Lik slucajno ne navodi upravu za indirektno oprezivanje u BL. Zeli reci da ce drzava kontrolirati tokove i priliv, te raspodjelu novca. A to ne moze biti vazniji segment drzavne razine. Tjesite se vi koliko hocete. To je to.

Koliko se godisnje slegne? Ha?

Svabo navodi tokove ogromne love. I instituciju u entitetu koji se stalno kurco da samostalan. I drzavetina. Lik vam fino kaze „ glupi ste“ lova iz te institucije se skuplja na nivou drzave i drzava je krajnji vlasnik. Sukladno kvotama dijeli se na entitete kao koridnike. Opcine i sl.

Lik slucajno ne navodi upravu za indirektno oprezivanje u BL. Zeli reci da ce drzava kontrolirati tokove i priliv, te raspodjelu novca. A to ne moze biti vazniji segment drzavne razine. Tjesite se vi koliko hocete. To je to.

Koliko se godisnje slegne? Ha?

U biti tu nema ništa sporno, to je već 15tak i više godina, samo što će sada
dobiti svoju zakonsku formu što se tiče ovlasti. Srbi će teško ovo prihvatiti, ne sporno.
Zato sam i rekao da je realnija opcija nametanje.

U biti tu nema ništa sporno, to je već 15tak i više godina, samo što će sada
dobiti svoju zakonsku formu što se tiče ovlasti. Srbi će teško ovo prihvatiti, ne sporno.
Zato sam i rekao da je realnija opcija nametanje.

Glup si bolan. Kakvo zemljiste i kakvih 90 miliona? U pitanju je ono sto zgrada predstavlja na drzavnoj razini. A nalazi se u entitetu sumska. Fino vam se porucuje da ovlasti drzavne razine Kao sto je indirektno oporezivanje ne mozete razdvajati.

Drzavno pravo i drzavna institucija. Entitet koristila i niza razina.

Pocece se sa ovim drzavnim institucijama i definirati njihovo vlasnistvo, a onda ce se definirati „vlasnistvo“ institucija na nizim razinama vlasti.

Znaci Srbi koriste BL MUP a on je pod pokroviteljstvom drzave.
Ovo je cisti udar na entitetske institucije. U konacninici.

Lik slucajno ne navodi upravu za indirektno oprezivanje u BL. Zeli reci da ce drzava kontrolirati tokove i priliv, te raspodjelu novca. A to ne moze biti vazniji segment drzavne razine. Tjesite se vi koliko hocete. To je to.

Koliko se godisnje slegne? Ha?

Čudi me da si se ti sada nešto hiperaktivirala, što godinama stoji u Ustavu,
tko kontrolira monetarnu politiku, financiranje institucija i međunarodnih obaveza.
Bilo je i ostaje tako, a u tebe neka party

Ovdje ce se ici ja mislim i „dublje“ u sferu kontrole. Odnosno pod KROV drzave stavice se i jos mnogo toga. Ali da ne sirim. I ne radujem se unaprijed. A sto se tice „definiranja“ pod tim pojmom ja mislim da ce Svabo lupati samare javno Srbima. Dopunama!


Ovaj retard iznad misli neko ce rusiti zgrade po sumskoj i traziti stanarska prava. Drzavna imovina u ovoj situaciji odnosi se na institucije, nadleznosti, beneficije i etc.

Mislim da ne, samo ono što je doista nužno. Schmidt je govorio o njemačkom modelu,
a on baš preferira niže razine vlasti, jer tako jača federativni ustroj. A to je jedini
način da BiH kako-tako opstane. Bilo bi idiotski u krhkoj BiH nešto instalirati, što ni u
razvijenom demokratskom društvu ne bi prošlo.

Nece tu nista biti posebno instalirano. Nego nadopunjeno. Pa kad Dodik pokusa srati o referendumima, pozivu na izlazak iz institucija i sl. I najglupljem Srbinu ce biti jasno da su mu mogucnosti srezane ispod nule. To ga mozda skine s trona i bezuba marva shvati koliko je lik ublehasa.

Čudi me da si se ti sada nešto hiperaktivirala, što godinama stoji u Ustavu,
tko kontrolira monetarnu politiku, financiranje institucija i međunarodnih obaveza.
Bilo je i ostaje tako, a u tebe neka party.

Ovaj retard iznad misli neko ce rusiti zgrade po sumskoj i traziti stanarska prava. Drzavna imovina u ovoj situaciji odnosi se na institucije, nadleznosti, beneficije i etc.

Ako Bosna i Hercegovina izgubi pravni mehanizam kontrole nad državnom imovinom, izgubit će teritorijalni identitet. Jer državna imovina nije apstraktan pojam — to su zemljišta, rijeke, šume, zgrade, strateški resursi. To je teritorija. A država bez teritorije postaje fikcija.

Schmidt sada pokušava “ublažiti” odluke OHR-a, kada je OHR zabranio svako raspolaganje državnom imovinom dok ne bude donesen državni zakon. Ako sada taj okvir razvodni, to znači da će entiteti i lokalne vlasti moći upravljati državnim resursima bez državnog nadzora. Drugim riječima — legalna secesija. (nap)

Pitanje državne imovine u Bosni i Hercegovini ostaje neriješeno. To pitanje i dalje predstavlja značajnu prepreku ekonomskom razvoju zemlje. Uzimajući u obzir izazove uzrokovane trenutnim nedostatkom zakonodavstva na državnoj razini o ovom pitanju, postoji potreba da međunarodna zajednica ostane angažirana. Kao dio agende 5+2, također slijedim svoju obvezu pokretanja procesa olakšavanja.
05.06.2025. Stanje u Bosni i Hercegovini S/PV.9911

B. Metodologija popisa državne imovine unutar granica zemlje

U skladu s relevantnim propisima, OHR je pripremio uputstvo svim javnim registrima
nekretnina i prava na nekretninama (u daljem tekstu: javni registri) o obliku i sadržaju
traženih imovinskih podataka.25 Naime, od službenika je zatraženo da dostave podatke i
dokumentaciju o društvenoj i državnoj imovini na kojoj su na dan 31. decembra 1991.
godine kao titulari bili upisani bivša SRBiH i bilo koji od njenih organa. Od službenika
javnih registara je na nadalje zatraženo da dostave podatke o imovini na kojoj su na isti
datum kao titulari bili upisani bivša SFRJ i bilo koji od njenih tijela. U skladu s tim,
popis obuhvata ne samo imovinu na kojoj je kao titular upisana SFRJ ili SRBIH, nego i
njihovi organi kao što je Savezni sekretarijat za narodnu odbranu (SSNO), Republički
sekretarijat za unutrašnje poslove (SUP), Savezno i Republičko Izvršno vijeće (IV), kao i
kategorije poput društveno-političkih organizacija (DPO)26 ili samoupravnih interesnih
zajednica (SIZ)27.
Pored imovine upisane na SRBiH i SFRJ i njihove organe, popis obuhvata i dio imovine
koja je bila upisana na titulare koji su postojali prije bivše SFRJ, te i imovinu kojom su
raspolagala tijela na nivou bivše SRBiH, ali koja nije bila upisana kao takva (kao “erar”,
na primjer). Nadalje, uvidom u zemljišne knjige i katastre ukazala se određena imovina
koja je bila upisana na prilično uopćen način (kao “općenarodna imovina”, na primjer),
bez podrobnije naznake titulara. U svim takvim slučajevima, dotična imovina je
obuhvaćena popisom samo ukoliko su organi SFRJ ili SRBiH bili tačno upisani kao
titulari. / ohr

VII. Kratak pregled rezultata popisa

Ukupno 1000 jedinica državne imovine su utvrđene putem procesa popisa, od čega se
979 nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine a 21 u inostranstvu. Unutar granica BiH, 979
jedinica državne imovine nalaze se u 123 općine, od čega se 552 nalazi u Federaciji BiH,
404 u Republici Srpskoj i 23 u Brčko Distriktu. Općine u kojima je ustanovljen najveći
broj jedinica s državnom imovinom su Mostar sa (46) jedinica, Banja Luka sa (41) i
Prijedor sa (37). Sarajevo, kao grad s četiri općine u svom sastavu, ima ukupno 78
imovinskih jedinica. Nijedna jedinica s državnom imovinom nije ustanovljena u 20
općina,42 dok je bar jedna jedinica državne imovine ustanovljena u svim drugim
općinama.
21 jedinica državne imovine koja se nalazi u inostranstvu pronađena je u 7 država, sa 14
jedinica u Republici Hrvatskoj. Premda su utvrđene informacije o eventualnim
jedinicama državne imovine BiH koja se nalazi u Srbiji, Crnoj Gori, Bivšoj
Jugoslovenskoj Republici Makedoniji i Sloveniji, OHR nije dobio nikakvu
dokumentaciju koja bi potkrijepila ove informacije, pa iz tog razloga ove jedinice nisu
uvrštene u bazu podataka.

Sa stanovišta strukture, preko 30% predstavlja "vojnu imovinu" registriranu kao imovinu
bivše SSNO (bivše Jugoslovensko Ministarstvo odbrane), a 20% predstavlja imovinu
bivših "društveno-političkih organizacija", poput Saveza komunista, Saveza sindikata i
Socijalističkog saveza radnog naroda. Treća po redu najbrojnija kategorija prikupljenih
podataka odnosi se na imovinu bivšeg Sekretarijata, t.j. Ministarstva za unutrašnje
poslove SRBiH, koja iznosi otprilike 12%. / ohr

Rješavanje pitanja državne imovine u Njemačkoj: Povijesni kontekst i aktualna regulativa

Pitanje "državne imovine" (javna imovina) u Njemačkoj riješeno je nakon Drugog svjetskog rata kroz Osnovni zakon (Grundgesetz, GG) iz 1949. godine. Ovaj Osnovni zakon stvorio je federalnu pravnu državu u kojoj su nadležnosti između Saveza, pokrajina (Länder) i općina (Kommunen) jasno podijeljene. Za razliku od centralističkih sustava (npr. u NDR), uspostavljena je decentralizirana struktura kako bi se izbjegao zlostavljanje moći i očuvala regionalna autonomija. GG (posebice čl. 14 GG o zaštiti imovine i čl. 70 i sl. o podjeli nadležnosti) štiti privatnu imovinu, dok javna imovina primarno pripada pokrajinama – Savez intervenira samo kod nadregionalnih interesa. Općine imaju lokalne nadležnosti.
Rješenje se temelji na:

Principu supsidijarnosti: Najniža razina (općine, pokrajine) upravlja onim što je moguće.
Kooperativnom federalizmu: Savez i pokrajine surađuju (npr. kroz financijski izjednačavanje).
Povijesnom kontekstu: Nakon 1945. pokrajine (iz zapadnih zona) preuzimaju suverenitet nad resursima kako bi se osigurala demokratska decentralizacija. GG stupa na snagu 23. svibnja 1949. i proširuje se 1990. na nove pokrajine (bivša NDR).

Kome pripada što? Tablice pregled rijeka, jezera, šuma i cesta
Javna imovina je "neotuđiva" i služi općem dobru (čl. 20 st. 2 GG). Nadležnost proizlazi iz GG i posebnih zakona (npr. Savezni zakon o vodnim putevima iz 1957., Savezni zakon o šumama iz 1975.). Evo pregleda:



Kako je riješeno? Detaljan povijesni i pravni proces

Poslijeratno razdoblje (1945.–1949.): Saveznici (Frankfurtski dokumenti 1948.) zahtijevaju federalizam kako bi se izbjegla centralna moć. Parlamentarni vijećnik (1948.–1949.) izrađuje GG, koji pokrajine priznaje kao "države" (čl. 20 GG). Javna imovina decentralizirana je kako bi se ojačala regionalni identitet.
Podjela nadležnosti: Čl. 70 GG: Pokrajine imaju rezidualnu nadležnost (sve što nije dodijeljeno Savezu). Savez samo za "nadregionalne" stvari (npr. čl. 73 GG za vodne puteve).
Ponovno ujedinjenje (1990.): Nove pokrajine (Brandenburg itd.) integrirane; imovina prilagođena kroz Ujedinjeni ugovor (npr. šume u Istočnoj Njemačkoj uglavnom pokrajinske).
Aktualni razvoj: Reformi (npr. federalna reforma 2006.) ojačale prava pokrajina; EU direktive (npr. Okvirna direktiva o vodama 2000.) zahtijevaju suradnju.
Izazovi: Sukobi (npr. presude Saveznog ustavnog suda o nadležnostima) rješavaju se kooperativno (savezna odanost, čl. 91 GG).

Ova struktura osigurava efikasnost i demokraciju: Lokalne jedinice (općine) upravljaju svakodnevnim stvarima, pokrajine regionalnim resursima, Savez nacionalnom infrastrukturom. Za specifične slučajeve (npr. rijeka u Bavarskoj) preporučujem pokrajinske šumske ili vodne urede.