju imamo." -

Među onima koji su razočarani izgledima svoje zemlje je Eldin Hadžić, 40-godišnji mehaničar koji je početkom 1990-ih pobjegao u Njemačku kako bi izbjegao rat, vratio se 1998. i sada je odlučan ponovno otići. Nedavno je otputovao iz svog doma u Sarajevo kako bi posjetio privatnu agenciju za izdavanje viza koja je davala savjete o tome kako izaći. ''Svatko tko ima iole pameti mora otići'', rekao je Hadžić, proklinjući sve političare, bez obzira na etničku pripadnost, kao prevarante. "Svi su oni isti, samo za svoje osobne interese", rekao je. ''Da biste ostvarili svoje snove u Bosni, morate biti lopov.'' -

Iz Srbije i Crne Gore bi trebali evakuirat stanovništvo

Potaknuti njihovo školovanje i studiranje u RH.
Organizirati posjete RH,spajati kud-ove,klubove,gradove i županije prijatelji,itd.
Mora se nešto više napraviti da netko dođe i ojača naš korpus.
Ovako su sve to budući Srbi i Crnogorci.
Isto bi trebalo potaknuti da se ovi preostali iz Sarajeva izvuku u Kiseljak,a nek rentaju svoje stanove,kuće Sandžaklijama,Arapima i inima
Bar bih ja tako napravio.

Studiranje svakako da.
Tivat je do nedavno imao hrvatsku većinu. Sa gradskom/općinskom vlašću moglo se učiniti puno više.
Šteta što danas nije tako, Boka dođe kao ekstenzija Dalmacije

Ovo s kolektivnim premještanjem. Svi ćemo jednom nestati, umrijeti...
Bitno je učiniti sve što se može i najbolje što se može za svakoga od nas, pa što bude.
Ali čak i da se ne gleda tako, nego samo kroz druge rakurse.
Što mislite koliko bi trebalo, ukoliko nestanu Hrvati iz Boke, i samim tim Kotorska biskupija, da se SPC upiše na sve crkve i svetišta u Boki, uključujući najpoznatije.
S nekima manje poznatim, to je odavno praksa. Ima neke časti u ustrajavanju na svojem unatoč svim izgledima.
Da mi nije prepatetično, pitala bih se još mnogo o nama i kako smo postali takvi, ali, evo, neću.
Samo da dodam da je Hrvatska "dobila" Bokeljsku mornaricu pred Unesco-om upravo zbog bokeljskih Hrvata, točnije HNV-a i Biskupije.
To je izvedeno pod nemalim rizikom za njih.
A vi s ovakvim diskurzom samo ubrzavate asimilaciju pretvarajući je u samoispunjavajuće proročanstvo.

Ima neke časti u ustrajavanju na svojem unatoč svim izgledima.

Ljudska potreba za svojom zemljom je kao potreba za disanjem. Pogotovo gdje se krvarilo za nju.