Starac popio viagru i umro tokom seksa

Policija je u banjalučkom naselju Novoselija uz rijeku Vrbas našla beživotno tijelo F. G. (68), a njegova smrt i danas je glavna tema među mještanima i inspektorima.



Istragom je utvrđeno da je umro prirodnom smrću jer je srce prestalo da mu kuca zbog “vijagre” koju je popio. Kobne noći je otišao do komšinice S.D. (75), a posljednji trenutak života dočekao je vodeći ljubav sa njom.

"Svi smo bili iznenađeni kada smo vidjeli policiju i mrtvačka kola u dvorištu komšinice, a još kada su nam rekli da je u njenom dvorištu nađeno tijelo komšije, bili smo šokirani jer nismo znali otkud on kod nje. Tek nekoliko časova kasnije saznali smo detalje kako je umro. Bog da mu dušu prosti, ali nije mogao ljepše skončati" ispričao je prijatelj pokojnika koji je zamolio da mu ime ne bude navedeno.

Nakon otkrivanja beživotnog tela starca, uviđaju je prisustvovao i ljekar mrtvozornik koji je utvrdio da na tijelu nema tragova krivičnog djela. Nikome, međutim, nije bilo jasno otkud tijelo u dvorištu žene i to pored zida koji dvorište odvaja od Vrbasa. Nije dugo trebalo da se kockice poslože.

Izvor “Blica” blizak policiji ispričao je juče da je istragom otkriveno da je F.G. kobne noći popio “vijagru” i umro od infarkta tokom vođenja ljubavi, što je preplašilo njegovu partnerku.

"Još se utvrđuju okolnosti šta se dogodilo nakon smrti pokojnika, ali prema onome što je istraga do sada otkrila, žena je na neki način pokušala da prikrije da je pokojnik umro tokom ljubavnog odnosa", objasnio je izvor blizak policiji.

Dodaje da je preplašena žena nakon tragičnog događaja obukla pokojnika i iznijela ga u dvorište, te da ga je najvjerovatnije pokušala baciti u Vrbas, ali nije imala snage.

"S obzirom na to da je Vrbas u neposrednoj blizini mjesta na kojem je nađeno tijelo pokojnika, odnosno da je samo zid prepreka, vjerovatno ga je namjeravala ubaciti u rijeku kako se ne bi otkrilo mjesto smrti", zaključio je izvor blizak policiji.

Komšinica je ispričala da je žena nakon svega što se dogodilo otišla kod sestre u Visoko.

"Ne znam kako bih se ponašala u takvoj situaciji, vjerovatno bih umrla odmah za njim da mi se tako nešto dogodilo. Ne znam zašto odmah nije pozvala policiju, ali je došla do mene i ispričala mi da je on umro kod nje što me šokiralo", ispričala je komšinica koja je takođe zamolila da joj ne navodimo ime.

Vitalna gospođa

Poznanici žene kod koje je umro Banjalučanin ispričali su juče da je vitalna i po izgledu daleko mlađa od svojih godina.

"Živi na relaciji Švedska-Banjaluka i ona zaista dobro izgleda" izjavila je njena poznanica.

Izvor: Blic.rs

BORS najavljuje Sabor svih boraca Srpske

U Sokocu je danas obilježno 24 godine od formiranja Druge romanijske motorizovane brigade i Prve romanijske pješadijske brigade Vojske Republike Srpske. Parastosom u crkvi Svetog Ilije i polaganjem cvijeća na spomen obilježje odata je počast svim poginulim borcima Sarajvsko-romanijske regije, uz poruku da se njihova žtrva za Republiku Srpsku nikada ne smije zaboraviti.



Kroz Drugu romanijsku motorizovanu i Prvu romanijsku pješadijsku brigadu u toku rata prošlo je više od 20 hiljada boraca, od čega je njih hiljadu i 200 dalo život za Republiku Srpsku. Među njima su suprig i sin Vinke Đurović. Poginuli su 16. juna 95. godine na Nišićima, jedan pored drugog, u istom rovu. Na pitanje da li se danas vrednuje žrtva njenog supruga i sina Vinka odgovara:

"Ne. Da se vrednuje moje dijete bi imalo posao. Moja ćerka nema posla, radi povremeno kod privatnika", ističe Vinka ali dodaje da je najvažnije ipak da bude slobode i zdravlja.

"To treba da vi djeco živite, a ja se spremam da putujem kod svog sina i muža", kaže Vinka sa suzama u očima.

Svojim statusom, 21 godinu nakon rata, nezadovoljni su i demobilisani borci Vojske Republike Srpske.

"Borac sam prve kategoje, ranjavan tri puta, bio sam i u Hagu 23 dana, a sada sam bez posla, živim u tuđoj kući, sin mi je podstanar i radi na brenti. Kako da budem zadovoljan? Imam boračko dodataka 130 maraka godišnje, a i to kasni. Planirao sam taj dodatak da proslavim krsnu slavu Svetog Đorđa, ali nije stigao", kaže Željko Borovčanin.

Borci poručuju da su, kada se rat završio, mislili da su završili svoj posao. Stvorili su Republiku Srpsku i predali je nekima da njome upravljaju i da je razvijaju, a oni su se vratili svojim porodicama očekujući da imaju posao, da mogu da žive u slobodi. Danas kažu da se za ovakvu Republiku Srpsku nisu borili. Poručuju da će uzeti stvari u svoje ruke.

"Otvoreno kažem da će borci krajem ljeta organizovati Sabor svih boraca Republike Srpske. Na tom Saboru, bez ikakvih političkih i ostalih podjela, tražićemo svoja prava. Niko nas u ratu nije dijelio, a ne dijeli nas ni danas. Kada borac nema djetetu da da pola marke za užinu u školi nije važno kojoj političkoj opciji pripada", kaže predsjednik Boračke organizacije Sarajevsko-romanijske regije Željko Lalić i dodaje:

"Vlastim moramo poručiti da ovako više ne ide. Pozivam ih još jednom da se urazume i opamete i da rade ono što treba, što im je posao. Bojim se ako se ovako nastavi počećemo govoriti jezikom koji nekima neće odgovarati".

"Niko nas ne smije optuživati da tražeći svoja prava rušimo Republiku Srpsku, jer mi smo stvorili Srpsku, ona je naše čedo, a roditelj nikada ne uništava svoje dijete", poručuju borci.

Zahtjevaju da Boračka organizacije dobije poseban status, a ne da bude u rangu desetina drugih organizacija tipa Merhameta i Karitasa. Insistiraju i da se konačno napravi poštena revizija boračke populacije, jer danas na papiru ima više boraca nego u ratu, a istinske borce vrijeđa da imaju ista, ili manja prava, od ratnih profitera i dezertera.



BN televizija

U dvorištu ubio zmiju od dva metra

Sunčan dan nakon dugog kišovitog i hladnog vremena izmamio je gmizavce da izađu na sunce iz svojih skrovišta.



Tako je Aco Resanović iz Laktaša u travnjaku u blizini svoje kuće ugledao a zatim ubio zmiju dugu gotovo dva metra.

"Koliko dugo živim ovdje ovoliku zmiju nisam još vidio. Izašla je napolje da bi se ugrijala. U ovoj ulici živi dosta djece tako da je prava sreća da niko nije na nju nagazio", rekao je Resanović.

Juče je i u dvorišti kuće u blizini banjalučke Gimnazije ekipa "Eko-Bela" uhvatila i ubila zmiju.

Izvor: Nezavisne novine

Visoka zaduženja po kamatnoj stopi 5 %

Zaduženja Republike Srpske su visoka, a jedna od pokazatelja je i sljedeća emisija obveznica koja je najavljena po kamatnoj stopi od minimalno pet odsto, rekla je danas član Glavnog odbora Partije demokratskog progresa Jelena Trivić.



Trivićeva, koja je ekonomski savjetnik PDP-a, navela je da analize pokazuju da su zaduženja u Republici Srpskoj mnogo veća nego u Federaciji BiH.Ona je istakla da su zaduženja bitna stavka, jer dovode u situaciju da kada se vrate dugovi ne ostane sredstava za ostale budžetske kategorije.

"U Zakonu o izvršenju budžeta za 2016. godinu jasno se vidi da su obaveze po relevantnom spoljnom dugu, direktnom spoljnom dugu i unutrašnjem dugu prve u redu vraćanja, pa tek onda idu sve ostale kategorije, među kojima su prvi penzioneri", rekla je Trivićeva na konferenciji za novinare u Banjaluci.

Kada je riječ o privatizaciji Rudnika Ljubija, Trivićeva je navela da je PDP protiv toga, jer je to prodaja prirodnog bogatstva Srpske, koje se tako zauvijek gubi.

"Naročito je upitno kome se prodaje 65 odsto kapitala Rudnika Ljubija, jer se informacije o prethodnim poslovanjima preduzeća "Izrael investment grup", koje je zainteresovano da kupi rudnik, ne mogu naći", rekao je Trivićeva.

Komentarišući pokretanje postupka likvidacije Banke Srpske, Trivićeva je navela da je, osim što je dozvoljeno da propadne banka koja nosi naziv Srpske, te 57 miliona sredstava javnih institucija, izgubljeno i 240 radnih mjesta. Ona je naglasila da Savez za promjene ne odustaje od svojih zahtjeva iznesenih na protestima, 14. maja jer vrlo lako mogu biti ispunjeni.

Izvor: BN televizija, agencije

Priča o posrnuloj banjalučkoj privredi

Banjaluka je prije 40 godina imala blizu 70.000 zaposlenih, uglavnom u privredi.



Bilo je to zlatno doba namjenske, metalske, tekstilne, ali i prehrambene industrije.

Zašto je i kako propala banjalučka privreda, objašnjavaju se direktori bivših giganata, nekadašnji visoki funkcioneri Grada, ali i sindikalci.

Prepoznatljiv logo, na crno bijelim televizorima...TV prijemnici Rudi Čajeveca iz Banjaluke s kraja pedesetih godina, bili su u mnogim domovima simbol privrednog rasta i ekonomskog napretka i Grada, ali i bivše države.

Sam Čajevec koji je nekad zapošljavao 10.000 ljudi, propao je, rascjepkan privatizacijama, pretvoren u svadbene salone, poslovne prostore za stranke, fitnes centre i privatne fakultete.

Živko Radišić, bio je gradonačelnik Banjaluke prije 40 godina, bio i direktor Čajevca. U Dejtonskoj BiH, član Predsjeništva BiH. Sjeća se kako je propala banjalučka privreda.

"Mi smo izvozili do Amerike, Čajevec je učestvovao za američki Apolo program, kosmički program. Mnogima nije bilo stalo da se sačuva Čajevec, trebalo sve raskrčmiti", rekao je Živko Radišić, bivši direktor Čajevca.

Od 2000. go­di­ne do kra­ja 2014. go­di­ne, prema istraživanju Capitala, pri­va­ti­zo­va­no je uku­pno 131 banjalučko pre­du­ze­će, što je 70 odsto uku­pnog bro­ja za pri­va­ti­za­ci­ju.

Svi se sjećaju protesta radnika Fruktone, koja je propala, Mljekara danas radi, ali sa desetostruko manje kapaciteta. Preživjela je privatizovana Fabrika duvana, Incel je rasparčan.

Nekadašnji rukovodioci krivce nalaze i u stečajnim upravnicima.

"Ni jedan stečajni upravnik nije doveo firmu gdje je bila, a evo Čajevec gdje sam ja bio. Kad su došli stranci u BiH, zabranili su rad namjenske industrije", izjavio je Dragovan Petrović, bivši direktor Čajevca.

Zvučnici, tranzistori, sistemi za video nadzor, vojna oprema, sve to je Čajevec izvozio u doba prije tranzicije u vrijednosti od blizu 50 miliona dolara godišnje.

Rudolf Rudi Čajevec iz Kaknja, tokom drugog svjetskog rata, u banjalučkoj vazdušnoj luci, postaje začetnik jugoslovenskog vazduhoplovstva. Mehaničar i pilot, dobio je odlikovanje narodnog heroja, a kompleks preduzeća u postratnoj Banjaluci nosio je njegovo ime.

Danas je na mjestu nekadašnjeg giganta tržni centar, koji ničim ne pokazuje da je ovdje godinama "cvjetala" industrija.

(N1)

Opasno visoke kamate za Srpsku

Vlada se konstantno zadužuje da bi pokrila tekuće obaveze. To je Republiku Srpsku dovelo u gotovo bezizlaznu ekonomsku situaciju, tvrde u PDP-u.



Ekonomisti u međuvremenu upozoravaju na velike kamatne stope po kojima se Srpska zadužuje, ali i na padanje rejtinga Republike Srpske.

Ekonomska situacija u Republici Srpskoj sve je lošija, tvrde u PDP-u. Kažu da to pokazuje i posljednja emisija obveznica, odnosno zaduženje Republike Srpske za više od dvadeset miliona maraka po kamatnoj stopi od 4,5 odsto koja je dramatično velika.

Još gore je sa najavljenom dugoročnom emisijom obveznica za 1. jun i najavljenim zaduženjem od 60 miliona po kamatnoj stopi od pet odsto godišnje.

Nedostatak novca u budžetu najlakše se pokriva povlačenjem sredstava sa lokalnog tržišta i time se pokazuje koliko smo ograničeni
mogućnošću zaduživanja, objašnjava ekonomista Zoran Pavlović.

Za najavljenu novu aukciju obveznica karakteristično je što su to obveznice na deset godina i ponuđena je kamata od pet odsto godišnje, što pokazuje da se dugoročno zaduživanje vrši na domaćem tržištu čime se smanjuje potencijal plasmana za potrebe razvoja.

Istovremeno se kategorija zaduživanja Vlade na finansijskom sektoru dovodi do zakonom dozvoljenih granica, objašnjava ekonomista Zoran Pavlović.



(BN televizija)

Sa 600 KM počeo da proizvodi domaće pivo

Profesor engleskog jezika i književnosti i muzičar, banjalučanin Nikola Galić bavi se proizvodnjom domaćeg piva i to u kućnoj radinosti.



Proizvodnju zanatskog piva započeo je prije godinu dana, te proizveo blizu 400 litara ovog napitka.

Iako mu je ovo hobi, u budućnosti, cilj mu je pokretanje male pivare jer kako kaže više se može zaraditi od piva nego profesorske diplome.

30 litara vode, slad, hmelj i pivski kvasac sve u velikom loncu i počinje proces proizvodnje domaćeg, tzv. craft piva. Nakon 40 dana čekanja može se degustirati.

Osnovna razlika domaćeg od industrijskog piva jeste u ukus, ali i u tome što ne sadrži nikakve aditive niti konzervanse, a rok trajanja mu je i do dvije godine.

U ovoj kuhinji nastaje svijetlo, tamno ali i aromatično pivo. Za pokretanje proizvodnje, Nikola je uložio 600 KM.

"Nije mi se još isplatilo, ali to mi je sada hobi, dijelim ga prijateljima i porodici jer svi volimo da pijemo dobro pivo", rekao je Nikola Galić.

Po zanimanju profesor engleskog jezika, radi u nevladinom sektoru i nada se kako da će jednog dana imati sopstvenu pivaru jer samo tako, kaže, zaradit će dovoljno za život.

"Gledajući iskustva drugih pivara u svijetu i regiji svi idu uzlaznom putanjom. Potražnja postoji, ljudi hoće da piju dobro pivo", ispričao je Galić.

S obzirom da je pivo najjeftinije alkoholno piće, ne čudi da je potražnja velika.

A da broj konzumenata ne opada, Nikola je siguran da će, umjesto dosadašnjih 400 litara godišnje, proizvoditi mnogo više.

(N1)

Propao put vrijedan više od 500 hiljada KM

Put prema banjalučkom naselju Priječani, koji je svečano otvoren u avgustu prošle godine već je toliko propao da mu je neophodno kompletno presvlačenje. Stanovnici naselja ljuti su na gradsku vlast.



Kažu da je vožnja sada gora i nebezbjednija nego prije asfaltiranja.

Za osam mjeseci koliko je star, put za Priječane osam puta je saniran, a trenutno je zbog rupa i oštećenja lakše voziti makadamom, bijesni su stanari ovog banjalučkog naselja.

Odmah nakon puštanja u funkciju, na putu dužine svega pola kilometra, počele su da se pojavljuju rupe.

Izgradnja puta koštala je više od 500 hiljada maraka.

U Upravi grada Banjaluka kažu da je izvođač radova, Inženjering DVD, nekvalitetno asfaltirao put, ali će ga sanirati o svom trošku, a radovi su, kako tvrde, već počeli.

U Priječanima međutim ne vjeruju da će time njihovi problemi biti riješeni. Stanar Priječana Slobodan Radumilo, koji je građevinski inženjer, tvrdi da je podloga za asfalt nekvalitetna i da krpljenje asfalta neće riješiti problem jer će se rupe ponovo pojavljivati.

Stanari tvrde da nije adekvatno ugrađen ni sistem za odvod atmosferskih voda, što je put i bez rupa tokom zime čini neupotrebljivim.

Stari put kroz Priječane postavljen prije nekoliko decenija, u boljem je stanju od novog koji je star manje od godinu dana, kažu stanari, što je najbolji dokaz kvaliteta gradnje.



(BN televizija)

Ministarstvo rada troši kako hoće i kad hoće

Iako Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske nije dobilo negativno, nego mišljenje sa rezervom za poslovanje u prošloj godini, revizori su ukazali na niz propusta u radu ovog resora.



Finansiranje obaveza iz prethodne godine sredstvima iz tekuće budžetske godine nešto je što se provlači od resora do resora, a na šta revizija konstatno skreće pažnju. Tako je i sa poslovanjem Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske za prošlu godinu.

Nepravilnosti je bilo i prilikom knjiženja otpremnina, konstatovala je revizija.

Budžet za narednu godinu usvaja se krajem tekuće i sistem budžetskog načina poslovanja je takav da ono što se planira, treba da bude i realizovano u toj godini, jasno je ministru.

Još jedno mišljenje sa rezervom i nizom preporuka revizora samo govori o ukupnoj situaciji u finansijskom sektoru, kaže Nedeljko Glamočak iz skupštinskog Odbora za boračka pitanja.

Kraja nema, jer se ne poštuju ni zakonske odredbe, ni uputstva koja dolaze iz Glavne službe za reviziju, kaže Adam Šukalo.

I pored utvrđenog nenamjenskog korišćenja grantova pojedinih neprofitnih organizacija, istima se ponovo dodjeljuju sredstva; kod provođenja otvorenih postupaka nije objavljivano obavještenje o dodjeli ugovora, slabosti u funkcionisanju sistema internih kontrola – na sve ovo ukazali su revizori u izvještaju za 2015. godinu.



(BN televizija)

PDP: Vlast ugrozila Elektroprivredu

"Partija demokratskog progresa očekuje od nadležnih institucija Republike Srpske da uzmu u razmatranje sljedeću aferu i trošenje narodnog novca zasnovanog na ozbiljnim tvrdnjama i činjenicama kojima je učinjena ogromna šteta po interes Republike Srpske. Tražimo i da se preispita odgovornost lica koja su proizvela takvo štetno dejstvo kao rezultat protivustavnog, nezakonitog, koruptivnog, neracionalnog, neodgovornog i nepotističkog ponašanja", navodi se u saopštenju te stranke.



AFERA „142“

„Arbitraža sa Slovenijom“

Arbitražni postupak koji je pokrenulo Elektrogospodarstvo Slovenije protiv BiH zbog spora oko TE Ugljevik, težak 750 miliona evra, mogao bi da baci na koljena Elektroprivredu RS i ozbiljno da ugrozi finansijsku stabilnost Republike Srpske.

Pred Republikom Srpskom i energetskim sektorom je još jedna arbitraža za brigu, ali je problem što vlast Srpske nijednog trenutka nije pokazala interesovanje da riješi ovaj problem.

Treba podsjetiti da je na skoro identičan način kao TE Ugljevik, svojevremeno finansirana gradnja pojedinih blokova TE Tuzla, ali je Elektroprivreda BiH poslije rata napravila sporazum sa Elektroprivredom Slovenije i svoja dugovanja izvršila kroz isporuku električne energije zaključno sa 2009. godinom.

Međutim, i u Pravobranilaštvu BiH su medijima potvrdili da su morali sami da preuzmu brigu o Elektoprivredi RS jer se Srpska povukla.

Elektrogospoda rstvo Slovenije-razvoj i inženjering d.o.o. Maribor kao pravni naslednik slovenačke Elektroprivrede je kod Međunarodnog centra za rješavanje sporova u Vašingtonu pokrenulo arbitražni postupak protiv BiH, ali se ovaj postupak itekako tiče Republike Srpske i njene privrede.

Predmet arbitraže je odštetni zahtjev u iznosu od oko 750 miliona evra na ime sredstva uloženih u prijeratnu izgradnju TE Ugljevik (puštena u rad 1985. godine) zatim na ime naknade za upravljanje udruženim sredstvima, kao i na ime odštete zbog neisporučene električne energije.

Samo na ime obračunate kamate od 1995. godine do danas Slovenija traži dodatnih 69,9 miliona KM.

Ovo je veoma ozbiljna situacija za Elektroprivredu Republike Srpske.

Ukoliko se institucije Republike Srpske hitno i na profesionalan način ne uključe u ovaj slučaj sa uvjerljivim argumentima i ukoliko se i dalje nastavi sa ignorantskim odnosom ,kako već duže godina to radi aktuelna vlast Srpskei Elektroprivreda, doći ćemo olako u situaciju da budu izgubljena značajna finansijska sredstva po osnovu plaćanja predmetnog odštetnog zahtjeva.

Samim tim, Elektroprivreda Srpske će biti bačena na koljena, a Srpska će ostati bez kompletnog jednogodišnjeg budžeta.

Saopštenje PDP-a

Radnici RŽR "Ljubija" u strahu od privatizacije

Predstavnici sindikata preduzeća "Arselor mital" iz Prijedora izrazili su zabrinutost za radna mjesta 850 radnika zbog najavljene prodaje državnog kapitala u Rudniku željezne rude "Ljubija".



Vlada Republike Srpske donijela je odluku o prodaji 64,9 odsto akcija osnovnog kapitala Akcionarskog društva Rudnika željezne rude "Ljubija" metodom neposrednog odabira kupca.

Sindikat traži da predstavnici vlasti Republike Srpske dobro razmisle o ozbiljnosti i kvalitetu ponude o kupovini državnog kapitala i da sagledaju sve moguće posljedice koje će proisteći nakon donošenja ove odluke, pogotovo što je prodaja prije dvije godine kvalifikovana kao loš posao.

Predsjednik Konfederacije sindikata Republike Srpske Obrad Belenzada rekao je da je opravdana zabrinutost radnika u vezi sa najavljenom privatizacijom kapitala u Rudniku željezne rude "Ljubija".

Prodaja „Ljubije“ će biti na dnevnom redu skupštine u nastavku zasjedanja i nema razloga za zabrinutost radnika, tvrdi predsjednik Republike, koji je prethodno rekao da nije upoznat sa informacijama da iza firme koja je zainteresovana za kupovinu državnog udjela u Rudniku željezne rude „Ljubija“ stoji šef Predstavništva Republike Srpske u Izraelu Arie Livne.

Vlada Republike Srpske donijela je odluku o prodaji 65 odsto akcija osnovnog kapitala Akcionarskog društva Rudnika željezne rude "Ljubija" metodom neposrednog odabira kupca. Vlada se upoznala o ponudi "Izraeli investment grupe" za kupovinu akcija državnog kapitala u "Ljubiji".

Narodna skupština Republike Srpske će u nastavku 12. redovne sjednice razmatrati ovu odluku.



BN televizija

Tegeltija saslušan u Tužilaštvu BiH

Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija danas se iznenada pojavio u pravosudnim institucijama BiH.



Tegeltija je u zgradu pravosuđa Bosne i Hercegovine došao oko 11 časova.

On nije htio govoriti za medije, osim što je kratko prokomentarisao da je u Tužilaštvo BiH došao u svojstvu svjedoka u slučaju "Pavlović banka".



Ministar finansija Republike Srpske do sada se dovodio u vezu sa brojnim bankarskim aferama u Srpskoj, među kojima je i afera o finansijskim malverzacijama u "Bobar banci" i "Pavlović banci".

Podsjećamo, slučaj "Bobar banke" potresao je bankarski sistem u Republici Srpskoj.

Glavni tužilac Tužilaštva BiH Goran Salihović nedavno je rekao da je višemjesečna istraga u slučaju "Bobar banke" u završnoj fazi, te da se uskoro može očekivati podizanje optužnice.

"Šteta koja je prouzrokovana, a istražuje se u okviru ovog predmeta je više stotina miliona KM. Mislim da je taj predmet u nekoj završnoj fazi i vjerovatno da u neko skorije vrijeme možemo očekivati optužnicu", rekao je nedavno Salihović.

Krajem marta je zbog malverzacija sa kreditima i bankarskim garancijma u "Bobar banci", Agencija za istragu i zaštitu BiH u akciji "Lavina" na području Banjaluke, Bijeljine i Zvornika uhapsila deset osoba.

Među njima su direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Slavica Injac i direktor Investiciono-razvojne banke Republike Srpske Snežana Vujnić.



BN televizija

Foto: BN televizija

Lihvar Tegeltija prvi Topalović Republike Srpske

piše: Slobodan Vasković



Prvi Lihvar Republike Srpske Zoran Tegeltija otima novac i od mrtvih penzionera. Preciznije, od njihovih porodica. Tegeltija je stvarni vlasnik mikrokreditne organizacije „Prvo penzionersko mikrokreditno društvo“ d.o.o., koje je specijalizovano za davanje kredita penzionerima.

Kada penzioner, koji je podigao kredit u Tegeltijinoj mikrokreditnoj organizaciji premine, a da nije vratio zaduženje, Tegeltija tada uzima novac od Fonda PIO, namijenjen za troškove pogreba.

Fond PIO RS isplaćuje familijama preminulih penzionera naknadu za pogrebne troškove u visini od 500 KM. Ukoliko je preminuli ostao dužan Tegeltiji, Fond PIO isplaćuje 500 KM njegovoj mikrokreditnoj organizaciji, a ne porodici.

Nema dileme da je Tegeltija ideju za ovakav ogavni lihvarski posao dobio gledajući film “Maratonci trče počasni krug”, s tim što je on uspio prevazići i čuvenu filmsku porodicu Topalović.

Zoran Tegeltija, u biznis krugovima poznat kao Pantelija Topalović, ne dozvoljava da mu dužni ostanu ni mrtvi, a ni živi penzioneri.

Tako je gospođa Ružica Macanović iz nekog razloga ostala dužna Tegeltijinom Društvu za pljačkanje mrtvih i živih penzionera 944 KM.

Drušvo je Ružicu tužilo i dobilo spor. Pitanje je šta su njoj oteli, jer njegovo Društvo ima mogućnost da plijeni imovinu dužnika. Penzineri koji žele dobiti kredit od Pantelije Tegeltije Topalovića moraju donijeti ovjerenu saglasnost o zapljeni.

Sa Tegeltijom u ovom poslu je uvezan i Mladen Milić, direktor Fonda PIO RS. Milić predaje na Tegeltijinom privatnom fakultetu “Poslovni inženjering i menadžment”.

Kako stvari stoje, uskoro možemo očekivati da Tegeltijine građevinske ekipe krenu sa iskopavanjem mrtvih dužnika, koje su porodice krišom sahranile. To će dovesti do osnivanja nove privredne grane, koja se može nazvati – ekonomske ekshumacije.



Zoran Tegeltija najuspješniji Zelenaš u Republici Srpskoj (30.03.2015.)

piše: Slobodan Vasković



Specijalitet kriminalaca iz Režima, koji je opljačkao RS, jesu poslovi u kojima oni ne ulažu ništa, a izvlače milione.

Da bi se to postiglo koristi se uticaj institucija koje vode, partijska solidarnost i, naravno, tajkuni.

Priča o „Prvom penzionerskom mikrokreditnom društvu“ obrazac je navedenog djelovanja i beskrupuloznosti visokih funkcionera RS.

Iza ovog Društva, oformljenog za pljačkanje penzionera zelenaškim kamatama, stoji Zoran Tegeltija, ministar finansija, uz podršku Mladena Milanovića Kaje, tajkuna. Togeltija i Milanović su pripadnici Mrkonjićkog klana.

„Prvo penzionersko mikrokreditno društvo“ kreditira penzionere, dajući im male iznose od par hiljada KM, ali sa godišnjom kamatom 20% i više. Istovremeno, Društvo od Banaka i drugih firmi, na koje Tegeltija ima uticaj, uzima kredite sa sopstveno poslovanje, ali sa znatno nižom kamatom-do 7%.

Razlika u kamati od plasiranih sredstava u vidu kredita i pozajmljenog novca od banaka je čista dobit za Društvo. (Što ne reći Kriminalno koje čine Tegeltija, Milanović i ostali koji učestvuju u ovoj prljavoj raboti.).

Tako je u 2014. godini Društvo za pljačkanje penzionera imalo prihode od kamata po osnovu kredita i provizija po osnovu kredita (koje su dali penzionerima) u visini od 961.079 KM, dok su 300.370 KM dali za rashode po osnovu provizija i kredita (koje su digli od Banaka). Čista zarada na zelenašenju je 660.709 KM.

Genijalan pristup, nema šta. Posebno ako se ima u vidu da kreditne rate penzinerima, koji su se zadužili kod Društva, ne skidaju Banke, preko kojih primaju penzije, već Fond PIO. Što znači da je i direktor te ustanove duboko involviran u ovu prevaru i pljačku penzionera.



Precizirano je da penzioner može dobiti kredit nakon što donese „ovjerenu administrativnu zabranu na penziona primanja od strane Fonda PIO RS“.

Uz to, Milić je Društvu dao besplatno kompletnu bazu Fonda sa imenima penzionera, što je krivično djelo.

Neto dobit Društva u odnosu na kapital firme je nevjerovatnih 74,5%. I to u 2014. godini, jednoj od ekonomski najtežih u Republici Srpskoj.

Kapital Društva je 500.000 KM, a neto zarada 372.604 KM. Zarada im je u 2014. za čak 300% veća nego u 2013. godini, kada je iznosila 123.118 KM.



Prije svjetske recesije, čuveni fond “Paribas” imao je u jednoj godini dobit od 12% u odnosu na kapital i proglašen je najkvalitetnijim i najuspješnijim Fondom u Svijetu.

Sada vidimo da su čelni ljudi Paribasa amateri za Tegeltiju.

Tokom 2014. godine eksplodirali su poslovi Društva, pa su dali kredita u visini od 3.981.913 KM, dva i po puta više nego 2013. kada su plasirali svega 1.529.488 KM.

Da bi dali sve ove kredite penzionerima, Tegeltija&co su se zadužili kod Banaka.

I to u visini od 2.699.328 KM. Nema dileme da je Tegeltija iskoristio svoju poziciju ministra finansija da bi dobio ove kredite za Društvo sa malom kamatnom stopom. Nije isključeno da bi forenzička finansijska istraga pokazala da su krediti Društvu garantovani budžetskim polozima na računima u nekim od pomenutih banaka.



Unikredit banka dala je Društvu 455.556 KM kredita, Intesa Sanpaolo 373.431 KM, a Tegeltijinu privatnu kamatarsku firmu kreditirala je i državna Banka Srpske, nekadašnja Balkan Investment Banka.

Banka Srpske je Zelenašima dala 780.968 KM.

U RS ima para, ali samo za kriminalce.

Tegeltiju je kreditirala i privatna firma “Venera” sa 400.000 KM, kao i trgovci cigaretama “Centrotabak distribucija” sa 683.333 KM.

Sin jednog do suvlasnika “Venere” je pomoćnik ministra finansija Zorana Tegeltije.

Ruku na srce, ovi ljudi nisu pri sebi koliko otimaju.

Akcijski kapital od pola miliona uložili su Zoran Najdanović-325.000 KM, Ilija Džombić-100.000 KM, Tatjana Đukić-50.000 KM i Marijana Žiravac- Mladenović 25.000 KM.

Najdanović je potpuno nepoznat u biznis krugovima u Banjaluci, a Ilija Džombić je suvlasnik privatnog fakulteta PIM. Tegeltija je stvarni vlasnik tog fakulteta. Svi navedeni su samo isturene figure Tegeltije i Milanovića.

BANJALUKA – Partija demokratskog progresa / PDP / priopćila je da je zapanjena pismom koje je bivši poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić uputio počasnom predsjedniku PDP-a Mladenu Ivaniću, označavajući ga srpskim nacionalistom i šovinistom, te “produženom rukom otrovne politike iz Srbije prema Bošnjacima ”

“Dan nakon neprimjerenih političkih izjava poglavara Islamske zajednice u BiH Huseina Kavazovića, koji je iznio niz uvreda na račun Srba, oglasio se i isfrustrirani bivši vjerski vođa Cerić i prozvao / člana Predsjedništva BiH iz Srpske / Ivanića, vrlo žestokim i otrovnim rječnikom, samo zato što štiti prava Srba u BiH “, priopćeno je iz PDP-a.

Iz PDP-a ističu da je Ceriću zasmetalo je to što je član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske odlučan u tome da Republika Srpska ne treba priznati rezultate popisa u BiH.

Ceriću, kako navode, smeta i to što Ivanić ne govori, niti će ikada govoriti “bosanskim jezikom”, koji pokušavaju nametnuti. “Počasni predsjednik PDP-a Mladen Ivanić izabran je u Predsjedništvo BiH glasovima građana iz Republike Srpske i dok god ih u toj instituciji predstavlja radiće isključivo ono što je u njihovom iu interesu Republike Srpske”, navode iz PDP-a.

Iz ove stranke poručuju da Ivanić ima punu podršku PDP-a da radi posao za koji ga je izabrao narod Republike Srpske, a da su “ovakvi, šokantni napadi najbolji pokazatelj da to radi na najbolji mogući način”.

Prava riječ za stanje u Srpskoj jeste bankrot

Ekonomista Svetlana Cenić gostujući večeras u emisiji "Puls" BN televizije kazala je da je Republika Srpska bankrot!



Prodaju skoro 65 odsto osnovnog kapitala u Rudniku željezne rude "Ljubija", samim tim i udio u "Arcelor Mitalu" Vlada je trebalo da obavi preko tendera, a ne metodom neposrednog odabira čime se cijela priča dovodi u pitanje.

„Ja sam sumnjičava već deset godina jer sve to vrijeme gledam neposredne pogodbe i svaka je bila propast, čak i ono što se proglašavalo uspjehom. Pogotovo kada vidim sa kim se pravi neposredna pogodba, onda na cijelu priču stavljam veliki upitnik“, kaže za BN TV ekonomista Svetlana Cenić.

Istovremeno, Cenićeva naglašava da je prava riječ za ekonomsku situaciju u Srpskoj – bankrot.

Objašnjava, to ne pobija tvrdnja da se redovno izmiruju inostrane obaveze, jer, kako kaže sve dok se novac sliva na jedinstveni račun Uprave za indirektno oporezivanje, spoljni dugovi će se servisirati. Ona podvlači, ogromna prijetnja je unutrašnji dug!

„Unutrašnji dug katastrofalno raste. Nedopustive su izjave političara da nismo prezaduženi, a još je gore kada porede Republiku Srpsku sa Amerikom ili Njemačkom ne gledajući snagu privrede ili strukturu duga.“

Za ekonomski sunovrat jasno navodi krivca.

„Pošto gospodin Dodik kaže da je prvi u Srba i prvi, i jedini u vlasti onda je sva odgovornost locirana na njemu zato što se on namjestio da bude odgovoran. Naravno, odgovorni su i ljudi oko njega – koji, ne mogu da tvrdim da li su mu davali pogrešne informacije ili su nesposobni i nestručni, ali i oni, poslije Dodika snose odgovornost“, tvrdi Cenićeva.

Međutim, vlasti uspješno sakrivaju stvarnu ekonomsku propast koja se primjeti na svakom koraku. To rade skretanjem priče na teme nacionalizma i lažnog patriotizma.

„Kada neko previše viče `Pomoz Bog`, `sestro Srpkinjo`, `braćo Srbi` i ostalo – odmah znam da ću bez nečega ostati. Dakle, čim je mnogo s jedne strane ` Selam alejkum`, s druge `Pomoz Bog`, a s treće `Hvaljen Isus`, odmah znate da nešto nije u redu“, objašnjava Cenićeva u intervijuu u emisiji "Puls" BN televizije.

Komentarišući dalje prilike u BiH, Cenićeva kaže – dobili smo novi Zakon o radu koji je u najmanju ruku nedorečen, reformska agenda je i dalje mrtvo slovo na papiru, a put ka Evropskoj uniji prazna priča. Investitori odlaze iz BiH jer ne postoji dobar poslovni ambijent za njijhovo poslovanje. Eksperimentisanje sa zakonima, porezima i šuma nekih propisa u BiH ili Srpskoj stvaraju lavirint u kome se niko ne može snaći, a takvu zemlju ističe Cenićeva niko ne bi izabrao za rad i ulaganje.



BN televizija

Emil Vlajki: Ubrzana bošnjakizacija Srpske

Univerzitetski profesor Emil Vlajki upozorio je na ubrzanu "bošnjakizaciju" Republike Srpske koju forsira međunarodna zajednica.



Već po treći put u toku dvije sedmice PESP upozorava na ubrzanu bošnjakizaciju Republike Srpske koju forsira „međunarodna zajednica“ („MZ“).

Nakon njenog jučerašnjeg nastupa kao i odluke Ustavnog suda BiH o legitimnosti „bosanskog jezika“, nema više nikakve sumnje da se predviđa ukidanje Republike Srpske najkasnije unutar kalendarske 2019 godine.

Pođimo redom:

Prvi čovjek Agencije za statistiku BiH je 18. maja „odlučio“ o jedinstvenom modelu koji će se koristiti u obradi podataka.

Kada se to prevede, to znači da će populacija u Srpskoj, a time i populacija BiH biti vještački uvećana za najmanje dvjesto hiljada nerezidentnih stanovnika, BOŠNJAKA.

EU je, juče, rekla da će tu „metodologiju“ priznati, to jest da će priznati tih dvjesto hiljada nerezidentnih Bošnjaka. Takođe je rekla, preko svog predstavnika, „da se Vlasi ne dosjete“, da je najvažnije znati broj stanovnika i njihova zanimanja, a ne etničku pripadnost.

Time potcjenjuje inteligenciju većinskog stanovništva u Srpskoj. Jer kad se jednom prizna brojčano stanje, onda je to i automatsko priznavanje naduvanih etničkih segmenata popisane populacije!

Isto tako, priznavanjem ovih rezultata, neće se više moći spriječiti dalje uvećanje populacije u Republici Srpskoj. Stvari će se odvijati kao u Srebrenici gdje je većinska populacija srpska, a skupštinska većina bošnjačka.

Jasno je, da će sa ovakvom „metodologijom“, sastav Parlamentarne skupštine BiH biti većinsko bošnjački.

Vidljivo je iz posljednjih primjera (Komarica-Kavazović), da se obnavlja „vezivanje zastava“ Hrvata i Bošnjaka kako na nivou BiH, tako i na nivou Republike Srpske.

Pošto će izbori 2018., biti isključivo etnički, kao i prije 25 godina, postoji visok stepen vjerovatnosti, da će najjača politička formacija u NS Republike Srpske biti bošnjačko-hrvatska. S obzirom na razjedinjenost Srba i stepen korumpiranosti njihove političke elite, Bošnjaci će nadvladati kako na nivou BiH, tako i u Srpskoj.

Juče je Ustavni sud BiH saopštio da je jezik Bošnjaka bosanski. Od 2018., to će biti dominantan jezik u Srpskoj. Izvjesno je, da će bošnjačka parlamentarna većina u Republici Srpskoj ukinuti ćirilično pismo kao obavezno.

Izvjesno je, da će nova parlamentarna većina u 2018., ukinuti sadašnji naziv ovog entiteta, koji se, dakle više neće zvati 'Republika Srpska'.

Ako se odmah institucionalno ne stopira, ne usprotivi, ne anulira ovaj vještački uvećan prirast od 200.000 duša, neće se moći više nikako spriječiti dalje povećanje bošnjačke populacije i stvaranje bošnjačke parlamentarne većine u Republici Srpskoj 2018.

PESP traži od svih institucija u Srpskoj i BiH, posebno od Predsjednika Republike, NS Republike Srpske, Ustavnog suda Republike Srpske i predstavnika Republike Srpske da se odmah sastanu (svejedno je gdje i kod koga) povodom naduvanog broja od 200.000 Bošnjaka.

Da NS Republike Srpske, po hitnom postupku, uz jedinstvo svih srpskih stranaka proglasi ovu „metodologiju“ nevažećom.

Da se objavi realno stanje popisa u Srpskoj, te da se obavijesti međunarodna javnost da će u slučaju nametanja naduvanih rezultata, predstavnici Republike Srpske u zajedničkim institucijama BiH odmah ih napustiti.

Ako se iz bilo kog razloga ovo ne uradi, ako se ne uspostavi srpsko jedinstvo u Srpskoj, za par godina Republika Srpska neće više, čak ni formalno, postojati.

Predsjednik Partije ekonomske i socijalne pravde

Prof. dr Emil Vlajki

Foto: Narodne

Prodaja "Željeznica Republike Srpske"?

Mali akcionari "Željeznica Republike Srpske" /ŽRS/ predali su na današnjem ročištu pred Okružnim privrednim sudom dokazne materijale u sklopu tužbe protiv ŽRS zbog smanjenja osnovnog kapitala ovog preduzeća sa 245.305.786 KM na 50.000 KM, a radi pokrića dijela akumuliranog gubitka.



Advokat malih akcionara Dragan Tolimir rekao je novinarima da je Skupština akcionara "Željeznica", koja je održana u julu prošle godine, nezakonito sazvana i održana, te da u aktima koji su tada doneseni nisu naglašeni ciljevi smanjenja osnovnog kapitala.

Tolimir ističe da su tada postojala potraživanja prema Vladi Republike Srpske koja omogućavaju pokriće gubitka "Željeznica", a koja nisu iskorišćena.

Predstavnik malih akcionara ŽRS Tomo Pančić navodi da mali akcionari raspolažu sa 20 odsto akcija, te da je odluka Skupštine akcionara "Željeznica", kako je rekao, prvi korak ka privatizaciji ovog preduzeća.

Pančić očekuje da će na sudu oboriti ovu nezakonitu odluku.

Predmetni sudija Adisa Džinić najavila je nastavak ročišta u junu.

Skupština akcionara ŽRS na ponovljenoj 30. redovnoj - godišnjoj sjednici održanoj 13. jula 2015. godine, većinom glasova prisutnih i zastupanih akcionara, donijela je odluku o smanjenju osnovnog kapitala sa 245.305.786 KM na 50.000 KM, u redovnom postupku radi pokrića dijela akumuliranog gubitka iskazanog u finansijskom izvještaju, zaključno sa 31. decembrom 2014. godine.

Izvor: SRNA

Radišić ne odustaje od zemljišta elektronike

„Grand trade“ Mileta Radišića ne odustaje od namjere da dođe u posjed zemljišta Medicinske elektronike, površine blizu 1.000 kvadratnih metara, koje se nalazi pored građevinske parcele na kojoj je napravljena stambeno – poslovna zgrada ove firme u centru grada.



Viši privredni sud Banjaluka ukinuo je presudu Okružnog privrednog suda kojom je poništen ugovor Medicinske elektronike sa firmom „Grand trade“ i kojom je sporno zemljište vraćeno Medicinskoj elektonici.

Medicinska elektronika u stečaju tužila je „Grand trade“ zbog neispunjavnaja obaveza iz ugovora o ustupanju prava trajnog korištenja građevinskog zemljišta koji je još 2006. godine zaključila sa firmom „Grand trade“, koja je u vlasništvu Mileta Radišića.

Radi se 980 kvadratnih metara zemljišta u centru grada koje je Medicinska elektronika ustupila „Grand trade“, a čija tržišna vrijednost je na dan ugovaranja bila 200.000 KM.

Ugovorom je predviđeno da „Grand trade“ tu cijenu plati tako što će obezbijediti urbanističko-tehničku dokumentaciju za proširenje poslovnog kompleksa Medicinske elektronike.

Međutim, u tužbi je navedeno da „Grand trade“ nije obezbijedio urbanističko – tehničku dokumentaciju u skladu sa izmjenama regulacionog plana te da zbog toga Medicinska elektronika traži raskid ugovora.

Okružni privredni sud je početkom prošle godine donio presudu u korist Medicinske elektronike, ali je nakon žalbe firme „Grand tarde“, Viši privredni sud tu presudu ukinuo i postupak ponovo vratio na početak.

U obrazloženju presude Višeg privrednog suda navedeno je da je prvostepeni sud imao pogrešan pristup ovom predmetu te da se on treba posmatrati kroz odredbe Zakona o građevinskom zemljištu te utvrditi valjanost ugovora.

Na spornom zemljištu previđena je gradnja dvije zgrade.

U Okružnom privrednom sudu su potvrdili da je drugostepeni sud polovinom jula prošle godine njihovu presudu ukinuo te naveli da će u skladu sa planom rješavanja predmeta ovog suda za 2016. godinu preuzimati dalje radnje u ovom postupku.

Radišić je, malverzacijom akcija na Banjalučkoj berzi, kupio udio u Medicinskoj elektronici, oštećujući Republiku Srpsku za više od milion KM, zbog čega je pravosnažno osuđen na tri godine zatvora, ali već poslije nekoliko mjeseci zatvora koristi sve pogodnosti kao „primjeren zatvorenik“ i slobodne dane provodi van zatvorskih zidina.

Izvor: Capital

Specijalci i helikopter uključeni u potjeru

Na regionalnom putu Rakelići - Marićka u mjestu Tadići na području grada Prijedora došlo je do pucnjave kada je više osoba iz prevrnutog terenca, pod fantomkama, otvorilo vatru na radnike koji su kopali kanal, potvrđeno je iz Centra javne bezbjednosti Prijedor.



U toku je policijska potera za naoružanim razbojnicima koji su pre pucali na radnike. Prema informacijama Nezavisnih novina u potjeru su uključeni specijalci i helikopter.



"EuroBlic" saznaje da su radnici kopali kanal u koji je sleteo crni džip.

Nakon sletanja u kanal iz džipa je istrčalo nekoliko razbojnika koji su odmah otvorili vatru na zbunjene radnike koji su se razbežali.

Na sreću niko nije povređen, a i dalje se ne zna da li su razbojnici krenuli u pljačku ili su se vraćali.

Razbojnici su pobegli u obližnju šumu, a na mesto pucnjave upućene su sve raspoložive policijske jedinice iz Prijedora.

Izvor blizak istrazi ispričao je da su radnici u tom trenutku proširivali kanal pored puta kada je pored njih u punoj brzini projurio "BMW" bez registarskih oznaka.



"Auto je jurilio velikom brzinom, zakačio bager pored puta i uleteo u iskopani kanal. Radnici su odmah priskočli u pomoć, ali je iz auta istrčalo više maskiranih osoba i počeli su da pucaju po radnicima", izjavio je jedan od radnika koji je želeo da ostane anoniman.

Šokirani i preplašeni radnici su se razbežali, a razbojnici sa fantomkama na glavi su zapalili auto i pobegli u šumu.



"Vozilo je zapaljeno na mestu sletanja, a tri lica su se dala bekstvo. Intenzivna potraga za njima traje i na terenu su sve raspoložive snage MUP-a Republike Srpske", rekla je portparol Centra javne bezbednosti Prijedor Marija Matić.

Policija je blokirala sve prilaze mestu događaja.



Na licu mjestu se nalaze forenzičari i pripadnici MUP Republike Srpske koji vrše uviđaj.

Još uvijek nema zvanične informacije koliko je ljudi bilo u autu koji je sletio s ceste, niti zašto su zapalili auto kojim su sletjeli.

Izvor: BN televizija/Nezavisne/ Agencije

Foto: Gordana Kaurin-RAS Srbija/A. Čavić-Nezavisne

Potpisano rješenje o izručenju Suvare BiH

Ministar pravde Srbije Nikola Selaković potpisao je danas rješenje o izručenju Gorana Suvare BiH, rečeno je Srni u Ministarstvu pravde.



Odobrenju ministra za izručenje prethodila je odluka Višeg suda u Novom Sadu da su za to ispunjene pretpostavke.

Prema saznanjima Srne, uskoro se očekuje izručenje Suvare BiH.

Suvara se od 7. aprila nalazi u ekstradicionom pritvoru u Novom Sadu, nakon što je uhapšen po Interpolovoj potjernici iz Sarajeva.

BiH je inicijalno imala rok od 18 dana da dostavi molbu za izručenje Suvare, ali je 25. aprila zatražila i dobila produženje roka do 40 dana, računajući od dana hapšenja.

Suvara je u Republici Srpskoj optužen za pet krivičnih djela, a pravosnažno je osuđen za nedozvoljenu proizvodnju i promet oružja ili eksplozivnih materija.

Okružni sud u Banjaluci raspisao je međunarodnu i centralnu potjernicu za Suvarom 14. maja 2015. godine.

Izvor: SRNA