Kada netko ne zna, a tiče ga se ili smatra da ga se tiče, ne treba se petljati, već se prije svega informirati pa tek onda zauzimati stav, a do tada po mogućnosti preuzeti stav upućenijih i delegirati iste na pozicije gdje se ti stavovi oblikuju.

O čemu bi vi pričali da je Martin Raguž s bošnjačkim glasovima pobjedio na izborima?

O čemu bi pričao Davor Stier?
bla bla bla

Upravo tako.

László Tőkés je kao Mađar iz Rumunjske, izabran u Mađarskoj na Fidesz-ovoj listi, posebno senzibiliziran za pitanje jezičnih prava (hrvatski TV kanal).

Hrvatska priča može proći i kod hrvatožderke Ulrike Lunacek iz austrijskih Zelenih.

Dovoljno je Malostonski zaljev proglasiti Nacionalnim parkom i nijedan turski ratni brod više ne bi uplovio u Neum, dok je ona živa.

Zar ne kužite da zvučite kao oni na Klix kad očajno okolo traže imaginarne podrške za velikobošnjačku stvar. Oni su ove iste koristili kao dokaz o "isprvanosti Raguža". Sad vi tu oko njih filozofiju razvili.

Htjeli mi ili ne htjeli, ali oni su koliko-toliko relevantni.

Bravo

Picula: BiH mora brzo formirati vlast, ali i mijenjati ustav

Šuica i Fajon: Što prije formirati vlast u BiH i otvoriti europski put

Samo ulazak u EU može spriječiti raspad BiH, kao što bi spriječio i raspad Jugoslavije da Miloševiću u glavi nije bila Velika Srbija. Kako je Muslimanima-Bošnjacima i dalje u glavi Velika islamska država u BiH, dogovora nema, hrvatskog entiteta nema i uskoro više nema ni BiH. RS ide van, HB ide van.

Poruka je dakle Bošnjacima: Brzo u reforme koje vode BiH u EU tj. vode očuvanju cjelovitosti BiH. A te reforme definirane su već ranije u rezoluciji EU parlamenta - federalizam namjesto centralizma!

Mislim da će se Bošnjaci oglušiti i da će se BiH raspasti.

Što se događa s Davorom Ivom Stierom? Na čemu radi? Nema ga u medijima, a na njegovom mrežnom mjestu sve se zamrzlo od kako su prošli EU izbori. Mogu se vidjeti izjave drugih naših EU parlamentaraca, ali njega nigdje.

P.S. Tek sada vidim da mu je fb stranica aktivna.

Na službenoj EU stranici imaš za svaki dan jel se javljao i u vezi čega. Vode evidenciju o tome.

Ashdown upozorava na mogući raspad BiH, Putin se sprema u Sarajevo
Nekadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Paddy Ashdown ocijenio je kako stanje u BiH predstavlja opasnost po cijelu regiju te je pozvao Europsku uniju da se što prije odlučnije angažira i spasi tu državu od propasti, dok je ruski veleposlanik u BiH Petr Ivancov istodobno pozvao međunarodnu zajednicu da se ne miješa i pusti bosanskohercegovačke političare da sami sređuju stanje u svojoj zemlji.

Ashdown je u raspravi vođenoj u Domu lordova britanskog parlamenta 21. listopada ustvrdio kako je stanje u BiH tako loše da ne treba isključiti ni novi rat.

“Ovakva kakva jest BiH u sebi novi vrlo opasan potencijal unutarnje destabilizacije, ali i destabilizacije cijele regije”, upozorio je Ashdown dodajući kako stoga međunarodna zajednica, a prije svega EU, moraju promijeniti pristup i odlučnije se angažirati.

Ocijenio je kako je na EU da sada pokaže političku volju da se od BiH napravi funkcionalna država, posebice stoga što SAD neće voditi procese u BiH, ali će biti potpora ukoliko promjene pokrene Unija.

“Ako niste spremni ubiti zmaja nećete spasiti zarobljenu mladu”, bio je slikovit u opisu svojih prijedloga britanski lord.

Novi ruski veleposlanik u BiH Ivancov u odvojenom je pak intervjuu za “Oslobođenje” u petak iznio potpuno drugačije ocjene od Ashdownovih.

Tako je ustvrdio kako su rezultati izbora zapravo potvrdili da je Dodik i dalje “popularan” u RS-u, a da političare u BiH nitko ne bi trebao učiti kako formirati vlast.

“Ja ne vidim da je BiH u raspadu”, kazao je Ivancov dodajući kako je sada na Stranci demokratske akcije (SDA), HDZ BiH i Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da uspostave vlast i odluče kako će voditi zemlju.

“Ljudi u BiH su izabrali i mi taj izbor poštujemo”, kazao je ruski veleposlanik.

Izjavio je i kako Rusija uvažava želju BiH da postane članicom EU, no dodao je kako to ne bi trebalo činiti “pod nekim pritiskom”.

Balkan, kako je potvrdio Ivancov, za Moskvu ostaje važna odrednica vanjske politike, a najavio je i kako se razmatra mogućnost dolaska ruskog predsjednika Vladimira Putina u Sarajevo.

“Postoji mogućnost da se to dogodi iduće godine na 20. obljetnicu Daytonskog sporazuma”, kazao je Ivancov pozvavši sve zainteresirane da se zajednički osmisli obilježavanje tog događaja kojim je 1995. godine okončan rat u BiH.

Izvor: narod.hr


Ruski i velikobritanski interesi su suprostavljeni, poglavito zbog situacije u Ukrajini, što se reflektira na BiH. O čemu govori Ashdown kada govori o nestabilnosti i nefunkcionalnosti BiH. On je sudjelovao u destabilizaciji Daytonskog sporazuma. Ima li on sada drugačije mišljenje o zabludama koje su on i njegovi nametali u BiH? Žele li sada konačno uređenje BiH po europskom modelu kako bi postala funkcionalna?

Ne vidim zašto bi EUropski i ruski interesi u BiH bili suprostavljeni ako se gleda samo na BiH, ako se ne BiH ne uzima kao prošireno bojište sukoba u Ukrajini. BiH bi najviše odgovarao sporazum Rusije i EU po pitanju BiH gdje Rusija mora jasno priznati da je to područje koje pripada EU i gdje bi se i jedna i druga sila zajednički založile da se u BiH uspostavi europski sustav uređenja višenacionalnih država jer po tom pitanju interesi su kompatibilni tj. mogli bi biti, ako bi bilo volje.

V. B. u svemu tome opet nam je suprostavljena strana jer žele u sukob EU s Rusijom pošto-poto gdje god je moguće kako bi naštetili ekonomiji Europe.

Ravnopravnost u BiH


Tonino Picula i Davor Stier

Na najnovije izvješće o BiH Rumunja Cristiana Dana Preda, koje će se nakon određene rasprave u Odboru za vanjsku politiku sredinom travnja naći pred Europskim parlamentom, hrvatski su zastupnici, na tragu Rezolucije EP iz veljače prošle godine, uložili nekoliko važnih amandmana. Točnije, učinila su to četvorica HDZ-ovaca: Davor Stier, Andrej Plenković, Iva Maletić i Dubravka Šuica te Marijana Petir iz HSS-a. Oni se zalažu za ustavne reforme u ovoj zemlji koje bi osigurale jednakopravnost sva tri naroda, za javni TV servis na jezicima sva tri naroda te za simetričnu, umjesto sadašnje “asimetrične” distribucije proračunskih sredstava među kantonima.

Slične amandmane predložio je i Tonino Picula, koji dolazi iz onoga drugog krila našega zastupstva u Bruxellesu i, što je posebno zanimljivo, on je još precizniji i još, recimo tako, radikalniji u svojim prijedlozima. Dok skupina iz desne koalicije ne spominje ni federaciju ni Hrvate, nego se zadovoljava načelnim stavovima o jednakopravnosti sva tri naroda, Picula traži da EP pozove čelnike u BiH da slijede načela federalizma. Štoviše, prema njegovu mišljenju, BiH ne bi mogla biti kandidatom za ulazak u EU dok se ne osiguraju ustavni uvjeti jednakosti svih građana i konstitutivnih naroda. I on je za javni TV servis za sva tri naroda, kao i za uravnoteženo predstavljanje svih naroda u predstavničkim i izvršnim tijelima države. Izrazio bi još i zabrinutost zbog pridruživanja mladih iz BiH terorističkim borcima ISIL-a.

Realnost federalizacije

Valja primijetiti stanovit nesklad između onoga što zagovaraju naši eurozastupnici i njihovi stranački šefovi u zemlji. Vidjeli smo kako se Tomislav Karamarko i Milijan Brkić nisu libili jasno se založiti za federalizaciju BiH, dok su njihovi ljudi u EP ostali na uopćenim formulacijama, što je možda stvar nijansi ili stupnjevitosti. Piculin je stav, pak, u potpunom neskladu sa stavovima Zorana Milanovića, koji je Karamarkovo pismo Hrvatskom narodnom saboru ocijenio kao jeftini populizam koji nema veze sa stvarnošću. Picula je također potpuno usamljen i u odnosu na druge svoje kolege iz SDP-a, koji nisu pokazali nikakav interes za BiH, posebice za položaj hrvatskog naroda u njoj.

Podsjetimo, Hrvatski je narodni sabor u Mostaru prošle subote, uz sudjelovanje baš svih političkih struktura koji među tamošnjim Hrvatima nešto predstavljaju i znače, usvojio posebnu deklaraciju kojom je izraženo nezadovoljstvo Daytonskim sporazumom i njezinom primjenom, zatražene su ustavne reforme u pravcu nove teritorijalne organizacije države u tri ili četiri federalne jedinice, što je ocijenjeno kao preduvjet bilo kakvih društvenih promjena i približavanja EU-u. Naravno, pitanje je koliko su ti ciljevi realni.

Prvi uvjet ostvarivosti jest upravo sloga i odlučnost da se oni postignu. Do sada je dio političara među Hrvatima bio ustrašen raznim prijetnjama, dio potkupljen novcem i pozicijama, bilo od strane međunarodnih predstavnika, bilo od strane jačega i brojnijeg političkog partnera koji nije igrao fer-igru. Tako se dogodilo da je, apsurdno, hrvatske stavove zbog svojih interesa i zbog svoje vizije države najjasnije i najdosljednije zastupao, a čini on to i dalje, Milorad Dodik. No, i ta činjenica čini ideju federalizacije realnijom, kao što je izglednom čine i novi pogledi u EU-u, kao i nešto izmijenjene vanjskopolitičke okolnosti koje pokazuju da u sukobima s Rusijom i dijelom islamskog svijeta jedini pouzdan saveznik Zapada na Balkanu ostaje Hrvatska i Hrvati u susjednoj zemlji.

Bošnjačko odbijanje

Činjenica da riječi poput Herceg-Bosna, treći entitet, (kon)federacija, HVO i slične, koje su u samoj Hrvatskoj donedavno gotovo bile uklonjene iz javnog diskursa, barem u svojoj pozitivnoj konotaciji, više ne izazivaju jezu i da se o svemu tome može slobodno govoriti. Ostaje, međutim, ono što smo spomenuli, a to su još uvijek velike razlike u političkom vrhu, razlike između vlasti i opozicije, razlike u samoj oporbi, pa i u samoj vlasti. Primjerice, Vesna Pusić otvoreno oponira predsjednici države. Ona govori o bezuvjetnoj potpori ulasku “zemalja regije” u EU-u, misleći pri tome na BiH, a osobito na Srbiju, suprotno od onoga što govori predsjednica. Ona se oslanja na neku britansko-njemačku inicijativu koja je pisana u tom duhu, nikada ne spominjući Rezoluciju EP. Promjenama koje će vjerojatno uslijediti nakon parlamentarnih zbora i spomenute bi razlike morale izblijedjeti. Kad Milanović govori o federalizmu BiH kao o nerealnom populizmu, on je tim nerealniji ako ga premijer ne želi.

No, najveći je problem odbijanje bošnjačke strane da uopće razgovara o nekakvoj hrvatskoj federalnoj jedinici. Ona uporno straši podjelama, iako hrvatski političari i s ove i s one strane granice redovito ističu poštovanje suverenosti, nezavisnosti i cjelovitosti zemlje. Milanović je svojedobno i sam žestoko napadnut samo zbog dolaska u Mostar, a Milanu Bandiću oduzeta je titula počasnoga građanina, najprije Sarajeva, sada i Srebrenice, jer je i on spomenuo “treći entitet”. Ovdje se zapravo radi o zamjeni teza. Protivljenje federalizaciji i ustavnoj jednakopravnosti i nije pledoaje za jedinstvo, nego za dominaciju, ali je i utiranje puta za sve veće udaljavanje.

JOSIP JOVIĆ

http://www.slobodnadalmacija.hr/Novosti ... o-HDZ.aspx