Ivan Lovrenović: Ahdnama u svome kontekstu

Stvarni dometi ahdname mogu se procjenjivati samo u kontekstu teokratskog uređenja Osmanskoga Imperija, u kojemu je ona bila modus zaštite manjinskih vjerskih zajednica

Piše: Ivan Lovrenović

Način na koji se godišnjica milodraške ahdname obilježava u organizaciji udruženja bosansko-turskog prijateljstva „Bosfor“ iz Sarajeva, već šestu godinu, s historijskoga gledišta je besmislen i neistinit, a s aktualno-političkoga štetan, jer je obojen u biti nacionalističkom mitologizacijom i zloupotrebom jednoga važnog povijesnog događaja. A štetan je i zbog toga, što se na taj način kompromitira mogućnost da događaj toga formata i te zanimljivosti bude obilježavan mnogo vjerodostojnije i u edukativnom smislu korisnije.

S propašću Bosanskoga Kraljevstva i njegovih ustanova u osvajačkomu turskom vihoru 1463. i u kasnijim vremenima bitaka, nesigurnosti, mijenjanja granica, periodično pojačavanih progona, Bosanska franjevačka vikarija i njezina pastva trpjeli su ogromne štete i osipanja. Razorene crkve i samostani, puk dijelom rastjeran ili odveden u ropstvo, dijelom izginuo, dijelom u sukcesivnom prijelazu na islam, uz gubitak dobara i posjeda — sve je to franjevačku ustanovu i njezin preostali puk dovelo do iskušenja i opasnosti potpunoga nestanka. To su okolnosti u kojima sultan Mehmed I Osvajač podjeljuje bosanskome kustodu fra Anđelu Zvizdoviću ahdnamu, i taj susret vrlo dobro osvjetljava mentalitet i tipične osobine jedne i druge strane. Fratar u strašnoj dilemi: da s preostalom braćom i narodom ostavi ovu jedinu svoju zemlju, ugasi Vikariju, jedinu ustanovu koja je preživjela kataklizmu Bosanskoga Kraljevstva, i bježi u tuđi svijet, na Zapad, koji bi, kao, trebao biti ideološki njegov, ili da ostane ovdje, vjeran korijenima i pozvanju, a u nesigurnu traženju egzistencijalnoga modusa vivendi s osvajačima, novim gospodarima. Turski vladar, možda najmoćniji čovjek Svijeta u tom času, pred izborom: da toj zanemarljivoj veličini, koju predstavlja siromašni redovnik pred njime, odrekne bilo kakvu važnost i identitet, ili da ju tako marginalnu i bezopasnu prizna, i tako spriječi da mu netom osvojena zemlja, njezina polja i rudnici, ostane pusta, bez ljudi...

Kao i svaki drugi povijesni događaj, i ahdnama iz 1463. godine mora se tumačiti iz svojega konteksta i iz perspektive posljedica koje je proizvodila u toku vremena. Smiješno ju je uspoređivati, kako to neki čine, s engleskom Magna charta libertatum iz 1215. godine (feudalni ugovor o odnosima kralja i feudalnog plemstva), jer su im društveni, politički i povijesni konteksti neusporedivi. Smiješno i neistinito je o njoj govoriti i iz aspekta ljudskih prava, naprosto zato što je koncept ljudskih prava nešto što je nastalo tek u modernom vremenu nakon epohalnoga procesa laicizacije i emancipacije individue u zapadnom građanskom društvu. A prava je pseudohistorijska lakrdija, ali i nacionalistička zloupotreba, kada se o ahdnami govori kao o „dokumentu dijaloga, slušanja, međusobnog poštivanja“, kao o „dokumentu temeljnih vrijednosti Bosne i Hercegovine“ (Tahir Lendo, šef nove kantonalne vlade u Travniku). Stvarni dometi i vrijednost ahdname mogu se procjenjivati samo u kontekstu teokratskog uređenja Osmanskoga Imperija, u kojemu je ona bila modus zaštite manjinskih vjerskih zajednica, kojima je sistemski uskraćeno puno pravo građanstva (sve do Hatihumajuna iz 1856. godine). Tako je ahdnama samo ono što historijski i socijalno-politički jest, ništa manje i ništa više: istovremeno i garancija dozirane zaštite, ali i rječito historijsko svjedočanstvo nejednakosti.

Martin Raguž zadobio prijelom stopala
Objavljeno 01.06. - 19:46

Iz HDZ-a 1990 priopćeno je danas kako će predsjednik te stranke Martin Raguž, zbog ozljede, biti kraće odsutan iz javnog života.

U priopćenju se navodi kako je Raguž zadobio prijelom stopala (Fractura malleoli fibularis l. sin.) te da se nalazi na kućnom liječenju i mora mirovati.

„Raguž je u redovitoj komunikaciji sa svojim suradnicima i aktivno sudjeluje u vršenju svojih stranačkih i parlamentarnih obveza” stoji u priopćenju.

Martin Raguž je i izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH./HMS/

Sažališ se na tipa dok ne vidiš priopćenje iz stranke. S obzirom na stil vjerojatno ga on napisao. Kao kad se Broz javljao iz bolnice u Ljubljani. A u pizdu materinu, nek mu nikad ne zaraste.

ANALITIČARI O DODIJELI ZLATNE AHDNAME LIDERU HDZ 1990 Raguž sišao s tračnica hrvatske politike
Objavljeno 02.06. - 11:25

Zlatnta Ahdnama za 2015. dodijeljena je Martinu Ragužu
Dodijela „Zlatne Ahdname“ predsjedniku HDZ 1990, članu Predsjedništva HNS BiH i izaslaniku u hrvatskom klubu Doma naroda Parlamenta BiH Martinu Ragužu priznanje je za pristajanje na politiku potčinjenosti Hrvata Bošnjacima i legitimiranje prakse da Bošnjaci biraju u vlast Hrvate po svojoj mjeri, smatraju politički analitičari, koji su, za Hrvatski Medijski Servis, komentirali dodijelu „Zlatne Ahdname“ predsjedniku „Devedesetke“.

Podsjetimo krajem prošlog tjedna udruženje bosansko-turskog prijateljstva „Bosfor“ dodijelilo je „Zlatnu Ahdnamu“ Martinu Ragužu, a primio ju je Ragužev izaslanik, predsjednik Hrvatskog Narodnog vijeća Marinko Pejić. Ovo udruženje već desetu godinu, na, kako ističu, „mjestu Bosanske duhovnosti, inspirirani snažnom porukom velikana i osvajača Svijeta Sultan Mehmed Fatih Hana i Duhovnog predvodnika Bosanskih Krstjana Fra Anđela Zvizdovića , proslavlja poštovanje i uvažavanje pokorenih i osvojenih od strane do tada nepobjedivih i nezaustavljivih osvajača Osmanlija”.

Zlatna Ahdnama dodijeljuje se u spomen na Ahdnamu koju je sultan Fatih dao fra Anđelu Zvizdoviću, kojom je zajamčio, kako ističe udruženje “Bosfor” „najviša prava i slobode i onima koji nisu sljedbenici Islama“…

Franjevci o Ahdnami

Definitorij Franjevačke provincije Bosne Srebrene, na svom redovnom zasjedanju 28. svibnja 2013. – tj. točno na dan 550. obljetnice izdavanja Ahdname donio je, međutim, izjavu u kojoj ističe da Bosanski franjevci ne mogu proslavljati taj događaj. U Izjavi podsjećaju da je prije 550 godina nekada slavno Bosansko kraljevstvo uništeno, posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević je vjerolomno pogubljen (5. lipnja 1463.), bosanska kraljica Katarina Kotromanić-Kosača je doduše uspjela pobjeći iz Bosne, ali se nikad više nije mogla vratiti u svoje kraljevstvo, te zaključuju: “Ovo je, dakle, godišnjica naše nacionalne i državne tragedije”.

Bosanski franjevci u usvojenoj izjavi navode kako „malo svjetlo u velikoj tami jest bila Ahdnama, ali je ona vrlo često bila samo mrtvo slovo na papiru. Često je, kažu, gažena i nije poštivana od mjesnih moćnika, iako je bila i ostala neka pravna podloga za franjevačko inzistiranje na osnovnim ljudskim pravima u Osmanskom carstvu.

Martin Raguž nije osobno primio „Zlatnu Ahdnamu“,na svečanosti u Milodražu, kod Kiseljaka, prošlog četvrtka” ali ju je prihvatio, time što je poslao svog izaslanika Marinka Pejića, predsjednika Hrvatskog narodnog vijeća da je primio i zahvalio se u njegovo ime na priznanju, ističu sugovornici Hrvatskog Medijskog Servisa.

Mr Tvrtko Milović kaže kako je manifestacija “Dani Ahdname” u biti poluvjerska (islamska) manifestacija koja slavi bliskost bošnjačkog naroda s turskim. On napominje kako je od početka dodijele te nagrade pa do danas evidentna bliskost organizatora, udruge “Bosfor” s najvećom bošnjačkom političkom strankom.

Milović: HDZ 1990 u potpunosti promijenio političku paradigmu

Milović smatra kako tu nema ništa sporno, ali ga čudi da netko tko nominalno predstavlja stranku s hrvatskim predznakom prihvaća nagradu bez ikakvog suvislog obrazloženja, osim nekoliko načelnih floskula.

Podsjetimo povelja „Zlatna Adhnama za 2015.“, Ragužu je dodijeljena “za sveukupan doprinos obnovi neovisnosti, međunarodnom priznanju, obrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta, multikulturalne, demokratske Bosne i Hercegovine”.

Milović kaže kako su do sada kriterij za dodjelu “Zlatne Ahdname” zapravo bili bliske političke veze sa strankom koja stoji iza organizacije manifestacije, pa pretpostavlja da je i ovaj put bilo tako, jer ništa ne ukazuje na suprotno.

On kaže kako Raguž, zaista, nije mogao osobno primiti nagradu, jer je u to vrijeme bilo zasjedanje Doma naroda Parlamenta BiH.

-Time što je kao izaslanika poslao gospodina Marinka Pejića koji je manifestirao bliskost HNV-a sa HDZ1990, ukazuje da je HDZ1990 u potpunosti promijenila političku paradigmu djelovanja i sišla s tračnica hrvatske politike približivši se unitarnim pogledima uređenja BiH. Ovo su sve legitimne politike, ali malo zabrinjavaju izjave gospodina Pejića koji je u nekoliko navrata istaknuo potrebu pokornosti slabijeg nad moćnijim, referirajući se na sadržaj Ahdname. Ovo, zaista, nije politika u kojoj BH Hrvati mogu vidjeti perspektivu, kaže Milović za Hrvatski Medijski Servis.

Raspudić: Nagrada završila u pravim rukama

Profesor zagrenbačkog Filozofskog fakulteta dr Nino Raspudić kratko je prokomentirao kako je „nagrada završila u pravim rukama“, dodavši: „kakva nagrada, takav i dobitnik.“

Glavni urednik portala Dnevnik.ba Jurica Gudelj smatra kako je nagrada Zlatna Ahdnama s točke gledišta bh. Hrvata izrazito sporna nagrada.

-To je nagrada kojom se zapravo slavi okupacija naše zemlje. Netko je došao ovdje i nama koji smo tu već živjeli rekao možete ostati na svojim ognjištima, ako budete pokorni, kaže Gudelj.

Gudelj ukazuje kako se takva politika proteže sve do danas, kroz poruke tipa”oni kojima se ne sviđa ova država mogu ići odavde”, što po njegovom mišljenju nije ništa drugo nego nastavak politike ahdname..

Gudelj: Raguž želi postati novi Komšić

-Martin Raguž se već sprema za izbore 2018. godine kada će pokušati postati novi Komšić. Prihvaćanjem „Zlatne ahdname“ nastoji se dodvoriti bošnjačkom biračkom tijelu, jer je kod hrvatskog već sada otpisan. Naime, hrvatsko biračko tijelo mu neće oprostiti pokušaj ulaska u avanturu zvanu ”dvostruki legitimitet”, kad je pokušao prikazati da nema ništa sporno u tom što se bošnjačkim glasovima bori za fotelju hrvatskog člana Predsjedništva. Ahdnama mu je bila savršena prilika da pokaže kako podržava bošnjački nacionalizam i zapravo se na površan način dodvori bošnjačkom biračkom tijelu, kaže Gudelj za Hrvatski Medijski Servis.

Predsjednik Hrvatske Republikanske stranke mr Slaven Raguž naglašava kako činjenice osporavaju da je Ahdnama jamčila bilo kakva ljudska prava.

Slaven Raguž: Martin Raguž izabrao smjer unitarističke asimilacije

-Koliko je Ahdnama jamčila ljudska prava najbolje govori podatak fra Andrije Zirduma o spaljenih 464 katoličkih crkava i 24 franjevačka samostana nakon njenog udjeljivanja. Fra Anđelo Zvizdović je bio primoran primiti Ahdnamu iz prostog razlog što su Osmanlije pogubile cijelo bosansko plemstvo, tako da osim vjerskih poglavara nitko nije mogao predstavljati narod. To je bio nametnuti dokument s kojim je bosanski narod prihvatio društveno i administrativno uređenje asimiliranih i potlačenih, naglašava Raguž.

Kaže kako se od njegovog prezimenjaka „vjerojatno nije ni moglo naći boljeg kandidata za slavljenje spomena na ubojstva, zvjerstva i rušenja koje su Osmanlije radile onima koji se nisu htjeli asimilirati nakon osvajanja ovih prostora“.

-Martin Raguž je još prije prošlih izbora izabrao smjer unitarističke asimilacije putem izbornog zakona koji do krajnosti otežava legitiman izbor hrvatskog člana predsjedništva. Da je jedan od dvojca Mustafa Cerić ili Sefer Halilović odustao od mandata, danas bi Martin Raguž bio član Predsjedništva BiH, i to izabran baš ahdnamaškim glasovima, kaže Raguž.

Prihvaćanje ove nagrade je, po njegovom mišljenju, sramota i za Hrvatski Narodni Sabor BiH, budući je Raguž drugi po snazi član Predsjedništva ove institucije.

-Koliko smo mi Hrvati “sretan” narod s ova dva HDZ-a kao najjače stranke, pokazuje to što. jedan slavi formiranje Republike Srpske, a drugi slavi osmanlijska pokoravanja, ironičan je predsjednik HRS-a./HMS/

Brzo ozdravljenje gospodinu Ragužu.

Zapitajmo se – u kakvom se ozračju naša djeca trebaju oblikovati? U ozračju europske arhitekture i sigurnosti ili u ambijentu Balkana, konfrontacija, podjela, manipulacija i svega onoga što u ciklusima obilježava ovaj naš prostor unazad?

Vrijeme je za ljude koji istinski žive mogućnost da ova zemlja bude dio stabilnosti i sigurnosti, a ne dio problema i da ova zemlja ne bude obilježena stalnim konfliktom i optuživanjem drugih.

Ponavljam se po n-ti put, ali Martin mi na finjaka žico babu za lovu ("sponzorstvo" za tenisku karijeru sina) unutar 10-ak minuta nakon upoznavanja ("veliki potencijal", "dijaspora", "Stolac-zemljaci", "Sv. Ilija" kurci-palci).

Zapitajmo se – u kakvom se ozračju naša djeca trebaju oblikovati? U ozračju europske arhitekture i sigurnosti ili u ambijentu Balkana, konfrontacija, podjela, manipulacija i svega onoga što u ciklusima obilježava ovaj naš prostor unazad?

Vrijeme je za ljude koji istinski žive mogućnost da ova zemlja bude dio stabilnosti i sigurnosti, a ne dio problema i da ova zemlja ne bude obilježena stalnim konfliktom i optuživanjem drugih.

“Devedesetka” podržava SDP

Također je i HDZ 1990,,kako prenosi N1, dao podršku procesu u koji je SDP krenuo, a glavni tajnik stranke Ilija Cvitanović kaže da je tu da iskaže podršku Kongresu SDP-u BiH, demokratizaciji političkih odnosa unutar političkih stranaka u BiH, te skoroj demokratizaciji ukupnog društva u BiH, i naglašava kako je očito da je „SDP BiH iz jedne male krize izišao jači nego što je bio i ovim putem im dajemo podršku“.

Podsjetimo, SDP BiH, je nakon izbora 2010. formirao vlast u Federaciji BiH koalirajući sa strankama koje su dobile minornu podrpšku hrvatskih birača HSP BiH i Lijanovićevom strankom “Radom za boljitak”, isključujući iz vlasti koaliciju HDZ BiH i HDZ 1990, koja je predstavljala 90 posto hrvatskih birača izašlih na izbore.

Bio je to drugi put da je SDP BiH majorizirao bh Hrvate. Prvi put je to ova stranka učinila 2011. kada je a formirala vlast “Alijanse za promijene”, također, zaoblizazeći HDZ BiH, za koju je glasala većina hrvatskih birača, podsjeća Hrvatski Medijski Servis. /HMS/

“Devedesetka” podržava SDP

// cijelo ljeto // Mostar -- Govoreći o mogućnostima ulaska u vlast predsjednik HDZ-a 1990. Martin Raguž je kzao da je ova stranka "prepoznata kao ključ rješenja za krizu u Federaciji".

"Naš stav je poznat. Mi smo za programske parlamentarne većine i širi društveni konsenzus i u tom kontekstu prepoznata je ta pozicija “Devedesetke” koja je jasno pozicionirana i kod SDA. Postoji mogućnost da mi podmetnemo leđa", kazao je između ostalog Raguž. Tvrdi i kako HDZ 1990. ničim nije uvjetovala suradnju s ostalim strankama.

"Došlo se do zida u Federaciji i mora se nešto ozbiljnije raditi. U tom kontekstu “Devedesetka” ima što reći i spremna je, ali ne po svaku cijenu i ne bez prihvaćanja ranije iznesenih načela", kazao je Raguž.