U četvrtak 2. prosinca bit će održana tribina posvećena hrvatskim generalima i braniteljima iz Bosne i Hercegovine, generalu Slobodanu Praljku, generalu Milivoju Petkoviću, te Valentinu Ćoriću, Berislavu Pušiću i Bruni Stojiću. Tribinu zajednički organiziraju Hrvatsko slovo i Hrvatsko kulturno vijeće, nastojeći svratiti pozornost na zapovjednike HVO-a i ostale hrvatske branitelje iz Herceg Bosne koji čame u haaškim tamnicama i protiv kojih se vodi politički montirani proces pod gotovo identičnom optužnicom kao što je ona hrvatskim generalima iz Republike Hrvatske, Gotovini, Čermaku i Markaču.

Hrvatski se narod u Hrvatskom domovinskom ratu borio kao jedan narod, bez obzira na činjenicu da, voljom povijesti, dio hrvatskoga naroda živi u državi koja se naziva Bosnom i Hercegovinom, a čiji teritorij pokriva povijesnu hrvatsku baštinu, odnosno zemljopisno područje na kojemu je u srednjem vijeku bila stvorena drugotna država hrvatskoga naroda.

Optužnica za "zajednički zločinački pothvat" podignuta je pred Tribunalom u Haagu iz istih razloga kao i ona protiv generala iz Hrvatske – kao osveta za hrvatske vojne uspjehe koji su spriječili planove poznatih velikih sila, a u "bosanskohercegovačkom" slučaju i kao osveta za formiranje Herceg Bosne kao okvira i štita hrvatskoga naroda u vrijeme ratnih zbivanja.

Dok je suđenje Hrvatima iz Hrvatske izazivalo (ipak) pozornost medija, o suđenju Hrvatima iz BiH gotovo se ništa nije moglo doznati. Sličan odnos imala je službena vlast u RH, koja je i na taj način davala do znanja da ostavlja Hrvate u BiH na cjedilu.

Hrvatsko kulturno vijeće je u osam skupova posvećenih haaškim temama, makar prvenstveno orijentirano na Gotovinu, Markača i Čermaka, u mnogim izlaganjima ne samo doticalo uzroke i razvoj stanja u BiH, nego i detaljno analiziralo događaje u prvoj polovici devedesetih, stavljajući ih u kontekst koji govori o nepravednim optužbama haaškoga tužiteljstva i ruši njegove dokaze. Na stanovit način, tribina u četvrtak 2.prosinca nastavak je tih skupova, ovaj put posvećena isključivo optuženim Hrvatima iz BiH.

Na tribini (dvorana Hrvatskoga slova, Hrv.bratske zajednice 4, početak u 19 sati) govorit će dr.sc. Miroslav Međimorec, odvjetnik Željko Olujić, novinar i publicist, politički analitičar Mate Kovačević, Hrvoje Hitrec i Stjepan Šešelj.

HKV priredio tribinu o suđenju Hrvatima iz BiH u Haagu

Hrvatsko kulturno vijeće (HKV) u četvrtak je priredilo tribinu o suđenju bosanskohercegovačkim Hrvatima na Haaškom sudu za ratne zločine na kojoj su govorili predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec, odvjetnik Željko Olujić, književnik Stjepan Šešelj te publicisti Miroslav Međimorec i Mate Kovačević.

Napomenuvši kako se stvara umjetna podjela između Hrvata u Hrvatskoj i u BiH, Šešelj je ocijenio kako se ta podvojenost potiče i prešućivanjem dokaza i činjenica obrane na Haaškom sudu u procesu koji se vodi protiv šestorice Hrvata iz BiH. "Nije dopustivo ne govoriti o generalima Slobodanu Praljku i Milivoju Petkoviću te Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Valentinu Stojiću i Berislavu Pušiću", ustvrdio je Šešelj.

"Hercegbosanski Hrvati izloženi su danas zulumu unutar BiH, ali i unutar općega hrvatskog korpusa", ustvrdio je Hitrec, dodavši kako je Haaški sud postao jedina međuhrvatska poveznica.

Olujić smatra kako je haaško sudište politički sud, a politika Haaškoga suda, kako je istaknuo, postala je dijelom unutarnje sudbene vlasti u Hrvatskoj. "Po tom načelu i general Mirko Norac je u Hrvatskoj osuđen za djela koja uopće nije počinio", napomenuo je Olujić.

Upitavši zašto šutimo o suđenju Hrvatima iz BiH, Međimorec je odgovorio kako se sve čini da Hrvati ne doznaju činjenice o ratu što ih je prikupio general Praljak. Podsjetio je kako je Praljak prikupio više od 500 000 dokumenta koje je objavio u 17 knjiga o ratu u BiH.

"Praljak je pokazao kako se logikom i razumom mogu poraziti političke konstrukcije", istaknuo je Međimorec, dodavši kako su bosanskohercegovački Hrvati moralni pobjednici u Haagu bez obzira na pravorijek tog suda.

Kovačević smatra kako se hercegbosanski Hrvati u odnosu na druge haaške optuženike u nezavidnijem položaju, jer, kako je istaknuo, za druge se optuženike brinu pravno, logistički i financijski njihove matične zemlje ili nacionalni entiteti.

"Mi ne možemo utjecati na sudbinu hercegbosanskih optuženika", rekao je Kovačević. Dodao je kako s pravom možemo odbaciti svaku točku optužnice, jer ona legitimira poslijedaytonsku bošnjačko-srpsku podjelu BiH.

(Hina)