Potcrtava da je veoma bitan i zaključak koji je danas usvojen, a predložio ga je predsjedavajući Doma naroda Nikola Špirić - kojim je definisano da se u izradu Statuta grada Mostara obavezno uključe i predstavnici srpske nacionalnlosti, ali i predstavnici ostalih, odnosno građani grada Mostara.

Ovo je zanimljiva situacija, sada ce Muslimani Mostara gurati da se Hrvatima rijesi Predsjednistvo i Dom naroda.

Sami ne nose puno glasova, delegata i zastupnika, ali mogu pritisnuti ostale svoje sunarodnjake da se stvari uozbilje i ubrzaju.

Napisi najgoru mogucu opciju za HDZ i SDA...

Središnje izborno povjerenstvo BiH će u suradnji s mostarskim Gradskim izbornim povjerenstvom rasporediti birače iz bivše Središnje zone Grada Mostara u u izborne jedinice gradskih područja Jugozapad ili Stari Grad, ovisno o pripadnosti mjesnim zajednicama odnosno kojoj od navedenih izbornih jedinica gradskih područja birači gravitiraju.

Centralna izborna komisija BiH donijela je na današnjoj hitnoj sjednici odluku o raspisivanju i održavanju lokalnih izbora u Mostaru 20. decembra.

Izbori u gradu na Neretvi tako će se održati nakon 12 godina. Za ovu odluku glasalo je šest članova CIK-a, a protiv je glasao jedino Vlado Rogić.

- Svim srcem želim izbore u Mostaru, ali ovakvu odluku neću i ne mogu podržati iz samo jednog razloga. Navedeno je da se 20. decembra trebaju održati izbori, zatvaraju se glasačka mjesta u 19 sati, a to je samo četiri dana prije najradosnijeg katoličkog blagdana Božića, tri dana prije Badnjeg dana. Podsjećam vas i pitao sam neke od vas, da je drugačija situacija da se radi o Bajramu o pravoslavnom Božiću ili nekom drugom vjerskom blagdanu, da li bi pristali da se u vrijeme tih svetih dana provode izbori - kazao je tokom diskusije član CIK-a Vlado Rogić dodajući da nisu ispunjeni uvjeti da se izbori u Mostaru održe 20. decembra.

Rogić je "zamolio članove CIK-a da danas ne glasaju za ovu odluku, te da bi u februaru 2021. godine mogli biti održani izbori".

Zanimljivo, njegovo imenovanje su podržali zastupnici SNDS-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, što puno govori i o famoznom savezu predsjednika HDZ-a BiH i SNSD-a Dragana Čovića i Milorada Dodika. Preciznije, današnje glasovanje zastupnika SNSD-a jasno govori koliki su dometi tog političkog saveza. Doseg tog saveza su imenovanja i po neki zakon, ali Dodikovi ljudi neće podržati Hrvate ako u tomu ne vide vlastiti interes. To je i razumljivo. Što se SNSD-a tiče, Cikotić je „čist k'o suza“ jer nije imao puno veze s bošnjačko-srpskim ratnim sukobom.

U pozadini ovih događaja, SIP je danas donio odluku da se izbori u Mostaru razdvoje od lokalnih izbora u ostatku zemlje. Takva odluka je visoko sporna jer otvara mogućnost bošnjačkoj strani da snažno manipulira izbornim rezultatima u Gradu Mostaru, a dužnosnici HDZ-a BiH i HNS-a BiH jasno su kazali kako se izbori u Mostaru moraju održati isključivo kad i u drugim jedinicama lokalne samouprave.

Hrvati po tom pitanju imaju još neke mehanizme kako bi se izbori održali isti dan i u Mostaru, i u Travniku, i u Odžaku, i u Prnjavoru, i u Sarajevu, i u Banja Luci…

No, o svemu nabrojanom kasno je bilo misliti danas ili jučer ili u zadnjih 15-ak dana. Riječ je o vrlo ozbiljnim procesima koji se planiraju čak i godinama unaprijed i bošnjačka politika je činila upravo to.

Istovremeno, dojam je kako je hrvatska politika, čast izuzetcima kojih uistinu ima, bila zabavljena sama sobom i još važnije, institucijama, agencijama ili javnim poduzećima s hrvatskim predznakom.

Tako je izgleda puno važnije tko i kako vodi Hrvatsku poštu ili Elektroprivredu HZHB i po kojoj cijeni, tko se uhljebio u kojoj instituciji i po čijem nalogu, tko ima bolju ljubavnicu i je li ona trudna, čiji je džip noviji i skuplji, tko je postavio bolju kovanu ogradu na svome „ladanjskom imanju“ na kojem se okuplja novokomponirana hrvatska „elita“, nego što je s 19 nestalih bugojanskih Hrvata, konstitutivnosti ili izborima u Mostaru.

Bošnjačka politika je jasna oko svojih ciljeva. Iako im retorika govori jedno, njihova djela nedvosmisleno kazuju drugo. Bošnjačka politika jasno zna svoje ciljeve, jasno zna poteze putem kojih te ciljeve ostvaruje, pomno bira vrijeme kad vuče određene poteze i zapravo polako ali sigurno se približava svome cilju: pretvaranju Federacije BiH u unitarni entitet s bošnjačkom dominacijom. Ako nekomu nije jasno, to znači da su Hrvati svakim tim potezom korak bliže pretvaranju u nacionalnu manjinu u vlastitoj domovini.

No, mnogi u hrvatskoj politici i pripadajućoj joj javnosti to ne vide. Zaokupljeni su uhljebljivanjem, švalerkama, kupovinom doktorata i lažnog ugleda, džipovima, bazenima i kovanim ogradama.

Nije, naime, Bakir Izetbegović kriv za sve loše što se Hrvatima događa u političkom smislu u BiH. Puno toga je i do hrvatske politike koja je dozvolila velikom broju karijerista nedoraslih bilo kakvoj funkciji da se uspnu po društvenoj ljestvici.

Sada to svima dolazi na naplatu. U međuvremenu, i dalje se čeka hrvatski odgovor.

2. Mrkva je da Bosnjacima u Mostaru damo znatne koncesije i visu autonomiju nego je imaju danas. To bi trebalo pridobiti ruke SDA iz Hercegovine za dogovor o pitanjima koja interesiraju Hrvate, odnosno unutarnji pritisak na SDA iz Mostara. Ovi su dovoljno lokalpatrioti da vise zele sebi ovlasti nego naguravanje s Hrvatima na federalnoj razini. Ipak, i to je pitanje, ocekivalo se i od Tuzlanskog kantona podrska hrvatskim kantonima oko izmjene Zakona o pripadnosti javnih prihoda da se skrese koeficijent Sarajevu, pa nista od toga. Oni radije zele postati novi USK nego praviti privremeni financijski savez s Hrvatima.

I koji sad mehanizmi ostaju HDZ-u protiv odluke SIP-a da se odgode izbori u Mostaru?