Na izborima se broje samo oni koji ostaju.

Oni možda budu zadovoljniji.

Na kraju mislim da ce biti kratkorocno bolno, ali dugorocno bolje.

Može detaljnije kako očekuješ da će biti dugoročno bolje?

Svake godine je zbog inflacije ionako rasla prosječna plaća. Kakav god bio kratkoročni efekt, dugoročno će ovih 1000KM svakako vrijediti kao današnjih 600KM pa dugoročno efekt slabi?

Za one koji žele znati više , evo kako je rasla prosječna plaća u BiH i FBiH u periodu 2000-2024.

https://ksud-livno.pravosudje.ba/vstvfo ... oad/127030

Nekompatibilno do zla Boga.

I oni bi zapovidali!?


Bosna i Hercegovina, GDP per capita 8.426,09 USD.

Republika Hrvatska, EU, GDP per capita 21.459,78 USD.

BiH ima oko 12 000, jer je stanovništvo popisom prenapuhano.

Ok. Good Point

Čini li to the Protektorat kompatibiljnijim?

Kompatibilnijim u čemu, i čemu?

Izvrsno, ovo znači novi val iseljavanja muslimana iz SBŽa, Gornje Neretve (tamo je ionako poplava odnijela pola ljudi), budućeg SHŽa (kad broj muslimana padne ispod 50 tisuća, lagano USK možemo prekrstiti u Srednjohrvatsku županiju), a vjerojatno i Tuzle, Goražda i većina ZDKa.

Kako je krenulo, morat ćemo primjeniti malo drugačiju nomenklaturu u Saveznoj Hercegbosni.
Dakle;
1. Središnjohrvatska županija (ex USK)
2. Posavska županija
3. Županija Soli (ex TK, ako ga ne uvalimo Srbima)
4. Usorsko-bobovačka županija (ex ZDK, iako i Žepačko-bobovačka nije loš naziv)
5. Drinska županija (ex BPK, ako ga ne uvalimo Srbima).
6. Središnjobosanska županija
7. Hercegovačko-neretvanska županija (iako bi to mogla biti i Središnjohercegovačka, ili Gornjohercegovačka, ako promijenimo granice).
8. Zapadnohercegovačka županija
9. Vrhbosanska županija (ex SK, ako ga ne uvalimo Srbima).
10. Hercegbosanska županija

Imali bi;
1. SHŽ
2. PŽ
3. ŽS
4. UBŽ
5. DŽ
6. SBŽ
7. HNŽ (ovo je dobra skraćenica, ali bi ime trebalo malo preurediti, možda bi čak mogla biti i NŽ, ali u RH postoji DNŽ, pa bi trebali malo srediti granice)
8. ZHŽ
9. VŽ
10. HBŽ

Imamo središnju Hrvatsku, središnju Bosnu, herceg Bosnu, zapadnu Hercegovinu, "neretvansku" Hercegovinu, Posavinu, Drinu (ako ju ne uvalimo Srbima) i ovaj Trokut pod predosmanlijskim nazivima.
Ako bi se mijenjale granice, onda bi mogli imati i "usorsku" Bosnu, umjesto UBŽa.

Možda da bude;
1. Središnjohrvatska županija; SHŽ
2. Posavska županija; PŽ
3. Županija Soli; ŽS
4. Usorsko-bosanska županija; UBŽ
5. Drinska županija; DŽ
6. Središnjobosanska županija; SBŽ
7. Neretvanskohercegovačka županija; NHŽ (da je Središnjohercegovačka, bila bi skraćenica kao Središnjohrvatska)
8. Zapadnohercegovačka županija; ZHŽ
9. Vrhbosanska županija;VŽ (ili VBŽ?)
10. Hercegbosanska županija; HBŽ

U principu, imali bi četri bosanske županije (SBŽ, HBŽ, UBŽ i VŽ/VBŽ)
Dvije hercegovačke (ZHŽ i NHŽ, dijelom i HBŽ iz ove gore podjele)
I četri preostale, rubne koje su nazvane;
a) po rijekama (PŽ i DŽ)
b) povijesno (SHŽ i ŽS)

Nije potpuni sustav, ali granice županija bi se trebale i mijenjati, a u RH nema nikakvog sustava.

Imamo u Dalmaciji;
SDŽ (Splitsko-dalmatinska, a ne pokriva cijelu Dalmaciju, možda preko pola površine i stanovništva)
ZŽ (Zadarska županija)
ŠKŽ (Šibensko-Kninska, s time da je Knin tu samo iz povijesnih razloga.
DBŽ (Dubrovačko-neretvanska županija).

Ako bi išli po rijekama imali bi;
Cetinsko-biokovsku županiju (CBŽ)
Krčku-županiju (KŽ, zamislite si strance da to izgovoraju )
Neretvansko-Dubrovačku (Dubrovnik je iznimka poznati grad, ipak)
I što na sjeveru, Županiju Sidraga (ŽS, kao Soli, tamo nema rijeke, možda ZŽ, kao Zrmanjska županija, ali taj dio županije je polupust).

A i neki običaj je da tu bude neki veći grad, ako postoji.

U Slavoniji imamo;
OBŽ (Osječku-baranjsku)
BPŽ (Brodsko-posavsku, jedan od razloga zašto moramo preimenovati Goražde ako ga ne prepostumio Srbima)
VSŽ (Vukovarsko-srijemsku)
PSŽ (Požeško-slavonsku, zašto, Slavonija je puno veća?)
VPŽ (Virovitičko-podravsku)

Tu je išla kombinacija; najveći grad/središte, pa neko područje (obično rijeka, ili rubna regija) ako je preostalo.
Da se ista logika primjenila u Dalmaciji, imali bi;
Šibensko-krčku županiju, što ne zvuči nešto, a opet Šibenik i Knin su dva najveća grada, a to je pravilo koje se primjenjuje u nekim drugim djelovima.
Splitsko-dalmatinska i Požeško-slavonska su malo glupe sintagme, jer su regije veće od županija.

Onda imamo zapadnu Hrvatsku gdje je;
IŽ (Istarska županija, umjesto Pazinske, s time da je originalno bila decentralizirana, pa da je sve prebačeno u Pulu)
PGŽ (Primorsko-goranska županija, što spaja stare nazive hrvatskog primorja i Gorskog kotara, ali opet fali grad u nazivu)
LSŽ (Ličko-senjska županija, gdje je dodani grad nešto što nije središte, a nije ni stari naziv, Ličko-krbavske)...

Tu je baš lokalizacija bez imalo pravila.

Imamo i sjevernu Hrvatsku, gdje pak idu većinom po imenima gradova.
VŽ (Varaždinska županija, dakle ako uzmemo Sarajevo, ipak će morati biti VBŽ)
KKŽ (Koprivničko-križevačka županija, prvo ide glavni grad, pa onda starije središte)
KZŽ (Krapinsko-zagorska županija, jer Zagorje je veće od nje, iako je tu opet primjer krivog korištenja regije)
MŽ (Međimurska županija, ista priča kao i u Istri).

I imamo središnju Hrvatsku, gdje je opet priča s gradovima.
S time da imamo;
GZ (kao Grad Zagreb,čega nema u ostatku države)
ZŽ (Zagrebačku županiju, nema sintagmi zagrebačko-prigorska ili posavska, povijesno tu i je bila puno veća Zagrebačka županija koja se protezala do Bihaća i Prijedora, s time da je tu kratica ista kao i za Zadarsku, što baš i nije dobro)
KŽ (Karlovačku županiju, tu je moglo biti i Četverorječje, ili nešto toga tipa, ako smo već kreativni)
SMŽ (Sisačko-moslavačku županiju, što je opet krivo, jer obuhvaća samo jug Moslavine, onaj koji je često bio dio ZŽa)
BBŽ (Bjelovarsko-bilogorsku županiju, iako zauzima i dio Slavonije oko Daruvara).

Uglavnom, granice bi se trebale malo bolje urediti, neke županije spojiti, pa da se složi malo bolji sustav.
Pogotovo nakon skorašnjeg objedinjavanja RH i Savezne Hercegbosne.

Pa da se pocisti ove polufirmice, koje zive na racun sto nalaze ove boomere koji rade 50-tak sati tjedno za 800 maraka.
A minimalna placa ce se dizati svake dvije-tri godine sukladno inflaciji.

Ceha ubij se

Drugačiji pogled na svijet korisnika kafića, i vlasnika kafića:




Na što vlasnik kafića replicira:

U tih 70 je i pokretni namještaj.

Usluge će poskupiti. Nikakve robe. Kava i piva u kafiću prvi na redu.

Reži mi glavu ako svako 5 godina promjene namještaj.
Nema većih gnomova od “balkanskih ugostitelja”.

Ima tu više učinaka koji će se manifestirati.

Na tržištu rada možeš imati ulazak nove radne snage na tržište, tipa umirovljenici. Ne znam kakva je regulacija za zadržavanje mirovine uz rad i odnosi li se povecanje samo na puno radno vrijeme.

U svakom slučaju će ovo biti mjera za smanjenje odljeva radne snage, ceteris paribus što bi se reklo. Iako je ovaj ceteris paribus jako upitan.

Rast plaća svakako znači trošak poslovanja, ali to ozbiljnim firmama nije prepreka poslovanju. I trošak rada ulazi u konačnu cijenu proizvoda, pa se to prebacuje na krajnjeg potrošača. Međutim, ostaje nejasno kako će povećanje plaća utjecati na produktivnost rada.

Po pitanju broja zaposlenih, treba vidjeti po kantonima u kojim sektorima je najmanja plaća i koliko poslovanje dopušta rad/plaću na crno. Onda po kantonima treba vidjeti udjele tih sektora u izvozu, pa donijeti zaključak o konkurentnosti.

U svakom slučaju, povećanje standarda povećava potrošnju, a ta povećana potražnja može dodatno uzrokivati inflatorna kretanja. Zatim, povećana potrošnja dovodi do bržeg punjenja i većeg proračuna.

Može li ovaj dekret biti signal nestabilnosti zemlje u kojoj mijenjaš legislativu preko noći, pa time odbijaš FDI?

Valjda je netko ovo dao u input-output matricu...

To ovisi o strukturi ekonomije. Svako radno mjesto vrijedi koliko vrijedi. Ako imaš ekonomiju gdje je vrijednost poslova mala, nema te uredbe koja će taj posao učiniti vrijednijim. Nije bez razloga Zapad prebacio razne vrste proizvodnje u siromašne zemlje.

U Hrvatskoj je takva mjera dobra za zadržavanje radne snage, pa i u Herceg-Bosni jer imamo prosječno skuplje poslove. Općenito zaista mislim da je mjera dobra, jer ako ništa smanjuje imigraciju na minimum.

U Bošnjakistanu postoji jedan dio ekonomije tipa Bangladeša koji ima jeftine poslove, spomenuto je već tekstilna industrija, drvoprerađivačka, automobilska i sl. Kako takvo radno mjesto učiniti isplativijim kad ga ni Zapad nije mogao napraviti isplativijim? Može jedino doći drugi investitor i otvoriti drugačiju kompaniju gdje su bolji poslovi sa većom plaćom.

Sa svakim dizanjem minimalca oni su bliže propasti.

Ako sam odlučio da idem zato jer mi je plaća 800 ili 900 maraka, neće me još jedna stoja, ili dvije nagovoriti da ostanem kada su cijene već sustigle ili obišle to povećanje.

Jedini način da ovo ima utjecaja je kaskadni efekat, da minimalac poveća i plaće bolje plaćenima, pa da se isplati ostati.

Zamisli, završio si fakultet, plaća ti je negdje 1200, 1300 maraka, neka se navuče na 1500 s dodatcima, u privatnom sektoru, sad odjednom ljudi s osnovnom školom kojih možda ima u tvojoj firmi imaju po 1000 maraka, sa dodatcima i oni 1300 a ti dobro školovan, vjerojatno i sposoban, znaš bar jedan strani jezik, ili natucaš malo i njemačkog, i onda hoćeš da ti poslodavac podigne tvoju plaću. Poslodavac kaže da neće, ovo je morao zbog minimalca, i onda krene jadit kako ga to ukopa, kako ne može itd.

Pa prije će tebe, koji si školovan, ovo potaknuti da odeš ranije, jer ćeš sebi reći, "Jesam se ja za ovo školovao i uložili u mene moji da imam nešto veću plaću nego da nisam ukoračio na fakultet??"

Mislim da bi ovo moglo imati i negativnog efekta po ekonomiju što se tiče odlaska kvalificiranije radne snage.

Jer eto, ti kao školovan sada moraš plaćati osnovne usluge nekvalificiranih radnika puno skuplje, jer će njihov poslodavac njihov trošak prenijeti na tebe.

Znači posluga u restoranu košta sada više, to su oni koji nisu ni zaduženi da skuhaju, nego samo da operu i sl.

To sve podiže cijene i onda tvoja plaća kao kvalificiranog radnika vrijedi ukupno manje.

Ljudi koji su se školovali (ne svi, ali većina) su uglavnom i sposobniji snaći se na zapadu u smislu učenja jezika, pronalaska posla, savladavanja novih vještina.

Jedini razlog za ostati u ovoj BiH je bilo to što nam je trošak života puno jeftiniji, pa sa nekakvom plaćom koja nije prevelika možeš si priuštiti dosta toga.

Okrutna istina je to da je ovo bilo omogućeno baš postojanjem niskih primanja niže kvalificiranih, koji, ili baš vole ovdje, ili nemogu otići, pa pristaju na takve poslove. Ili se bave s 2 posla, tipa jedan posao + obiteljska poljoprivredna djelatnost, ili neki obiteljski zanat kojeg radi s ukućanima.

Ovo podizanje minimalca znači da je taj niže kvalificirani radnik skuplji, znači da je plaća profesora sada isto manja.

Ako si profesor njemačkog, koji ti je razlog da ostaneš? Eto rad u struci, manje efektivnih radnih sati nakon što se uhodaš, duži godišnji i sl. ali kada vidiš da te je sa plaćom sustigao skoro konobar, pa zašto da ostaješ?
Sve usluge su sada skuplje, hodanje po kafićima i restoranima više nije plus za BiH jer i to postaje teže priuštivi luksuz. Komotno možeš ići na zapad, jer ti je sada najvrijednija vještina to što znaš njemački jezik, a ne tvoja sposobnost prenošenja znanja na druge.
Bilo kakav posao u Njemačkoj gdje se traži znanje jezika će ti dati mnogo veću komparativnu plaću nego ovdje nakon što nekvalificirana, i slabo kvalificirana radna snaga skoro sustigne prosvjetare.

Dakle "investitor" seli u neki drugi "Bangladeš", a radna snaga će se osloboditi, ne nužno za domaće tržište rada.

Takvi "investitori" obično prijave godišnju dobit u rasponu od 0 do 1000 KM, a države s mnogo nezaposlenih se natječu u privlačenju istih sa što nižim doprinosima, taksama, porezima.

1. Odlazak firmi
2. Približavanje nisko plaćenih poslova prosvjetarima
3. Nezadovoljstvo prosvjetnih radnika i sličnih
4. Inflacija cijena zbog povećanja minimalca

To znači rekordne redove ispred njemačke ambasade u 2025. godini, mahom SDA glasača.

Hvala Vam

Stvaranje novca ni od čega…nije ovo Bitcoin.

Pumpanje GDP nestvarnim vrijednostima.

Prenos vlasništva je cijeli smisao uhljebskog socijalizma.

Sve sličnosti sa nekadašnjem tiskanju novca od 70-ih u sfrj i upad superbankara Slobodana u sustav koncem 80-ih nisu slučajni.

Niti to što nema oružja u znatnim količinama, a pogotovo što nema dovoljno ljudskog mesa sa osnovnom spremom.

Gledajući politikantski, jasno je da je to ideja Trojke da zadobije nešto popularnosti. Da se pređe ta psihološka granica od 1000 KM.

E sad, da li je to moglo biti urađeno pametnije? Do novih izbora ima skoro 2 godine. Oni su mogli povećti minimalac sa aktualnih 620 na npr 850 kako bi amortizirali udar na poslodavce, a onda iduće godine povećati na 1000 (što bi bilo mnogo laše radi inflacije u međuvremenu). Time bi ne samo povećači minimalac i olakšli poslodavcima i to u izbornoj godini , već bi pokazali da njihova pozitivna ekonomska politika ima i kontiunitet a da nije samo dnevno politička "palijativna" mjera.

Veće promjene zakona - sa prijašnom raspravom raznih intresenata - i uvođenje istog se mjeri u koliko vremena u ekonomski održivim (ne govoreći i kao u ekonomski naprednim) društvima?

Pa 2 dana je odgovor u fbih.
A rasprava poslije odluke i uvođenja.


“Tko ne će neka ide u banana državu” je nešto kao “niko ba ne smije da vas bije”

Pa recimo da bi to bolja opcija bila. Možda sad da je bilo 800 KM, pa za godinu dana (od 01.01.2026.) da je 1.000 KM - bi bila bolja opcija.

Samo ne znam, posto postoje porezne olaksice, bit ce problem za poslodavce mijenjati ugovore da "nabodu" 1.000 KM neto. Kad se oženiš mijenjaš ugovor, kad dobiješ dijete mijenjaš ugovor... Lakše je bilo utvrditi minimalnu bruto plaću, kako sav normalan svijet radi.

Iz zakona:
"Rezidentni porezni obveznici mogu koristiti i propisani koeficijent (faktor) osobnih odbitaka za izdržavane članove uže obitelji, kako slijedi:
- 0,5 za supružnika, kao i za bivšeg supružnika kojem plaća alimentaciju (150,00 KM mjesečno),
- 0,5 za prvo dijete (150,00 KM mjesečno),
- 0,7 za drugo dijete (210,00 KM mjesečno),
- 0,9 za treće i svako naredno dijete (270,00 KM mjesečno),
- 0,3 za drugog člana uže obitelji (90,00 KM mjesečno),
- 0,3 za utvrđenu invalidnost poreznog obveznika i svakog člana uže obitelji koje porezni obveznik izdržava (90,00 KM mjesečno)."