Evropska komisija: Nema prepreka za gradnju Pelješkog mosta
https://www.klix.ba/vijesti/bih/evropsk ... /180116113

Jadan Bakir cega god se dohvati ne ide pa ne ide...
Mozda pogresno klanja ili se pogresnom bogu moli.

Hahahha
Dobar ovaj BBC, ali dobar i kobili treba.

Đesi zemljak šta ima u Poljskoj.
Jesil puno hrabar sa Poljacima kad biješ Sandžaklije.

Nešto ste puno emotivni, ne treba mi cvijeće nisam ********.
Ako se ti tako homoseksualno osjećaš zadrži cvijeće kod sebe.

Krug 99: Izgradnja tunela moguća alternativa izgradnji Pelješkog mosta

Po mišljenju eksperta saobraćajne struke Ševala Kovačevića alternativa izgradnji Pelješkog mosta je izgradnja tunela, Član Pomorskog društva "Jadransko more" Izet Bajrambašić smatra da Bosna i Hercegovina treba Hrvatskoj što prije dostaviti Sporazum o koridoru za slobodan pristup međunarodnom moru dok profesor na Pravnom fakultetu Zenica doc. dr. Enis Omerović predlaže da se taj međunarodni spor treba riješiti najprije upotrebom diplomatskih sredstava.
Ta su mišljenja Kovačević, Omerović i Bajarambašić iznijeli kao uvodničari uoči sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Kruga 99" održane danas, a čija je tema bila "Pristup otvorenom moru je unutrašnje pitanje Bosne i Hercegovine".

Profesor na Pravnom fakultetu Zenica doc.dr. Enis Omerović podsjetio je na međunarodni ugovor između BiH i Hrvatske o državnoj granici iz 1999. godine te napomenuo da je on još na snazi.

"Ugovori o međunarodnim granicama u međunarodnom pravu imaju poseban pravni domašaj u smislu da jednom utvrđena granica ostaje dok se ne donese novi međunarodni ugovor", pojasnio je.

S pozicije BiH, kaže Omerović, ne bi trebali biti ništa sporno u vezi sa ovim međunarodnim ugovorom koji se još privremeno primjenjuje, jer nije parlamentarno ratificiran niti od Hrvatskog sabora ni od Parlamentarne skupštine BiH.

Ukazao je na još jednu poteškoću u odnosu između Hrvatske i BiH u pogledu identifikacije na moru, a radi se o pitanju pravnog režima morskog prostora iznad kojeg bi eventualno Hrvatska gradila trajnu građevinu, odnosno Pelješki most.

"Interes je Hrvatske da teritorijalno što bolje poveže svoje područje, što može biti i interes Evropske unije kako bi njena članica što bolje nadzirala svoj prostor, ali to nikako ne treba štetiti interesima BiH, jer Hrvatska ne smije povrijediti opće međunarodno pravo, a posebno međunarodno pravo mora", naglasio je.

Omerović smatra da se ovaj međunarodni spor treba riješiti najprije upotrebom diplomatskih sredstava, a to su direktni pregovori između zvaničnog Sarajeva i zvaničnog Zagreba na najvišem državnom nivou.

Ukoliko to ne bude moguće, kaže, postoji još velika paleta diplomatskih sredstava za rješavanje međunarodnih sporova koji svim državama svijeta stoje ravnomjerno na raspolaganju, kao što je posredovanje, anketnih ili istražnih komisija te direktne ili indirektne diplomatije.

"Osim toga, postoje i pravna sredstva za rješavanje međunarodnog spora, odnosno arbitraža", dodao je.

Novinarima se obratio i ekspert saobraćajne struke Ševal Kovačevića koji je napomenuo da Hrvatska u posljednjih 15 godina gradnju mosta konstantno pretvara u transportno-tehničko pitanje, odnosno pitanje njenog transporta prema Pelješcu te pitanje visine mosta.

"Hrvatska sve ostalo minimizira, pa i potrebe razgraničenja", kaže Kovačević i ističe da se BiH uskraćuje njeno pravo da konačno postane prava pomorska zemlja, a ne pomorska zemlja čija se "prava ograničavaju do obale".

Tehnički uslovi za izgradnju Pelješkog mosta po kojima bi širina mosta bila 180 m, a visina 55 m, nisu zadovoljavajući, naglašava on, jer svjetski kruzeri i tankeri zbog svog obima ne bi mogli proći ispod tog mosta.

Po njemu, moguća alternativa je da se umjesto mosta napravi dvocjevni tunel sa svom opremom, koji bi po izračunu poznatog hrvatskog graditelja mostova, profesora sa Arhitekstonsko-građeninskog fakulteta u Splitu Jure Radića, koštao oko 100 miliona KM.

"To je šest puta manje troškova nego što bi koštalo da se izgradi most na ovom kritičnom mjestu", naglasio je saobraćajni ekspert, ukazujući na činjenicu da bi izgradnja Pelješkog mosta na toj lokaciji bila izuzetno opasna.

Član Pomorskog društva "Jadransko more" Izet Bajrambašić napomenuo je da hrvatski političari ne spore pristup BiH otvorenom moru, dok političari iz BiH ne spore izgradnju mosta na teritoriji Hrvatske.

"Sve vrijeme raspravljamo o tehničkim problemima, odnosno da li brod može proći ispod mosta ili nešto slično", kazao je, istakavši da tehnički aspekti nikada nisu bili iznad pravnih aspekata.

Pravni aspekt, podvukao je Bajrambašić, prvi je koji mora biti riješen kod bilo koje investicije.

Predsjednik "Kruga 99" Adil Kulenović kazao je da naslov današnje teme šalje poruku da se odnosi između država trebaju i moraju zasnivati na bazi reciprociteta.

"Ukoliko je izgradnja Pelješkog mosta unutrašnja stvar Hrvatske, kako to stalno ističu u ovoj državi, tako i BiH mora naglasiti da je pristup otvorenom moru njena unutrašnja stvar", istakao je.

Međutim, dodao je da to u svakom slučaju podrazumijeva međusobno poštovanje i uvažavanje dvije susjedne zemlje iznalaženjem u obostranom interesu i BiH i Hrvatske.

Šta je s onim medijskim trabunjanjem šoroševaca da je ta kineska tvrtka na nekoj crnoj listi?
Znači nema nikakvih većih odgoda, Kinezi sigurno ulaze?

BUKA IZ SARAJEVA BILA JE ZBOG IZBORA IZVOĐAČA RADOVA? Turci su, naime, pokušali dobiti posao gradnje Pelješkog mosta

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) Hrvatske odbila je žalbe austrijskog Strabaga, te zajednice ponuditelja talijanskog Astaldija i turskog IC Ictas Isaat Sanayi uloženu na izbor izvođača radova za gradnju Pelješkog mosta s pristupnim cestama.

Protiv rješenja DKOM-a ne može se izjaviti žalba, ali se može u roku od 30 dana pokrenuti upravni spor na Upravnom sudu Hrvatske, javlja HRT.

Podsjetimo, Hrvatske ceste izabrale su početkom siječnja kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation (CRBC) za gradnju mosta. Prvo se na taj odabir žalio austrijski Strabag, a nedugo nakon toga i zajednica ponuditelja u kojoj su talijanski Astaldi i turski CT Ictas koja se žalila na procjenu kvalitete garancije talijansko-turske ponude za gradnju mosta.

Strabag se, s druge strane, žalio jer je kineski konzorcij ponudio dampinške cijene u pogledu izvođenja niza radova. Pretpostavlja se da su Kinezi mogli ići s nižom ponudom jer će dobiti nedopuštene državne potpore kako bi lakše “probili” tržište EU-a, što nije u skladu s pravnom stečevinom EU. Austrijanci su izračunali kako su u nekim stavkama cijene izvođenja radova i nekoliko desetaka puta niže od njihovih, a damping su “pročitali” u 13 stavaka.

Astaldi je, kao i Strabag, platio 100.000 kuna predviđene naknade za podnošenje žalbe. Za vrijeme rješavanja žalbi cijeli proces bio je u mirovanju.

Odbijanjem tih žalbi sad više nema prepreka za potpisivanje ugovora za gradnju mosta koji će spojiti Hrvatsku. Očekuje se da će taj ugovor biti potpisan za 10-ak dana.

Poznato je da je talijansko-turski konzorcij za gradnju Pelješkog mosta ponudio cijenu od 2,55 milijardi kuna, Strabag 2,62 milijardi kuna, a kineska tvrtka cijenu od 2,08 milijardi kuna (svi iznosi bez PDV-a)./HMS/