“Nama je jedino bitno da hrvatski narod ima pravo birati svoga kandidata, a koga će izabrati, to je manje bitno. Bitno je da Hrvat ima pravo izabrati koga hoće, isto kao što su Bošnjaci željeli da Komšić bude njihov član Predsjedništva BiH”, kazao je Čović u intervjuu za Fenu.

Dodao je kako su priče o rješavanju hrvatskog pitanja samo usmjerene da se HDZ BiH “gurne” odgovornost u slučaju neuspjeha provođenja presude “Sejdić-Finci”.

Lideri bh. političkih stranaka gostovali u emisiji "Kontekst"
Radončić: Principijelni stav SBB-a je da nema podjele FBiH na dvije izborne jedinice

Čović: Sigurno se nećemo dogovarati sa SDP-om

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je u intervjuu za FENA-u kako Europska unija neće predložiti nikakvo rješenje za provedbu presude Sedjić – Finci već je strankama ostavljeno da se idućih dana dogovore oko najnovijeg prijedloga, kako je rekao, "s virtualnim izbornim jedinicama".

"Europska komisija neće nam dostaviti nikakav prijedlog rješenja. Sve se svodi na ovaj novi prijedlog i u pet šest dana se trebamo dogovoriti u vezi toga. Hoćemo li u tom razdoblju napraviti bilateralni dogovor s nekom od stranaka, to ćemo vidjeti. Ako se ne dogovorimo, onda od ovoga svega neće biti ništa", izjavio je predsjednik HDZ-a BiH, dodajući kako se sigurno neće dogovarati sa SDP-om.

JEDAN ČIKA IZ CIKA-a: Bilo bi lijepo kad bi Bošnjaci i dalje birali dva člana predsjedništva, i to nije šovinizam

SARAJEVO - Član Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović izjavio je danas novinarima u Sarajevu da se u razgovorima o implementaciji presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić-Finci” otišlo daleko od njenog pravnog rješenja. Ponovio je da bi suština implementacije presude trebala biti da je svakom građaninu BiH omogućeno i aktivno i pasivno biračko pravo, odnosno da svaki građanin BiH s biračkim pravom ima mogućnost da bira i bude biran.

Kada su u pitanju prijedlozi koji su razmatrani na posljednjim razgovorima stranačkih lidera sa dužnosnicima Europske unije, Arnautović kaže da se radi o političkim rješenjima koja ne idu ka tome da se pravno razriješi pitanje presude “Sejdić-Finci”, nego se u čitavu priču uključila druga pitanja, odnosno “treba biti iskren i otvoren te kazati pitanje člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda od jedne političke stranke”.

- Jako su međunarodni faktori, a i neki domaći, naklonjeni, treba to otvoreno reći, Draganu Čoviću i HDZ-u BiH u rješavanju njihovog zahtjeva. Daleko se otišlo od pravnog rješenja presude “Sejdić-Finci”, otišlo se u jedno sasvim drugo polje – smatra on.

Arnautović naglašava da to sada stvara problem, jer da bi se ostvario princip, sada se moraju napraviti “takve akrobacije” i pravne i političke koje će dovesti do druge diskriminacije.

- Ako usvojite princip da jedan narod ne može birati člana Predsjedništva BiH iz reda drugog naroda, vi ste automatski napravili jednu diskriminaciju, naprimjer, za čitavo područje Republike Srpske – ocijenio je.

Po njegovim riječima, Dejtonski sporazum je potpisan u jednim okolnostima, u jedno vrijeme kada je “nametnut etnički ustav” koji je diskriminatorski.

- To vrijeme je prošlo. Osamnaest godina je iza nas. Moramo na drugačiji način razmišljati, omogućiti svim građanima na cijelom teritoriju BiH pristup svim javnim funkcijama. Javne funkcije, kao što su član Predsjedništva BiH ili delegat u Domu naroda, nisu privatna svojina neke stranke ili dužnosnika, to su javne funkcije koje moraju biti dostupne svim građanima BiH – zaključio je član CIKBiH Suad Arnautović.

Krišto: Bošnjačke stranke ne žele dogovor

Potpredsjednica HDZ-a BiH Borjana Krišto izjavila je danas da zabrinjava činjenica da ne postoji želja bošnjačkih stranaka da se riješi pitanje provođenja odluke Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci”. “Posljednji put smo izašli sa prijedlogom koji niko ni na kakav način nije mogao da odbije, nije našao nijedan protivargument niti činjenicu koja govori da bi se to odbilo iz ovih ili onih razloga, bilo da se dijeli BiH, bilo da se neko drugi dovodi u neravnopravnu poziciju”, rekla je Krišto.

Ona je dodala da bošnjačke stranke nisu prihvatile ništa od ponuđenog, ali da nisu ni predložile svoje rješenje.

Prema njenim riječima, hrvatska strana pokušala je otvoriti razgovor o kombinaciji nekih drugih modela na principima dogovora da jedan narod ne bira drugom narodu političke predstavnike, ali još nema nikakvih rješenja sa bošnjačke strane.

“Dolazimo u situaciju da danas na političkoj sceni više nemamo ono za šta smo se deklarativno zalagali da BiH uredimo kao državu tri ravnopravna konstitutivna naroda i građana koji u njoj žive”, rekla Krišto novinarima u Sarajevu.

Upitana da li se kroz rješavanje pitanja “Sejdić-Finci” pokušava riješiti hrvatsko pitanje u BiH, Krišto je rekla da je samo provođenje odluke Evropskog suda za ljudska prava u ovom slučaja redefinisanje BiH, prije svega putem uvođenja kvote ostalih.

“Moramo biti svjesni toga da BiH danas funkcioniše na osnovu Dejtonskog sporazuma koji je potpisan i po kojem je BiH država tri konstitutivna naroda – Hrvata, Bošnjaka i Srba. Takav jedan međunarodni sporazum nisu potpisali ni Sejdić ni Finci, niti neko drugi“, istakla je Krišto.

Ona smatra da je Dejtonski sporazum, kojim je okončan rat u BiH, mirotvorni sporazum na osnovu kojeg je BiH nepravedno uređena i da je podjela na dva entiteta sa tri konstitutivna naroda uzrok mnogih drugih problema u BiH i kočnica na njenom evropskom putu.

Krišto je dodala da se razgovori o provođenju odluke “Sejdić-Finci” skoro svakodnevno vode između HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, ali i sa drugim strankama, te da su intenzivirani razgovori sa EU o rješavanju ovog problema.

(Vijesti.ba/Srna)

“Vaši političari ne žele da se konsultuju sa mnom i da zajedno pokušamo iznaći rješenja za zemlju. Oni uopšte nisu zainteresovani za ovu zemlju. Samo je predsjednik parlamenta RS-a Igor Radojičić zainteresovan za izvještaj koji sastavljam i često se konsultuje u vezi sa time i navedenim pitanjima koja se nalaze u tom izvještaju, dok ostali, Tihić, Čović, Ivanić, njih to ništa ne zanima izgleda”, istakla je ona.

Dodala je da zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija predstavlja veliki problem za postizanje dogovora među političarima u BiH.

“Slučaj Sejdić-Finci je najbolji pokazatelj kako bh. političari ne mogu da se dogovore. Ali niko ne želi da kaže ko je najveći krivac iza toga. Ja mislim da Zlatko Lagumdžija predstavlja veliku prepreke tome. Niko to nije želio otvoreno da kaže, ali ja sam rekla”, istakla je Pack.

Svejedno, ako hoće Zlaja onda neće Fahro i sve tako... Da hoće Fahro, ne bi Suljo...

SBB: Matematičke jedinice su pravljenje hrvatskog i muslimansko-bošnjačkog entiteta i fildžan države

http://poskok.info/wp/?p=66873

Cijela bjelosvjetska gamad se skupila i optužila Tuđmana da je pričom je rješenje u maloj muslimanskoj državi između Srba i Hrvata. Proglasiše ga fašistom, djeliteljem, ovim-onim.

Oni koji pojma nemaju o ovim prostorima za razliku od Franje.

Da su napravili je kako je Franc rek'o danas ne bi bilo hrvatskog pitanja, ne bi bilo Sejdić-Fincija, ne bi bilo 20 godina VP, ne bi bilo sve te bagre koja je na našoj muci popravljala C.V.-je, ne bi bilo gotovo 20 godina otvorenog hapanja, niti skrivanja gospodarskih problema ispod nacionalne priče, niti bi ova trojica uopće bili važni, tukli bi se Zlaja, Fahro, Suljo ali na nekim drugim temama. U toj muslimanskoj državi Hrvati bi kao manjina imali svoje predstavnike koje biraju posebnim listama na izborima, svoj bar dio programa na javnoj televiziji, imali bi svoje škole i to javne a ne samo katoličke, i to nikome ne bi bilo čudno.

Srbija bi bila preko Drine, ionako mi nije jasno zašto nije problem da Vukovar graniči sa Srbijom a N. Gradiška ne. Ta Srbija bi zasigurno bila normalnija nego što je RS danas, u kojoj još uvijek na nekim poljima traje rat. Hrvati BiH bi većinom bili tamo gdje su bili prije nego je počeo WWII i danas dio EU.

Ovako, jebi sve to, Tuđman nije imao pojma a hohštapleri jesu, da, kako da ne.

Stvarno ne znam, kada će EU pčeti kažnjavati muslimanske stranke. Očiti ping-pong. Jedna pristane, dvije su protiv - dvije pristanu, treća je protiv. I to nije uvijek jedna. SAd je SBB koopoerativan, za mjesec dana SBB postaje najnekooperativniji, pa SDP postane koopoerativan, ali kad se SDA umiješa, postane nenekooperativniji, tako isto sa SDA.

Ne može se od hrvatskih predstavnika tražiti, da se odreknu sebe. Da mi u svojoj državi, gdje smo jedan od tri temeljna naroda ne možemo birati svoju autentičnu politiku da predstavlja 80%+ BiH Hrvata u tijelima entiteta i središnje državne vlasti.

U Prudu kod Bosanskog Šamca održana je sjednica Kolegija Stranke demokratske akcije. Ta stranka spremna je korigovati svoj prijedlog provođenja presude Sejdić i Finci, jer najboljim smatra prijedlog koji je Štefan File predstavio 10. oktobra u Briselu.

Znači, SDA, HDZ, HDZ1990 su za, SDP i SBB protiv.

Europska unija je izrazila “ozbiljnu zabrinutost” zbog nemogućnosti bosanskohercegovačkih čelnika da se dogovore oko provedbe odluke Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci te najavila da će Vijeće EU-a o tome pitanju ponovno raspravljati u studenome.

“Vijeće izražava ozbiljnu zabrinutost zbog činjenice da treći sastanak bosanskohercegovačkih čelnika nije donio očekivane rezultate, posebice u pogledu neuspjeha čelnika da dogovore provedbu presude Sejdić-Finci”, kaže se u zaključcima koje su u ponedjeljak u Luxembourgu usvojili mininstri vanjskih poslova EU-a.

Pehar: Sejdić-Finci slučaj je rješen, potrebno je samo pravilno čitati Dayton

Gostujući u emisiji Treća strana na BHT-u politolog i dr. međunarodnog prava Dražen Pehar izjavio je kako je Sejdić Finci slučaj bespotrebno ušao u žižu javnosti krivim tumačenjem Aneksa 4 daytonskog mirovnog sporazuma.

Nikada se taj fingirajući Ustav nije čitao onako kako je trebao i nigdje u njemu se ne navodi da tri člana predsjedništva moraju biti Hrvat, Srbin i Bošnjak nego da moraju biti birani iz reda ta tri naroda kao predstavnici tri konstitutivna naroda koja su stvorila Bosnu i Hercegovinu. Samim time očito je kako problem u izbornom zakonu a ne u Ustavu koji uopće ne sprečava da sutra Sejdić ili Finci, bez obzira što pripadaju drugim nekonstitutivnim etnijima u BIH sasvim normalno mogu biti kandidirani i birani na mjesto članova predsjedništva BIH. Ovu tezu Pehar ponavlja već mjesecima no malo je pravnih stručnjaka koji su se osvrnuli na nju. Pehar je magistrirao na Malti a doktorirao upravo na temu Daytona u Velikoj Britaniji i smatra ga se jednim od najboljih poznavatelja daytonskog mirovnog sporazuma.

Izvornik Daytona na engeskom jeziku je navodno nestao, a sporni dio , koji je u BIH, po Peharu loše preveden a potom još lošije protumačen osnovni je problem svih kasnijih nedoumica kod izbora članova predsjedništva. Naime u dijelu koji govori da se tri člana predsjedništva biraju “iz reda” tri konstitutivna naroda, došlo je do lošeg tumačenja te odredbe i loše primjene te odredbe u izbornom zakonu. Umjesto da izborni zakon ispoštuje načelo konstitutivnosti sva tri naroda tako da se iz reda jednog izabere jedan predstavnik, iz reda drugog drugi, a iz reda trećeg treći, izborni zakon ustav tumači na potpuno krivi način tako da se kandidati prvo izjašnjavaju kao pripadnici tri konstitutivna naroda a potom da ih biraju svi građani. Dayton je po Peharu zacrtao nešto posve drugačije, da se bilo koji građanin BIH , iz bilo kojeg naroda ili neke druge etničke skupine ima pravo kandidirati za predstavnika bilo kojeg naroda, a kojeg potom red tog naroda treba izabrati jer je nedvosmisleno i podrazumijeva se da se i u slučaju BIH kao u svim modernim demokracijama radi o predstavničkoj demokraciji a ne o pripadničkoj poludemokraciji.

Drugim rječima Sejdić ili Finci ako smatraju da dobro kotiraju među Hrvatima , Srbima ili Bošnjacima imaju se po Daytonu pravo kandidirati na jednu od tih funkcija bez obzira što ne pripadaju niti jednom od ta tri naroda. Bitno je da ih potvrdi većinska volja onog reda naroda unutar kojeg su se kandidirali. Problem je što izborni zakon nije donio izborni model koji osigurava pravičnost izbora i ne dopušta mogućnost da jedan konstitutivni narod ne može izabrati dva člana predsjedništva.
Peharova teza lakša je za shvatiti ako se napravi poredba s prostom nacionanom državom poput recimo Francuske, Hrvatske, Srbije ili Poljske. Radi se o državama koje su nacionalne države jednog naroda, i svih njenih građana koji nisu etnički pripadnici tog naroda. U tim zemjama ne postoje posebne odredbe za pripadnike drugih etničkih skupina budući da se oni imaju pravo kandidirati kao svaki drugi državljanin te zemlje. U doslovnom smisu, u Francuskoj ne postoji slučaj Sejdić/ Finci budući da se francuski Židov ili Rom ima pravo kandidirati na mjesto predsjednika Poljske, Srbije ili Hrvatske a jedini uvjet da pobjedi je da ga Poljaci, Srbi ili Hrvati izaberu. Ne može se naime dogoditi da taj Sejdić ili Finci u Hrvatkskoj, Poljskoj ili Srbiji pobjedi a da za njeg glasuju svi građani te zemje osim konstitutivnog naroda koji je oformio tu zemlju.

Ista stvar je sa Daytonom. Koji uređuje odnose u zemji koja nije jednonacionalna nego država koju tvore tri konstitutivna naroda. Jasno je prema Daytonskom Ustavu da tri člana predsjedništva reprezentiraju većinsku volju tri konstitutivna naroda u BIH i da je izborni model koji je na snazi jednostavno protuustavan. Izmjenom izbornog zakona i pravilnim tumačenjem Ustava kao ustava predstavničke demokracije a ne pripadničke majorizacije rješava se i slučaj Sejdić/Finci , na način da Sejdić i Finci biraju unutar kojeg konstitutivnog naroda žele konkurirati kao predstavnici u predsjedništvu BIH i kao takvi se kandidiraju.

Na sličan način se rješava i pitanje teritorijalne diskriminacije. Nebitno je u kojem entietu živi Bošnjak/Srbin ili Hrvat koji se žele kandidirati nego unutar kojeg reda naroda se kandidiraju. Bošnjak iz Srebrenice bez obzira na mjesto prebivališta ima se pravo kandidirati i za bošnjačkog i za hrvatskog i za srpskog člana predsjedništva BIH. Bitno je gdje istakne kandidaturu a ne gdje živi i kojoj naciji pripada.

Zapravo je fascinantno da princip predstavničke demokracije rješava sve probleme oko izbora članova predsjedništva a da se od njeg uporno bježi.

Željana Zovko, savjetnica premijera BIH, u istoj emisiji zaključila je kako je predjsedništvo BIH sve do izbora Žejka Komšića bilo stabilizicacijski faktor i institucija koja je BH društvu slala poruke sklada i mira, dok je danas osnovni kamen spoticanja i međunacionalnog trvenja te da je šteta koja je načinjena već prevelika.