http://www.kurir.rs/austrija/foto-ovo-je-kuca-ubice-iz-graca-odavde-je-rizvanovic-krenuo-u-krvavi-pir-clanak-1827415

U pare,da je obozavalac ISILa.

Govna od novinara koji potpomažu terorističku propagandu treba jebati.

Govna od novinara koji potpomažu terorističku propagandu treba jebati.

Dva puta?

Što bi rekao Mujo,Brena je Brena,al' dva put' je dva put' !!

Nije sporedno. Zbog idiota koji misli da svaki naslov i tekst moraju da budu senzacionalistički, potpomažu širenje kozojebačke propagande i straha.

KZ Republike Srbije:

Član 343

(1) Ko iznošenjem ili pronošenjem lažnih vesti ili tvrđenja izazove paniku, ili teže narušavanje javnog reda ili mira ili osujeti ili značajnije omete sprovođenje odluka i mera državnih organa ili organizacija koje vrše javna ovlašćenja,
kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine i novčanom kaznom.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno putem sredstava javnog informisanja ili sličnih sredstava ili na javnom skupu,
učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina.

Nađi u istoriji ulogu akindžija u turskim osvajanjima.

“Raduj se, oj ti Srbijo, bit ćeš dio islamija iako ti to ne prija, mi smo islamski hilafet”, glasi strofa koja se odnosi na Srbiju.

Poruka za sve države Balkana iz ove psjeme je: “Radujte se, Balkanci, dolaze vam bolji dani, dolaze vam muslimani, mi smo islamski hilafet”./HMS/

Zamislite hilafet pokori Balkan i odna Bošnjaci dignu ustanak kao protiv Osmanskog carstva, Srbi i Hrvati bi rekli da je to zato što su im Isilovci htjeli dat veća prava, pa eto Bošnjaci nisu mogli begovati.

U Siriji poginuo osamneastogodišnji Halid Talić iz Zenice
6. Juli 2015.

Proteklih dana u Siriji je poginuo osamnaestogodišnji Halid Talić iz sela Gradišće kod Zenice.

Također, ovih dana u Siriji je poginuo jedan od bivših stanovnika Gornje Maoče.

Jedino protiv Kurda gube.

Osokoljeni su jer Hilafet zaista napreduje u Aziji i na sjeveru Afrike u zadnje vrijeme (vise su dobili nego izgubili).

Mediji i dalje 10 puta vise pisu o onome sto izgube nego onome sto dobiju.

Jedino protiv Kurda gube. Ovo sve ostalo protiv Arapa uglavnom i dalje pobjeđuju.

ISIL: Niste ni svjesni što vam se u BiH sprema
Objavljeno 18.08. - 11:38

Uskoro će biti mnogo toga da se objavljuje kad uspavane ćelije i borci Islamske države počnu raditi u BiH i šire na Balkanu.

Ovo stoji u novoj poruci ISIL-a upućenoj Bosni i Hercegovini, a za sada je nepoznato kako na to konkretno reagiraju policijske i sigurnosne agencije.

“Niste ni svjesni što vam se sprema. Uskoro će vas velika tragedija pogoditi, In šaa Allah. Hvala Allahu koji pomaže svoje iskrene robove mudžahide”, zaprijetila je teroristička organizacija ISIL preko svojih portala na bosanskom jeziku.

Sve dok prošlog tjedna nije oboren, portal “Vijesti Ummeta” redovno je objavljivao poruke i najave ISIL-a. Nakon što je oboren, prešao je na rezervni položaj – otvorio je portal “Sablja istine” koji je jučer blokiran.

Jesu li ga srušile obavještajne službe BiH, drugih država ili je ISIL preko ekipe “Vijesti Ummeta” koja i dalje radi, namjerno napravio dramu, teško je precizno reći.

Prije dva dana, teroristički ISIL je najavio da prati Ezhera Beganovića iz Sarajeva, urednika portala Saff za kojeg upućeniji kažu da je blizak vehabijskom pokretu, i da će mu odrubiti glavu.

Ne treba zaboraviti da je u svibnju ove godine BHRT-u stigla poruka u kojoj se kaže: “Znajte da vam je u Bosnu došla Islamska država i da ćete uskoro da letite u zrak i da ćete uskoro nestajati sve dok se zastava ISIL-a ne bude vijorila Bosnom. Zora Islama je stigla, u to budite uvjereni”.

O ovome je odmah obaviještena Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) koja je priopćila da je “poduzela mjere iz svoje nadležnosti”.

Tko stoji iza portala “Vijesti ummeta” koji već godinama na najcrnji način širi mržnju i poziva na terorizam, nikada nije otkriveno. Ono što se zna jeste da je domena registrirana u Saudijskoj Arabiji i da glasi na ime Abdullaha Abdurrahmana o kojem niko ništa ne zna. Po nekim neslužbenim informacijama, ekipa koja radi “Vijesti Ummeta” ima sjedište negdje na Sandžaku u Srbiji.

Prema neslužbenim podacima, oko 300 državljana BIH trenutno se bori pod zastavom ISILA na ratištima u Siriji i Iraku. Inače, od prošle godine u našoj zemlji je na snazi zakon koji zabranjuje odlazak bh. državljana na strana ratišta, ali da se ne primjenjuje dokazuje da još nitko nije kažnjen.

Stručnjaci za borbu protiv terorizma kažu da su po sigurnost BiH naročito opasni oni koji se vrate sa ratišta u Siriji i Iraku jer “zasigurno se vraćaju sa specijalnim zadacima”.

ISIL je prošlog mjeseca objavio svoj plan po kojem će do 2020. godine osvojiti BiH, Hrvatsku, Srbiju, Austriju, Mađarsku, dio Ukrajine, Španjolsku i još neke zemlje.

Nakon što su pripadnici ISIL-a ubili ni krivog ni dužnog Tomislava Salopeka iz Hrvatske, na svojim portalima na bosanskom jeziku ova teroristička organizacija je likovala. Portal “Vijesti Ummeta” odmah je poslao i poruku uz fotografiju mrtvog Salopeka:

“Ovo je završetak hrvatskog državljanina i svakog onog tko se poigrava sa Islamskom državom. To je prevršilo sve mjere i taj portal je ugašen, ali se ništa nije promijenilo”, nastavio raditi pod imenom “Sablja istine”.

Dr. Džemaludin Latić, profesor na Fakultetu islamskih nauka i jedan od najuvaženijih bh. islamskih učenjaka, oštro reagira na ubojstvo Salopeka i uopće ono što radi ISIL i insistira da taj slučaj ne ugrozi i uništi odnose između muslimana i katolika u BiH i Hrvatskoj.

“Činjenica jeste da globalno muslimansko čovječanstvo nije organizirao nikakvu organizaciju koja bi u ime njega donosila odluke. Postojeći OIC (Organizacija islamske kooperacije) zapravo je jedini klub koji se sastaje jednom u četiri godine i više liči na hrpu rogova u vreći nego na ozbiljno političko tijelo. Da ne kažem, kako mnoge muslimanske zajednice Bošnjaka ili muslimana Hrvatske, muslimana zapadnih zemalja nisu članovi tog tijela”, konstatira za Dnevni list prof. dr. Latić i nastavlja:

– Nikakva, dakle, politička, vjerska ili druga legitimna organizacija nije donijela odluku da se Tomislavu Salopeku oduzme život. Koliko je nama poznato, ne postoji nijedno vjersko tijelo, nijedna vlada zemalja sa muslimanskom većinom, čak nijedan islamski učenjak koji nije osudio svaku pojavu terorizma u ime islama jer se ubijanje onoga koji nije nikoga ubio po Šeriatu – islamskoj vjerskoj legislativi – označava kao jedan od najvećih grijeha i najstrože je zabranjeno.

Prema Latiću, ISIL neće, kako stvari stoje, prestati s ubijanjem i pravljenjem najveće štete muslimanima:

– Što da se radi? Jasno, moraju se iskorjenjivati uzroci koji su doveli do pojave ovih terorista – osvetnika koji djeluju iracionalno, svirepo, bez ikakvih moralnih obzira. Pošto je napad na nedužnog čovjeka, narod ili zemlju poremećaj ili stanje borbe, zadaća je muslimanske zajednice da to stanje vrati u stanje mira, međusobne suradnje i blagostanja.

Prošlog tjedna ISIL je preko svojih ljudi koji su bh. državljani pokrenuo na bosanskom jeziku elektronsko izdanje svog magazina i izlazit će dva puta mjesečno. Uz razne upute i zahtjeve muslimanima u BiH, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori objavljuju se i snimci terorističkih akcija i pogubljenja nevinih ljudi.

Magazin se na DVD-u već dijeli svugdje gdje ima muslimana koji govore bosanskim jezikom. Inače, u službenom državnom dokumentu pod nazivom “Strategija BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma za period od 2015. do 2020. godine” kaže se da je svako širenje ekstremizma putem interneta potencijalna opasnost po sigurnost države.

Služba za poslove sa strancima pri Ministarstvu sigurnosti BiH na najvišem je stupnju pripravnosti zbog pojačanog priljeva imigranata ali i informacija o mogućim napadima na Imigracijski centar u kojega se do deportacije smještaju strani državljani koji su u BiH ušli ilegalno.

U BiH stiže sve više državljana zemalja poput Kuvajta, Katara i Saudijske Arabije koji masovno kupuju zemljište i grade stambene i poslovne objekte. Točno je da neki od njih dolaze kao ulagači no ima i onih koji zlorabe gostoprimstvo u BiH, zadržavajući se mimo propisa ili je, pak, koriste kao tranzitnu točku za odlazak u druge zemlje, u čemu kao posrednici sudjeluju i neki državljani BiH.

Strani državljani za koje se utvrdi da krše propise BiH smještaju se u Imigracijski centar kod Sarajeva, stanje u kojem je ozbiljno.

U Imigracijskoim centru razina sigurnosti podignuta je na najveću mjeru jer u njemu imamo populaciju koja dolazi iz kriznih zemalja.

“Naše su pretpostavke da bi i Imigracijski centar mogao biti metom napada”, izjavio je za Dnevni list čelnik Službe za poslove sa strancima Izet Nizam./HMS/

Karta za rat košta 100 eura: Više od 210 građana BiH na ratištima u Siriji i Iraku


Piše: Er. M.
Prema podacima iz istraživačkog projekta profesora Vlade Azinovića i islamskog teologa i publiciste Muhameda Jusića najmanje 210 ljudi iz BiH otišlo je od 2012. do kraja 2014. godine na ratišta u Siriji i Iraku.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Vlado Azinović zajedno sa islamskim teologom i publicistom Muhamedom Jahićem u istraživanju "Zov rata u Siriji i bosanskohercegovački kontingent stranih boraca" navodi da je nakon trogodišnjeg praćenja odlazaka građana Bosne i Hercegovine na ratišta u Siriji i Iraku i šestomjesečne provjere, obrade i analize dobijenih podataka ovo istraživanje utvrdilo poimenične identitete i dio informacija o putovanjima i zadržavanjima u Siriji i Iraku osoba iz BiH, kao i dijela onih koje ovdje ne žive, a imaju bh. državljanstvo.

Rezultati istraživanja ukazuju na to da je u razdoblju od proljeća 2012. godine, kada je registrovan prvi odlazak, pa do kraja 2014. na ratišta u Siriju i kasnije u Irak iz Bosne i Hercegovine i s drugih polazišta otišlo ukupno 156 državljana BiH.

Od ranog ljeta 2013. godine počinju putovati i državljanke Bosne i Hercegovine. Do kraja 2014. godine registrovani su odlasci 36 žena. Uporedo s pojavom odlaska žena, registrovani su i odlasci djece, obično u pratnji jednog ili oba roditelja.

U odnosu na populaciju od oko 3,8 miliona Bosna i Hercegovina ima jedan od najvećih evropskih prosjeka stranih boraca, odnosno više od 41 na milion stanovnika, ako se računaju samo muškarci. Prema raspoloživim podacima, do početka 2015. godine iz Sirije i Iraka vratilo se 48 muškaraca i tri žene, dok 83 muškarca i 32 žene i dalje borave tamo.

Broj povratnika muškaraca iz Bosne i Hercegovine od 30 posto tako odgovara gornjoj granici prosjeka od 10 do 30 posto, do koje je došao ICSR u svojoj procjeni broja stranih boraca koji su se do sada vratili u matične sredine.

Prvi muškarac iz BiH na ratište u Siriju otišao 2012. godine


Istraživanjem je također utvrđeno da je 26 državljana Bosne i Hercegovine, 25 muškaraca i jedna žena, do sada poginulo u Siriji i Iraku. U odnosu na procjenu ICSR-a o smrtno stradalim stranim borcima u Siriji i Iraku od 5 do 10 posto, smrtnost među bosanskohercegovačkim državljanima, koja iznosi 16 posto, znatno je veća.

Istaknuto je da je pet osoba poginulo tokom 2013. godine, dok je 21 osoba, od čega 20 muškaraca i jedna žena, poginula u 2014. godini, većinom u prvim mjesecima u unutarfrakcijskim borbama između Fronte al-Nusra i IDIL-a, te nešto kasnije u zračnim udarima koalicijskih snaga na položaje IDIL-a i u sukobima s kurdskim snagama.

Autori istraživanja susreli su se i s navodima o neutvrđenom broju osoba iz Bosne i Hercegovine koje su bile ranjene u tim sukobima

Istraživanje je utvrdilo da su prvi građani Bosne i Hercegovine počeli odlaziti u Siriju još tokom 2012. godine. Učestalost odlazaka i vrsta angažmana postupno su se mijenjali. Dok su prvi pojedinačni odlasci bili motivisani gotovo isključivo humanitarnim aktivizmom, vremenom, a posebno tokom 2013. godine, broj odlazaka iz Bosne i Hercegovine se povećao, a uporedo s tim mijenjale su se i uloge koje su bosanskohercegovački državljani preuzimali u Siriji.

Nakon humanitaraca počele su dolaziti osobe koje su držale vjersku poduku pripadnicima različitih vojnih formacija koje su se borile unutar tada još široke koalicije protiv režima Bashara al-Assada.

Poznate selefijske zajednice Gornja Maoča i Ošve


Među državljanima Bosne i Hercegovine koji su u to vrijeme stizali u Siriju bilo je i osoba s vojnim znanjima i ratnim iskustvom, a posebno traženi bili su veterani koji su dobro poznavali protuoklopno oružje i znali njime rukovati.

Na temelju više razgovora sa osobama koje su tražile da im se ne objavljuje identitet bilo je moguće utvrditi da su se u početnoj fazi sukoba državljani Bosne i Hercegovine priključivali formaciji Al-Faruk, koju je unutrašnja dinamika sirijskog konflikta ubrzo transformirala i uključila u sastav drugih, većih jedinica.

Uporedo sa značajnijim brojem dolazaka državljana Bosne i Hercegovine u Siriju i njihova je uloga postajala više vezana za sukobe u toj zemlji. Od humanitaraca, vjeroučitelja i vojnih instruktora, prema dostupnim podacima i svjedočenjima, tokom 2013. godine sve ih se više angažovalo u borbenim aktivnostima.

Što se dobne strukture tiče, prosječna starost muškaraca iz Bosne i Hercegovine na ratištima u Siriji je oko 32 godine. U vrijeme dolaska najmlađi muškarac imao je 18 godina, a najstariji 74. U odnosu na strane borce iz drugih zemlja, državljani BiH nešto su stariji.

Istraživanjem je utvrđeno da najveći broj dobrovoljaca iz Bosne i Hercegovine na ratištima u Siriji i Iraku dolazi iz poznatih selefijskih zajednica, poput onih u Gornjoj Maoči ili Ošvama. Više od 60 posto tih osoba duže su ili kraće živjele u tim zajednicama, posjećivale ih ili održavale veze sa stanovnicima tih naselja.

Primjetno je također da znatan dio dobrovoljaca dolazi i iz sličnih identitetskih zajednica koje djeluju u rubnim dijelovima većih gradova, posebno oko Sarajeva i Zenice.

Istraživanje geografske rasprostranjenosti pojave odlazaka u Siriju i Irak ukazuje na postepeno sve veći udio osoba iz Bosanske krajine, odnosno iz Velike Kladuše, Bužima, Bosanske Bojne, Vrnograča...

U prvim fazama, najviše takvih osoba dolazilo je iz Srednje Bosne, posebno iz naselja oko Travnika i Zenice. Ovaj dio istraživanja otežan je i zbog činjenice da su naknadne policijske provjere prebivališta pokazale da neke od ovih osoba nikada nisu živjele na prijavljenim adresama.

"Od zemlje odredišta, tokom 1990-ih, Bosna i Hercegovina je danas postala zemlja porijekla stranih dobrovoljaca u tuđim ratovima", stoji u Izvještaju.

Prosječna dob žena iz BiH koje su otputovale u Siriju i Irak je 27 godina


Iako je najjači val odlazaka građana BiH u Siriju i Irak najvjerovatnije prošao, za pretpostaviti je da će se trend ideološke radikalizacije, vrbovanja i poticanja na nove odlaske nastaviti. Općenito, može se očekivati daljnja radikalizacija javnog prostora, prije svega kroz aktivnosti na društvenim mrežama i internetu općenito.

U Bosni i Hercegovini još uvijek ne postoji jedinstvena i konsolidirana evidencija osoba za koje se pretpostavlja da su u Siriji i Iraku.

Upravo ovaj “pretpostavljeni” status borca na stranom ratištu jedan je od razloga koji otežava nastanak takve evidencije. Naime, iz uvida u podatke o takvim osobama jasno je da u nekim slučajevima nije moguće utvrditi jesu li one stvarno otišle, borave li još uvijek, odnosno jesu li se vratile sa stranih ratišta.

Informacije o nečijoj namjeri da tamo ode ne dolaze uvijek iz pouzdanih izvora. U operativnim bilješkama često se navodi kako je neko nekome rekao da namjerava ili se sprema otići u Siriju, ali nema potvrde takvog odlaska. Uz to, sve ranije navedene karakteristike o nepouzdanosti brojki, kada se radi o ovoj pojavi, vrijede i za Bosnu i Hercegovinu.

Evidentiranje građana Bosne i Hercegovine koji su otišli u Siriju i Irak dodatno je otežano i zbog činjenice da znatan broj osoba koje su porijeklom iz BiH i imaju državljanstvo BiH živi, privremeno boravi ili radi izvan matične države. Domaće policijske agencije ne mogu steći uvid u kretanja tih ljudi, a često se događa da ni inozemne partnerske agencije ne odgovaraju dovoljno ažurno ili ikako na zahtjeve za provjeru takvih kretanja.

Istraživanje je utvrdilo identitete ukupno 156 muškaraca za koje se uglavnom pouzdano vjeruje da su putovali u Siriju i tamo boravili, u nekim slučajevima i po više puta. Za većinu tih osoba registrovani su datumi izlaska iz Bosne i Hercegovine i datumi povratka za one koji su se vratili.

Žene iz Bosne i Hercegovine počele su odlaziti u Siriju tokom 2013. godine, a u vezi s trendom porodičnih odlazaka. Najviše ih je otišlo u 2013. godini, ukupno dvadeset četiri.

Tokom 2014. otišlo ih je deset, a u dva slučaja nije bilo moguće pouzdano utvrditi datume izlaska iz Bosne i Hercegovine. U nekoliko izoliranih slučajeva žene su dolazile u Siriju bez pratnje muževa, braće ili očeva, što im je stvaralo probleme jer su bile izložene pritisku da im se dodijeli skrbnik, ili da ih se uda bez njihove volje. Takve su situacije u nekim slučajevima dovodile i do dramatičnih zapleta.

Prosječna starosna dob žena iz Bosne i Hercegovine u Siriji i Iraku je 27 godina. U vrijeme dolaska najmlađa je imala 18, a najstarija 55 godina. Udio žena u ukupnom kontingentu iz Bosne i Hercegovine koji je tokom tri godine boravio u Siriji i Iraku skoro je dvostruko veći od prosjeka među stranim borcima iz drugih država i dostiže 20 posto.

Vojni angažman bh. državljanima donio brojna razočarenja


Istraživanjem je utvrđeno da je s roditeljima u Siriju odvedeno najmanje dvadeset petero djece dobi od pet mjeseci do 17 godina. Najmanje još dvoje djece rođeno je u Siriji tokom ili nakon 2013. godine, ali se može pretpostaviti da je taj broj i veći. Uvidom u dostupne izvore bilo je moguće zaključiti kako su se u nekoliko slučajeva još uvijek maloljetni mladići uključivali u borbene formacije kao ratnici, dok su maloljetne djevojke udavane, najčešće za muškarce iz tamošnjeg bh. kontingenta boraca.

Istraživanjem je utvrđeno da su državljani Bosne i Hercegovine do Sirije najčešće putovali avionom, blizu 60 posto muškaraca i 20 posto žena, uglavnom s Međunarodnog aerodroma Sarajevo, po pravilu letovima za Istanbul.

Put su potom nastavljali unutrašnjim linijama turskih aviokompanija, obično do gradova neposredno uz granicu sa Sirijom, najčešće do Gaziantepa, pa dalje kopnom do Killisa i Azaza.

Druga najčešće korištena ruta vodila je avionom od Istanbula do Hataya, te kopnom do Reyhanlija i graničnog prijelaza Bab al-Hawa te dalje do Alepa u Siriji. Takav put avionom prilično je jeftin, a karta od Sarajeva preko Istanbula do Gaziantepa ili Hataya košta tek nešto više od 100 eura.

Znatno manji broj muškaraca, blizu 15 posto, i nešto više žena, blizu 45 posto, odlučio se do Sirije putovati osobnim vozilima, najčešće preko Srbije, Bugarske i Turske. Žene su često putovale s djecom, pa je odlazak kopnenim putem procijenjen kao podesniji.

Za istraživanje je bilo posebno zanimljivo ustanoviti u kakve se aktivnosti po dolasku u Siriju i Irak uključuju osobe iz BiH, posebno muškarci.

Na temelju osobnih svjedočenja na društvenim mrežama i uvida u dio zapisnika s policijskih saslušanja moguće je zaključiti da je jedan dio tih osoba jednostavno želio živjeti u skladu sa svojim identitetskim i vrijednosnim određenjima i da je u Siriju i Irak došao kao u svoje novo, poželjno i buduće prebivalište. Često i s vlastitom porodicom. Jasno je također da ih je dio bio angažovan i u borbenim formacijama.

Nije moguće utvrditi koliko su te formacije zbilja bile aktivno uključene u borbe, ali nema sumnje da je jedan dio državljana Bosne i Hercegovine obavljao i vojničke dužnosti. Međutim, za one koji su dolazili u Siriju tokom prve dvije godine rata vojni angažman donio je niz razočarenja.