Bog vas kleo pogani izrodi!


Rec koja bije u temelj basnijskog postojanja.


Naravno da izrod to zeli ukloniti.

nema odgovora vec ces cuti izokrenutu laz i licemerje


onaj ko je stvoren na temeljima izdaje odroda je upravo to , necastivi proizvod


trebo je da im spomenik postavi ?

to je to, srz njihova sramna , nastanak

i sad treba da se pojasni kako je okupacija dobra stvar

to moze samo bosnjo a posle se cudi sto se ostali gade ljigavaca

Samo svoje furajte. Majmun efendija nek laje ako hoće.

Kojeg vraga se muče, to je već sad poveći popis nepoželjnih knjiga i autora, jednostavnije da zabrane sve knjige osim kurana.

po njima treba se pevati i velicati okupator, sigurno bi i hiteru trebali arodi evrope da naprave spomenik


ona recenica "prokleti bili... sta ce u vas turska vjera" govori sve prokletstvo ne da mira pa ga treba preokrenuti



pa jos andric nobelovac s muhamedom varalicom

Nijedan od tih pisaca, nijedna od tih knjiga nije genocidna i fašistička kao kuran i hadiths.
Tamo se propagira ubijanje svih kršćana i nevjernika dok čitava planeta ne bude samo muslimanska.

Pa njihov index zabranjenih knjiga je duzi za stotinu puta nego inkvizicijski i svih totalitarnih rezima u zadnjih 200 godina na planeti zemlji.
U Francuskoj je kod muslimana zabranjena lektira citanje sirana de berzeraka i fausta.

Jesil ti normalan? Pa sa njihovog aspekta to nije bila okaupacija, donjelo im vjeru, bolji zivot od okolne krscanske raje
Njegos je genijalac. Pjesnickim rjecima je rekao sto nepismeni narod nije mogao da kaze, a mislio je.

Djelo koje veliča istrjebljivanje inovjeraca.

https://sh.wikipedia.org/wiki/Istraga_poturica

Knez Nikola i svi Dupiljani
pozdravljamo našega Vladiku!
Pišemo ti što je kod nas bilo.
Kako čusmo što bi na Cetinju,
poklasmo se s našijem Turcima.
Dan i noć je poklanje trajalo:
bješe puna Crmnica Turakah,
desečara, age izjelice.
Malo ko nam u pomoći dođe;
i mi smo ti grdno izginuli,
polovina u boj poginusmo.
Nestalo je groblja oko crkve,
po šestinu u jedan kopamo.
Po Crmnici Turke isjekosmo
i grad Besac s zemljom izravnismo.
sad ti nema u našu nahiju
obilježja od turskoga uha
do trupine ali razvaline.

To je neka vrsta antifašizma. Borba protiv okupatora i njegovih sluga.

te sluge samo sebe danas smatraju antifasistima a sve ostalo su ustase i cetnici. cinjenica da su lzovi kakvih nema na svetu.
njima su ti turski krvoloci podarili veru identitet tako sto su dupe prodali za tepsiju ribe i neke beneficije.

posle se cude sto ih niko ne voli.

oi jedino raummeju kako su turski krvoloci na ijoj strani su bili kao janicari u stvari dobri. i posle nekog smeju nazvati agresorom?

pa da ne bi turske agresije za tursko dupe se ne bi ni znalo ovde. daklle dok god su tu oni su u stvari oni istinski agresori. doso turcin i prisvojio pa se pravi lud?

tek kada se vrate u anadoliju napravice se pravda, prirodni balans. do tada svaki rat s turcinom je opravdan. a to sto turski potomak nekog ovde zove agresorom neka s tim plakne dupe..

njegos ih ebe u sam pocetak u temelj odrodstva. lepo ih je nazvao , pogani vere turske.

neko vas porobi i 500 godina vrsi zlodela i danak u krvi, pa sta zaluzuje? da im neko pise zahvalnice?

dok su yivi progonice ih naziv odrodi , i bice niko i nista, nisu ono sto su bili a hoce da su ono sto nisu bili..

odrodi, jedina ispravna rec

i sad odrod da ti objasni kako je okupacija turcina jedna dobra stvar?

anadolija gospodo. dok ne odu odakle su dosli, tvorcima njihovog preobrazaja prirodni balans nece biti uspotavljen.

Adnan Muhović iz Petnjice dao je šesnaestominutni intervju u kojem se pohvalio kako Bošnjaci imaju dva ministra i potpredsjednika crnogorske vlade. Dao je određene izjave koje su podigle prašinu u Crnoj Gori. Izjavio je kako ne može cijeniti Njegoša, najvećeg krvnika Bošnjaka i islama i genocidnog pjesnika. Posprdno je istaknuo da su Crnogorci mali narod te kako više ima Bošnjaka u Tuzlanskoj županiji nego Crnogoraca na cijelom svijetu. Kazao je da je Njegoš cijelu svoju Crnu Goru mogao vidjeti s Lovćena, ali se proširila. Slavko Perošević odmah je odgovorio Muhoviću u obliku epske pjesme.





Evo jutros u novine
ja pročitah Bože žali
da je Njegoš genocidan
a mi da smo narod mali!
Iz Bihora iz Petnjice
Muhović nam Adnan piše
da Bošnjaka njegovijeh
od nas ima puno više.
I s prezirom nekakvim se
podsmjehuje Crnoj Gori
pa mi ruka pero uze
i 'vako mu odgovori.
Je li hrabrost Muhoviću
moga roda bila mala
kad je glava Čengićeva
pod Mirkovom sabljom pala?
Je l' Džaković vojevoda
na tarskome mostu streka
đe stajaše zvek handžara
i plotuna turskih jeka?
Je l' se Nikac uplašio
kad na Čevska Ubla banu
i silnome Ćehaj-paši
smrtonosnu zada ranu?
Da o tome istorija
kroz vijekove duge piše
njih je bilo četrdeset
a Turaka stoput više.
Đe se vrela krv točila
đe god da je bilo klanje
pobjede smo odnosili
iako nas bješe manje.
Jer oružje boj ne bije
nit' boj bije brojnost jaka
no boj bije, Muhoviću
hrabro srce u junaka!
Je l' Popović Đoko s Cuca
u grudima straha ima
na Do Vučji s jataganom
kad izleće pred Selima?
I glavu mu posiječe
da svi vide i svi znadu
je l' se Mina uplašio
kad je sjek'o Mekić Kadu?
A krvava Vrtijeljka
još Pivljanin pamti Baja
što do zadnje kapi krvi
na braniku srpstva staja.
Na Krusima, Muhoviću
dok ječaše bitka ljuta
je l' se silni Novak Vukov
uplašio od Mahmuta?
Da li pamti istorija
takve bruke i sramote
Kenjo Stankov sam sa četom
grad žabljački kad vam ote?
Je l' Miljanov Marko s Kuča
jednog nama davnog ljeta
u krvavu Podgoricu
sam na hatu ulijeta?
Kano Peko, kano Jole
i junaci mnogi drugi
je l' Osmana Novak Ramov
u krvavoj smak'o Dugi?
Je li silnog Turan bega
na megdanu Jovan smaka
vas je vazda bilo mnogo
a nas samo jedna šaka.
Istina je da ni sada
mi nijesmo puno brojni
al' kad trube ratne jeknu
i poklič se čuje bojni
kad ka nama oblak krene
tmurni kada dođu dani
svaki od nas polećeće
da ognjište svoje brani.
Uplašit nas neće nikad
zvek ničijih bajoneta
jer sloboda Crne Gore
svakome je od nas sveta!
S poniženjem ti govoriš
manje nas je od Tuzlaka
zar orlova manje nema
od vrabaca i od svraka?
Tvoja riječ s prezirom
ljagu na moj narod baca
zar vukova u planini
nema manje od ovaca?
Pa nek' ove riječi moje
u tvoj mali mozak uđu
da ne blatiš Crnogorce
i svetinju diraš tuđu!
Ako Njegoš nije dobar
i ako ti ima manu
šta u Crnoj Gori tražiš
što ne ideš Erdoganu?
Nije Njegoš, Muhoviću
u Aziju malu iša
noževima tursku nejač
da siječe i kaiša.
Nit' je raju nabijao
na mačeve i na kolje
no junački Osmanlije
na krvavo ček'o polje!
I živio k'o vuk gorski
u vrletne kamenjare
al' ne htjede prodat dušu
za bogatstvo i za pare!
I sva sila nije mogla
da njegovu hrabrost slomi
kada vjeru za večeru
proda plahi i lakomi.
Narod gladan i napaćen
na borbu je podstrekiva
i okružen turskim morem
slobodu je srpsku sniva.
I pišući Gorski vijenac
sebi vječnu slavu zida
a ti danas na nj'ga huliš
bez sramote i bez stida.
Da u glavi išta imaš
vidio bi, moj Adnane
da ne mogu bit' zločinci
oni što prag kućni brane!
Još se narod srpski sjeća
nečuvenih turskih zala
petvjekovnog robovanja
oštrog kolja i vješala!
Od Stambola pa do Beča
svirepost se turska čula
lubanjama srpske đece
zidana je Ćele-kula.
Pa u svojim osudama
moraš imat' više mjere
jer i ti si ipak Srbin
iako si druge vjere!
Na tavanu kod svog đeda
još krst imaš i svijeću
nitko nije, Muhoviću
u izdaji naš'o sreću!
Pa te zato savjetujem
da osvjetlaš obraz crni
budi čovjek, hrabrost skupi
i srpskoj se vjeri vrni!
Ako nećeš, ne sij mržnju
i s nama se ne inati
svoje voli, ali tuđe
ne napadaj i ne blati!

Čudno je da muslimanima toliko smeta Njegoš.Smrtnu kaznu za otpadništvo od svoje vere propisuje i šerijatsko pravo za muslimane koji se odreknu islama(ubedljiva većina verskih autoriteta-postoje marginalna mišljenja koja su suprotna) .Sada je problem ako je jedan pesnik, vladar i episkop opisao u svom delu isto takvo kažnjavanje hrišćana koji su se odrekli hrišćanstva.

Verovatno je viševekovno prisustvo šerijatskog prava i islama na ovim prostorima, značajno uticalo na usvajanje ovakvog kažnjavanja verodstupnika i kod pravoslavnih hrišćana na Balkanu.Drugim rečima narod je od muslimana naučio da treba ubiti verodstupnika , pa je to ušlo u narodne pesme i predanja, a Njegoš je to samo pesnički obradio i uobličio.

Sada nas optužuju i za ono što je evidentno uticaj islama.

Bošnjacima smetaju svi pisci koji u svojim književnim djelima opisuju period Turske okupacije jer se osjećaju prozvanim.

Gospodin Đorđije fantastičan kao i uvek. Ima li šta divnije od dičnijeh crnogorskijeh gusalah i glasovah crnogorskijeh guslarah? Nema.

Gospodinu Adnanu iz Petnjice nešto i od mene. Samo nemojte opet u kmečidbu jer radi se o brkoturskom okupatoru a ne mojim Bošnjacima.




Od glave Zete do grada Spuža
Krvavi lanac vojske se pruža

Pritisli Srbi turske livade
Turcima u Spuž zadaju jade

A serdar Vule s visoke kule
Džeferdar pali, kukaju bule

Leleču Turci, kukaju bule
Oj lele lele, evo ga Vule

A serdar Janko sa sabljom maše
Udrite braćo, srpstvo je naše!

Kako mali narod jadan, kad je barem polovini ovih ljudi iz Arene otac, đed, pranđed, prapranđed... iz Crnu Goru.

To i nije loše, vidiš da i oni imaju bar malo srama.

U kotorskoj pismohrani ne postoji ni jedna jedina isprava o istrazi Muslimani, a tamo postoje izvješća kad bi se potukla dva čovjeka. Istragu Muslimani ne spominje vladika Vasilije koji je izdao knjigu "Istorija o Černoj Gori" u Moskvi 1754. godine. Ne spominje ju ni Petar Cetinjski koji je također dao prikaz crnogorske povijesti. Stoga neki tvrde da je događaj izmislio Njegoš, kako bi svome spjevu dao intenzitet i dinamiku. Mnogi sumnjaju u autentičnost idućeg zapisa.

Zapis vladike Danila o istrazi Muslimani (1707.)

Pišem ja vladika Danilo da se zna kako Turke izagnasmo između nas 1707. godišta. Prvo kada me odkupiše iz Podgorice, skupismo se nekoliko glavarah crnogorskijeh u magazin na Stanjeviće i tu mi dadoše vjeru da će Turke između sebe izagnati i da će im udariti na Bijele poklade, a dogovor činjasmo na Nikolj dan pred Božić, ali Crnogorci prevariše, na Turke ne udriše. Kada ja to viđeh, jopeta se skupismo na Lovćen u žitnicu manastirsku oko Đurđeva dne, i tu se dogovorismo da im udrimo u Gospođine poste, no Gospođin(i) posti dođoše i prođoše, a Turci ostadoše zdravo. I još se počeše mnozina turčiti, jere ih mićaše paša iz Podgorice. Kada ja viđeh da Crnogorci ne smiju Turcima uložit, ja to ostavim stojati do neđelje Svetijeh otacah, a u istu neđelju čujem đe govori narod da oće Turci skandarinski poslati nekoliko ljudih da me ufate zato što sam bunio Crnogorce da svoje Turke pobiju. Kako ja to čujem, pošljem za Vuka Borilovića i četiri brata Martinovića i sve njima kažem kako je i što je i rečem im ako neće Turke pobiti koji su među njima da ću se ja mać iz Crne Gore. Oni odgovore da ne smiju uložiti. Onda ja uzmem moju sablju i dam je Boriloviću, a onijema četvorici, jednome ćurak, drugome dvije puške pecke srebrne, trećemu šeišanu vezenu srebrom, a četvrtome deset dukatah, ali oni po svemu tome mene rekoše da neće nipošto što im ja neću dati moje ljudi da počnu, e se bojahu i oni da jedan drugoga ne izdaju. Onda ja pozovem Vučka Njeguša, Stanišu Velestovca i Marka Dupiljanina i rečem njima da oni pođu s njima i da oni prvi počnu biti Turke. I tako pođoše na Božić prije zore i pobiše Turke cetinjske i ćeklicke koji ne kćeše doć da se pokrsti kod mene. I tu se moj momak Staniša Velestovac rani. Ali fala Bogorodici ne bi mu ništa nego ga ona sačuva. A bješe ga ubila puška posred prsih i nož posjeka po obije ruke.

I budi slava va vjek Bogu koji nas čuva od pasje vjere. Amin.

Osnovna škola "Petar Petrović Njegoš", ulica Vojvode Stepe Stepanovića, Banja Luka.

Nažalost, u neposrednoj blizini škole se mogu sresti i ovakvi nedolični grafiti ispisani rukom neodgovornih pojedinaca.

ćurak?
što to jest?

Imate internet pa provjerite, gospodine Eminencijo.


ćurak • muški rod (odevanje) (tur.) Kratak gornji zimski kaput postavljen krznom, gornja haljina sa pervazom od krzna.
ćurak (turski kürk) – muški zimski kaput postavljen i opšiven krznom, kožuh.

Evo nešto iz Soli što bi rekli jedni a iz Tuzlanske eparhije što bi rekli drugi,


Ja, Kauri, vami velju
Hodte nami vi na viru.
Po neviri što se kolju?
Hodte nami vi na viru.

Nismo vami mi zlotvori
Bog nas jedan jer satvori,
Budte Bogu bogodvori,
Hodte nami vi na viru.

Jedno čudo razrodi se,
Naopako jer hodi se,
Ter na jedno navodi se.
Hodte nami vi na viru.

Je li slika bit se, robit,
Po neviri sići, morit,
Jedno drugom kuće orit?
Hodte nami vi na viru.

Zovemo vas jer se piše:
Boga sveta uznat više,
Paka vira teško diše.
Hodte nami vi na viru.

Boi ne bije kof pametan,
Bude veće prepravedan,
Išta viri on zametan.
Hodte nami vi na viru.

Mi Turčini virno žiti,
I sa svitom obaviti,
Bez posla se nije biti.
Hodte nami vi na viru.

Мi nа víri čuvamo se,
Nevirniku rugamo se:
Kud, di ste se i kamo se?
Hodte nami vi na viru.

Nepriliku mnogo godin
Cini narod silu robin,
Kam kameno srce jedin'.
Hodte nami vi na viru.

Otac jedan, jedna mati
Prvo bi nam, valja znati.
Jer ćemo se paski klati?
Hodte nami vi na viru.

Kogod ima čistu pamet,
On ne misli činit zamet,
Nevirniku noge sapet.
Hodte nami vi na viru.

Nek ne čini silu, Slavu,
Ne priliči niko lavu,
Nek uznade Svetog Savu.
Hodte nami vi na viru.

Ove riči promotrite,
Zavirnici igjte, vrite,
Nevirnike gonte, brite.
Hodte nami vi na viru.

Ne dajte se hali lučit
Zaboraviv jedin mučit,
Čistu viru valja učit.
Hodte nami vi na viru.

Kogod hodi naopako
Valja svezat noge jako,
Nek na jedno vozi vlako.
Hodte nami vi na viru.

Ovi spis je vazda viran,
Ko ga drži bude miran.
Iz nevire biži za ran.
Hodte nami vi na viru.

Ko bez puta bude opak
Te s nevirom digne uvak,
Na put gonit valja murtak'
Hodte nami vi na viru.

Pamet nije bit se, klati,
Već na viri biti brati,
Vrlo pravo, virno slati
Hodte nami vi na viru.

Dosta se je zla činilo,
Paski klalo i svinjilo
I bezumno još kinjilo.
Hodte nami vi na viru.

Valja viru opravdati
Od pakla se izbaviti,
Duše raju sve zaviti.
Hodte nami vi na viru.

Ne mislimo zlo mi vami,
Već na'ćete tako sami
Riječ to je: zvat vas nami.
Hodte nami vi na viru.

Zametnuli boje Ijudi,
Da budemo mi već Ijudi,
Da na viri nismo hudi,
Hodte nami vi na viru.

Od zla čini pametar,
Pamet gubi, ne čin' kar,
Jer je pamet vazd' uhar.
Hodte nami vi na viru.

Kod hiljade i šezdeset
I još jedan god bi uzet,
Pismo ovo dade pamet.
Hodte nami vi na viru.

Dobro znade Donju Solan
Rad Hevaji biti viran,
Pomoć čini, Bože jedan,
Hodte nami vi na viru.