https://www.klix.ba/vijesti/bih/bosna-i-hercegovina-danas-slavi-80-godisnjicu-obnovljene-drzavnosti/231124162

DOMOVINA SVIH NAS

Bosna i Hercegovina danas slavi 80. godišnjicu obnovljene državnosti



Bosna i Hercegovina danas proslavlja 80 godina od obnove državnosti naše zemlje. Na ovaj dan 1943. godine potvrđene su historijske granice, a naša BiH je tada definisana kao jedna od šest ravnopravnih republika tadašnje Jugoslavije.

Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH) obrazovano je na današnji dan, 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić-Gradu. Na zasjedanju su izabrana 172 vijećnika iz svih srezova BiH.

Na istom zasjedanju je konstituirano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa Vojislavom Kecmanovićem, ljekarom iz Bijeljine, kao predsjednikom.

U rezoluciji, koja je glavni dokument, između ostalog ističe se da narodi BiH kroz svoje jedino političko predstavništvo, ZAVNOBiH, hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata.

Na drugom zasjedanju u Sanskom Mostu, od 30. juna do 2. jula 1944. godine, ZAVNOBiH se konstituira u vrhovno zakonodavno i izvršno narodno predstavničko tijelo, u najviši organ državne vlasti Bosne i Hercegovine, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji.

Ovom, kao i nizom drugih odluka, "BiH je ostvarila vijekovne težnje svojih naroda da ujedinjenjem u svojoj državnoj zajednici, oslobođeni prevlasti i tutorstva drugih država, obezbijede svoj slobodan razvitak".

Time je BiH obnovila svoju državnost po prvi put nakon pada srednjovjekovne bosanske države 1463. godine, odnosno nakon tačno 480 godina.

Nažalost, i 80. godišnjica se slavi samo u jednom dijelu države. Širom Federacije vijore se zastave Bosne i Hercegovine, te se još od nekoliko dana unazad održavaju razne manifestaciju na kojima se odaje počast Bosni i Hercegovini ali i svima onima koji su položili svoje živote tokom svih prethodnih stoljeća kako bi ona opstala.

Ekipa portala Klix.ba svim Bosancima i Hercegovcima želi sretan Dan državnosti BiH!

https://www.klix.ba/vijesti/bih/google-posebnom-ilustracijom-na-naslovnoj-stranici-cestitao-dan-drzavnosti-bih/231125008

ZA 25. NOVEMBAR

Google posebnom ilustracijom na naslovnoj stranici čestitao Dan državnosti BiH



Najveći internetski pretraživač Google obilježio je danas Dan državnosti Bosne i Hercegovine postavljanjem zastave naše zemlje na svoj prepoznatljivi logo.

Na početnoj stranici Googlea, umjesto uobičajenog logotipa, sada se može vidjeti posebno oblikovan "doodle" u formi zastave Bosne i Hercegovine, dok je u pozadini prikazano nebo.

Ova čestitka je vidljiva svima koji otvore Google tokom 25. novembra. Korisnici koji kliknu na doodle dobit će rezultate pretrage o Danu državnosti Bosne i Hercegovine, pružajući im priliku da saznaju više o značaju ovog važnog datuma.

Google Doodle predstavlja privremenu izmjenu logotipa na početnim stranicama pretraživača i koristi se kako bi se obilježili praznici, događaji, postignuća i značajne ličnosti iz historije.

Prvi Google Doodle predstavljen je davne 1998. godine u čast festivala Burning Man, a nacrtali su ga osnivači firme Google, Larry Page i Sergey Brin, s ciljem da obavijeste korisnike tada mladog pretraživača o svom sudjelovanju na tom festivalu.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/nikada-kao-danas-nije-bilo-vaznije-naglasiti-drzavnost-ucimo-li-na-tudjim-greskama/231124027

VRIJEDNOSTI ZAVNOBIH-A

Nikada kao danas nije bilo važnije naglasiti državnost: Učimo li na tuđim greškama




Ujedinjene nacije, kao krovna svjetska i meritorna organizacija priznaju tek nešto manje od 200 država svijeta, dok je mnogo više onih koji nemaju svoju državu. Jedni vijekovima tumaraju različitim podnebljima, bez ideje i strategije, drugi ginu i svakodnevno umiru za državu, treći su u nekom hibridnom položaju i tako dalje.

Ma koliko isprazno i često zamorno zvučale floskule o državnosti, državotvornosti, globalni politički okvir svakodnevno naglašava važnost države. Uprkos svim čarima svijeta kao globalnog sela, liberalizacije i pogodnosti koje je civilizaciji donijela demokratija koja se nesumnjivo mora svakodnevno braniti, aktuelni momenat pokazuje šta znači država, a šta znači kada se za tu državu neko vijekovima mora boriti.

Bosna i Hercegovina danas obilježava svoj Dan državnosti, obnovljen prije ravno 80 godina u Mrkonjić Gradu. I ma koliko se ljutili na vlast, na političare, ma koliko bili razočarani zbog korumpiranog sistema, činjenicu državnosti BiH ne bi trebali zanemarivati niti se obeshrabrivati politikama koje to negiraju.

A čini se da nakon posljednjeg rata nije bilo momenta kada se obilježavanje Dana državnosti BiH pokušalo više osporiti. Pod krinkom sigurnosnog izazova ove godine je zabranjeno obilježavanje Dana državnosti u Mrkonjić Gradu, povijesnom mjestu za ovu državu na kojem se prisjeća na ZAVNOBiH.

BiH je opstala i zadržala kontinuitet državnosti, ma koliko neke aktuelne politike vrijeme broje od Dejtonskog sporazuma, koji je činjenica, kao što je i državnost činjenica.

Tako su u decenijama iza nas brojne politike svojim retrogradnim stavovima, poltronstvom, partitokratijom, raširenom korupcijom, polovičnim reformama i na drugi način građanima pokušale ogaditi državu, poimajući sebe sa državom. I u velikoj mjeri su u tome i uspjeli pa su desetine hiljada ljudi i napustili BiH. No, država je i dalje tu da nadživi takve politike.

I ma koliko nekad bili zamoreni od sistema koji vodi državu, razočarani ili bezvoljni, državu smo naslijedili zahvaljujući borbi i ustrajnosti predaka, pa će država i ovu generaciju nadživjeti. Stoga je i važnije današnji datum nastaviti obilježavati i ne zaboraviti važnosti ZAVNOBiH-a i svake borbe koja je iz toga proizašla.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/grad-je-u-plavo-zutoj-boji-ali-su-puste-ulice-kako-sarajevo-izgleda-na-dan-drzavnosti-bih/231125022

PRIJESTOLNICA DRŽAVE

Grad je u plavo-žutoj boji, ali su puste ulice: Kako Sarajevo izgleda na Dan državnosti BiH



Većina građana Bosne i Hercegovine, uključujući stanovnike glavnog grada Sarajeva, danas svečano obilježava Dan državnosti, jedan od najvažnijih datuma u historiji zemlje.

Centar Sarajeva, kao i svake godine, krasile su bh. zastave koje su građani istakli na svojim domovima i poslovnim objektima.

U centralnoj gradskoj ulici, Titovoj, fotoreporter portala Klix.ba nije zabilježio veliki broj građana. Tek ponekog šetača sreli smo na ovo hladno novembarsko jutro. Ranije su spomen-obilježje Vječna vatra cvijeće položili članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović.

Nažalost, obilježavanje Dana državnosti i dalje ostaje podijeljeno unutar same zemlje. Prema Zakonu o praznicima Federacije Bosne i Hercegovine, 25. novembar je proglašen neradnim danom u ovom entitetu, dok se u drugom dijelu zemlje, entitetu Republika Srpska, ovaj dan prolazi bez svečanosti.

U RS-u, umjesto obilježavanja 25. novembra, naglasak se stavlja na 21. novembar, datum potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Za većinu političara u ovom bh. entitetu, Dejtonski sporazum predstavlja ključni događaj koji je oblikovao današnju Bosnu i Hercegovinu. Ovaj pristup ogleda se u odsustvu svečanosti i obilježavanja Dana državnosti u RS-u tokom današnjeg dana.

VLADA ZDK

Dan državnosti u Zenici: U BiH ima mjesta za sve, samo ako ste čovjek



Dan državnosti Bosne i Hercegovine u Zenici jutros su polaganjem cvijeća obilježili predstavnici vlasti Zeničko-dobojskog kantona koji su ukazali na značaj današnjeg dana.

Premijer Zeničko-dobojskog kantona Nezir Pivić, predsjedavajući Skupštine ZDK Čazim Huskić te ministri Emir Vračo, Dženana Čišija, Adnan Sirovica, Nebojša Nikolić i Aida Salčinović kao i predstavnici kluba Bosna Master koji će povodom Dana državnosti odigrati revijalnu utakmicu na Bilinom Polju, jutros su položili cvijeće na spomen-obilježju Kameni spavač u centru Zenice.

Predsjedavajući Skupštine ZDK Čazim Huskić je kazao da se i ove godine, nažalost, Dan državnosti obilježava u samo jednom dijelu BiH.

“Nažalost i ovaj put se samo u jednom dijelu naše države obilježava Dan državnosti, a i u ovom dijelu počinju opstrukcije za ovaj značajni dan naše domovine. Nadam se da ćemo shvatiti važnost ove države i početi uvažavati ovu državu i ljude koji su svoje živote dali za ovu državu”, kazao je Huskić.

Premijer Pivić je u svom obraćanju medijima kazao da BiH može biti primjer Evropi kako na malom prostoru može živjeti mnogo ljudi različitih nacionalnosti i kultura.

Na zasjedanju su potvrđeni principi, oni koje i danas njeguje cijela Evropa, a to je multikulturalnost, i kada pogledamo status BiH kroz historiju, u tom smislu, BiH je svoju poziciju multikulturalnosti odbranila i kroz agresiju u BiH. Svi napadi koji traju na našu državu je dokaz da BiH nikada neće pasti, da neće odustati i da patriote koje su branile BiH i danas postoje”, kazao je Pivić.

Naglasio je da BiH mora ostati ono što jeste i što je utvrđeno na zasijedanju, a to je mjesto gdje žive ljudi različitih kultura, vjera i nacija.

“Ima mjesta za sve, nije važno ko ste već da ste čovjek. BiH će ostati ono što jeste, najveća vrijednost Evrope, ali i sebe. Možemo biti primjer cijeloj Evropi da na malom prostoru mogu živjeti ljudi koji su različitih vjera, kultura i tradicija”, zaključio je Pivić

RIJEČ HISTORIČARA

Bosna i Hercegovina slavi Dan državnosti, ali znamo li šta zapravo znači državnost?




Bosna i Hercegovina danas slavi 80 godina od kada su vijećnici ZAVNOBiH na temeljima antifašističke borbe obnovili njenu državnost. O pojmu državnosti kroz historiju i šta to zapravo znači razgovarali smo sa bosanskohercegovačkim historičarima.

Profesor antičke historije na Odsjeku za historiju, Filozofskog fakulteta u Sarajevu Salmedin Mesihović da se temelji sadržine onoga što se u modernom svijetu označava pojmom državotvornost nalaze u klasičnoj grčko-rimskoj civilizaciji.

Šta je državnost bila u antici?

"Tada u stoljećima prije nove je bilo definirano da politička zajednica treba da bude temeljena na onima koji se smatraju nositeljima suvereniteta, odnosno punopravnog građanstva, na grčkom politikos, a na latinskom civitas. Ti sa punopravnim građanstvom nazivaju se na grčkom politesna latinskom civis, ali su nerijetko iz te kategorije izbačeni drugi stanovnici političke zajednice (žene, stranci, robovi, pojedine potčinjene skupine)", objašnjava Mesihović.

Osobe sa punopravnim građanstvom su kreirali, vodili i upravljali političkim institucijama određene zajednice koja se na grčkom naziva polis, a na latinskom res publica (odnosno republika danas).

"Ovaj koncept se napušta u srednjem vijeku, kada suverenitet prelazi na međusobno isprepletene carsko/kraljevsko feudalno ustrojstvo i religijske institucije, pa se politička vlast temelji na feudalcu koji "drži“ pod kontrolom i svojim pravom određenu teritoriju. Stanovništvo izvan ovog feudalno – religijsko ustrojstva je lišeno bilo kakvih političkih prava", kaže Mesihović.

Nakon toga, pojašnjava Mesihović, sa prestajanjem feudalnog poretka, ponove se vraća na postavke političkih odnosa koji su definirani za grčko- rimske klasične civilizacije, sa tim da u novovjekovnim državama temeljenim na klasama, država treba da je u interesu imućnih građana.

"Nakon oktobarske revolucije, taj koncept se dodatno proširuje sa načelom da "republika“ treba da zadovolji ne samo interese povlaštenih građana, nego i ostatka stanovništva, znači i individualna i kolektivna prava i interese građana i skupina unutar države. Vođeni upravo posljednjim načelom su bili motivirani i oni državotvorci sa zasjedanja u Mrkonjić Gradu (gdje je nakon utemeljena moderna državnost Bosne i Hercegovine) i četiri dana kasnije u Jajcu (na kojem je ta moderna državnost priznata)", zaključuje Mesihović.

Srednjovjekovna Bosna

Dženan Dautović, profesor srednjovjekovne historije na Univerzitetu u Tuzli kaže kako termin državnosti nije adekvatan kada se govori o srednjem vijeku.

"Sama država kao oblik političkog ujedinjenja nije postojala u tom smislu. Ono što možemo pokušati jeste da ukažemo na temelje političkog organizovanja bosanske banovine, odnosno bosanske kraljevine", kaže Dautović.

Pojašnjava da kao i u drugim evropskim kraljevinama ti temelji su blizak kontakt svjetovne i duhovne vlasti, svaka srednjovjekovna država ima ta dva glavna stuba svoga opstojstva.

"U srednovjekovnoj Bosni svjetovnu vlast su predstavljali vladajuća porodica Kotromanića i najvažniji baroni, velikaši koji su bili okupljeni u državni sabor ili stanak. Drugi stub bez kojeg prvi ne bi mogao egzistirati jer ne bi imao jurizdikciju, opravdanje je vjerski. Njega je najprije oblikovala bosanska biskupija do njenog premještanja van Bosne odlukom Pape polovinom 13. stoljeća, a zatim na njeno mjesto je uskočila Crkva Bosanska koju su formirali bosanski krstjani kao redovnički red. To su dva osnovna stuba srednjovjekovne Bosne", kaže Dautović.

Obnova državnosti

Profesor historije 20. stoljeća na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevo Husnija Kamberović pojašnjava da je na prvom i drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a uspostavljeno teritorijalno jedinstvo Bosne i Hercegovine.

"Podsjećam da je BiH u monarhističkoj Jugoslaviji bila teritorijalno razbijena na banovine i da je svijest o bosanskohercegovačkom jedinstvu u Kraljevini Jugoslaviji sistematski razarana. Kada je 1929. uspostavom banovina Drina prestala biti granica, ban Drinske banovine je to smatrao velikim historijskim uspjehom. BiH je od svih zemalja u jugoistočnoj Evropi imala najstabilnije granice (kontinuitet tih granica je gotovo neprekinut od 1699. do 1929), ali je to terotirijalno jedinstvo 1929. razbijeno. ZAVNOBiH 1943. ponovo uspostavlja to jedinstvo, kao pretpostavku za oživljavanje bosanskohercegovačkog identiteta", kaže Kamberović.

ZAVNOBiH je također uspostavio institucije vlasti koju čine domaći ljudi i uz to postavio kao princip postavio ravnopravnost svih nacionalnih zajednica u Bosni i Hercegovini i donio pravne norme po kojima se uspostavlja jednakost pred zakonom što je također pretpostavka izgradnje moderne države.

"BiH od 1943. do 1992. ne funkcionira kao neovisna država, ali se ona u ustavnim rješenjima definira kao 'socijalistička državna zajednica'. U razdoblju socijalizma, BiH gradi svoj zaseban identitet, što je posebno viudljivo takom 1960-ih i 1970-ih godina, kada je ona definitivno izborila svoj ravnopravan status sa ostalim republikama jugoslavenske federacije. Ustav iz 1974. će biti pravi temelj na kojem će se graditi državnost Bosne i Hercegovine poslije 1992. godine. Naravno, nezavisnost i državnost su se morale vojnički braniti, i konačno, kroz Dejtonski sporazum je potvrđen međunarodni i državni kontinuitet BiH", zaključuje Kamberović.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/becirovic-da-nije-bilo-zavnobih-a-pobijedila-bi-cetnicka-ideja-o-velikoj-srbiji/231125024

ČESTITAO DAN DRŽAVNOSTI

Bećirović: Da nije bilo ZAVNOBiH-a pobijedila bi četnička ideja o "Velikoj Srbiji"



Polaganjem cvijeća na Mezarju Kovači i mezaru prvog predsjednika RBiH Alije Izetbegovića nastavljeno je obilježavanje Dana državnosti Bosne i Hercegovine. Tim povodom, obratio se član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.

Bećirović je iskoristio priliku i svim građankama i građanima BiH čestitao ovaj veliki praznik i istakao kako svi ljudi u zemlji mogu i trebaju biti ponosni na svoju domovinu.

Potom je govorio o važnosti ovog dana, ali i tome šta bi on trebao predstavljati budućim generacijama.

"ZAVNOBiH je mjesto svebosanskog sabiranja, mjesto sinteze, mjesto i događaj koji nam govori da ni u budućnosti izlaz nije u svađama, prepirkama i mržnji već u saradnji, dijalogu i zajedništvu. Prije ili kasnije u cijeloj BiH mora preovladati jedna nova generacija političkih djelatnika koji će ovu zemlju usmjeriti poštujući sve velike događaje iz naše prošlosti", poručio je Bećirović.

Kazao je kako, da nije bilo ZAVNOBiH-a, ideja četničkog pokreta o velikoj Srbiji bi vjerovatno pobijedila.

"ZAVNOBiH je bio velika prekretnica, alternativa ZAVNOBIH-u bila je dva mjeseca poslije, bio je to ravnogorski četnički kongres i da nije pobijedila ideja ZAVNOBiH-a, ideja cjelovite BiH ideja ravnopravnosti, pobijedila bi četnička ideja stvaranja velike Srbije", ističe Bećirović i dodaje kako je BiH zahvaljujući antifašistima obnovila svoju državnost.

"Nije tačno da BiH nema kontinuitet, Čak ni Dejton nije mogao da uništi ZAVNOBiH zemlje jer je on priznao granice, a Dejton to potvrdio. Treba imati svoj višestoljetni kontinuitet, svi mi možemo biti ponosni na našu domovinu Bosnu i Hercegovinu", zaključio je Bećirović.

Meni jedna stvar kod tradicionalista nije jasna. Barem mislim da se vecina ovde na forumu tako vidi.

S jedne strane mrzite komunizam i bezboznost, dakle ubijanje tradicije, a s druge strane vam smeta kad se neko drugi bogu pomoli, dakle istom bogu u kojeg se i vi busate u prsa da vjerujete. A ne vjerujete. Vama je to takodjer samo furka.

Meni jedna stvar kod tradicionalista nije jasna. Barem mislim da se vecina ovde na forumu tako vidi.

S jedne strane mrzite komunizam i bezboznost, dakle ubijanje tradicije, a s druge strane vam smeta kad se neko drugi bogu pomoli, dakle istom bogu u kojeg se i vi busate u prsa da vjerujete. A ne vjerujete. Vama je to takodjer samo furka.

Imas ti dosta mitomanije i poluistina u ovom sto si napisao.

Ova slika gore, jel ovo neki spomenik ili grob ili sta? Ova iz Zenice gdje se jedni mole a drugi ne.

Ali mogu te utjesiti, vecina ovih sto ispruze dlanove i ne znaju da se mole vec im je to furka.

Slobodno ti napiši gdje vidiš mitomaniju i poluistinu.
S l o b o d n o.