Sejdo se otvoreno hvali kako je CIK njihov.

2:51:00

Počela kampanja objašnjavanja nepismenim Muslimanima kako da na izborima 2022. unište Hrvate.
Možemo očekivati i bilborde, TV spotove, pjesme "Ja sam Bošnjak, vjera mi je Islam, na izborima glasaću za Halal Hrvata Alahuegber!"

Ovo bi bilo kao vijest u Hrvatskoj: "Hrvati preuzeli Državno izborno povjerenstvo".
Muslimani preuzeli ulicu u Istočnom Sarajevu. Hrvati se bore da preuzmu autocestu Zagreb-Karlovac.

Nesto *** laprda da je Covic prebacio jednog delegata iz zenice u siroki. Valjda takva prica i demoniziranje Hrvata prolazi kod nepismene muslimanske rulje.

Zenica je izgubila hrvatskog delegata zbog koristenja popisa iz 2013. Zar to nije odredio ustavni sud? To nije uopce nesto sto je donio cik, morali su prihvatiti odluku suda jer je zakon tu jasan? Sjeca li se itko detalja?

Ona odredba minimalno jednog iz zupanije je ostala i tako i tako.

To dvoje muslimana se već uspjeli posvađati sa svim kolegama.

Kao što sam i najavio nakon CIK-a na red dolazi VSTV. MasAllah. Onda još Tužilaštvo i kockice smo sklopili.

prije će se raspast država pa onda sklapajte kockice..najbolje onu Rubikovu kocku vrti i sklapaj

Kako se preuzima VSTV?

Prvi korak je smjena predsjednika.

Dok vi to preuzmete USK će biti prazna.

Popusi sda u svim sredinama gdje niste sa Hrvatima, jebali vam ljevicari nanu, pocistit će vas kao zadnje smeće i zatrt tragove postojanja

Član SIP-a koji bi se trebao baviti manje-više tehničkim pitanjima provedbe izbora po zakonu upušta se u politiku i pristrasno kritizira u medijima. Kao kada bi sudija na primjer javno kritizirao vlast i zakon umjesto da sudi po njemu.

Ovo što Muslimani na funkcijama rade u svrhu ispiranja mozga svojima, nema nigdje u normalnim državama. Trebao bi ga netko prozvati da ga podsjeti gdje mu je mjesto pa ako hoće u politiku neka ide. Nitko mu ne brani.



https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/17 ... _njih.html

Haha. Već sada se zna da je 9 članova protiv Tegeltije. Kraj je ako ne dns onda u narednih 2-3 mjeseca. Živi bili pa vidjeli.

Eto smijenili su Tegeltiju... Ali u qrcu

Hadžiabdić: Ne želimo predstavnike političkih stranaka u biračkim odborima

Članica Centralne izborne komisije (CIK) BiH Irena Hadžiabdić kaže kako je rukovodeći se zakonskim ovlaštenjem da podnose inicijative za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, CIK BiH pripremio sveobuhvatan dokument.

Prijedlog sadrži niz poboljšanja u normativno-tehničkom smislu, ali djelimično zadire i u složenija, ali ne i politička pitanja. Napomenula je da je ovaj dokument još u radnoj verziji, te da će uskoro biti finaliziran, nakon što dobiju komentare i sugestije na taj tekst. Kaže da im je naročito značajan komentar OSCE/ODIHR-a, s obzirom da su se u svom radu isključivo rukovodili njihovim preporukama.

"Cilj nam je bio da se eliminira pritisak na birače, da se osigura nepristrasna izborna administracija, transparentnost finansiranja, da imamo proporcionalne sankcije za kršenja sa efektom odvraćanja", pojasnila je Hadžiabdić.
Kada je riječ o nepristrasnoj izbornoj administraciji, kaže da su se bavili više biračkim odborima i njihovim imenovanjem.
"Smatramo da taj proces treba depolitizirati. Dali smo dva prijedloga, a da li će u konačnici biti dva ili jedan, to ćemo uskoro znati. Smatramo da se članovi biračkih odbora trebaju imenovati mnogo ranije, u neizbornoj godini, s njima jako puno raditi, educirati ih, tako da dobijemo jedan profesionalan sastav i što manje politike u biračkim odborima", navela je Hadžiabdić, te dodala da je jedini način da se bar predsjednici i zamjenici ne biraju iz redova političkih stranaka.
Kaže da je prijedlog CIK-a BiH "prilično radikalan“.
"Mi uopće ne želimo predstavnike političkih stranaka u biračkim odborima, ali vidjet ćemo šta će u konačnici zakonodavac reći o tim našim rješenjima. Nadamo se da će im ovaj dokument, koji ćemo proslijediti Parlamentarnoj skupštini BiH, omogućiti dobre ideje, da na temelju onoga što smo mi ponudili, grade još bolja rješenja na Interresornoj radnoj grupi", kazala je Hadžiabdić.
Pojasnila je da su dali dva prijedloga. Jedan je da se birački odbori imenuju na osnovu javnog konkursa u neizbornoj godini, da se onda sa te liste, certificirani, sa kojima se rade dugoročniji treninzi, imenuju članovi biračkih odbora - predsjednici, zamjenici i članovi.

Navela je da drugi prijedlog ide na varijantu da se samo predsjednici i zamjenici predsjednika imenuju na osnovu javnog konkursa i oglasa i da se sa njima malo duže radi, da se bolje obuče, a da ostali članovi budu ispred političkih subjekata.
Hadžiabdić kaže da je to na tragu prijedloga OSCE/ODIHR-a, koji je u svojim preporukama rekao da se može razmisliti da to budu samo predstavnici parlamentarnih stranaka.
"Mi smo, slijedeći to, dali takve preporuke, mada moram reći da je bilo različitih razmišljanja o svakom prijedlogu, ali smo dali ono što je postiglo većinu", kaže Hadžiabdić.
Što se tiče biračkih spiskova, navodi da su željeli da se oni bar dva puta objavljuju u neizbornoj godini, što do sada nije bila praksa, kako bi birači mogli da vide da li su zaista u biračkom spisku, te da li su članovi njihovih porodica koji su umrli još uvijek na spisku.
"Da onda dostave te podatke prema nama, a mi prema matičnim uredima, preko općinskih izbornih komisija, ili oni lično. Jednostavno da vidimo šta je problem, jer CIK BiH nema pravo da briše ljude sa biračkog spiska. Željeli bismo da imamo elektronske prijave za birače van BiH, ali nam je jako bitan novi dokaz u postupku aktivne registracije birača van BiH, da bismo smanjili zloupotrebe, a to je dokaz o tačnoj adresi u inostranstvu ili dokaz nadležnog organa o boravištu naših birača van BiH", pojasnila je Hadžiabdić.
Kada je u pitanju finansiranje izbora, kaže da je zakon vrlo precizan, te da su jedan od osnovnih međunarodnih standarda, redovni izbori. Po našem Izbornom zakonu, izbori se moraju održavati svake četiri godine. Ističe da niko nema pravo, niti iko ikome može produžiti mandat, posebno ako se radi o izabranim dužnosnicima na direktnim izborima, ili skraćivati.
"Imamo neke odredbe za izvršnu vlast oko tehničkog mandata koje se, na žalost, obilato koriste u našoj zemlji, pa se vlast ne formira i po nekoliko godina. To nisu prirodna stanja", podsjeća ona.
Hadžiabdić smatra da, kada bi se ispunjavale zakonske odredbe, nikakvi problemi ne bi postojali u vezi s finansiranjem izbora.
Međutim, dodaje ona, znamo da je praksa kasnog usvajanja budžeta i da je ona prošle godine imala efekte na organizaciju izbora, jer je sve dovodila u pitanje. Napominje da su prošle godine proveli gotovo nemoguće izbore, u vrlo teškom, izazovnom periodu.
"Ovog puta smo željeli da, ako neko ne poštuje zakonsku odredbu da se nakon raspisivanja izbora sredstva osiguraju u roku od 15 dana, kako je Zakonom propisano, da sredstva treba osigurati Vijeće ministara BiH svojom posebnom odlukom. Ono što je nama značajno je da, u svjetlu unapređenja izbornog procesa koji mnogi očekuju, ono što planiramo za određena unapređenja i za realnu provedbu izbora ne bude upitno i ne bude na određenim nivoima vlasti koji diskutuju o izborima mijenjano, devalvirano", kazala je Hadžiabdić.
Napomenula je da su 10 miliona KM u aneksu budžeta planirali i već sada znaju da je Vijeće ministara BiH taj njihov prijedlog "devalviralo u tom smislu da Predsjedništvu BiH nije ni dostavljen taj aneks budžeta, o tome se neće ni raspravljati".
Dodaje da su velika očekivanja javnosti da bude određenih unapređenja u tehničkom smislu, a sve to zahtijeva novac.
Hadžiabdić je govorila i o prijedlozima CIK-a BiH koji se odnose na uvođenje novih tehnologija u izborni proces.
Kaže da su, očekujući neke odluke parlamenta u kom pravcu ići, održali sastanak s predstavnicima IDDEEA-e (Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH) i razmišljali da je jedino realno u ovoj situaciji, uz doznačavanje određenih budžetskih sredstava, realizirati za izbore 2022. godine možda identifikaciju birača, fotografije birača na Centralnom biračkom spisku, elektronski birački spisak dostupan na svim biračkim mjestima i čitač otisaka prsta koji bi onemogućio glasanje za drugog.
"Imamo dosta prigovora, a neadekvatne načine da se tome uvijek stane ukraj, posebno ako u takvim kršenjima učestvuju birački odbor i posmatrači zajedno. To će zahtijevati određenu mrežnu opremu i tehničku opremu na biračkim mjestima, ali bi ovakva mašinerija, koja bi se mogla sastojati u vidu običnih laptopa, mogla omogućiti i direktno unošenje rezultata odmah u obrasce na biračkom mjestu i njihov transfer prema općinskim izbornim komisijama", navela je Hadžiabdić.
Po njenim riječima, to je posao koji zahtijeva više od pola godine da bi se pripremio. Uvođenje novih tehnologija, ne samo da zahtijeva relevantan zakonski okvir nego i sredstva, pravovremenu nabavku, usklađivanje sa svim standardima sigurnosti, ugradnju, testiranje, edukaciju osoblja i birača.
Ističe da je potrebno raditi odmah, te dodaje da su sa IDDEEA-om formirali radnu grupu koja bi trebala za ova unapređenje u smislu identifikacije napraviti jasan plan i budžetski okvir.
"Aneksom smo već planirali orijentaciono sredstva. Ono što je izazov je zapravo mrežni sistem za trasfer tih rezultata, kako su nam IT stručnjaci iz IDDEEA-e objasnili, ali bi se mogao koristiti i rentirati mrežni sistem tri tele-operatera u BiH. To su naša razmišljanja kako u što kraćem roku ipak ostvariti neka unapređenja", navela je Hadžiabdić.
Ona je napomenula da CIK BiH nema pravo da podnosi prijedloge zakona Parlamentarnoj skupštini BiH, te da jedino mogu podnositi inicijative, što i rade, tako da će inicijativu poslati u Parlamentarnu skupštinu BiH.
Kaže da se radi o sveobuhvatnom dokumentu „koji je jako koristan, sadržajan“, te da je dostupan javnosti na web stranici CIK-a BiH.
"Smatramo da smo uradili dobar posao u nuđenju nekih boljih rješenja. Ako ih zakonovadac bude smatrao značajnim bit ćemo sretni da smo dali doprinos. Bez obzira što nismo članovi radne grupe, niko ne može spriječiti Centralnu izbornu komisiju BiH da radi svoj posao", zaključila je Hadžiabdić.
Na kraju je komentirala činjenicu da članovi CIK-a BiH nisu uključeni u rad Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH, kazavši da bi za nju bilo potpuno prirodno da članovi CIK-a budu članovi Interresorne radne grupe, kao što je to bilo do sada.
"Međutim, poštujem sve zaključke parlamenta, pa i ovaj, ali isto tako želim istaknuti da ovlaštenja Centralne izborne komisije BiH proizilaze iz ovlaštenja Parlamentarne skupštine BiH. Mi smo dužni biti na raspolaganju. Od nas nije tražena pomoć. Mi smo je ponudili, u skladu s našim zakonskim ovlaštenjima stojimo na raspolaganju", zaključila je Hadžiabdić.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/hadziab ... /210718039

Onaj osjećaj kad ukradeš cik i onda s njim možeš jedino guzicu obrisat.

Znači Hasan se ispiše iz SDA i uleti u birački odbor. Džamijski, nema šta.

Muslimani i kad ukradu nešto ne znaju šta bi sa tim.
Sejdo, CIK, VSTV, OSA... sve su usrali i ništa nisu iskoristili u svoju korist.
Nesposobna skupina u svakom pogledu. Ništa ne znaju, bukvalno ništa. Samo znaju aralukati po džamijama.

Muslimani preko CIK-a žele prebaciti izbore u 11 mjesec ove godine.
Mogu li to napraviti?

Mogu prebaciti gdje god hoće.
Al ne mogu provesti izbore bez budžeta.

a kad završava ovaj proračun?

Jos se nista ne zna zato smo na muci ko nabije, taj dobije potegni, povuci.

PREDSJEDNIK CIK-a OGORČEN: Zašto je članovima CIK-a onemogućeno da rade u Interresornoj radnoj grupi Parlamenta BiH?

“Mi bismo trebali da budemo partneri i da damo svoj doprinos. CIK je tijelo koje organizuje i provodi izbore i zbog više-manje poznatih okolnosti, mi smo izopćeni iz radne grupe. Ali to nas nije spriječilo da radimo na izbornoj reformi”, kazao je.

Željko Bakalar, predsjednik Centralne izborne komisije, za Dan uživo je govorio o izmjenama Izbornog zakona BiH, izrazivši nezadovoljstvo što je članovima CIK-a onemogućeno da rade u Interresornoj radnoj grupi Parlamenta BiH.

Bakalar smatra da bi članovi CIK-a trebali biti dio radne grupe.

“Mi bismo trebali da budemo partneri i da damo svoj doprinos. CIK je tijelo koje organizuje i provodi izbore i zbog više-manje poznatih okolnosti, mi smo izopćeni iz radne grupe. Ali to nas nije spriječilo da radimo na izbornoj reformi”, kazao je.

Navodi da je CIK pripremio svoju inicijativu za izmjene Izbornog zakona.

“U nacrtu inicijative imali smo intervencije u svakom poglavlju Izbornog zakona. Dali smo rok domaćim akterima da daju povratne informacije. Dobili smo neke primjedbe i kritike, ne previše, što znači da smo odgovorili zahtjevima nevaldinih udruga. Kada dobijemo mišljenje međunarodnih organizacija, prije svega OSCE-a, onda ćemo imati finalni prijedlog koji možemo u formi inicijative poslati u parlamentarnu proceduru”, kazao je.

Politički nepristrasna izborna administracija
Bakalar dalje kaže da postoje dva prijedloga da se osigura politički nepristrasna izborna administracija.

“Jedan je naišao na razumijevanje lokalnih komisija, da se članovi biračkih odbora biraju putem javnog poziva koji bi provodila izborna komisija. Oni bi se birali u neizbornoj godini da imaju vremena za edukaciju, što bi bila profesionalizacija biračkih odbora. Prema preporuci OSCE-a, da se suzi sama nazočnost političkih stranaka u biračkim odborima. Da se samo omogući prisustvo parlamentarnih stranaka”, pojasnio je.

Smatra da Interresorna radna grupa može do rješenja bez CIKa, ali sumnja da može do valjanih rješenja.

“Oni nisu u kapacitetu da dođu do valjanih rješenja bez stručnog mišljenja članova CIK-a”, kazao je.

Dodaje da su pojedine stranke preuzeli inicijativu CIK-a da je promoviraju na radnoj grupi.

“Nisam mišljenja da mogu na dobar način da brane ono što je sada formalno njihov prijedlog”, kazao je.

Govoreći o asimetričnom izboru članova Predsjedništva BiH, što je jedan od prijedloga, Bakalar je kazao da CIK nema stav po tom pitanju.

“Osobno, postoja asimetrična rješenja na različitim nivoima, ali ne unutar jedne institucije – krovne institucije izvršne vlasti. Ne znam koliko je to realno i pravno utemeljeno”, kazao je Željko Bakalar za N1.

https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/20 ... a_bih.html

To je alahova volja.

MOŽE LI CIK ODBITI OVJERU STRANAKA KOJE KRŠE DEJTON: Kako bi izgledala NSRS da se Dodiku oduzmu mandati?

Aktivnosti u NSRS 10. decembra su udžbenički primjer kršenja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH. Također, zbog različitih tumačenja unutar same Centralne izborne komisije BiH ostaje nedorečeno da li CIK može primjera radi, upravo zbog ove sporene sjednice NSRS-a odbiti ovjeru učešća SNSD-a na Općim izborima 2022.

Žustra rasprava vodila se prije dva dana na sjednici Centralne izborne komisije BiH o tome da li je CIK nadležan za oduzimanje mandata zastupnicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske koji su glasali sa neustavne zaključke o otimanju nadležnosti države Bosne i Hercegovine od strane entiteta Republika Srpska, a u kontekstu nepoštivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

Raspravljalo se i o tome da li uopće CIK može reagirati generalno u slučajevima kršenja Dejtonskog sporazuma tako da ne izvrši ovjeru političke stranke za učešće na izborima. U konkretnom slučaju SNSD-a, Ujedinjene Srpske i
Dva člana Izbornog zakona BiH odnose se na poštivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

Član 1.13 glasi "prijava za ovjeru za učešće na izborima uključuje izjavu, potpisanu od predsjednika političke stranke, koalicije ili nezavisnog kandidata, da će se ta politička stranka, koalicija ili nezavisni kandidat u svojim aktivnostima pridržavati Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini", dok je u članu 4. stav 6. tačka 2 navedeno "Centralna izborna komisija BiH ovjerava prijavu političke stranke za učešće na izborima, ako su ispunjeni uslovi utvrđeni ovim Zakonom, najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema prijave", što uključuje i poštivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

Ovo pitanje problematizirala je članica CIK-a Vanja Bjelica-Prutina, a referirala se na izjave koje je medijima davao njen kolega Ahmet Šantić.

"CIK na osnovu Izbornog zakona BiH nije ovlašten da utvrđuje povrede Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH i da na osnovu utvrđenih povreda izriče sankcije. Trebamo se držati Izbornog zakona BiH i da sve institucije trebaju djelovati u okviru svoje nadležnosti. Onog trenutka kada Izborni zakon BiH bude sadržavao obavezu da CIK vrši nadzor nad poštivanjem Općeg okvirnog mirovnog sporazuma od strane političkih stranaka i onog trenutka kada Parlamentarna skupština BiH CIK-u prenese ovlaštenje da u suprotnom ne ovjeri političku stranku, da je sankcioniše, ja ću takvu odredbu podržati", kazala je Bjelica-Prutina.

Član CIK-a Suad Arnautović skrenuo je pažnju da član 1. stav 13 Izbornog zakona BiH ima dispoziciju, a nema sankcije dok član 6. stav 7. ima sankcije, ali nema dispoziciju.

Ukoliko bi Izborna komisija Bosne i Hercegovine imala ovlasti da oduzme mandate aktuelnim zastupnicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske koji su na posebnoj sjednici 10. decembra glasali za zaključke kojima se vrši otimanje nadležnosti od države i prenosi na ovaj entitet, SNSD bi navjerovatnije izgubio većinu u NSRS-u, jer bi ostao bez preletača zahvaljujući kojima i jesu na vlasti.



Aktivnosti u NSRS 10. decembra su udžbenički primjer kršenja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH. Također, zbog različitih tumačenja unutar same Centralne izborne komisije BiH ostaje nedorečeno da li CIK može primjera radi, upravo zbog ove sporene sjednice NSRS-a odbiti ovjeru učešća SNSD-a na Općim izborima 2022.

Ukoliko bi postojala mogućnost utemeljena u zakonu da CIK oduzme mandate zastupnicima koji su glasali za zaključke na posebnoj sjednici NSRS- a od 10. decembra stvorila bi se situacija da SNSD izgubi većinu u NSRS-u.

U tom slučaju SDS bi imao 16 mandata, DNS 12, PDP devet, Zajedno za BiH četiri što je ukupno 41 zastupnik. Ako bi se zbog podjele unutar Socijalističke partije gdje su tri narodna zastupnika osnovala novu stranku, oni pridružili aktuelnom opozicionom bloku onda bi partija Milorada Dodika bila u opoziciji.

SNSD bi zasigurno ostao bez jednog mandata kojeg je dobio kroz popunjavanje nedostajućeg broja Bošnjaka u NSRS-u. Radi se o Denisu Šuliću. Izborni zakon BiH je precizirao da će "najmanje četiri člana svakog konstitutivnog naroda biti zastupljeno u Narodnoj skupštini Republike Srpske".

Ostaje dilema kako bi bile popunjene četiri pozicije zastupnika iz reda hrvatskog naroda.

https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/22 ... ndati.html

Muslimani ugrabe CIK i ništa ne naprave.
Samo se još više ujebu.

Kad pravimo srpsko-hrvatski CIK?
Do kad traje mandat muslimanskom?
Muslimani su propustili priliku vijeka.