BiH uporedio sa serijom "Đekna"

Dodik: Pola sata smo zakasnili da pohapsimo britanske specijalce

Milorad Dodik, predsjedavući Predsjedništva BiH, situaciju sa Savjeta ministara BiH uporedio je sa serijom „Đekna“

"To je kao u Đekni. To je Bosna i Hercegovina u kojoj je veoma teško uspostaviti funkcionisanje zbog nemogućnosti bazičnog dogovora, zbog koncepcije kako je napravljena, tako da je stalno u nekom iščekivanju", istakao je u intervjuu za „Sputnjik“ Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH

On je dodao da je formiranje vlasti samo dio neke vrste kamuflaže koja treba da potvrdi da se nešto radi

"I ovaj put se vide različite političke ambicije, Bošnjaka koji bi htjeli da dominiraju u svim procesima, pa i u procesima formiranja vlasti, bez obzira na ustavni poredak ili na izborni zakon i izbornu strukturu, kaže Dodik", istakao je on za Sputnjik

Bošnjaci, dodaje Dodik, pokušavaju da se nametnu kao najvažnija nacija.

"Ovaj put to ne može. Republika Srpska (RS) je svejsna svog položaja i svojih prava na nivou BiH i ništa ne očekujemo da nam Bošnjaci daju, nego očekujemo da ono što pripada RS, Srbima, a u ustavu piše da RS bira jednu trećinu ministara. Od devet, to je tri. Prema tome, nama niko ništa ne treba da dâ, mi to imamo zagarantovano Ustavom", navodi on

Razlog koji se navodi za odbijanje da se formira Savjet ministara je MAP.

"MAP, taj plan za pristupanje NATO. Onda oni nama kažu da to nije učlanjenje u NATO. Ali tamo piše da je to plan za pristupanje. Pa šta je onda to? Ako ste u prvom koraku odlučili da idete tamo, u trećem koraku će vas pitati što ste odlučili da se krećete ka tome. RS je jasno rekla i mi ne kalkulišemo tim stavom, Srbija je vojno neutralna. Bošnjaci insistiraju na NATO, kao da je pitanje izbora ili potvrđivanje Savjeta ministara stvar odlučivanja o NATO. To nigde ne piše. Mi sa NATO imamo saradnju u okviru Partnerstva za mir, imamo saradnju u okviru IPAP i tu se odvijaju mnoge od tih aktivnosti. I u ovom trenutku RS uopšte nije spremna da postavlja pitanje daljih institucionalnih ili ugovornih jačanja sa NATO, imajući u vidu naše opredjeljenje o vojnoj neutralnosti", objasnio je Dodik.

Na novinarsko pitanje o postojanju britanskog štaba za borbu protiv „malignog ruskog uticaja“ u Sarajevu te 40 britanskih specijalaca koji su došli “po zadatku” Dodik je kazao da su “oni su bili zaduženi da se bore za svoje favorite na izborima, a to nisam bio ja”.

"Pa ipak sam prošao. Dakle, ni oni nosu svemogući. Do nas je ovdje, mi im previše dajemo značaja. Ako već znamo da su ovdj, onda se tome treba suprotstaviti. Mi smo u to vrijeme jurili te ljude", ispričao je Dodik.

On je kazao da su u Banjaluci zakasnili pola sata da pokupe nekoliko britanskih specijalaca.

"Za pola sata su nam otišli, inače bismo ih pohapsili. Sada znamo i ne treba sumnjati u to što mi znamo. Britanci naivno vjeruju da će na taj način pokušati da se suzbiju osjećaji ovog naroda prema Rusiji. To je nemoguće, to je glupost! To je iluzija; to je samo trošenje para i pokušaj ubacivanja još više nerazumijevanja između nas Srba i Britanaca koji su ovde uporno prisutni. Ovaj put, formirali su obavještajni centar, koji vodi Musliman u Sarajevu. Oni navodno imaju namjeru da evidentiraju one koji su promoteri ruskog uticaja, želeći da pokažu da je to sve organizovano i da neko svaki dan dobija neke zadatke, što, naravno, nije tačno. Imaju problem sa jednom notornom činjenicom, a to je da ovaj narod istinski osjeća bratstvo sa Rusijom i privrženost Rusiji. Egzaktno mogu da potvrdim da nema nikakvog malignog uticaja, to je potpuna pogreška te službe koja to radi", kazao je Dodik, prenosi Kurir. rs.

On je kazao da maligni uticaj imaju Britanci.

"To je maligni uticaj, jer oni žele zastrašivanjem, podmetanjem, lansiranjem afera da se bore protiv „ruskog uticaja“. Ali imaju problem jer ovde svaki čovjek osjeća poštovanje prema Rusiji i onome što Rusija radi. Bio sam sa Putinom najmanje deset puta, nikada nije rekao da nešto treba da se uradi, uvijek je pitao kako može da pomogne i zamolio je da čuvamo mir. Ako je to maligni uticaj, onda sam ja prvi na spisku ruskih ljudi", zaključio je Dodik

https://www.atvbl.com/vijesti/republika-srpska/dodik-pola-sata-smo-zakasnili-da-pohapsimo-britanske-specijalce-25-4-2019

Zvornik: Četiri godine od terorističkog napada

Danas se navršavaju četiri godine od terorističkog napada na Policijsku stanicu u Zvorniku u kojem je ubijen 48-godišnji policajac Dragan Đurić, a ranjeni policajci Stevo Milovanović i Željko Gajić



Delegacija Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i pripadnici Policijske uprave Zvornik danas će položiti cvijeće ispred zvorničke Policijske stanice, na mjesto gdje je Đurić ubijen

Pomen će biti služen i na mjesnom groblju u Karakaju, gdje je ubijeni policajac sahranjen

Prošle godine ispred Policijske stanice Zvornik otkrivena je i osveštana spomen-ploča sa likom Dragana Đurića.
Teroristički napad na Policijsku stanicu Zvornik izvršen je 27. aprila 2015. godine oko 19.15 časova

Napad je izvršio pripadnik vehabijskog pokreta islamista Nerdin Ibrić iz Kučić Kule kod Zvornika. Ibrić se dovezao ispred Policijske stanice u automobilu i uz poklič "Alahu ekber" /Alah je veliki/ upao u Policijsku stanicu i počeo da puca iz puške zvane "pumparica"

Teroristički napad izvršen je tokom primopredaje smjene, a prilikom razmjene vatre napadač je likvidiran.
Ni poslije četiri godine od terorističkog napada nema ni tužilačkog, ni sudskog mišljenja ili izvještaja o tom događaju

ZVANIČNI PODACI

Hrvatski turisti prednjače po broju noćenja u Republici Srpskoj

U Republici Srpskoj je u martu ove godine evidentirano 30.006 dolazaka turista, što je u odnosu na februar više za 16,7 posto, podaci su entitetskog Zavoda za statistiku

U istom periodu ostvareno je 79.831 noćenja turista, što je u odnosu na februar povećanje za 3,7 posto

Broj dolazaka turista u martu 2019. u odnosu na isti mjesec prethodne godine veći je za 7,1 posto, a broj noćenja bilježi rast za 12,2 posto

Stranih turista (15.467) je bilo više nego domaćih (14.539)

Po broju dolazaka u RS i dalje prednjače gosti iz Srbije. U martu je iz te zemlje zabilježen dolazak 5.477 gostiju, ali su na drugom mjestu po broju ostvarenih noćenja, kojih je zabilježeno 13.208.

Na drugom mjestu po broju dolazaka su državljani Hrvatske, kojih je u martu bilo 3.238, ali su prvi sa ostvarenih 19.163 noćenja.

Entitetska statistika pokazuje da su na trećem mjestu Slovenci sa 1.634 evidentirana dolaska i 4.098 noćenja, a zatim turisti iz Crne Gore (653 dolazaka i 1.761 noćenjem).

U banjskim mjestima u RS u martu je boravio 5.560 turista, više stranih nego domaćih, a ostvareno je 31.170 noćenja. U planinskim centrima bio je 5.925 dolaska i 17.104 noćenja, dok je najveći broj turista bio u ostalim turističkim mjestima, u kojima je zabilježeno 17.377 dolazaka i 29.198 noćenja.

Najviše ih je bilo smješteno u hotelima i sličnom smještaju – 28.933.

Taj bh. entitet je u martu raspolagao s 10.657 stalnih ležaja u objektima koji pružaju usluge turistima.

Samo razdruživanje i izlazak Republike Srpske iz nakaze pod imenom zajednica BiH !

Samo razdruživanje i izlazak Republike Srpske iz nakaze pod imenom zajednica BiH !

Poslanici NSRS sutra na pomenu ubijenim u Dobrovoljačkoj

Delegacija Narodne skupštine Republike Srpske sutra će u Istočnom Sarajevu prisustvovati obilježavanju 27 godina od stradanja pripadnika ЈNA u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu

Delagaciju će činiti narodni poslanici Miroslav Vujičić, Ljubiša Krunić, Aleksandar Glavaš i Marinko Dragišić, saopšteno je iz Narodne skupštine Republike Srpske

Oni će u 11.00 časova prisustvovati parastosu u Hramu Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima.
U 11.30 časova zakazano je polaganje vijenaca na Spomen-krstu kod Spomen-kosturnice, a u 11.45 časova obraćanje zvaničnika

Odluku o formiranju delegacije donio je predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović.
U mjestu Miljevići u Istočnom Sarajevu sutra će biti obilježeno 27 godina od stradanja pripadnika ЈNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, kada su ubijena njih 42, ranjen 71, a 207 zarobljeno i mučeno u logorima.

Sjećanje na formiranje Garde Panteri

Polaganjem vijenaca na centralni spomenik oslobodiocima u Bijeljini danas će biti obilježeno 27 godina od formiranja Specijalne brigade Garda Panteri čijih je 100 boraca poginulo u odbrani Republike Srpske.

Vijence i cvijeće položiće saborci, predstavnici Udruženja veterana Garda Panteri i delegacija gradske Boračke organizacije.
KU redovima ove jedinice tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata bilo je 2.000 boraca, od kojih je 800 ranjeno.
Polaganje cvijeća i vijenaca predviđeno je za 10.30 časova, nakon čega će veterani Garde Panteri prisustvovati svečanom ručku u restoranu u Amajlijama.

Moja DRŽAVA!

Moja DRŽAVA!

02.03.1992

Komanda Druge armije – komandant pokojni general Milutin Kukanjac i načelnik štaba general Simeon Praščević, na osnovu iskustva JNA iz događaja u Sloveniji i Hrvatskoj, odlučili da izmjeste jedinice iz kasarni u Sarajevu, na Pale, u Lukavicu i druga pogodna mjesta. Tako su htjeli da izbjegnu da muslimanske paravojne formacije sa malim snagama kontrolišu jedinice u kasarnama, da ih isključivanjem vode i struje iscrpljuju i nanose im gubitke.

U listu Vojska, u broju od 28. maja 1992, general Kukanjac je, odgovarajući na pitanje zašto se Komanda nije ranije izvukla iz Sarajeva, napisao:

"Ceneći situaciju i predviđajući šta se može dogoditi, mesec i po ranije evakuisao sam deo Komande oblasti na sigurnu lokaciju. Posle napada na zgradu Komande, 22. aprila, evakuisan je i drugi deo Komande oblasti van Sarajeva. Ostao je treći deo Komande i ljudstvo za obezbeđenje i opsluživanje, s tim što smo se pripremali za konačno napuštanje Sarajeva. Svakodnevno su kolone vozila sa natovarenim sredstvima kretale ka sigurnim lokacijama. To je trajalo sve do 2. maja do 11 časova…”

Dana 2. maja 1992. godine, u 12 časova, izvršen je napad na Dom JNA u Sarajevu od strane Zelenih beretki. Tom prilikom je bilo opkoljeno deset pripadnika JNA koji su u tim trenucima pružali otpor.

General Milutin Kukanjac uputio je pukovnika Milana Šuputa iz 65. zmtp (zaštitnog motorizovanog puka) sa 2 BOV-a i 3 puha i 40 vojnika u pomoć ka Domu JNA. Upali su u zasjedu i ostali blokirani u Ulici Đure Đakovića, uz 6 poginulih

Kukanjac tada zove Vojnu bolnicu, odnosno majora Marka Labudovića koji je vodio Diverzantski odred, da krene u pomoć grupi pukovnika Šuputa. Labudović govori da ne može to izvršiti jer nema čime i da će svi izginuti. Tek nakon poziva Šuputa i vapaja kolega, Labudović nije mogao da ne reaguje, iako je bio svjestan u šta se upušta.
Ukupno 15 diverzanata pod komandom Labudovića kreće ka Domu JNA sa dva pincgauera, a pratila su ih i dva sanitetska vozila sa jasno vidljivim oznakama sa nenaoružanim osobljem u bijelom.

Na Skenderiji upadaju u zasjedu, gine 14 lica, od toga 10 iz Diverzantskog odreda uključujući i komandanta Labudovića. Ranjeno je 5 diverzanata, od kojih su dva zarobljena. Pošto je i Komanda 2. VO napadnuta Kukanjac je naredio Vojnoj policiji u kasarni “Viktor Bubanj“ da se sa tri transportera probiju od Švrakinog naselja do Bistrika.

Starješine i vojnici su sa jednim BVP (borbeno vozilo pješadije-gusjeničar) i dva BOV-a (borbeno oklopno vozilo-točkaš) čisteći barikade pred sobom uspjeli da stignu do Skenderije. Međutim, kada su prvi BOV i BVP prošli most i skrenuli u Dobrovoljačku ulicu prema Bistriku, komandir drugog BOV-a je ugledao ranjene diverzante, i umjesto u Dobrovoljačku prema Komandi 2. VO skreće na most, gdje posada pod jakom vatrom uspijeva njih trojicu da uvuče u transporter BOV

Istoga dana, oko 13 časova, izvršen je napad na vozilo koje je transportovalo hranu za komandu Druge vojne oblasti. U vozilu su bili kapetan Petrović i vozač. Kapetan je poginuo na licu mesta, a vozač, teško ranjen, uspeo je da stigne do komande gde je izdahnuo. Napad je prestao oko 20 časova.

03.05.1992

Dana 3. maja oko osam časova odlučeno je da general Kukanjac napusti komandu, međutim, vojska i oficiri ne dozvoljavaju. Posle odustajanja od te odluke vratilo se poverenje vojske i oficira. Oko 13 časova u razgovoru između kanadskog generala Mekenzija (prvi komandant UNPROFOR-a u BiH) i generala Kukanjca dogovorena je razmena, tada uhapšenog Alije Izetbegovića, za izvlačenje vojske i oficira iz komande ka Lukavici.

Razmena je dogovorena za 15 časova. Međutim, u komandu dolazi lično Alija Izetbegović sa ćerkom i pratnjom u kojoj su bili Zlatko Lagumdžija, Jusuf Pušina i još neki iz Izetbegovićevog vrha.
Kako kaže Marinko Milidrag uz lažni blagoslov i lažna obećanja Alije Izetbegovića da će konvoj biti bezbedan vojska je napustila kasarnu. Pokret je počeo u 18 časova.

Na čelu kolone, koja je brojila oko 40 vozila sa oko 300 ljudi, bili su general Mekenzi, general Kukanjac i Jusuf Pušina. Dolaskom kolone u Dobrovoljačku ulicu u blizini Miljacke otvorena je vatra na kolonu.

„Pucali su na nas sa svih strana. Sa krovova, prozora“, kaže Milidrag. Vatra je otvorena iz streljačkog naoružanja, a korištene su i tromblonske mine. Pucano je i na obeleženo sanitetsko vozilo u kojem je poginuo primarijus dr. pukovnik Radulović. Ubijen je i pukovnik Mihajlović, oficir bezbednosti, koji je u penziju otišao dan ranije. Oficire su izvlačili iz vozila i hladnokrvno ubijali.

"Mogao sam da vidim kako vojnici teritorijalne odbrane proturaju cevi kroz prozore civilnih automobila, koji su bili deo konvoja, i pucaju. Video sam kako se krv sliva niz vetrobrane kola.... Bio je to definitivno najgori dan u mom životu.”
— general Luis Makenzi, „Čuvar mira - put u Sarajevo“

Prema podacima MUP-a Republike Srpske u napadima koji su se odigrali 2. i 3. maja bilo je 42 poginula vojnika i civila od čega 5 oficira, 73 ranjenih a 215 je zarobljeno ili oteto.

Žrtve ratnog zločina

U Slučaju Dobrovoljačka evidentirana su 42 ubijena pripadnika JNA, ubijenih na više mjesta u gradu, od toga na Skenderiji 14, Dobrovoljačkoj 9, Radničkom univerzitetu "Đuro Đaković" 3, Komandi 2. vojne oblasti 2, Domu JNA 1, te na drugim lokacijama u gradu 13 pripadnika JNA.

Ubijeni su po nacionalnoj pripadnosti bili: 32 Srbina, 6 Hrvata, 2 muslimana i 2 Albanca. Po strukturi bilo je 10 oficira, 28 vojnika i 4 građanska lica u JNA. Ukupno je ranjen 71 pripadnik JNA

Imena žrtava

2. maja 1992. godine

Ubijeni — Skenderija

1. Kruno Bešlić
2. Aleksandar Blagojević
3. Nebojša Bojanić
4. Dragan Vitković
5. Obrad Gvozdenović
6. Nihad Kastrati
7. Marko Labudović
8. Milomir Mojsilović
9. Mladen Nikolić
10. Srđan Nikolić
11. Radoš Pajović
12. Branko Popović
13. Željko Rakić
14. Ivica Cvetković

Ubijeni — Radnički univerzitet "Đuro Đaković"

15. Slobodan Jelić
16. Srećko Jovanović
17. Predrag Cerović

Ubijeni — Komanda 2. vojne oblasti

18. Goran Divović, ranjen na Skenderiji prilikom razvoženja hrane, izdahnuo u krugu komande
19. Perica Nović

Ubijeni — Dom JNA

20. Dževad Bidžo

3. maja 1992. godine

Ubijeni — Dobrovoljačka

21. Miodrag Đukić
22. Boško Jovanić
23. Boško Mihajlović
24. Gradimir Petrović
25. Budimir Radulović (u sanitetskom vozilu)
26. Ivica Simić
27. Miro Sokić (u sanitetskom vozilu)
28. Zdravko Tomović
29. Nurmela Šuko (u sanitetskom vozilu)

Ubijeni na drugim lokacija u gradu ili su podlegli povredama od ranjavanja 2. i 3. maja

30. Zoran Gajić
31. Aleksandar Gluhović
32. Milomir Janjić (ubijen 3. maja 1992.)
33. Nebojša Jovanović
34. Robert Kočiš
35. Predrag Ninkov (ubijen u kafiću na Bistriku 20. aprila 1992.)
36. NN Vesna (ubijena u kinu Sutjeska 3. maja 1992.)
37. NN Čedo (ubijen u zatvoru maja 1992.)
38. Vitomir Petrović
39. Vlastimir Petrović
40. Stevo Ritan
41. Kozafer Rotić
42. Saša Urošević (ubijen u kafiću na Bistriku 20. aprila 1992.)

Obilježeno 27 godina od zločina u Dobrovoljačkoj ulici

Od stradanja pripadnika ЈNA 2. i 3. maja u Sarajevu prošlo je 27 godina, a vrhunac tog zločina bio je u Dobrovoljačkoj ulici.

Za dva dana ubijena su 42 vojnika, ranjen 71, a 207 zarobljeno i mučeno u logorima. Ovaj zločin nikada nije dobio sudski epilog.
Godišnjica zločina u Dobrovoljačkoj i ove godine obilježava se u Miljevićima, umjesto na mjestu gdje se napad dogodio, zbog opstrukcija, a i da bi se izbjeglo ponižavanje žrtava i njihovih potomaka.

Obilježavanje, koje organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, počelo je služenjem parastosa u crkvi Svetog velikomučenika Đorđa u Miljevićima.



Poslije parastosa, položeni su vijenci kod centralnog Spomen-krsta.

Vijence su položili Boško Tomić, izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica i izaslanik predsjednika Republike Srpske Željke Cvijanović, u ime Vlade Srpske predsjednik Odbora Vlade za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Duško Milunović, koji je i ministar rada i boračko-invalidske zaštite, te delegacija Narodne skupštine Republike Srpske.



Vijence su položili i delegacija Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka Oružanih snaga BiH, predsjednik Boračke organizacije Srpske Milomir Savčić, predstavnici organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, čelnici Grada Istočno Sarajevo i opština u sastavu grada, te članovi porodica nastradalih pripadnika ЈNA.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović izjavio je da je nedopustivo da Sud i Tužilaštvo BiH nisu pokazali odlučnost da procesuiraju zločine nad Srbima.

Narodni poslanik Miroslav Vujičić izjavio je da su ovi vojnici i civili vjerovali da postoje međunarodno pravo i pravda, da postoje pravila ratovanja, ali da, nažalost, 2. i 3. maja 1992. godine u Sarajevu ona nisu postojala. Prema njegovim riječima, nastradali su nevini pripadnici ЈNA jer su vjerovali onima kojima nisu smjeli vjerovati.
Vujičić je napomenuo da ni danas, 27 godina poslije tog zločina, nema pravde za ubijene pripadnike ЈNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.

U napadu paravojnih muslimanskih naoružanih formacija na pripadnike ЈNA 2. i 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu ubijena su 42 pripadnika ЈNA prilikom dogovorenog povlačenja iz zgrade komande vojne oblasti, dok je 71 ranjen, a 207 pripadnika ЈNA je zarobljeno. Od 42 poginula vojnika ЈNA, njih 32 bili su Srbi, šestorica Hrvati, po dva Bošnjaka i Albanca.

Napadom na kolonu ЈNA u Dobrovoljačkoj, koja se mirno povlačila iz Sarajeva, prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i ostatak tadašnjeg rukovodstva.
Iako je za bezbjednost vojnika garantovao tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, kolona ЈNA nije bezbjedno izašla iz Sarajeva, već je prekinuta i napadnuta.

Kako kaže Marinko Milidrag uz lažni blagoslov i lažna obećanja Alije Izetbegovića da će konvoj biti bezbedan vojska je napustila kasarnu. Pokret je počeo u 18 časova.

Muslimančugo glupa, vidiš da piše "Ubijeni na drugim lokacija u gradu ili su podlegli povredama od ranjavanja 2. i 3. maja", događaj poznat kao "Dobrovoljačka" desio se 03.05.1992., a i prije toga imamo događaje u kojima se ubijaju i u kojima ginu vojnici JNA, različiti dogođaji zavedeni kao ukupan broj stradalih ...