HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: sub ruj 21, 2019 10:02 pm.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]




Započni novu temu Odgovori  [ 67 post(ov)a ] 
Autor/ica Poruka
 Naslov: Odgovori na Upitnik EU-a
PostPostano: sub tra 13, 2019 10:28 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 4:06 pm
Postovi: 11281
Citat:
8. Koje su zakonske osnove za princip „konstitutivnosti naroda” i kako je taj princip povezan sa principom jednakosti svih građana bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost kako je to utvrđeno u acquis-u EU?


Citat:
Tijekom cijele moderne povijesti u Bosni i Hercegovini su postojale tri jasno definirane identitetski utemeljene grupe koje su činile ogromnu većinu stanovništva zemlje. Nemajući jedan identitetski homogen i brojčano dominantan narod, BiH je kroz svoju cijelu modernu povijest bila i ostala multinacionalna država u kojoj niti jedna od tri jasno definirane nacije nije imala izrazitu prevlast. Konstitutivnost naroda i njihova međusobna jednakopravnost su stoga temelj današnje BiH.
20
U srpnju 1990. godine, 31 amandmanskom izmjenom na Ustav SR BiH, BiH je definirana kao "demokratska i suverena država ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda i narodnosti koji u njoj žive".

Nakon referenduma o nezavisnosti BiH održanog 29. veljače i 1. ožujka 1992, međunarodna zajednica je postavila konstitutivnost i međusobnu ravnopravnost tri konstitutivna naroda kao jedan od preduvjeta za njeno međunarodno priznanje.

Svi međunarodni sporazumi kojima se pokušavalo definirati unutarnji ustroj BiH podrazumijevali su jednakopravnost tri konstitutivna naroda kao i svih građana Bosne i Hercegovine.
Pravni temelj za načelo konstitutivnosti naroda sadržan je u posljednoj alineji Preambule Ustava BiH (Anex 4. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH), koji je označio Bošnjake, Hrvate i Srbe, kao konstitutivne narode. Iako Ustav Bosne i Hercegovine ne sadrži definiciju statusa Bošnjaka, Hrvata i Srba, kao konstitutivnih naroda, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je ustavno načelo konstitutivnosti naroda afirmirao u četiri Djelomične odluke u predmetu U 5/98 (Odluka o konstitutivnosti), koje se koriste i kao izvor prava u BiH.


U trećoj Djelomičnoj odluci navedenog predmeta u točki 52. Ustavni sud je zaključio: „Kako god neodređen bio jezik Preambule Ustava BiH zbog nedostatka definicije statusa Bošnjaka, Hrvata i Srba, kao konstitutivnih naroda, ona jasno označava sve njih kao konstitutivne narode, tj. kao narode. Nadalje članak II/4 Ustava zabranjuje diskriminaciju po bilo kojem temelju kao što je, između ostalih, povezanost sa nacionalnom manjinom, i time pretpostavlja postojanje skupina označenih kao nacionalne manjine.“
U točki 53. Ustavni sud navodi: „Gledano u svezi s člankom I Ustava, tekst Ustava BiH stoga jasno razlikuje konstitutivne narode od nacionalnih manjina, sa namjerom afirmacije kontitnuiteta Bosne i Hercegovine kao demokratske multinacionalne države.“

Dalje u točki 60. Ustavni sud zaključuje: „In conclusio, ustavno načelo kolektivne jednakosti konstitutivnih naroda, koje proizilazi iz označavanja Bošnjaka, Hrvata i Srba, kao konstitutivnih naroda, zabranjuje bilo kakve posebne privilegije za jedan ili dva od tih naroda, svaku dominaciju u strukturama vlasti i svaku etničku homogenizaciju putem segregacije zasnovane na teritorijalnom razdvajanju.“
Prema stajalištu Ustavnog suda BiH kako je navedeno u točki 63. navedene Odluke o konstitutivnosti, „označavanje Bošnjaka, Hrvata i Srba, kao konstitutivnih naroda u Preambuli Ustava, mora biti shvaćeno kao jedno natkrovljujuće načelo Ustava BiH kojem se entiteti moraju u potpunosti povinovati prema članku III/3.b) Ustava BiH“.


Na načelo konstitutivnosti naroda podsjetio je Ustavni sud i u Odluci U 23/14 (predmet Ljubić). Tako je u točki 49. navedene odluke Ustavni sud naglasio da: „iz posljednje alineje Preambule Ustava Bosne i Hercegovine slijedi da je ustavotvorac imenovao, odnosno označio konstitutivne narode (Bošnjake, Hrvate i Srbe) kao posebne kolektivitete i priznao im jednaka prava tj. da je „podvukao“ poseban, jednakopravan i jednak status Bošnjaka, Hrvata i Srba, kao konstitutivnih naroda. Konstitutivni narodi zajedno sa Ostalima i građanima Bosne i Hercegovine čine zajednicu državljana koja jednakopravno ostvaruje vlast putem svojih predstavnika, a pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje se legitimnim političkim
21predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru te zajednice državljana koju predstavlja i čije interese zastupa“.


Princip konstitutivnosti koji se temelji na preambuli Ustava BiH logično poteže za sobom međusobnu jednakopravnost tri konstitutivna naroda, jer kao što je i sam Ustavni sud BiH zaključio, konstitutivni narodi ne mogu biti konstitutivni i uživati svoja prava ako nisu u isto vrijeme i međusobno jednakopravni. Bez međusobne jednakopravnosti konstitutivnih naroda nema ni de facto konstitutivnosti tih naroda.
Ova operacionalizacija načela jednakopravnosti konstitutivnih naroda se osigurava kroz osiguravanje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda u onim tijelima vlasti koji su za to predviđeni. Jednostavno, to se postiže osiguravanjem da konstitutivni narodi samostalno biraju svoje političke predstavnike u ona tijela vlasti koja su namijenjena zastupanju konstitutivnih naroda, poput Doma naroda, što je i sami Ustavni sud odredio u meritumu presude „Ljubić“.

Načelu konstitutivnosti naroda prilagođena je i ustavna struktura vlasti u BiH. Sukladno tome, na državnoj razini postoji tročlano Predsjedništvo BiH, čijim su članovima eksplicitno imenovani konstitutivni narodi koje oni trebaju predstavljati i entiteti u kojima se biraju, dok u najvišem predstavničkom tijelu BiH, dvodomnoj Parlamentarnoj skupštini BiH, postoji Dom naroda (gornji dom) u kome je svaki od tri jednakopravna kluba namijenjen predstavljanju po jednog od tri konstitutivna naroda, pri čemu je Ustavom određeno da te klubove biraju odgovarajući klubovi konstitutivnih naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH odnosno Narodna skupština Republike Srpske.

Veza između načela konstitutivnosti naroda i načela jednakosti građana ostvaruje se prvenstveno kroz članak I/2. Ustava Bosne i Hercegovine: „Bosna i Hercegovina je demokratska država, koja funkcionira sukladno zakonu temeljem slobodnih i demokratskih izbora“ iz kojeg slijedi načelo vladavine prava prema kojem svi ustavi, zakoni drugi propisi koji se donose moraju biti usklađeni sa ustavnim načelima.
U Ustavu Bosne i Hercegovine, članak II Ustava Bosne i Hercegovine u cijelosti se odnosi na ljudska prava i temeljne slobode. Odredbe ovog članka sadrže listu prava i sloboda koja jamči Ustav Bosne i Hercegovine. Sve osobe na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i temeljne slobode garantirane Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i njezinim protokolima kako je to utvrđeno u članku II/3 Ustava, uključujući i prava pobrojana u samom stavku 3. članka II, te uživanje prava i sloboda sadržanih u međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I Ustava Bosne i Hercegovine koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini, a koji uključuju Međunarodnu konvenciju o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Europsku povelju za regionalne jezike i jezike manjina, Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina i druge međunarodne sporazume o zaštiti ljudskih prava.

Prema članku II/4. Ustava Bosne i Hercegovine koji je naslovljen kao „Nediskriminacija“, uživanje prava i sloboda predviđenih člankom II ili međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu 1. Ustava, osigurano je za sve osobe u Bosni i Hercegovini, bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili društveno podrijetlo, vezivanje za neku nacionalnu manjinu, imovina, rođenje ili drugi status.

Prema člnku II/6. Ustava Bosne i Hercegovine obveza primjene i poštivanja ljudskih prava i sloboda iz članka II Ustava utvrđena je za Bosnu i Hercegovinu i sve sudove, urede, državne22
organe i tijela, kojima posredno rukovode entiteti ili koja djeluju unutar entiteta. Također, ustavom je uključena i pozitivna obveza entiteta u ostvarivanju Ustavom osiguranih ljudskih prava i temeljnih sloboda (članak III/2.c)).

Ustavnim odredbama, kao i odredbama većeg broja zakona u Bosni i Hercegovini se osigurava jednakost svih građana bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost kako je to utvrđeno u acquisu-u EU.
Izuzetak predstavljaju prije svega elementi pravnog poretka BiH o kojima je odlučivao Europski sud za ljudska prava u predmetima „Sejdić i Finci“ i „Zornić“ i naložio nadležnim tjelima BiH da omoguće kandidiranje i glasovanje za sve političke dužnosti svim građanima BiH neovisno o njihovoj nacionalnoj pripadnosti, te u predmetu „Pilav“ dodatno naložio osiguranje ove mogućnosti neovisno o entitetu kojem pripadaju. Prema tome, načelo međusobne jednakopravnosti konstitutivnih naroda i načelo jednakopravnosit svih građana nisu u suprotnosti, nego su nadopunjuju, čineći BiH snažnom multinacionalnom državom. I na državnoj i na entitetskim razinama postoje donji domovi, namijenjeni predstavljanju svih građana neovisno o njihovoj nacionalnoj pripadnosti, po načelu „jedan čovjek-jedan glas“. U njihovoj je ovlasti, za razliku od gornjih domova, izbor izvršnih vlasti.

Grupna prava (kojih je konstitutivnost tri naroda u BiH jedan od vidova) nisu iznimka europske pravne stečevine. Elementi konstitutivnosti i jednakopravnosti postoje i u drugim višenacionalnim europskim državama i oni se ostvaruju kroz zaštitu kolektivnih prava i jednakopravnosti identitetski utemeljenih zajednica koji se štite zajedno s jednakopravnosti svih građana (Švicarska, Belgija, UK-Sjeverna Irska).
Nepoštivanje načela konstitutivnosti i jednakopravnosti tri konstitutivna naroda nužno bi dovelo do dominacije odnosno majorizacije većinskog naroda nad manje brojnijim narodom što bi u višenacionalnoj zajednici kakva je BiH ozbiljno dovelo u pitanje mogućnost njezinog uspješnog funkcioniranja. Zbog toga je nužno dalje radit na afirmaciji načela konstitutivnosti i jednakopravnosti konstitutivnih naroda kao i jednakopravnosti svih građana BiH.

Princip konstitutivnosti naroda i njegova povezanost sa principom jednakosti svih građana bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost utemeljena je u odredbama iz I. član 1. stav (2) Ustava Federacije BiH kojim je propisano da Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi, zajedno sa ostalima, i građani Federacije Bosne i Hercegovine, ravnopravno uređuju Federaciju Bosne i Hercegovine, definisanu Aneksom II Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

Уставни принцип је принцип „конститутивности Бошњака, Хрвата и Срба“, као један од темеља друштва и државе и основни елемент грађанског друштва. Уставом Републике Српске је утврђено начело недискриминације по било којем основу или статусу, па и по националној припадности.
Механизмом заштите виталних националних интереса располажу само Уставом прописани представници три конститутивна народа.
23
Витални национални интерес дифинисан је уставом Републике Српске, тако што су појединачно набројане области које представљају витални национални интерес, уз утврђивање да су од виталног националног интереса и „друга питања која би се третирала као питања од виталног националног интереса уколико то сматрају двије трећине једног од клубова делегата конститутивних народа у Вијећу народа Народне скупштине Републике Српске“.


...

_________________
Luka Mišetić, odvjetnik: Moramo biti precizni. ICTY nije "presudio da je HZHB UZP."


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odgovori na Upitnik EU-a
PostPostano: sub tra 13, 2019 10:37 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 4:06 pm
Postovi: 11281
Citat:
Brčko distriktu BiH je jedinstvena administrativna jedinica lokalne samouprave koja je pod suverenitetom BiH, a Ustav BiH i odluke institucija BiH su direktno primjenjive na cijeloj teritoriji Distrikta. Prema tome, odgovor Brčko distrikta BiH na ovo pitanje jednak je odgovoru koji je dostavljen ispred institucija Bosne i Hercegovine.

Unsko-sanski kanton nema zakonskih propisa za princip „konstitutivnosti naroda“. Konstitutivnost naroda je utvrđena u Ustavu Unsko-sanskog kantona.

Ustav Županije Posavske („Narodne novine Županije Posavske“, broj: 1/96, 3/96, 7/99, 3/00, 5/00 i 7/04) u članku 2. propisuje da Hrvati i Bošnjaci kao konstitutivni narod u Federaciji, zajedno sa ostalim građanima Županije ostvaruju svoja suverena prava u Federaciji i Županiji, sukladno Ustavu Federacije i ovom Ustavu i da sastav svih tijela vlasti u Županiji i općinama mora odražavati nacionalnu strukturu pučanstva Županije , odnosno općine, ukoliko Ustavom Federacije nije drugačije utvrđeno. Povezivanja načela „konstitutivnosti naroda“ u Županiji Posavskoj, s načelom jednakosti svih građana bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost kako je to utvrđeno uacquis-u EU je povezano tako što je u članku 12. Ustava Županije Posavske navedeno da „U ostvarivanju svojih ovlasti, Županija:
a) Poduzima sve potrebne mjere zaštite ljudskih prava i sloboda utvrđenih u Ustavu Federacije i predviđenih u instrumentima u Aneksu Ustava Federacije i djeluje u sukladno sa Ustavom Federacije i ovim Ustavom;
b) Izvršava svoje ovlasti vodeći računa o nacionalnoj strukturi stanovništva u svakoj općini.“

Zakonske osnove za princip „konstitutivnosti naroda“ i povezivanje sa principom jednakosti svih građana bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost kako je to utvrđeno u acquis-u EU, u Tuzlanskom kantonu sadržane su u sljedećem:
1. Ustav Tuzlanskog kantona sadrži odredbe koje propisuju obaveznu nacionalnu / etničku zastupljenost sastava svih organa, ustanova i javnih preduzeća:
 Član 1. Ustava Tuzlanskog kantona propisuje da „Bošnjaci, Srbi i Hrvati, kao konstitutivni narodi zajedno sa Ostalima i građani Kantona, ostvaruju svoja suverena prava u državi Bosni i Hercegovini, Federaciji Bosne i Hercegovine i Tuzlanskom kantonu u skladu sa Ustavom BiH i njegovim aneksima, Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i njegovim Aneksom o ovim Ustavom.“
 Član 3. Ustava Tuzlanskog kantona propisuje „Konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bit će proporcionalno zastupljeni u Vladi, ministarstvima Kantona, kantonalnom i općinskim sudovima, u kantonalnim i općinskim organima vlasti i upravi. takva zastupljenost će odražavati popis stanovništva iz 1991. godine do potpune provedbe Aneksa 7. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.“
24
 Kada je u pitanju formiranje klubova naroda u Skupštini Kantona i zaštita vitalnog nacionalnog interesa, navedeno je detaljno opisano u odgovoru na pitanje broj 13;
 Članom 40. Ustava Tuzlanskog kantona propisuje da se organizacija Vlade kantona uređuje kantonalnim zakonom u skladu sa Ustavom kantona, tako da Vlada odražava nacionalni sastav stanovništva kao cjeline, s tim da u svakom slučaju osigurava zastupljenost konstitutivnih naroda.
2. Zakon o Vladi Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlanskog kantona“ broj: 17/00, 1/05, 11/06, 13/11 i 15/17) u članu 9. kaže da sastav Vlade odražava proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda i pripadnika ostalih, a kao ustavni princip takva proporcionalna zastupljenost bazirat će se na popisu stanovništva iz 1991. godine, dok se Aneks 7. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i potpunosti ne provede.
Kada je u pitanju povezivanje principa „konstitutivnosti naroda“ sa principom jednakosti svih građana bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost kako je utvrđeno u acquis-u EU, u Ustavu Tuzlanskog kantona u članu 7. propisuje da „U ostvarivanju svojih nadležnosti Kantona osigurava i provodi sve mjere zaštite ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom Bosne i Hercegovine i njegovim aneksima, Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i njegovim aneksom i ovim Ustavom vodeći računa o jednakopravnosti svih naroda i građana u Kantonu, općinama i gradovima.
Zakonske osnove za načelo “konstitutivnosti naroda“ u Zeničko-dobojskog kantona i povezivanje s načelom jednakosti svih građana bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost kako je to utvrđeno u acquis-u EU. su sadržane u:

1. Ustav Zeničko-dobojskog kantona sarži dredbe koje propisuju obaveznu nacionalnu/etničku zastupljenost sastava organa vlasti u svim organima i ustanovama i javnim poduzećima na području Zeničko-dobojskom kantonu Federaciji.
Amandman IX (Članak5.) Ustava Zeničko-dobojskog kantona propisuje:
"Konstitutivni narodi i grupa Ostali biće proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama Kantona.
Proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu stanovništva iz 1991.godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede ( u daljem tekstu: proporcionalna zastupljenost). Javne institucije u smislu ovog člana su ministarstva u Vladi Kantona, općinski organ vlasti, Kantonalni sud, općinski sudovi i Tužilaštvo."
Odredbom člana 3. Ustava Zeničko-dobojskog kantona („Službene novine Federacije BiH“ broj 7/96) i („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“ broj 1/96, 10/00, 8/04,10/04), (u daljem tekstu: Ustav Kantona) je utvrđeno da Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi, zajedno sa ostalim građanima Kantona, ostvaruju svoja suverena prava u Kantonu, Federaciji BiH, Bosni i Hercegovini, u skladu sa kantonalnim Ustavom, Ustavom Federacije BiH i Ustavom Bosne i Hercegovine)
Članom 5. Ustava Kantona je definisano da će konstitutivni narodi i grupa Ostali biti proporcionalno zastupljeni u javnim instutucijama Kantona, te da će se proporcionalna zastupljenost bazirati na popisu stanovništva iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti25ne provede. Javne institucije u smislu ovog člana su ministarstva u Vladi Kantona, općinski organ vlasti, Kantonalni sud, općinski sudovi i Tužilaštvo.

Nadalje, članom 26. Ustava Kantona je propisano da nacionalna struktura poslanika u Skupštini odražava nacionalnu strukturu stanovništva Kantona.

Amandman XIX na Ustav Kantona (član 32b.) je propisao obavezu formiranja klubova poslanika konstitutivnih naroda u Skupštini Kantona, uz uslov da postoji najmanje jedan poslanik konstitutivnog naroda u Skupštini. Svaki klub poslanika predlaže jednog kandidata iz reda svojih članova za izbor predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg koje potvrđuje Skupština Kantona. Ako jedan od konstitutivnih naroda nije zastupljen u Skupštini, mjesto zamjenika predsjedavajućeg iz tog naroda ostaje upražnjeno. Tri kandidata koje potvrdi Skupština odlučuju između sebe ko će biti predsjedavajući Skupštine.

Amandmanom XXIII na Ustav Kantona (član 38a. i 38b.) definiše se mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Vitalnim nacionalnim interesom konstitutivnih naroda koji se štite u Kantonu smatraju se: ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu proporcionalno zastupljeni u Skupštini, izvršnim i pravosudnim organima vlasti, identitet jednog konstitutivnog naroda, ustavni amandmani, organizacija organa javne vlasti, jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka, obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturnog nasljeđa, teritorijalna organizacija, sistem javnog informisanja i druga pitanja, ukoliko tako smatra dvotrećinska većina jednog od klubova poslanika konstitutivnih naroda u Skupštini Kantona. Ako predsjedavajući Skupštine Kantona ili jedan od zamjenika predsjedavajućeg Skupštine tvrde da neki zakon, drugi propis ili akt spada u listu utvrđenih vitalnih interesa, za prihvatanje tog zakona, propisa ili akta je potrebna većina glasova unutar svakog od klubova poslanika konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini Kantona. Predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg Skupštine Kantona dužni su u roku od 7 dana odlučiti da li neki od zakona, propisa ili akata spada u listu vitalnih interesa. Ako predsjedavajući Skupštine Kantona ili jednog od zamjenika predsjedavajućeg utvrdi da zakon, propis ili akt spada u listu vitalnih interesa, dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba poslanika jednog od konstitutivnih naroda Skupštine Kantona može proglasiti da je riječ o pitanju sa liste vitalnih nacionalnih interesa.

U slučaju da dvotrećinska većina jednog od klubova poslanika konstitutivnih naroda u Skupštini kantona odluči da se neki zakon, propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes, za usvajanje takvog zakona, propisa ili akta potrebna je većina glasova unutar svakog kluba poslanika konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini Kantona. Ako se ta većina ne može postići, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu BiH, koji donosi konačnu odluku o tome da li se dati zakon, propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes konstititivnog naroda. U slučaju da Ustavni sud odluči da se ne radi o vitalnom interesu, zakon, propis ili akt se smatra usvojenim. Odredbom člana 49. Ustava je također definisano da se organizacija Vlade uređuje u skladu sa kantonalnim Ustavom i Zakonom, tako da Vlada odražava nacionalni sastav stanovništva kao cjeline teritorije Kantona, s tim da u svakom slučaju osigurava zastupljenost konstitutivnih naroda. 26

2. Zakon o Vladi Zeničko-dobojskog kantona (Službene novine Zeničko-dobojskog kantona", broj:7/10 pročišćen tekst) propisuje sastav Vlade Kantona na načelu proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda i grupe Ostalih.
Odredbom člana 6. Zakona o Vladi Zeničko-dobojskog kantona – Prečišćen tekst („Službene novine Zeničko-dobojskoga kantona“ broj 7/10) je regulisano da Vladu čine Premijer Kantona i 10 ministara, te da sastav iste odražava nacionalnu strukturu stanovništva prema popisu stanovništva iz 1991. godine. Vlada Kantona se sastoji od sedam članova iz reda bošnjačkog naroda, dva člana iz reda hrvatskog naroda i dva člana iz reda srpskog naroda. Nadalje, članom 12. stav (3) Zakona o Vladi je definisano da Vlada ne može odlučivati ako sjednici prisustvuju članovi Vlade iz samo jednog konstitutivnog naroda.

Povezivanja načela „konstitutivnosti naroda“ u ZDK, s načelom jednakosti svih građana bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost kako je to utvrđeno u acquis-u EU je povezano tako što je u Član 10. Ustava Zeničko-dobojskog kantona i Amandmanu XI propisano da:
Član 10.
„U ostvarivanju svojih nadležnosti Kanton:
a) poduzima sve potrebne mjere zaštite ljudskih prava i sloboda utvrđenih u članovima II. A. 1. do 7. i predviđenih u instrumentima u Aneksu Ustava Federacije i djeluje u skladu sa Ustavom Federacije i ovim Ustavom;
b) ostvaruje svoje nadležnosti vodeći računa o nacionalnoj strukturi stanovništva u svakoj općini.
Amandman XI
U članu 10. stav 1. dodaje se tačka c) koja glasi:
"c) osigurava da konstitutivni narodi i pripadnici grupe Ostali budu proporcionalno zastupljeni u ministarstvima Kantona."

Zakonske osnove za načelo “konstitutivnosti naroda“ u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde i povezivanje s načelom jednakosti svih građana bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost kako je to utvrđeno u acquis-u EU. su sadržane u:
1. Amandman XIX na Ustav Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (član 1.) propisuje da Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi, zajedno sa Ostalima, kao i građani Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, odlučni da osiguraju punu nacionalnu ravnopravnost, demokratske odnose i najviše standarde ljudskih prava i sloboda, donose Ustav Bosansko-podrinjskog kantona Goražde.
2. Amandmanom XX na Ustav Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (član 3.) se propisuje da sastav svih organa Bosansko-podrinjskog kantona Goražde i općina u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde osigurava zastupljenost svih konstitutivnih naroda zajedno sa Ostalima u skladu sa popisom stanovništva iz 1991. Godine do potpune provedbe Anexa 7. Dejtonskog sporazuma.
3. Amandman XXI na Ustav Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (član 4.) definiše da Bošnjaci, Srbi i Hrvati, zajedno sa Ostalima i građanima Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, ostvaruju suverena prava u državi Bosni i Hercegovini, Federaciji Bosne i27Hercegovine i Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i njegovim Anexima, Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i njegovim Anexom i Ustavom Bosansko-podrinjskog kantona Goražde.

4. Amandman XXV na Ustav Kantona (član 24.) je propisao obavezu formiranja klubova poslanika konstitutivnih naroda u Skupštini Kantona, uz uslov da postoji najmanje jedan poslanik konstitutivnog naroda u Skupštini. Svaki klub poslanika predlaže jednog kandidata iz reda svojih članova za izbor predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg koje potvrđuje Skupština Kantona. Ako jedan od konstitutivnih naroda nije zastupljen u Skupštini, mjesto zamjenika predsjedavajućeg iz tog naroda ostaje upražnjeno.

5. Amandmanom XXVIII na Ustav Kantona (član 28a. i 28b.) definiše se mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Vitalnim nacionalnim interesom konstitutivnih naroda koji se štite u Kantonu smatraju se: ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu proporcionalno zastupljeni u Skupštini, izvršnim i pravosudnim organima vlasti, identitet jednog konstitutivnog naroda, ustavni amandmani, organizacija organa javne vlasti, jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka, obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturnog nasljeđa, teritorijalna organizacija, sistem javnog informisanja i druga pitanja, ukoliko tako smatra dvotrećinska većina jednog od klubova poslanika konstitutivnih naroda u Skupštini Kantona. Ako predsjedavajući Skupštine Kantona ili jedan od zamjenika predsjedavajućeg Skupštine tvrde da neki zakon, drugi propis ili akt spada u listu utvrđenih vitalnih interesa, za prihvatanje tog zakona, propisa ili akta je potrebna većina glasova unutar svakog od klubova poslanika konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini Kantona. Predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg Skupštine Kantona dužni su u roku od 7 dana odlučiti da li neki od zakona, propisa ili akata spada u listu vitalnih interesa. Ako predsjedavajući Skupštine Kantona ili jednog od zamjenika predsjedavajućeg utvrdi da zakon, propis ili akt spada u listu vitalnih interesa, dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba poslanika jednog od konstitutivnih naroda Skupštine Kantona može proglasiti da je riječ o pitanju sa liste vitalnih nacionalnih interesa. U slučaju da dvotrećinska većina jednog od klubova poslanika konstitutivnih naroda u Skupštini kantona odluči da se neki zakon, propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes, za usvajanje takvog zakona, propisa ili akta potrebna je većina glasova unutar svakog kluba poslanika konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini Kantona. Ako se ta većina ne može postići, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu BiH, koji donosi konačnu odluku o tome da li se dati zakon, propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes konstititivnog naroda. U slučaju da Ustavni sud odluči da se ne radi o vitalnom interesu, zakon, propis ili akt se smatra usvojenim/usvaja se prostom većinom glasova.
6. Amandman XXX na Ustav Kantona (član 33.) propisuje da će konstitutivni narodi i pripadnici Ostalih biti proporcionalno zastupljeni u Vladi Bosansko-podrinjskog kantona Goražde u skladu sa popisom stanovništva iz 1991. Godine do potpune provedbe Anexa 7. Dejtonskog sporazuma.

7. Amandmanom XXXIII na Ustav Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (član 35.) propisuje da će se osigurati da nacionalna struktura policije odražava nacionalnu strukturu Kantona i općina u sastavu Kantona u skladu sa popisom stanovništva iz 1991. Godine do potpune provedbe Anexa 7. Dejtonskog sporazuma.
8. Član 11. Zakona o Vladi Bosansko-podrinjskog kantona Goražde („Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde“, broj: 8/15) se propisuje da će konstitutivni narodi i pripadnici Ostalih biti proporcionalno zastupljeni u Vladi u skladu sa popisom stanovništva iz 1991. Godine do potpune provedbe Anexa 7. Dejtonskog sporazuma.
U Ustavu Srednjobosanskog kantona u članu 1. definisano je da su : "Hrvati, Srbi i Bošnjaci, kao konstitutivni narodi, skupa sa ostalima i građani Srednjobosanskog kantona ostvaruju svoja28prava u Kantonu, Federaciji BiH i Bosni i Hercegovini u skladu sa ovim ustavom, Ustavom FBiH i Ustavom BiH".

U Članu 32. piše: Skupština Kantona bira predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg, koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda, između poslanika u Skupštini".
U Članu 32. piše: "Klub zastupnika konstitutivnog naroda osniva se u Skupštini Kantona uz uvjet da u Skupštini Kantona postoji najmanje jedan zastupnik tog konstitutivnog naroda.
Svaki klub zastupnika konstitutivnih naroda predlaže jednog kandidata iz reda svojih članova za izbor na dužnost predsjedatelja Skupštine Kantona ili zamjenika predsjedatelja Skupštine Kantona, koje potvrđuje Skupština Kantona.
Skupština Kantona potvrđuje kandidate iz prethodnoga stava većinom glasova, u skladu sa Poslovnikom Skupštine SBK.
Ako jedan konstitutivni narod nije zastupljen u Skupštini Kantona, jedno od mjesta za dužnost zamjenika predsjedatelja Skupštine Kantona ostat će slobodno.
Kandidati iz stava 3. ovoga člana koje potvrdi Skupština Kantona odlučuju između sebe tko će od njih biti predsjedatelj Skupštine Kantona."
U članu 38. piše: "Listu vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda u Skupštini Kantona čine:
 ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim tijelima vlasti;
 identitet jednog konstitutivnog naroda;
 ustavni amandmani;
 ustrojstvo tijela javne vlasti;
 jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka;
 obrazovanje, vjera, jezik, njegovanje kulture i tradicije te kulturno naslijeđe;
 teritorijalno ustrojstvo;
 sistem javnog informisanja;
 i druga pitanja ako tako smatra dvotrećinska većina jednog od klubova zastupnika konstitutivnih naroda u Skupštini Kantona.
Ako predsjedatelj Skupštine Kantona i zamjenik predsjedatelja Skupštine Kantona odnosno zamjenici predsjedatelja Skupštine Kantona tvrde da prijedlog zakona, drugog propisa ili akta spada u listu vitalnih nacionalnih interesa utvrđenu u stavu 1. ovoga člana, za prihvaćanje toga zakona, drugog propisa ili akta potrebna je obična većina glasova unutar svakog od klubova konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini Kantona.
Predsjedatelj Skupštine Kantona i zamjenici predsjedatelja Skupštine Kantona dužni su odlučiti u roku od sedam dana od dana prijema spada li neki zakon, drugi propis ili akt u listu iz stava 1. ovoga člana.
Ako predsjedatelj Skupštine Kantona ili jedan od zamjenika predsjedatelja Skupštine Kantona tvrdi da prijedlog zakona, drugog propisa ili akta spada u listu vitalnih nacionalnih interesa,29 dvotrećinska većina glasova odgovarajućeg kluba jednog od konstitutivnih naroda Skupštine Kantona može proglasiti da je riječ o pitanju s liste vitalnih nacionalnih interesa."
U članu 39. stoji: "U slučaju da dvotrećinska većina glasova jednog od klubova konstitutivnih naroda u Skupštini Kantona odluči da se neki zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes, za prihvaćanje toga zakona, drugog propisa ili akta potrebna je obična većina glasova unutar svakog od klubova konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini Kantona.
Ako se ne može postići većina iz prethodnoga stava, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine koji donosi konačnu odluku o tome odnosi li se zakon, drugi propis ili akt na vitalni nacionalni interes konstitutivnog naroda.
Ako Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odluči da se radi o vitalnom nacionalnom interesu konstitutivnog naroda, zakon, drugi propis ili akt smatra se neprihvaćenim i vraća predlagatelju koji treba pokrenuti novu proceduru.
U slučaju iz prethodnoga stava, predlagatelj ne može podnijeti isti tekst zakona, drugog propisa ili akta.
Ako Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odluči da se ne radi o vitalnom nacionalnom interesu, zakon, drugi propis ili akt smatra se prihvaćenim ili se prihvaća običnom većinom glasova."

Sukladno Ustavu Hercegovačko-neretvanske županije-kantona (članak 1.) Hrvati i Bošnjaci, kao konstitutivni narodi, zajedno s ostalima, ostvarujući svoja suverena prava uspostavljaju Hercegovačko-neretvansku županiju-kanton. Prema članku 3. uspostavljaju se tijela županijske vlasti i osigurava zaštita prava i sloboda utvrđenih Ustavom Federacije i ovim Ustavom, a člankom 4. definirano je da sastav svih tijela vlasti u Županiji gradovima i u općinama mora održavati nacionalnu strukturu pučanstva Županije, odnosno općine, ukoliko Ustavom Federacije nije drukčije utvrđeno.
Povezivanja načela „konstitutivnosti naroda“, s načelom jednakosti svih građana bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost kako je to utvrđeno uacquis-u EU ostvaruje se sukladno članku 9. Ustava u kojem je navedeno da u ostvarivanju ovlasti iz svog djelokruga Županija :
a) poduzima sve potrebite mjere zaštite ljudskih i nacionalnih prava i sloboda utvrđenih Ustavom Federacije i predviđenim instrumentima Ustava Federacije i djeluje u skladu s Ustavom Federacije i ovim Ustavom;
b) izvršava svoje ovlasti vodeći računa o nacionalnoj strukturi pučanstva u svakoj općini.

Sukladno Ustavu Županije Zapadnohercegovačke, konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bit će razmjerno zastupljeni u Županijskom i općinskim sudovima. Takva zastupljenost odražavat će popis pučanstva iz 1991. do potpune provedbe Aneksa 7. sukladno članku IX.11.a. Ustava Federacije. Konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bit će razmjerno zastupljeni u općinskim tijelima vlasti. Takva zastupljenost odražavat će popis pučanstva iz 1991. do potpune provedbe Aneksa 7. sukladno članku IX.11.a. Ustava Federacije. U ostvarivanju svojih ovlasti Županija: a) poduzima sve potrebite mjere zaštite ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom Federacije i predviđenih u instrumentima Aneksa Ustava Federacije i djeluje sukladno Ustavu Federacije i30 ovom Ustavu, b) provodi svoje ovlasti, vodeći računa o nacionalnoj strukturi pučanstva u svakoj općini. Hrvati, Bošnjaci i Srbi, kao konstitutivni narodi u Federaciji zajedno s nacionalnim manjinama i građani Županije ostvaruju svoja suverena prava sukladno Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine i ovom Ustavu.

Ustav Kantona Sarajevo je, u poglavlju IV-Struktura vlasti a) Zakonodavna vlast, regulisao pitanje konstitutivnosti naroda, na način da je pored konstitutivnih naroda, omogućio jednako pravo pripadnicima Ostalih, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost, čime je ispoštovan princip jednakosti svih građana.

Kada je u pitanju Kanton 10, na ovo pitanje je već odgovoreno u okviru kantonalnih ustava koji su dostavljeni u okviru odgovora na pitanje broj 4 prethodno dostavljenog Upitnika EK.


...

_________________
Luka Mišetić, odvjetnik: Moramo biti precizni. ICTY nije "presudio da je HZHB UZP."


Zadnja izmjena: novem; sub tra 13, 2019 10:49 am; ukupno mijenjano 1 put/a.

Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odgovori na Upitnik EU-a
PostPostano: sub tra 13, 2019 10:43 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sub srp 08, 2017 11:10 am
Postovi: 6312
Šta piše?
Ukratko.

_________________
https://www.youtube.com/watch?v=IChjIGFUyUQ


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odgovori na Upitnik EU-a
PostPostano: sub tra 13, 2019 10:47 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 4:06 pm
Postovi: 11281
Citat:
9. Navedite sve institucije i agencije u Bosni i Hercegovini kod kojih su odredbe u pogledu nacionalne pripadnosti sadržane u propisima o njihovom osnivanju i/ili u njihovom poslovniku, pored Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine?


Citat:
Izborni zakon Bosne i Hercegovine u članu 2.5 stav (1) propisuje da se Centralna izborna komisija BiH sastoji od sedam članova: dva iz reda Hrvata, dva iz reda Bošnjaka, dva iz reda Srba i jedan iz reda ostalih.
Pored odredbi o nacionalnoj zastupljenosti u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, Vijeću ministara Bosne i Hercegovine i Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, odredbe u pogledu nacionalne pripadnosti sadržane su i u drugim propisima Bosne i Hercegovine koji se navode u nastavku odgovora.
1) Člankom 7. Zakona o upravi („Službeni glasnik BiH“, broj 32/02, 102/09 i 72/17) je propisano da se u organima uprave osigurava odgovarajuća nacionalna zastupljenost državnih službenika i uposlenika u skladu s nacionalnom strukturom stanovništva, a prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini.

Ovim zakonom uređuje se organizacija uprave institucija Bosne i Hercegovine u pogledu položaja, uloge, ustrojstva, ovlaštenja i obveza organa uprave i druga pitanja od značaja za organizaciju i rad tih organa u vršenju poslova uprave.
To znači da se u svim organima uprave mora osigurati odgovarajuća nacionalna zastupljenost državnih službenika i uposlenika u skladu s nacionalnom strukturom stanovništva, a prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini.

2) Člankom 3. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09, 103/09, 87/12, 6/13 i 19/16) je propisano da sastav državnih službenika i uposlenika u organima uprave iz članka 2. ovog zakona odražava nacionalnu strukturu stanovništva prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini, sukladno čl. V.4.b) i IX.3. Ustava Bosne i Hercegovine, odredbama Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Zakona o upravi i Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine.
31
Ovim zakonom osnivaju se ministarstva i utvrđuju upravne organizacije, kao i druge institucije Bosne i Hercegovine koje obavljaju poslove uprave iz nadležnosti BiH, određuje njihov djelokrug rada, način rukovođenja, kao i druga pitanja od značaja za njihovo organiziranje i djelovanje.

To znači da u svim ministarstvima, upravnim organizacijama i drugim institucijama Bosne i Hercegovine koji obavljaju poslove uprave iz nadležnosti Bosne i Hercegovine, a osnovane su ili su pobrojane ovim zakonom, sastav državnih službenika i uposlenika odražava nacionalnu strukturu stanovništva prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini, sukladno čl. V.4.b) i IX.3. Ustava Bosne i Hercegovine, odredbama Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Zakona o upravi i Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine.

Ovim zakonom je osnovano devet ministarstava Bosne i Hercegovine i pobrojane samostalne upravne organizacije. Ministarstva Bosne i Hercegovine su: 1. Ministarstvo vanjskih poslova, 2. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, 3. Ministarstvo komunikacija i prometa, 4. Ministarstvo financija i trezora, 5. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, 6. Ministarstvo pravde, 7. Ministarstvo sigurnosti, 8. Ministarstvo civilnih poslova i 9. Ministarstvo obrane.

Samostalne upravne organizacije Bosne i Hercegovine su: 1. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, 2. Institut za akreditiranje Bosne i Hercegovine, 3. Institut za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine, 4. Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, 5. Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine, 6. Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine, 7. Agencija za unaprjeđenje inozemnih investicija u Bosni i Hercegovini, 8. Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, 9. Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine, 10. Agencija za javne nabave Bosne i Hercegovine, 11. Agencija za osiguranje u Bosni i Hercegovini, 12. Agencija za poštanski promet Bosne i Hercegovine, 13. Agencija za zaštitu osobnih podataka u Bosni i Hercegovini, 14. Agencija za nadzor nad tržištem Bosne i Hercegovine, 15. Agencija za antidoping kontrolu Bosne i Hercegovine, 16. Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete Bosne i Hercegovine, 17. Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, 18. Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Bosne i Hercegovine, 19. Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, 20. Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, 21. Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, 22. Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja, 23. Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini, 24. Državna regulativna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, 25. Ured za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine i 26. Fond za povratak Bosne i Hercegovine.Iako nije pobrojana ovim zakonom samostalna upravna organizacija je i Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije.

Posebnim zakonom mogu se osnivati i druge samostalne upravne organizacije iz nadležnosti Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Prava i dužnosti, kao i druga pitanja od značaja za rad samostalnih upravnih organizacija uređuju se Zakonom o upravi i posebnim zakonima i propisima kojima su osnovane.

Ovim zakonom pobrojane su i upravne organizacije u sastavu ministarstava. U sastavu Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose su: Ured za veterinarstvo Bosne i Herecgovine, Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja i Ured za usklađivanje i koordinaciju sustava plaćanja.U sastavu Ministarstva komunikacija i transporta su: Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine i Regulatorni odbor željeznica Bosne i Hercegovine, čija su prava i dužnosti utvrđeni posebnim zakonom.
32
U sastavu Ministarstva financija i trezora je Središnja jedinica za usklađivanje.

U sastavu Ministarstva sigurnosti su: Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine, Granična policija Bosne i Hercegovine, Državna agencija za istrage i zaštitu, Agencija za forenzična ispitivanja i vještačenja, Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova, Agencija za policijsku podršku i Služba za poslove sa strancima, čija se prava, dužnosti i operativna samostalnost uređuju posebnim zakonima.
U sastavu Ministarstva civilnih poslova su: Agencija za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine i Povjerenstvo za deminiranje u BiH, kao samostalne službe čija su prava i dužnosti utvrđena posebnim propisima.

Iako nije pobrojan u ovom zakonu u sastavu Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine je Zavod za izvršenje pritvora i kazne zatvora Bosne i Hercegovine, koji uskoro treba započeti sa radom.,

Iako nisu pobrojane u ovom zakonu u sastavu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice su: Agencija za ravnopravnost spolova i Ured agenta za zastupanje Bosne i Hercegovine pred Europskim sudom za ljudska prava.
Stalna tijela Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, osnovana ovim zakonom su: 1. Generalno tajništvo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, 2. Ured za zakonodavstvo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, 3. Direkcija za europske integracije i 4. Direkcija za ekonomsko planiranje.

Pri Kabinetu predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine osnovan je Ured koordinatora za reformu javne uprave.
Osnovana je i Služba za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine.
3) Člankom 2. st. 2. i 3. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09 i 8/10) je propisano da struktura državnih službenika u državnoj službi okvirno odražava nacionalnu strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu stanovništva, a nacionalna pripadnost državnog službenika temelji se na dobrovoljnom izjašnjavanju u skladu s ovim zakonom.
4) U članku 8. Stavak 9. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 26/04, 7/05, 48/05 i 60/10) je propisano da struktura uposlenika kod poslodavca okvirno odražava nacionalnu strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu stanovništva.
5) U članku 43. Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 25/04, 93/05) i 15/08) – dalje. VSTV BiH propisani su kriteriji kojima se VSTV BiH rukovodi prilikom imenovanja sudaca i tužitelja. Pored propisanih kriterija, VSTV BiH je u obvezi da primjenjuje odgovarajuće ustavne odredbe kojima se uređuju jednaka prava i zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih.
Kao ustavno načelo, proporcionalna zastupljenost je temeljena na popisu stanovništva iz 1991. godine.
33
6) Člankom 28. stavak (4) Zakona o reviziji institucija Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 12/06) je propisano da će struktura zaposlenih u Uredu za reviziju okvirno odražavati nacionalnu strukturu stanovništva BiH prema posljednjem popisu.

Federacija Bosne i Hercegovine:

1. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (Predstavnički dom i Dom naroda)

Pravni osnov: Ustav Federacije Bosne i Hercegovine precizira u članu 1. da će u Predstavničkom domu “najmanje četiri člana jednog konstitutivnog naroda će biti zastupljeno u Zastupničkom domu Federacije Bosne i Hercegovine.” Članom 6. je definirano da će „sastav Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine biti paritetan tako da svaki konstitutivni narod ima isti broj delegata. Dom naroda sastoji se od pedeset osam delegata, i to po sedamnaest delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam delegata iz reda ostalih. Ostali imaju pravo da ravnopravno učestvuju u postupku većinskog glasanja.“

2. Predsjednik i potpredsjednici Federacije Bosne i Hercegovine
Pravni osnov: Ustav Federacije Bosne i Hercegovine u članu 1. precizira: „Predsjednik Federacije predstavlja i zastupa Federaciju i šef je federalne izvršne vlasti. Predsjednik Federacije ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda. Oni se biraju u skladu sa ovim ustavom.“

3. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Pravni osnov: U Ustavu Federacije Bosne I Hercegovine (Službene novine Federacije BiH, br. 1/94) stoji predviđeno članom 4. da će: „minimalna zastupljenost u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine u prijelaznom periodu do potpune provedbe Aneksa 7.
1. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (premijer/predsjednik Vlade i šesnaest ministara) sastoji se od osam ministara iz reda bošnjačkog, pet ministara iz reda hrvatskog i tri ministra iz reda srpskog naroda. Jednog ministra iz reda ostalih može imenovati premijer/predsjednik Vlade iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda. Vlada ima i premijera/predsjednika Vlade koji ima dva zamjenika, iz različitih konstitutivnih naroda, koji se biraju iz reda ministara;
2. Nakon potpune provedbe Aneksa 7., najmanje 15% članova Vlade mora biti iz jednog konstitutivnog naroda. Najmanje 35% članova Vlade mora biti iz dva konstitutivna naroda. Jedan član Vlade mora biti iz reda ostalih.“

4. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine
Pravni osnov: Ustav Federacije Bosne i Hercegovine u članu 9. navodi: “Ustavni sud sastoji se od devet sudija, od kojih su najmanje po dva iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda Ostalih.”

5. Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine
Pravni osnov: U članu 24. Zakona o reviziji institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiH, broj 22/06) stoji:Imenovanje Generalnog revizora i34 Zamjenika generalnog revizora: “Zamjenik generalnog revizora se imenuje iz reda konstitutivnog naroda iz kojeg nije imenovan Generalni revizor.”

6. Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje
Pravni osnov: Statut Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje (Službene novine FBiH, broj: 38/03) u članu 10. precizira da: „Ravnatelj Federalnog zavoda i zamjenik ravnatelja Federalnog zavoda ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.“

7. J.U. Federalna novinska agencija
Pravni osnov: Član 14. Uredbe o osnivanju Federalne novinske agencija (Službene novine FBiH br. 48/00) precizira da: ‘’Direktor i zamjenik direktora ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.’’

8. Radio – televizija Federacije BiH
Pravni osnov: Zakon o Radio-televiziji FederacijeBosne i Hercegovine (Službene novine FBiH, broj 40/02, 12/04) u članu 32. Propisivajući sastav Upravnog odbora od 9 članova kaže pored ostalog u alineji (3) da: ‘’Četiri člana Upravnog odbora imenuje Parlament Federacije, iz redas vakog od konstitutivnih naroda i iz reda ostalih, tri člana imenuje postojeći Upravni odbor, a dva člana se imenuju na način koji Upravni odbor predvidi za njihov izbor.’’

9. Finansijsko-informatička agencija
Pravni osnov: Zakon o finansijsko-informatičkoj agenciji (Službene novine FBiH br. 80/11) u članu 11. precizira da: ‘’Ravnatelj i zamjenik ravnatelja Agencije ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda.’’

10. Agencija za reviziju privatizacije u Federaciji I Bosne i Hercegovine
Pravni osnov: Član 11. Uredbe o osnovama organizacije i načinu poslovanja Agencije za reviziju privatizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiH, br. 16/14; 58/14; 75/14 i 20/15) predviđa da će struktura zaposlenih u Agenciji odražavat će okvirno nacionalnu strukturu stanovništva Federacije Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu.

11. Javno preduzeće “Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine”, d.o.o.

Pravni osnov: U članu 26. Zakona o željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine FBiH, br. 41/01) stoji sljedeće: „Poslovodni organ javnog željezničkog operatora i njegov zamjenik ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda. Upravni odbor javnog željezničkog operatora imenuje Osnivač iz reda svojih predstavnika, predstavnika korisnika i predstavnika zaposlenih, vodeći računa o odgovarajućoj nacionalnoj zastupljenosti.“

12. Komisija za koncesije Federacije Bosne i Hercegovine

Pravni osnov: Zakon o koncesijama (Službene novine Federacije BiH, broj 40/02, 61/06, ) u članu 9. precizira: “Komisija za koncesije sastoji se od sedam članova državljana Bosne i35 Hercegovine i Federacije, uključujući predsjednika i zamjenika predsjednika. Predsjednik i zamjenik predsjednika Komisije ne mogu biti pripadnici istog konstitutivnog naroda.”

13. Regulatorna komisija za električnu energiju FBiH
Pravni osnov: Zakon o električnoj energiji („Službene novine Federacije BiH“ broj:66/13), u Članu 24. (8) (Imenovanje članova Regulatorne komisije) kaže da se: ''pri imenovanju članova Regulatorne komisije mora se osigurati ravnopravna zastupljenost konstitutivnih naroda u Federaciji.''

14. Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine
Pravni osnov: U članu 19. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju (Službene novine Federacije BiH, br.7/02) stoji: "Direktor Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja ima zamjenika. Direktor i zamjenik direktora Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja ne mogu biti imenovani iz istog konstitutivnog naroda u Federaciji."

15. Agencija za privatizaciju FBiH
Pravni osnov: Zakon o Agenciji za privatizaciju (Službene novine FBiH, br. 18/96) precizira:
Član 15. „Agencijom Federacije rukovodi direktor. Direktor ima zamjenika, koji ne može biti iz istog naroda kao i direktor. Direktora i zamjenika direktora imenuje Vlada Federacije.“

16. Agencija za vodno područije Jadranskog mora,

17. Agencija za vodno područije rijeke Save
Pravni osnov: Zakon o vodama (Službene novine FBiH, broj: 70/06) precizira:
u Članu 159. da “Agencijom za vode upravlja upravni odbor. Predsjednik upravnoga odbora ne može biti iz istoga konstitutivnog naroda kao i ravnatelj Agencije za vode.”

18. Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova i Federalna uprava policije
Pravni osnov: Zakonom o unutrašnjim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine ( Službene novine Federacije BiH», broj 81/14) Član 11. kaže da: ''Struktura uposlenika Federalnog ministarstva i Uprave policije odražava nacionalnu strukturu stanovništva prema posljednjem važećem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini.'' Također, Član 41. (3) (Rukovođenje Upravom policije) kaže da ''direktor policije i ministar ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda, s tim što jedan od njih može biti imenovan iz reda ostalih. U članu 44 (2) kaže se da ''pri imenovanju direktora policije i zamjenika direktora policije vodi se računa o nacionalnoj pripadnosti.''

19. Kaznenopopravni zavodi u FBiH

Pravni osnov: Zakon o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 44/98,42/99,12/09 i 42/11) u Članu 123. kaže da: ''direktor i zamjenik direktora kaznenopopravnog zavoda ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.''
36
20. Federalno pravobranilaštvo
Pravni osnov: Odlukom o broju zamjenika federalnog pravobranioca („Službene novine Federacije BiH“, br.18/96, 51/07 i 14/12) propisano je da federalni pravobranilac ima deset zamjenika pravobranilaca. Federalni pravobranilac i njegovi zamjenici imenuju se iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, kao i iz reda ostalih i to najmanje po dva iz reda konstitutivnih naroda i najmanje jedan iz reda ostalih.
Također, drugim posebnim zakonima spomenute su odredbe o nacionalnoj zastupljenosti i to:
-Zakonom o državnoj službi Federacije BiH Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”,br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06, 4/12, 99/15 i 9/17) u članu 2. (Proporcionalna zastupljenost) kaže:
1. U organima državne službe Federacije, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi zajedno sa ostalima i građani Bosne i Hercegovine biće proporcionalno zastupljeni;
2. Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost baziraće se na popisu stanovništva iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede.


...

_________________
Luka Mišetić, odvjetnik: Moramo biti precizni. ICTY nije "presudio da je HZHB UZP."


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odgovori na Upitnik EU-a
PostPostano: sub tra 13, 2019 10:48 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 4:06 pm
Postovi: 11281
Citat:
У Републици Српској:

Конститутивност народа
Правни основ: Устав Републике Српске у члану 1. прописује да „Срби, Бошњаци и Хрвати, као конститутивни народи, Остали и грађани, равноправно и без дискриминације учествују у вршењу власти у Републици Српској.“
Народна скупштина Републике Српске
Правни основ: Устав Републике Српске у члану 71. прописује да „најмање четири члана једног конститутивног народа ће бити заступљено у Народној скупштини. Састав Вијећа народа ће бити паритетан, тако да сваки конститутивни народ има исти број заступника. Вијеће народа има по осам чланова из сваког конститутивног народа и четири члана из реда Осталих.“
Предсједник Републике Српске
Правни основ: Устав Републике Српске у члану 80. прописује да „Предсједник има два потпредсједника из различитих конститутивних народа.“
Влада Републике Српске
Правни основ: Устав Републике Српске у члану 92. прописује да „Предсједник и потпредсједници Владе не могу бити из реда истог конститутивног народа. Након потпуног спровођења Анекса 7. најмање 15% чланова Владе мора бити из реда једног конститутивног народа. Најмање 35% чланова Владе мора бити из два конститутивна народа. Један члан Владе мора бити из реда Осталих. У прелазном периоду до потпуног спровођења Анекса 7., Влада Републике Српске (предсједник Владе и 16 министара) састоји се од осам министара из реда српског, пет из реда бошњачког и три из реда хрватског народа. Једног министра из реда Осталих може именовати предсједник Владе
37
из квоте најбројнијег конститутивног народа. Влада има предсједника Владе, који има два замјеника из различитих конститутивних народа, који се бирају из реда министара.“
Министарства и републички органи управе
Правни основ: Устав Републике Српске у члану 97. прописује да „конститутивни народи и група Осталих ће бити пропорционално заступљени у јавним институцијама у Републици Српској. Као уставни принцип, таква пропорционална заступљеност ће се базирати на попису из 1991. године, док се Анекс 7. у потпуности не спроведе, у складу са Законом о државној служби Босне и Херцеговине. Овај општи принцип ће се прецизирати ентитетским законима. Ти закони ће утврдити конкретне рокове и регулисаће горе поменути принцип у складу са регионалном етничком структуром ентитета.“
Уставни суд Републике Српске
Правни основ: Устав Републике Српске у члану 116. прописује да „ Уставни суд Републике Српске има девет чланова. Вијеће за заштиту виталног интереса Уставног суда Републике Српске оснива се како би одлучивало о питањима виталног интереса. Вијеће за заштиту виталног интереса састоји се од седам чланова, два из сваког конститутивног народа и један члан из реда Осталих.“
У Републици Српској је чланом 4. Закона о државним службеницима („Службени гласник Републике Српске“ бр. 118/08, 117/11, 37/12 и 57/16) између осталог прописано да структура државних службеника у републичким органима управе треба оквирно да одражава националну структуру становништва према последњем попису становништва и да се национална припадност државног службеника одређује на основу добровољног изјашњавања. Чланом 4. Закона о локалној самоуправи („Службени гласник Републике Српске“ бр. 97/16) прописано је да се на основу резултата последњег пописа становништва јединице локалне самоуправе обезбјеђује пропорционална заступљеност конститутивних народа и група Осталих у јединицама локалне самоуправе, укључујући функционере јединица локалне самоуправе који се не бирају директно: предсједника и потпредсједника скупштине јединице локалне самоуправе и замјеника градоначелника, односно начелника општине. Предсједник скупштине јединице локалне самоуправе и градоначелник, односно начелник општине не могу бити из реда истог конституивног народа и група Осталих, осим ако један конститутивни народ има натполовичну већину према последњем попису становништва. Статутом и општим актима органа јединица локалне самоуправе, укључујући и акте који се односе на унутрашњу организацију градске, односно општинске управе, утврђују се конкретни начини обезбеђења пропорционалне заступљености конститутивних народа и група Осталих у органима јединице локалне самоуправе. Чланом 11. ставом 3. Закона о службеницима и намјештеницима у органима јединице локалне самоуправе самоуправи („Службени гласник Републике Српске“ бр. 97/16) прописано је да се приликом запошљавања води рачуна о томе да национална заступљеност, заступљеност полова и лица са инвалидитетом одражава у највећој могућој мјери структуру становништва јединице локалне самоуправе.

U Brčko distriktu BiH,

Članom 33a Statuta Brčko distrikta BiH u stavu 1 („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“, broj: 2/10) propisano je sprečavanje preglasavanja tako da su, pored potrebne većine propisane ovim
38
statutom, potrebni afirmativni glasovi najmanje jedne trećine poslanika svakog od konstitutivnih naroda koji su prisutni i glasaju za odluke Skupštine koje se odnose na:
1. usvajanje i izmjene Poslovnika o radu Skupštine;
2. usvajanje i izmjene zakona ili odluka koje su predložili poslanici u vezi s pitanjima koja bi inače bila predmet afirmativnog glasanja u Vladi u skladu s članom 53(2) ovog statuta;
3. usvajanje amandmana koje su predložili poslanici između dva čitanja zakona ili odluka koje su bile predmet afirmativnog glasanja u Vladi u skladu s članom 53(2) ovog statuta;
4. usvajanje i izmjene zakona Distrikta kojima se uređuje rad Vlade Distrikta u dijelu kojim se reguliše pitanje afirmativnih glasova članova Vlade Distrikta shodno članu 53(2) ovog statuta;
5. odluke donesene shodno članu 33(1) (d), (e), (f) i (g);
6. odluke donesene shodno članu 33(2) (a) i (b);
7. nacionalne praznike i spomenike;
8. sporazume shodno članu 9 ovog statuta.
Minimum od jedne trećine afirmativnih glasova koji je potreban u skladu sa stavom 1 ovog člana neće ni u kom slučaju iznositi više od tri (3) glasa. Takođe, u stavu 3 je propisano u slučaju da, iz opravdanih razloga, na sjednici Skupštine nema više od dva (2) poslanika iz jednog konstitutivnog naroda u trenutku kada se odlučuje o pitanjima iz stava 1 ovog člana, razmatranje i glasanje o predmetnim odlukama se odlaže dok najmanje tri (3) poslanika iz reda tog konstitutivnog naroda ne budu prisutni na sjednici Skupštine. U takvim situacijama detaljan postupak propisuje se u Poslovniku o radu Skupštine. Dalje se vodi računa da u slučaju da sjednici Skupštine prisustvuje tri (3) do pet (5) poslanika iz jednog konstitutivnog naroda, jedan afirmativni glas smatra se kao jedna trećina afirmativnih glasova potrebnih u skladu sa stavom 1 ovog člana. U slučaju da sjednici Skupštine prisustvuje šest(6) do osam(8) poslanika iz jednog konstitutivnog naroda, dva afirmativna glasa smatraju se kao jedna trećina afirmativnih glasova potrebnih u skladu sa stavom 1 ovog člana. U stavu 6 je navedeno da se uzdržani glasovi uzimaju u obzir pri utvrđivanju kvoruma, ali se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju većine niti se ubrajaju u ukupan broj glasova za usvajanje odluka Skupštine u skladu sa stavom 1 ovog člana.
Amandman I na Ustav Bosne i Hercegovine kojim je propisano da svaki spor u vezi sa utvrđenim statusom i ovlašćenjima Brčko distrikta BiH koji se može javiti između jednog ili više entiteta i Brčko distrikta BiH ili između BiH i Brčko distrikta BiH prema ustavu i odlukama Arbitražnog tribunala može pokrenuti većina zastupnika u skupštini, koja uključuje najmanje 1/5 izabranih zastupnika iz reda svakog od konstitutivnih naroda.

...

_________________
Luka Mišetić, odvjetnik: Moramo biti precizni. ICTY nije "presudio da je HZHB UZP."


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odgovori na Upitnik EU-a
PostPostano: sub tra 13, 2019 10:51 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 4:06 pm
Postovi: 11281
Citat:
Dostupne informacije za kantone su sljedeće:

Skupština Unsko-sanskog kantona

U članu 2. V. A. Ustava Unsko sanskog kantona je propisano da se Skupština Kantona satoji od 30 poslanika. Nacionalna struktura poslanika Skupštine odražava nacionalnu strukturu stanovništva Kantona. U članu 7. V. A Ustava Unsko sanskog kantona je propisano da se u Skupštini Kantona formiraju klubovi delegata konstitutivnih naroda. U članu 9. Poslovnika Skupštine Unsko sanskog kantona („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj:9/17) je propisano da se u Skupštini osnivaju tri kluba poslanika konstitutivnih naroda:
39
a) Klub poslanika Bošnjaka;
b) Klub poslanika Hrvata;
c) Klub poslanika Srba;
Vlada Unsko-sanskog kantona
U članu 1. V.B. Ustava Unsko- sanskog kantona je između ostalog propisano da Konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bit će proporcionalno zastupljeni u Vladi Unsko-sanskog kantona.
Državni službenici i namještenici u organima državne službe Unsko-sanskog kantona:

U članu 4. Zakona o državnoj službi Unsko-sanskog kantona („Službeni glasnik Unsko - sanskog kantona“ broj: 14/17 i 16/17) propisano je da „Struktura državnih službenika i namještenika u organima državne službe okvirno odražava nacionalnu strukturu stanovništva prema posljednjem popisu stanovništva. Nacionalna pripadnost državnog službenika, odnosno namještenika, zasniva se na dobrovoljnom izjašnjavanju u skladu sa ovim Zakonom.

Člankom 3. Zakona o državnim službenicima i namještenicima u tijelima državne službe u Županiji Posavskoj („Narodne novine Županije Posavske, broj: 9/13, 11/13, 2/14, 6/17) propisano je da struktura državnih službenika i namještenika u tijelima državne službe okvirno odražava nacionalnu strukturu stanovništva prema posljednjem popisu stanovništva. Vlada Županije Posavske nadzire zastupljenost državnih službenika i namještenika u tijelima državne službe i poduzima odgovarajuće mjere da se ostvari poštivanje načela proporcionalne zastupljenosti u odnosu na nacionalnu pripadnost.
Člankom 4. Zakona o policijskim službenicima Županije Posavske („Narodne novine Županije Posavske“, br. 8/07, 2/08, 1/12, 2/13 i 3/18) propisano je da struktura policijskih službenika u policijskom organu odražava nacionalni sastav stanovništva na teritoriji koju obuhvaća Županija prema popisu iz 1991. godine.

Član 4. Ustava Srednjobosanskog kantona definiše: "Sastav svih organa u Kantonu i jedinicama lokalne samouprave mora odražavati nacionalni sastav stanovništva Kantona, odnosno jedinice lokalne samouprave po popisu stanovništva iz 1991. godine dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede, u skladu sa Zakonom o državnoj službi Bosne i Hercegovine"
Član 49. Ustava SBK: "Vladu SBK čine premijer Kantona i ministri.
Konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bit će proporcionalno zastupljeni u Vladi Kantona. Takva zastupljenost odražavat će popis iz 1991. godine dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede."
Član 89b Ustava SBK: "Premijer Kantona i predsjedavajući Skupštine Kantona ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda.

Predsjednik Kantonalnog suda i glavni kantonalni tužilac ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda."
Član 82. Ustava SBK: "Općinski načelnik i predsjedavajući općinskoga vijeća u općinama ili općinskim vijećima višenacionalnog sastava ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda, 40odnosno iz reda ostalih, osim u općinama u kojima jedan konstitutivni narod čini više od 80% stanovnika prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini."

U Županiji Zapadnohercegovačkoj, Poslovnikom Skupštine Županije Zapadnohercegovačke („Narodne Novine Županije Zapadnohercegovačke“, broj: 10/03), propisano je da nakon davanja i potpisivanja svečane prisege u Skupštini se osnivaju tri kluba zastupnika konstitutivnih naroda: Klub zastupnika Hrvata, Klub zastupnika Bošnjaka i Klub zastupnika Srba, izuzev ukoliko nema izabranih predstavnika nekog od konstitutivnih naroda, kada se ne formira taj klub.
Sukladno Zakonu o državnim službenicima u tijelima državne službe u Županiji Zapadnohercegovačkoj („Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, broj: 16/08,7/09, 8/12, 8/13), struktura državnih službenika u tijelima državne službe Županije, gradova i općina okvirno odražava nacionalnu strukturu stanovništva, prema posljednjem popisu stanovništva, a nadzor o tome provodi Vlada Županije Zapadnohercegovačke.
Sukladno Zakonu o policijskim službenicima Županije Zapadnohercegovačke („Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, broj: 8/07,16/07,13/08, 17/08 i 12/15) propisano je kako struktura policijskih službenika u policijskom tijelu odražava nacionalnu strukturu pučanstva na teritoriji koju obuhvaća Županija prema popisu iz 1991 godine.

_________________
Luka Mišetić, odvjetnik: Moramo biti precizni. ICTY nije "presudio da je HZHB UZP."


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odgovori na Upitnik EU-a
PostPostano: sub tra 13, 2019 11:05 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 4:06 pm
Postovi: 11281
Citat:
26. Da li kantoni u Federaciji BiH konsultiraju federalne vlasti (izvršne ili zakonodavne) u pripremi propisa koji mogu uticati na druge kantone ili Federaciju BiH u cjelini? Navedite primjere ako ih ima.

Ustavom Federacije BiH je u članu III. 2 i 3 propisano da su Federalna vlast i kantoni nadležni za:

a. jamčenje i provođenje ljudskih prava;
b. zdravstvo;
c. politiku zaštite čovjekove okoline;
d. komunikacijsku i transportnu infrastrukturu, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine;
e. socijalnu politiku;
f. provođenje zakona i drugih propisa o državljanstvu i putnim ispravama državljana Bosne i Hercegovine sa teritorije Federacije, i o boravku i kretanju stranaca;
g. turizam i
h. korišćenje prirodnih bogatstava.

Ove nadležnosti mogu biti ostvarene zajednički ili odvojeno, ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti.
U pogledu ovih nadležnosti kantoni i federalna vlast dogovaraju se na trajnoj osnovi.
U vršenju ovih nadležnosti, kada se radi o zakonima i drugim propisima koji su obavezujući na području cijele Federacije, u skladu sa ovim ustavom i odlukama Parlamenta Federacije, federalna vlast će postupiti uzimajući u obzir kantonalne nadležnosti, različite situacije u pojedinim kantonima i potrebu za fleksibilnošću u provođenju. Federlna vlast ima pravo utvrđivati politiku i donositi zakone koji se tiču svake od ovih nadležnosti.

U vršenju ovih nadležnosti, u skladu sa ovim ustavom i svojim kantonalnim ustavom, kantoni će se obraćati međukantonalnom savjetu za koordinaciju rješavanja međukantonalnih pitanja i za dosljedno rješavanje pitanja koja se tiču interesa van njihovih kantonalnih granica, te provodit će odluke, učestvovati u odlučivanju, i, kad je potrebno, predlagati odluke u zakonodavnim tijelima. Kantoni imaju pravo utvrđivati politiku i provoditi zakone koji se tiču svake od ovih nadležnosti.

Pitanje konsultacija federalne vlasti od strane kantona nije uređeno te stoga postoji neujednačena praksa u datom slučaju.
Postoje određeni primjeri da kantoni konsultiraju federalne vlasti:

 Prilikom izrade planskih dokumenata, kada je u skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH i kantonalnim zakonima iz oblasti prostornog uređenja, Federalno ministarstvo prostornog uređenja je davalo mišljenje na kantonalne prostorne planove, obzirom da je zakonska obaveza usklađivanje planskih dokumenata užeg
74
područja sa planskim dokumentima šireg područja, kao i pribavljanje mišljenja Federalnog ministarstva prostornog uređenja na kantonalne prostorne planove. Međutim, resorno Federalno ministarstvo prostornog uređenja nije konsultirano u kontekstu izrade zakonskih propisa od strane kantonalnih organa;
 U oblasti kulture i sporta, Federalno ministarstvo kulture i sporta nam je dostavilo informacije kako ne postoji stalna praksa konsultacija kantonalnih institucija sa Federalnim ministarstvom kulture i sporta prilikom pripreme propisa, koji mogu uticati na druge kantone ili Federaciju BiH osim primjera kada je Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo je tokom pripremanja propisa iz svoje nadležnosti konsultiralo resorno Federalno ministarstvo kulture i sporta;
 Prilikom donošenja zakona iz oblasti male privrede pojedina resorna kantonalna ministarstva su konzultirala Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta u pripremi propisa, a u cilju usklađivanja s federalnim propisima. Neki od primjera su:

o suradnja s Ministarstvom privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona prilikom izrade Zakona o poticanju razvoja male privrede i zaštiti tradicionalnih djelatnosti (obrta) („Narodne novine HNK“ broj: 4/2010, 1/2013 i 1/2016), zatim suradnja oko usklađivanja Zakona o obrtu („Narodne novine HNK“ broj 6/08) i Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima („Službene novine Federacije BiH“ broj 35/09 i 42/11);
o suradnja s Ministarstvom privrede Kantona Sarajevo kod izrade „Zakona o poticanju razvoja male privrede“ („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 29/15).
 Neka kantonalna resorna ministarstva nemaju svoje propise iz oblasti poticanja razvoja male privrede i obrta te se u svom radu koriste propisima koje je izradilo Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta;
 Prema vlastitim navodima, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ pri donošenju propisa iz svoje nadležnosti nacrte Zakona upućuje na mišljenje svim općinama u HNŽ/K, Gradu Mostaru, Agronomsko i prehrambeno tehnološkom fakultetu Mostar, Agromediteranski fakultetu Mostar, Županijskom pravobraniteljstvu, Ministarstvima HNŽ koji imaju veze sa predmetnim propisom (npr: Ministarstvu građenja i prostornog uređenja HNŽ/K, Ministarstvu trgovine, turizma i okoliša HNŽ/K) Federalnom ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Županijskoj Geodetskoj upravi HNŽ ( znači svima na koje zakon može imati utjecaja) međutim, obaviješteni smo da u okviru nadležnosti Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nadležne kantonalne institucije ne konzultiraju Federalno ministarstvo tokom pripremanja propisa iz svoje nadležnosti, te ministarstvo ne posjeduje primjere takve prakse iz resorne nadležnosti;
 Konsultacije sa Federacijom BiH pri izradi kantonalnih propisa o državnoj službi u punoj mjeri je vršio samo Kanton Sarajevo, dok je manjoj mjeri konsultacije vršio Unsko sanski kanton. Tuzlanski kanton je pri izradi svojih pripisa koristio propise Kantona Sarajevo, te se na taj način na posredan način ostvarila konsultacija pri izradi propisa. Ostali kantoni nisu vršili konsultacije pri donošenju svojih propisa, a dva kantona, i to Zapadno Hercegovački i Posavski kanton, donijeli su vlastite propise kojim je provođenje postupaka koji proizlaze iz primjene tih propisa izuzeto iz nadležnosti Agencije za državnu službu Federacije BiH za predmetne kantone.

Druga federalna ministarstva i kantonalne vlade su se očitovale da ne postoji praksa konsultacija federalnih vlasti prilikom pripreme kantonalnih propisa, a istovremeno nije poznata praksa po kojoj je neki kanton donio propis koji utiče na druge kantone.
75
Slijede dostupni podaci za kantone:

Imajući u vidu ustavnu nadležnost, Skupština Unsko-sanskog kantona nije donosila zakone koji mogu uticati na druge kantone ili FBiH u cjelini.

Ustavom Županije Posavske („Narodne novine Županije Posavske“, broj: 1/96, 3/96, 7/99, 3/00, 5/00 i 7/04) u članku 15. nabrojane su ovlasti Županije Posavske a koje nisu Ustavom Federacije izričito povjerene federalnoj vlasti. U članku 16. Ustava Županije Posavske navodi se da „Ovlasti iz članka III. 2. Ustava Federacije mogu biti ostvarene zajednički ili odvojeno, ili od strane Županije uz koordinaciju sa Federalnom vlašću, sukladno odredbama Ustava Federacije i zakona.“
Kada je u pitanju Zeničko-dobojski kanton, Zakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ broj 35/05) je regulisano da su organi uprave dužni sarađivati sa organima drugog nivoa vlasti u svim pitanjima koja su od zajedničkog interesa za te organe uprave. Međusobni odnosi organa uprave na svim nivoima vlasti zasnivaju se na ovlaštenjima koja su za te organe utvrđena ustavom, zakonom i drugim propisima, i na saradnji, međusobnom informiranju i dogovaranju, a što se ostvaruje na način utvrđen u odredbama čl. od 82. do 88.citiranog Zakona. U ostvarivanju međusobne saradnje, organi uprave na istom nivou vlasti obavezni su jedni drugima dostavljati podatke i informacije kojima raspolažu i do kojih dolaze u obavljanju svojih poslova, a koji su im potrebni za obavljanje poslova iz njihove nadležnosti, s tim da mogu prema potrebi, osnivati zajedničke stručne komisije ili radne grupe, organizirati savjetovanja i ostvarivati druge oblike saradnje od zajedničkog interesa. Obaveza dostavljanja međusobnih podataka i obavještenja, pa i obavljanja konsultacija posebno se odnosi na podatke koji su od značaja za ostvarivanje prava i obaveza građana i pravnih lica.

Kantoni mogu donositi kantonalne zakone i propise samo u okviru nadležnosti koje nisu Ustavom Federacije izričito povjerene federalnoj vlasti ili koje nisu Ustavom Federacije utvrđene kao zajedničke nadležnosti Federacije i Kantona.
Nadležnost Zeničko-dobojskog kantona je definisana članom 18. Ustava Zeničko-dobojskoga kantona, dok je članom 19. definisana zajednička ili podjeljena nadležnost Federacije i Kantona.

Ustavne nadležnosti mogu biti ostvarivane zajedničke ili odvojeno, ili od strane Kantona uz koordinaciju sa federalnom vlašću, u skladu sa odredbama Ustava Federacije ili zakonom.

Jasno definisane ustavne nadležnosti organa vlasti na svim nivoima isključuju mogućnost donošenja (ustavno utemeljenih) zakona ili propisa koji bi zadirali u nadležnosti drugog, a posebno višeg nivoa vlasti. U praksi Zeničko-dobojskog kantona nisu poznati slučajevi donošenja kantonalnih propisa čija bi primjena imala uticaja na Federaciju, odnosno druge kantona.
Napominjemo da Ustav Zeničko-dobojskog kantona sadrži odredbu kojom se Kanton ovlašćuje da zajedno sa drugim kantonima osnuje savjet kantona u cilju koordiniranja politike i aktivnosti u vezi sa pitanjima od zajedničkog interesa za njihove zajednice i radi obavještavanja svojih predstavnika u Domu naroda parlamenta Federacije. Savjet može osnivati i koordinaciona tijela, kao što su komisije i radne grupe radi razmjene informacija i usklađivanja aktivnosti 76
kantona u izvršavanju njihovih nadležnosti, ali ne mogu obuhvatati vojne i političke dogovore. Međutim, navedena ustavna odredba nije implementirana u praksi.

Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde nije donosila zakone koji mogu uticati na druge kantone ili Federaciju BiH u cjelini.

Srednjobosasnki kanton ne kosultuje Federaciju prilikom donošenja propisa iz svoje nadležnosti. Propise iz zajedničke nadležnosti sa Federacijom pripremamo na osnovu već donesenih federalnih propisa tako da nema potrebe da se dodatno konsultujemo. Propise koji će uticati na druge kantone ne donosimo jer nije u našoj nadležnosti.
U većini slučajeva Hercegovačko-neretvanska županija ne konzultira Federaciju BiH prigodom donošenja propisa iz svoje nadležnosti.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ pri donošenju propisa iz svoje nadležnosti nacrte zakona dostavlja na mišljenje, uz ostale institucije, i Federalnom ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Povjerenstvo za izradu nacrta Zakona razmotri sve pristigle primjedbe, zapisnički ih konstatira i obrazloži razloge za usvajanje ili ne usvajanje danih primjedbi. Propise koji će utjecati na druge županije ne donosimo jer nije u našoj nadležnosti.

Kada je u pitanju Zapadnohercegoački kanton, prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine zajedničke nadležnosti federacije i županija (nadležnosti iz člana III. 2.) mogu biti ostvarene zajednički ili odvojeno, ili od strane županija koordinirano od federalne vlasti. U pogledu ovih nadležnosti županije i federalna vlast dogovaraju se na trajnoj osnovi.
Županije imaju svoje nadležnosti koje nisu izričito povjerene federalnoj vlasti. Ovlasti Županijske vlasti definirane su člankom 15. Ustava Županije Zapadnohercegovačke, koji glasi: „Županija ima sve ovlasti koje nisu Ustavom Federacije izričito povjerene federalnoj vlasti, a poglavito za:
a) donošenje odluka, u okviru utvrđene ekonomske politike, za poticanje gospodarskog i društvenog razvitka;
b) financiranje djelatnosti županijske vlasti ili djelatnosti pod njezinim pokroviteljstvom oporezivanjem, posudbom ili drugim sredstvima;
c) uspostava i nadziranje policijskih snaga, koje imaju jedinstvene federalne uniforme s oznakama Županije;
d) utvrđivanje naobrazbene politike, uključujući donošenje propisa o naobrazbi, te osiguranje naobrazbe;
e) utvrđivanje i provedbu kulturne politike;
f) utvrđivanje stambene politike, uključujući donošenje propisa koji se odnose na uređivanje i izgradnju stambenih objekata;
g) utvrđivanje politike u svezi s reguliranjem i osiguranjem javnih službi;
h) donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta, uključujući zoniranje;
i) donošenje propisa o lokalnim poslovima i karitativnim djelatnostima i njihovo unapređivanje;
j) donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti;
k) utvrđivanje politike u svezi s osiguranjem radio i TV postaja, uključujući donošenje propisa o osiguranju njihovog djelovanja, te osiguranje njihovog rada;
77
l) provedba socijalne politike i uspostava službi socijalne skrbi;
m) stvaranje i provedbu politike županijskog turizma, razvoj turističkih resursa.“
Nadalje člankom 11. Ustava Županije Zapdnohercegovačke definirano je da Županija može zajedno s drugim županijama s hrvatskim većinskim pučanstvom osnovati Vijeće županija u cilju uskladbe politike i djelatnosti u pitanjima od zajedničkog interesa za te županije. Radi učinkovitijeg obavljanja poslova iz djelokruga Županije, Županija može osnovati zajedno s drugim županijama zajedničko tijelo sukladno posebnom sporazumu.
Ova odredba implementirana je u praksi na primjeru osnivanja Javne ustanove Zavoda za odgoj i obrazovanje, gdje dvije Županje ( Županija Zapadnohercegovačka i Hercegbosanska županija) sporazumno surađuju na pitanjima od zajedničkog interesa.

_________________
Luka Mišetić, odvjetnik: Moramo biti precizni. ICTY nije "presudio da je HZHB UZP."


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odgovori na Upitnik EU-a
PostPostano: sub tra 13, 2019 3:17 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 4:06 pm
Postovi: 11281
Citat:
4. Kako Ustav definiše podjelu nadležnosti između različitih nivoa vlasti po sektorskim politikama?
Ustavom Bosne i Hercegovine definirane su sljedeće nadležnosti institucija BiH:


a) vanjska politika;
b) vanjskotrgovinska politika;
c) carinska politika;
d) monetarna politika;
e) finansiranje institucija i međunarodnih obaveza BiH;
f) politika useljavanja, izbjeglica i azila, kao i donošenje propisa u ovoj oblasti;
g) provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravih propisa, uključujući odnose sa Interpolom;
h) uspostavljanje rada zajedničkih i međunarodnih komunikacionih uređaja;
i) donošenje propisa o međuentitetskom transportu;
j) kontrola zračnog saobraćaja.

Sukladno ustavu BiH entiteti su obvezni pružiti potrebnu pomoć BiH kako bi se omogućilo poštivanje međunarodnih obveza BiH, s tim da će financijske obveze u koje je ušao jedan entitet bez suglasnosti drugog, a prije izbora Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništva BiH, ostati obveza tog entiteta, osim ako je ta obveza neophodna za nastavak članstva BiH u nekoj međunarodnoj organizaciji. Opći principi međunarodnog prava su sastavni dio pravnog poretka BiH i entiteta.

Dodatne nadležnosti institucija BiH:
Ustavom je predviđeno da BiH može preuzeti nadležnosti u onim poslovima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta, a koji su predviđeni Aneksima 5-8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke neovisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH.
Ustavom Federacije BiH je propisana nadležnost Federacije i kantona kao federalnih jedinica u određenim oblastima. Propisana je isključiva nadležnost Federacije i kantona, te zajednička nadležnost federalne vlasti i kantona i postupak donošenja zakona iz zajedničke nadležnosti.

U isključivoj nadležnosti Federacije su:

 državljanstvo Federacije;
 utvrđivanje ekonomske politike, uključujući planiranje i obnovu i politiku korišćenja zemljišta na federalnom nivou;
 donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije;
 suzbijanje terorizma, međukantonalnog kriminala, , neovlašćene trgovine drogom i organiziranog kriminala;
 dodjela elektronskih frekvencija za radio, televiziju i u druge svrhe u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine;
 utvrđivanje energetske politike, uključujući raspodjelu između kantona te osiguranje i održavanje potrebne infrastrukture; i
 finansiranje djelatnosti federalnih vlasti i ustanova i institucija koje federalne vlasti osnivaju oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima.

Federalna vlast i kantoni nadležni su za:

a) jamčenje i provođenje ljudskih prava;
b) zdravstvo;
c) politiku zaštite čovjekove okoline;
d) komunikacijsku i transportnu infrastrukturu u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine;
e) socijalnu politiku;
f) provođenje zakona i drugih propisa o državljanstvu i putnim dokumentima državljana BiH sa teritorije Federacije i o boravku i kretanju stranaca;
g) turizam; i
h) korišćenje prirodnih bogatstava.

U skladu sa potrebama, zajedničke nadležnosti mogu biti ostvarene zajednički ili odvojeno, ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti. U pogledu ovih nadležnosti kantoni i federalna vlast dogovaraju se na trajnoj osnovi. U vršenju ovih nadležnosti, kada se radi o zakonima i drugim propisima koji su obavezujući na području cijele Federacije, u skladu sa ovim ustavom i odlukama Parlamenta Federacije, federalna vlast će postupiti uzimajući u obzir kantonalne nadležnosti, različite situacije u pojedinim kantonima i potrebu za fleksibilnošću u provođenju. Federalna vlast, ima pravo utvrđivati politiku i donositi zakone koji se tiču svake od ovih nadležnosti. U vršenju ovih nadležnosti, u skladu sa ovim ustavom i svojim kantonalnim ustavom, kantoni će se obraćati međukantonalnom savjetu za koordinaciju rješavanja međukantonalnih pitanja i za dosljedno rješavanje pitanja koja se tiču interesa van njihovih kantonalnih granica, te provodit će odluke, učestvovati u odlučivanju, i kad je potrebno, predlagati odluke u zakonodavnim tijelima. Kantoni imaju pravo utvrđivati politiku i provoditi zakone koji se tiču svake od ovih nadležnosti.

Kantoni imaju sve nadležnosti koje nisu izričito povjerene federalnoj vlasti.
Posebno su nadležni za:


a) uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga koje će imati jedinstvene federalne uniforme sa kantonalnim oznakama;
b) utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja;
c) utvrđivanje i provođenje kulturne politike;
d) utvrđivanje stambene politike, uključujući donošenje propisa koji se tiču uređivanja i izgradnje stambenih objekata;
e) utvrđivanje politike koja se tiče reguliranja i osiguranja javnih službi;
f) donošenje propisa o korišćenju lokalnog zemljišta, uključujući zoniranje;
g) donošenje propisa o unapređenju lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnosti;
h) donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti;
i) utvrđivanje politike u vezi sa osiguranjem radija i televizije, uključujući donošenje propisa o osiguranju njihovog rada i izgradnji;
j) provođenje socijalne politike i uspostava službi socijalne zaštite;
k) stvaranje i primjenu politike kantonalnog turizma, razvoj turističkih resursa;
l) finansiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njenih agencija oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima.

...

_________________
Luka Mišetić, odvjetnik: Moramo biti precizni. ICTY nije "presudio da je HZHB UZP."


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odgovori na Upitnik EU-a
PostPostano: sub tra 13, 2019 3:19 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 4:06 pm
Postovi: 11281
Citat:
У Републици Српској републички органи, у оквиру Уставом утврђених права и дужности Републике, утврђују политику, доносе и извршавају законе, друге прописе и опште акте, врше заштиту уставности и законитости.
Амандманом XXXII на члан 68. Устава Републике Српске прописано је да Република Српска уређује и обезбјеђује: интегритет, уставни поредак и територијалну цјелокупност Републике; безбједност; мјере из своје надлежности за случај ратног стања и ванредног стања које прогласе институције Босне и Херцеговине, као и мјере за случај ванредног стања које прогласе институције Републике Српске; уставност и законитост; остваривање и заштиту људских права и слобода; својинске и облигационе односе и заштиту свих облика својине; правни положај предузећа и других организација, њихових удружења и комора; економске односе са иностранством, који нису пренесени на институције Босне и Херцеговине; тржиште и планирање; банкарски и порески систем; основне циљеве и правце привредног, научног, технолошког, демографског и социјалног развоја, развоја пољопривреде и села, коришћење простора, политику и мјере за усмјеравање развоја и робне резерве; контролу законитости располагања средствима правних лица и прикупљање статистичких и других података од општег интереса; организацију, надлежности и рад државних органа; систем јавних служби; радне односе, заштиту на раду, запошљавање, социјално осигурање и друге облике социјалне заштите, здравство, борачку и инвалидску заштиту, бригу о дјеци и омладини, образовање, културу и заштиту културних добара, физичку културу; заштиту животне средине; систем јавног информисања; међународну сарадњу, осим оне која је пренесена институцијама Босне и Херцеговине; финансирање остваривања права и дужности Републике; друге односе од интереса за Републику, у складу са Уставом.
Чланом III тачка 3. подтачка а) Устава Босне и Херцеговине прописано је да све владине функције и овлашћења, која нису тим уставом изричито дата институцијама Босне и Херцеговине, припадају ентитетима. Такође, Уставом Републике Српске (члан 3. који је замијењен тачком 1. Амандмана LVI) прописано је да Републици Српској припадају све државне функције и надлежности осим оних које су Уставом Босне и Херцеговине изричито пренесене на њене институције. С тим у вези, чланом III тачка 1. Устава Босне и Херцеговине прописано је да сљедећа питања спадају у надлежност институција Босне и Херцеговине: спољна политика; спољнотрговинска политика; царинска политика; монетарна политика; финансирање институција и међународних обавеза Босне и Херцеговине; политика и регулатива за усељавање, избјеглице и азил; спровођење међународних и међуентитетских кривичноправних прописа, укључујући и односе са Интерполом; успостављање и функционисање заједничких и међународних комуникација; регулисање саобраћаја између ентитета и контрола саобраћаја.

U skladu sa Statutom Brčko distrikta BiH kao najvišim pravnim aktom ove jedinstvene administrativne jedinice lokalne samouprave propisano je da je u nadležnosti javnih organa vlasti u Distriktu:

a) privreda Distrikta;
b) finansije Distrikta;
c) javna imovina;
d) javne usluge/infrastruktura;
e) kultura;
f) obrazovanje;
g) zdravstevena zaštita;
h) zaštita životne sredine;
i) socijalna zaštita;
j) pravosuđe i pravne usluge;
k) Policija;
l) stambena pitanja;
m) urbanizam i prostorno planiranje i
n) ostale nadležnosti neophodne za funkcionisanje


...

_________________
Luka Mišetić, odvjetnik: Moramo biti precizni. ICTY nije "presudio da je HZHB UZP."


Zadnja izmjena: novem; sub tra 13, 2019 3:20 pm; ukupno mijenjano 1 put/a.

Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odgovori na Upitnik EU-a
PostPostano: sub tra 13, 2019 3:24 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 4:06 pm
Postovi: 11281
Citat:
Slijede dostupne informacije kantona:

Ustavom Unsko-sanskog kantona je definirano da Kanton ima sva ovlaštenja koja nisu Ustavom Federacije BiH izričito povjerena Federalnoj vlasti ili koja nisu Ustavom Federacije BiH utvrđena kao zajednička ovlaštenja Federacije i Kantona.

Kanton je ovlašten za:
 Uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga, koje će imati jedinstvene federalne uniforme s kantonalnim oznakama;
 Utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja;
 Utvrđivanje i provođenje kulturne politike;
 Utvrđivanje stambene politike, uključujući donošenje propisa koji se tiču uređivanja i izgradnje stambenih objekata;
 Utvrđivanje politike koja se tiče reguliranja i osiguranja javnih službi;
 Donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta uključujući zoniranje;
 Donošenje propisa o unapređivanju lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnosti;
 Donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti;
 Utvrđivanje politike u vezi s osiguranjem radija i televizije, uključujući donošenje propisa o osiguranju njihova rada i izgradnje;
 Provođenje socijalne politike i uspostava službi socijalne zaštite
 Stvaranje i primjenu politike kantonalnog turizma, razvoj turističkih resursa;
 Finansiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njenih agencija oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima;
 Obavljanje i drugih ovlaštenja utvrđenih Ustavom i zakonom Federacije i Kantona
Kanton i Federalna vlast, u skladu sa Ustavom Federacije BIH, ovlašteni su za:
 Jamčenje i provođenje ljudskih prava;
 Zdravstvo;
 Politiku zaštite čovjekove okoline;
 Komunikacijsku i transportnu infrastrukturu u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine;
 Socijalnu politiku;
 Provođenje zakona i drugih propisa o državljanstvu i putnim ispravama državljana Bosne i Hercegovine sa teritorije Federacije i o boravku i kretanju strnaca;
 Turizam;
 Korištenje prirodnih bogatstava.

Ustav Županije Posavske Posavske („Narodne novine Županije Posavske“, broj: 1/96, 3/96, 7/99, 3/00, 5/00 i 7/04) propisuje da Županija ima ovlasti koje nisu Ustavom Federacije izričito povjerene federalnoj vlasti, a poglavito za:
a) donošenje odluka, u okviru utvrđene ekonomske politike, za posticanje gospodarskog i društvenog razvoja;
b) financiranje djelatnosti županijske vlasti ili djelatnosti pod njenim pokroviteljstvom, oporezivanjem, posudbom ili drugim sredstvima;
c) uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga koje imaju jedinstvene federalne uniforme sa oznakama Županije;
d) utvrđivanje naobrazbene politike, uključujući donošenje propira o naobrazbi, te osiguranje naobrazbe;
e) utvrđivanje i provedbu kulturne politike;
f) utvrđivanje stambene politike, uključujući donošenje propisa koji se odnose na uređivanje i izgradnju stambenih objekata;
g) utvrđivanje politike u svezi sa reguliranjem i osiguranjem javnih službe i;
h) donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta, uključujući zoniranje;
i) donošenje propisa o lokalnim poslovima i karitativnim djelatnostima i njihovo unapređivanje;
j) donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti;
k) utvrđivanje politike u svezi sa osiguranjem radio i TV postaja, uključujući donošenja propisa o osiguranju njihovog djelovanja, te osiguranje njihovog rada;
l) provedbu socijalne politike i uspostavu službi socijalne zaštite;
m) stvaranje i provedbu politike županijskog turizma, razboj turističkih resursa;
n) Ovlasti iz članka III. 2. Ustava Federacije mogu biti ostvarivane zajednički ili odvojeno, ili od strane Županije koordinirano od federalne vlasti, sukladno odredbama Ustava Federacije i Zakona. Daljnja podjela nivoa vlasti po sektorskim politikama nije definirana Ustavom Županije Posavske.
U skladu sa Ustavom Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, Kanton ima nadležnosti utvrđene Ustavom Federacije BiH i Ustavom Kantona. U isključive nadležnosti spadaju:
a) uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga;
b) utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa u obrazovanju i osiguranje obrazovanja;
c) utvrđivanje i provođenje kulturne politike;
d) utvrđivanje stambene politike, uključujući i donošenje propisa koji se ticu uređivanja i izgrađnje stambenih objekata;
e) utvrđivanje politike koja se tiče regulisanja i osiguravanja javnih službi;
f) donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta, uključujuci i zoniranje;
g) donošenje propisa o unapređivanju lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnosti;
h) donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti;
i) utvrđivanje politike u vezi sa osiguranjem radija i televizije, uključujuci donošenje propisa o osiguranju njihovog rada i izgradnji;
j) provođenje socijalne politike i uspostava službi socijalne zaštite;
k) stvaranje i primjena politike turizma i razvoj turističkih resursa;
l) fnansiranje delatnosti kantonalne vlasti ili delatnosti pod pokroviteljstvom kantonalne vlasti /agencija/ oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima;
m) donošenje odluka, u okvlru utvrdene ekonomske politike, za podsticanje privrednog i društvenog razvoja;
n) donošenje propisa o lokalnoj samoupravi.
Kanton zajedno sa Federacijom, samostalno ili u koordinaciji sa federalnom vlasti vrši sljedece nadležnosti:
a) jamcenje i provodenjeljudskih prava;
b) zdravstvo;
c) politika zaštite čovjekove okoline;
d) komumkacijska i transportna infrastruktura u skladu sa Ustavom Bosne i Hercgovine;
e) socijalna politika;
f) provođenje Zakona i drugih propisa o državljanstvu i putnim ispravama državljana Bosne i Hercegovine sa teritorije Federacije, i o boravku i kretanju stranaca;
g) turizam,
h) korištenje prirodnih bogatstava.

U Ustavu Srednjobosanski kanton definisano je slijedeće:
Član 17.
Kanton ima sav djelokrug koji nije Ustavom Federacije izričito povjeren federalnoj vlasti ili koji nije Ustavom Federacije utvrđen kao zajednički djelokrug Federacije i Kantona.
Član 18.
Kantonalni je djelokrug, ako ovim Ustavom nije drukčije određeno:
a) uspostava i nadzor policijskih snaga koje će imati jedinstvene federalne uniforme s kantonalnim oznakama;
b) utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguravanju obrazovanja;
c) utvrđivanje i provođenje kulturne politike;
d) utvrđivanje stambene politike, uključujući donošenje propisa koji se tiču uređivanja i izgradnje stambenih objekata;
e) utvrđivanje politike koja se tiče reguliranja i osiguranja javnih službi;
f) donošenje propisa o korištenju lokalnih zemljišta, uključujući zoniranje;
g) donošenje propisa o unapređenju lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnosti;
h) donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti;
i) utvrđivanje politike u vezi sa osiguranjem radija i televizije, uključujući donošenje propisa o osiguranju njihova rada i izgradnje;
j) provođenje socijalne politike i uspostava službi za socijalne zaštite;
k) stvaranje i primjena politike kantonalnog turizma i razvoj turističkih resursa;
l) finansiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njezinih agencija oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima;
m) donošenje propisa o lokalnoj samoupravi;
n) zaključivanje međunarodnih sporazuma uz prethodnu suglasnost Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, osim sporazuma one vrste za koje po zakonu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine njezina suglasnost nije potrebna.

Član 19.

U skladu sa Ustavom Federacije, Federacija i Kanton imaju djelokrug za:
a) jamčenje i provođenje ljudskih prava;
b) zdravstvo;
c) politiku zaštite čovjekova sredine;
d) komunikacijsku i transportnu infrastrukturu u skladu s Ustavu Bosne i Hercegovine;
e) socijalnu politiku;
f) provođenje zakona i drugih propisa o državljanstvu i putnim ispravama državljana Bosne i Hercegovine s područja Federacije te o boravku i kretanju stranaca;
g) turizam;
h) korištenje prirodnih bogatstava.

Član 20.
U skladu s potrebama, nadležnosti iz člana 19. ovog Ustava može biti ostvarivan zajednički ili odvojeno, ili od strane Kantona koordiniran od federalne vlasti.
U pogledu ovog djelokruga federalna vlast i Kanton dogovaraju se na trajnoj osnovi.
Kada se radi o zakonima i drugim propisima koji su obvezujući na području cijele Federacije, u skladu s Ustavom Federacije i odlukama Skupštine Federacije, federalna vlast postupa uzimajući u obzir kantonalni djelokrug, specifičnosti Kantona i potrebu za prilagodbom u provođenju, te prema potrebi utvrđuje politiku i donosi zakone koji se tiču nadležnosti iz člana 19. ovog Ustava.

Član 21.
Kanton može, u skladu sa zakonom Kantona, prenijeti na federalnu vlast svoje određene nadležnosti.
Zakon iz prethodnog stava ovog člana donosi se dvotrećinskom većinom glasova u Skupštini Kantona.

Član 22.
Prilikom donošenja propisa koji se odnose na lokalnu samoupravu, Kanton je dužan na odgovarajući način konsultovati općinske vlasti.
Kantonalne vlasti osigurat će izvore financiranja općinama za prenesene im poslove iz svoje nadležnosti.
Kantonalna vlast vrši upravni nadzor nad radom općinske vlasti u vršenju poslova koje je prenijela na općine.

Član 23.
Na zahtjev općine, Kanton može prenijeti poslove iz svoje nadležnosti vezane za:
 obrazovanje;
 kulturu;
 turizam;
 lokalno poslovanje;
 dobrotvorne aktivnosti i
 radioteleviziju.
Kanton je dužan to učiniti prema općinama čije većinsko stanovništvo, po nacionalnoj strukturi, nije stanovništvo koje čini nacionalnu većinu u Kantonu kao cjelini."
Sukladno Ustavu, Hercegovačko-neretvanski kanton ima sve ovlasti koje nisu Ustavom Federacije BiH izričito povjerene federalnoj vlasti. Ovlasti iz članka III. stavak 2. Ustava Federacije BiH mogu se ostvarivati zajednički ili odvojeno ili od strane Hercegovačko-neretvanska županija-kanton uz koordinaciju federalne vlasti, sukladno odredbama Ustava Federacije BiH i Zakona. U pogledu ovih nadležnosti županije i federalna vlast dogovaraju se na trajnoj osnovi.
Sukladno Ustavu Županije Zapadnohercegovačke, Županija ima sve ovlasti koje nisu Ustavom Federacije izričito povjerene federalnoj vlasti, a poglavito za: a) donošenje odluka, u okviru utvrđene ekonomske politike, za poticanje gospodarskog i društvenog razvitka, b) financiranje djelatnosti županijske vlasti ili djelatnosti pod njezinim pokroviteljstvom oporezivanjem, posudbom ili drugim sredstvima, c) uspostava i nadziranje policijskih snaga, koje imaju jedinstvene federalne uniforme s oznakama Županije, d) utvrđivanje naobrazbene politike, uključujući donošenje propisa o naobrazbi, te osiguranje naobrazbe, e) utvrđivanje i provedbu kulturne politike, f) utvrđivanje stambene politike, uključujući donošenje propisa koji se odnose na uređivanje i izgradnju stambenih objekata, g) utvrđivanje politike u svezi s reguliranjem i osiguranjem javnih službi, h) donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta, uključujući zoniranje, i) donošenje propisa o lokalnim poslovima i karitativnim djelatnostima i njihovo unapređivanje, j) donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti, k) utvrđivanje politike u svezi s osiguranjem radio i TV postaja, uključujući donošenje propisa o osiguranju njihovog djelovanja, te osiguranje njihovog rada, l) provedba socijalne politike i uspostava službi socijalne skrbi, m) stvaranje i provedbu politike županijskog turizma, razvoj turističkih resursa.

Ovlasti iz članka III. 2. Ustava Federacije mogu biti ostvarivane zajednički ili odvojeno, ili od strane Županije koordinirano od federalne vlasti, sukladno odredbama Ustava Federacije i Zakona. Daljnja podjela nivoa vlasti po sektorskim politikama nije definirana Ustavom Županije Zapadnohercegovačke.

Ustav Kantona Sarajevo, u čl. 11.-14., propisuje podjelu nadženosti između Kantona i Federacije, na način da je propisana isključiva nadležnost Kantona i zajednička nadležnost Kantona i Federacije.
Kada su u pitanju Tuzlanski kanton, Zeničko-dobojski kanton i Kanton 10 na ovo pitanje je već odgovoreno u okviru kantonalnih ustava koji su dostavljeni u okviru odgovora na pitanje broj 4 prethodno dostavljenog Upitnika EK.

_________________
Luka Mišetić, odvjetnik: Moramo biti precizni. ICTY nije "presudio da je HZHB UZP."


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odgovori na Upitnik EU-a
PostPostano: sub tra 13, 2019 3:26 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 4:06 pm
Postovi: 11281
Citat:
5. Kakav je postupak utvrđivanja vitalnog nacionalnog interesa i kako se primjenjuje na državnom nivou? Kakva je uloga Ustavnog suda u tom pogledu?

Članom IV 3. e) i f) Ustava Bosne i Hercegovine, u okviru propisivanja procedure rada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, propisano je da predložena odluka Parlamentarne skupštine može biti proglašena destruktivnom po vitalni interes bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog naroda većinom glasova iz redova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata (većina od izabranih delegata). Za donošenje takve odluke je potrebna saglasnost Doma naroda, izglasana od strane većine bošnjačkih, većine hrvatskih i većine srpskih delegata koji su prisutni i glasaju. Ukoliko većina bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata stavi primjedbu na pozivanje na vitalni nacionalni interes, predsjedavajući Doma naroda će odmah sazvati Zajedničku komisiju, koja se sastoji od tri delegata, od kojih je svaki izabran iz redova bošnjačkih, hrvatskih i srpskih delegata, u cilju razrješenja tog pitanja. Ukoliko to Komisija ne uspije u roku od pet dana, predmet se upućuje Ustavnom sudu koji će po hitnom postupku preispitati proceduralnu ispravnost slučaja.

Pravilima Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14) utvrđeno je da Ustavni sud BiH o zahtjevima podnijetim na osnovu člana IV 3.f) Ustava BiH odlučuje u Plenarnoj sjednici, većinom glasova svih sudija Ustavnog suda. Pravilima Ustavnog suda BiH je propisana procedura rada Ustavnog suda, te posebno propisano obavezno hitno postupanje Ustavnog suda BiH u odnosu na navedene zahtjeve.
Ustavni sud u postupcima pokrenutim na osnovu člana IV/3.f) Ustava BiH u svakom pojedinom slučaju utvrđuje sljedeće elemente relevantne za donošenje svoje odluke:

 Ispituje proceduralnu ispravnost slučaja u odnosu na prethodnu proceduru provedenu u Domu naroda i u odnosu na svoju nadležnost;
 Ispituje da li sporno pitanje ulazi među pitanja od vitalnog nacionalnog interesa nekog od konstitutivnih naroda. Prema Ustavu BiH i praksi Ustavnog suda ne postoji unaprijed utvrđena lista pitanja vitalnog nacionalnog interesa već o tome u svakom konkretnom slučaju odlučuje Ustavni sud. U vezi s tim, prilikom razmatranja svakog konkretnog slučaja, Ustavni sud BiH, u zadatim ustavnim okvirima, rukovodi vrijednostima i principima koji su od suštinske važnosti za slobodno i demokratsko društvo koje otjelovljuje, između ostalog, poštovanje inherentnog dostojanstva čovjeka, ugađanje velikoj raznolikosti vjerovanja, poštovanje kulturnog identiteta i identiteta grupa, i vjera u društvene i političke institucije koje unapređuju učestvovanje pojedinaca i grupa u društvu. S druge strane, zaštita vitalnog interesa ne smije ugroziti implementaciju teorije

državne funkcionalnosti, koja je usko povezana sa neutralnim i suštinskim shvatanjem pojma državljanstva, kao kriterija pripadnosti «naciji». Drugim riječima, zaštita vitalnog interesa konstitutivnih naroda ne smije voditi umanjenju zaštite prava Ostalih i prava manjinskih skupina (etničkih, vjerskih, socijalnih i dr.) i nepotrebnoj dezintegraciji građanskog društva, kao neophodne kategorije moderne državnosti;
 Ispituje da li sporna odluka krši ili ne vitalni interes nekog od konstitutivnih naroda.
Do danas, Ustavnom sudu BiH je podnijeto 12 zahtjeva na osnovu člana IV 3.f) Ustava BiH. U dva predmeta Ustavni sud BiH je utvrdio da nije nadležan (U-9/08 i U-19/13), u dva predmeta je utvrdio da je prijedlog zakona destruktivan po vitalni nacionalni interes (U-2/04 i U-8/04), te u osam predmeta da prijedlog zakona nije destruktivan po vitalni nacionalni interes (U-10/05, U-7/06, U-12/12, U-18/13, U-27/13, U-32/13, U-31/13 i U-3/17).
Članom V 2. c) Ustava Bosne i Hercegovine, u okviru propisivanja procedure rada Predsjedništva Bosne i Hercegovine, propisano je da će Predsjedništvo nastojati da putem konsenzusa usvoji sve odluke Predsjedništva – tj. one koje se tiču pitanja koja proizilaze iz člana V (3), tačke (a) do (e). Takve odluke mogu, pod uslovima iz člana V 2. d), usvojiti dva člana ukoliko svi pokušaji da se dostigne konsenzus ne uspiju. Član V 2. d) propisuje da član Predsjedništva koji se ne slaže sa odlukom, može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran, pod uslovom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju. Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao član sa te teritorije; bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije, ukoliko je takvu izjavu dao bošnjački član; ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski član. Ukoliko takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od 10 dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka.

Ustavni sud BiH nema nadležnosti u vezi sa provedbom člana V2. Ustava BiH.

_________________
Luka Mišetić, odvjetnik: Moramo biti precizni. ICTY nije "presudio da je HZHB UZP."


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odgovori na Upitnik EU-a
PostPostano: sub tra 13, 2019 3:36 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 4:06 pm
Postovi: 11281
Citat:
14. Postoje li postupci za razrješenje entitetske vlade na nivou Federacije BiH nakon izglasavanja nepovjerenja vladi u entitetskom parlamentu?

Postupci za razrješenje Vlade Federacije BIH propisani su Ustavom Federacije BIH, Zakonom o vladi Federacije BiH i Poslovnikom Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BIH. Izglasavanje nepovjerenja Vladi Federacije BIH i njeno razrješenje propisano je posebnim dijelom Poslovnika „Izglasavanje nepovjerenja Vladi FBIH“.

Naime, Predsjednik Federacije uz saglasnost oba potpredsjednika Federacije imenuje Vladu Federacije nakon konsultacija sa premijerom ili kandidatom za tu funkciju. Predstavnički dom Parlamenta Federacije potvrđuje, većinom glasom, imenovanje Vlade Federacije.

Vlada Federacije se može smijeniti, bilo odlukom predsjednika Federacije uz saglasnost potpredsjednika Federacije ili izglasavanjem nepovjerenja Vladi Federacije u svakom od domova Parlamenta Federacije. Također, postupak izglasavanja nepovjerenja Vladi Federacije može biti otežan kroz proceduru zaštite vitalnog nacionalnog interesa u Domu naroda. Poslovnicima domova Parlamenta Federacije propisan je postupak za izglasavanje nepovjerenja Vladi Federacije, nakon čega slijedi procedura propisana Ustavom Federacije za izbor nove Vlade Federacije.

Najmanje 20 poslanika u Predstavničkom domu mogu pokrenuti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi Federacije. Prijedlog iz prethodnog stava, koji mora biti jasno formulisan, obrazložen i potpisan, podnosi se pismeno predsjedavajućem Predstavničkog doma. Predsjedavajući Predstavničkog doma odmah dostavlja prijedlog Vladi Federacije, poslanicima u Predstavničkom domu i predsjedavajućem Doma naroda. Vlada Federacije razmatra prijedlog za izglasavanje nepovjerenja i podnosi Predstavničkom domu izvještaj sa svojim mišljenjem i stavovima povodom prijedloga. Vlada Federacije je dužna izvještaj dostaviti predsjedavajućem Predstavničkog doma najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema prijedloga.
Predsjedavajući Predstavničkog doma upućuje izvještaj Vlade Federacije poslanicima u Predstavničkom domu i predsjedavajućem Doma naroda. Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi Federacije stavlja se na dnevni red prve naredne sjednice Predstavničkog doma koja se održava poslije dostavljanja izvještaja Vlade Federacije poslanicima u Predstavničkom domu. Ako Vlada Federacije ne podnese izvještaj u predviđenom roku, prijedlog se stavlja na dnevni red prve naredne sjednice Predstavničkog doma po isteku tog roka. Predsjednik kluba poslanika, odnosno predstavnik kluba poslanika koji je podnio prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi Federacije ima pravo da na sjednici Predstavničkog doma obrazloži prijedlog. Premijer ima pravo da na sjednici Predstavničkog doma obrazloži izvještaj Vlade Federacije, a ako izvještaj nije podnesen, podnijeće usmeno odgovor na prijedlog. Rasprava o prijedlogu za izglasavanje nepovjerenja Vladi Federacije može se završiti donošenjem zaključka kojim se prijedlog odbija, zaključka kojim se Vlada Federacije obavezuje na određene aktivnosti ili odlukom o izglasavanju nepovjerenja Vladi Federacije. Zaključak, odnosno odluku iz prethodnog stava Predstavnički dom donosi većinom glasova od ukupnog broja poslanika u Predstavničkom domu. O zaključku, odnosno odluci predsjedavajući Predstavničkog doma obavještava predsjednika Federacije

_________________
Luka Mišetić, odvjetnik: Moramo biti precizni. ICTY nije "presudio da je HZHB UZP."


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odgovori na Upitnik EU-a
PostPostano: sub tra 13, 2019 3:58 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 4:06 pm
Postovi: 11281
Citat:
63. Što se tiče domaćih suđenja za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid: a. Dostavite detaljne informacije o finansijskim i ljudskim resursima koje su nadležne vlasti Bosne i Hercegovine izdvojile za rad na predmetima ratnih zločina i o mjerama za osiguranje finansijske održivosti za budući rad na predmetima ratnih zločina. b. Dostavite ažurirani pregled provedbe izmjena i dopuna Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina. c. Dostavite detaljne informacije razvrstane po a) složenim predmetima ratnih zločina koji se vode protiv zvaničnika višeg ili srednjeg ranga, b) mjerama koje su organi vlasti preduzeli za praćenje ovih predmeta. d. Opišite mjere poduzete kako bi se osigurala održivost svih obuka povezanih sa radom na predmetima ratnih zločina. e. Dostavite detaljne informacije o razmjeni dokaza u predmetima ratnih zločina izmedu tužilaštava u BiH i zemalja u regiji (broj predmeta) f. Dostavite detaljne informacije o sudskim postupcima u predmetima ratnih zločina koji još nisu završeni zbog nedostupnosti optuženika.

Na nivou BiH
a.
U okviru planiranog i odobrenog budžeta za 2017. godinu Tužilaštvo BiH je prema razvrstavanju budžetskih stavki i prema planu realizacije izvršavanja budžeta Bosne i Hercegovine za 2017.godinu na predmete ratnih zločina potrošilo 464, 681, 11 BAM, a od tog iznosa na rad ekshumacija je utrošeno 183.949,02 i vještake (doktore-obudcente i pomoćnike) 156,769,25 Konvertibilnih maraka. Tužilaštvo BiH je na isplatu troškova svjedocima koji dolaze u Tužilaštvo Bosne i Hercegovine radi davanja iskaza potrošilo ukupno 45,726,99 BAM.

Veliku pomoć u rješavanju predmeta ratnih zločina Tužilaštvu Bosne i Hercegovine je omogućio i IPA-2013 Projekt, gdje je na osnovu novčanih sredstava koji se crpe iz ovog Projekta zaposleno deset stručnih saradnika-pravnika, deset stručnih saradnika-istražitelja, 5 stručnih saradnika-koordinatora predmeta, dva administrativno-tehnička pomoćnika i jedan psiholog u Odjelu za podršku svjedocima Tužilaštva BiH. U okviru ovog Projekta Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je od iznosa tranše od 1.324.336 BAM, tokom 2017.godine utrošilo ukupno 393.696,00 BAM

b.
S obzirom da svi ciljevi predviđeni Državnom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina nisu ostvareni u zacrtanim rokovima te s obzirom na broj predmeta ratnih zločina u radu u tužilaštvima u BiH, javila se potreba za izmjenama i dopunama Strategije (revidiranom Strategijom).

U cilju realizacije ove mjere tokom 2017. godine održani su zajednički sastanci predstavnika Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Odjela I Suda Bosne i Hercegovine. Na tim sastancima između ostalog je usaglašeno da je neophodno što prije pristupiti izmjenama Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina u Bosni i Hercegovini i u tom pravcu je, uz podršku Misije OSCE-a u BiH, koja prati rad na predmetima ratnih zločina, upućena inicijativa prema Ministarstvu pravde BiH, VSTV-u i Nadzornom tijelu, i Ministarstvo pravde BiH je prema ministarstvom Vijeću BiH uputilo prijedlog odluke o obrazovanju radne grupe koja bi radila na pripremi izmjena Državne strategije, a na insistiranje sa ovih sastanaka koje je podržao i OSCE, kao eksperti-konsultanti biće uključeni i predstavnici Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine u cilju da svojim znanjem i iskustvom u procesuiranju ratnih zločina doprinesu da te izmjene budu što kvalitetnije i realnije i da se izmjenjena strategija može izvršavati u realnom vremenu i uz potrebne ljudske i materijalno-tehničke resurse.

Isto tako na tim redovnim sastancima pokrenuta je inicijativa da se entitetskim tužilaštvima u rad upute KTA-RZ i KTN-RZ predmeti koji su manje složeni i koji nisu potrebni tužiocima u Tužilaštvu BiH za rad na istragama koje su u toku u pojedinim predmetima, jer je ocjena da bi u tim tužilaštvima zbog neposredne blizine događajima iz tih predmeta i mogućim izvršiocima krivičnih djela ratnih zločina, kao i imajući u vidu da sva ta tužilaštva raspolažu sa potrebnim resursima za rad na takvim predmetima, ako se utvrdi da su u tim predmetima ta djela izvršena, jednostavnije da postupaju ta tužilaštva, a po utvrđenju postojanja osnova sumnje za izvršenje djela odnosno otkrivanje osumnjičenih da se izvještaj o tome dostavi Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, a nakon čega bi stalno Vijeće Suda BiH ocijenilo da li se radi o predmetima kategorije I ili II i dalja procedura bi oko nadležnosti za rad na tim predmetima išla po ustaljenom postupku kao i do sada. Napominjemo da je ova inicijativa prihvaćena od strane predstavnika entitetskih sudova i tužilaštava koji rade na predmetima ratnih zločina, te će u Državnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina jedna od mjera biti i prenos KTA I KTN-RZ predmeta na entitetske organe pravosuđa. Također, prema novoj Državnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina planira se završetak istraga najsloženijih predmeta ratnih zločina do 2023. godine.

Opredjeljenje je i predstavnika Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine da izmjene Državne strategije za procesuiranje predmeta ratnih zločina budu ne samo u pogledu rokova, nego i u pogledu kriterija, kao i ljudskih i materijalno-tehničkih resursa odnosno pretpostavki za ostvarenje strategije. S tim u vezi, Vijeće ministara je 12.04.2017. godine osnovalo je obrazovalo Radnu grupu za izradu izmjena i dopuna Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina (Radna grupa), koju čine predstavnici Ministarstva pravde BiH, te Ministarstva pravde Republike Srpske, Ministarstva pravde Federacije BiH i predstavnik VSTV-a koji su radili na izmjenama i dopunama Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina. Stručnu pomoć su i dalje nastavili da pružaju predstavnici Suda BiH, Tužilaštva BiH, Udruženja sudija i Udruženja tužilaca u RS i FbiH, te predstavnici OSCE-a i Terenskog ureda ICTY-a.

Dana 28.05.2018. godine u prostorijama misije OSCE-a održan je sastanak na kojem su prisustvovali članovi Stalnog sudskog vijeća Suda BiH i predstavnici Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Sastanak je održan uz podršku misije OSCE-a i Nadzornog tijela za provođenje Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina. Cilj sastanaka je bio da se postigne dogovor između Suda BiH i Tužilaštva BiH u pogledu prenosa KTRZ predmeta na entitetska tužilaštva i sudove. Na kraju sastanka dogovorena je dinamika prenosa KTRZ predmeta na entitetska tužilaštva i sudove, te je napravljen tromjesečni plan (zaključno sa 14. septembrom 2018. godine) raspodjele ukupno 150 KTRZ predmeta (3x50 mjesečno) i to da Tužilaštvo BIH za prvu grupu od 50 predmete Podnese prijedloge za prenos nadležnosti do 22. juna 2018.godine, a da Sud BiH da odluči o Prijedlozima do 13.jula 2018.godine. Navedno je pretočeno u zaključke koji su dostavljeni na usvajanje Nadzornom tijelu za praćenje provođenja Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina VSTV-a, Tužilaštvu BiH i Sudu BiH.

Radna grupa usaglasila je Prijedlog revidirane strategije (Prijedlog). Ovaj prijedlog je dobio podršku svih relevantnih institucija državnog i entitetskog nivoa vlasti. Kroz izmjene i dopune strategije (Revidirane strategije) predviđeni su adekvatni mehanizmi koji će unaprijediti procesuiranje predmeta ratnih zločina u sudovima i tužilaštvima u BiH kroz odgovarajuću raspodjelu predmeta ratnih zločina između pravosuđa na nivou BiH i entiteta i Brčko distrikta BiH, te prevashodno obezbijediti efikasnije procesuiranje najsloženijih i najprioritetnijih predmeta ratnih zločina u postavljenim rokovima.

Konkretno, izmjene i dopune Revidirane strategije odnosile bi se na oblasti koje su u okviru zaključaka i izvještaja Nadzornog tijela prepoznate kao nerealizirane. To su pitanja adekvatnog određivanja:
1. Prioritetnog procesuiranja najsloženijih predmeta ratnih zločina pred Sudom BiH i Tužilaštvom BiH;
2. Fleksibiliziranja kriterija za ocjenu složenosti predmeta ratnih zločina;
3. Jedinstvenog roka procesuiranja;
4. Unapređenja efikasnosti mehanizma prenošenja većeg broja manje složenih predmeta na pravosuđe entiteta i Brčko distrikta BiH. Na navedeni način pravosuđe na razini BiH, koje je kadrovski osposobljeno, rasteretit će se manje složenih predmeta i moći se posvetiti procesuiranju najsloženijih predmeta;
5. Ujednačavanja sudske prakse;
6. Adekvatne procjene ljudskih i materijalnih kapaciteta;
7. Unapređenja regionalne saradnje;
8. Jačanja nadzora na provođenjem strateških mjera i ciljeva.

Pored toga što prijedlog teži sistematskom unapređenju efikasnosti procesuiranja predmeta ratnih zločina intenziviranjem raspodjele predmeta ratnih zločina između državnog nivoa pravosuđa i nivoa entiteta odnosno nivoa Brčko Distrikta, s ciljem prioritetnog i efikasnog procesuiranja najsloženijih predmeta ratnih zločina pred Sudom BiH i Tužilaštvom BiH. također, uloga Nadzornog tijela bi bila osnažena uspostavom sistematskog mehanizma izvještavanja od strane svih subjekata nadležnih za realizaciju strateških mjera. Dodatno, jedna od mjera kojim bi se osigurala odgovornost nadležnih subjekata jeste donošenje obavezujućeg uputstva za tužioce koji rade na predmetima ratnih zločina, a kojim bi se predvidjela obaveza provođenja strateških mjera, te blagovremenog postupanja u skladu sa odlukama Nadzornog tijela.

Prijedlog Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, radi razmatranja i usvajanja dostavljen je Vijeću mininstara Bosne i Hercegovine dana 16.5.2018. godine. Vijeće ministara BiH još uvijek nije razmotrilo ovaj Prijedlog. Urgencija za razmatranje dostavljenog materijala upućena je Vijeću ministara Bosne i Hercegovine 7.6. i 24.7.2018. godine, te se očekuje da će Vijeće ministara ubrzo usvojiti Revidiranu državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina.

Međunarodna pravna pomoć se vrši diplomatskim putem, odnosno posredstvom Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, samo sa zemljama sa kojima Bosna i Hercegovina nema potpisane bilateralne ugovore ili sporazume, dok sa državama sa kojima Bosna i Hercegovina ima potpisane sporazume, međunarodna pravna pomoć se vrši posredstvom Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina sa susjednim državama (Srbija, Crna Gora i Hrvatska) ima potpisane sporazume o pružanju međunarodne pravne pomoći u građanskim i kaznenim stvarima u sklopu kojih je reguliran i postupak ustupanja kaznenih gonjenja. Također, pored sporazuma, koji po svojoj suštini predstavljaju međudržavne ugovore, zaključeni su i protokoli, koje su potpisala Tužiteljstva, kao niže provedbene akte, za realizaciju sporazuma. Suradnja sukladno sporazumima i protokolima sa Republikom Srbijom i Crnom Gorom odvija se uglavnom bez zastoja, dok je sa Republikom Hrvatskom došlo do privremenog zastoja iz razloga različitog shvatanja primjene sporazuma i protokola. Republika Hrvatska naglasak stavlja na sporazum, dok Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine smatra da se suradnja treba odvijati uglavnom putem protokola. Različita percepcija primjene ova dva dokumenta rezultirala je zastojem u suradnji u kaznenim stvarima.

c.
a) složeni predmeti ratnih zločina koji se vode protiv zvaničnika višeg ili srednjeg ranga:
Ukupan broj predmeta ratnih zločina koji se vode protiv zvaničnika višeg ili srednjeg ranga, prema podacima Tužilaštva BiH na dan 30.06.2018. godine, iznosi 344 koji se vode protiv navedenih zvaničnika i to:
1. U fazi prijave ukupno 187 predmeta i to 122 predmeta koji su kategorija I (7 godina) i 15 predmeta koji su kategorija II (do 15 godina);
2. U fazi istrage ukupno 99 predmeta i to 62 predmeta koji su kategorija I (7 godina) i 37 predmeta koji su kategorija II (15 godina);
3. U fazi podignuta/potvrđena optužnica ukupno 26 predmeta i to 24 predmeta koji su kategorije I (7 godina) i 2 predmeta koji su kategorije Ii (15 godina);
4. U fazi glavnog pretresa ukupno 26 predmeta i to 23 koji su kategorije I (7 godina) i kategorije II (15 godina);
5. U fazi žalbe ukupno 6 predmeta i to 5 koji su kategorije I (7 godina) i kategorije II (15 godina).
Stav je Tužilaštva BiH i obaveza sukladno Državnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina, kako ovoj koja je na snazi tako i u Prijedlogu Izmjena Strategije, da fokus rada Tužilaca u Posebnom odjelu za ratne zločine jeste rad na predmetima koji se vode protiv zvaničnika višeg i srednjeg ranga.

b) mjere koje su organi vlasti preduzeli za praćenja ovih predmeta:
Vijeće ministara BiH je 2009. godine oformilo Nadzorno tijelo za praćenja provođenja Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina. Nadzorno tijelo prati realizaciju strateških ciljeva i mjera na temelju izvještaja koje dostavljaju nadležni subjekti, te daje upute i smjernice za njihovo unapređenje. Nadzorno tijelo je od 2009. godine do 15.07.2018. godine održalo 79 sastanaka, te usvojilo preko 300 zaključaka s ciljem sistematskog unapređenja realizacije strateških ciljeva u procesuiranju predmeta ratnih zločina na svim nivoima pravosuđa u BiH.

Državnom strategijom je predviđeno uspostavljanje centralizovane evidencije neriješenih predmeta ratnih zločina u Tužilaštvu BiH, koja je uspostavljena 2011. godine. Centralizovana evidencija se redovno ažurira, a podaci iz evidencije se svakodnevno daju na korištenje nadležnom stalnom vijeću Suda BiH za ocjenu složenosti predmeta, tužiocima Tužilaštva BiH i entitetskim tužilaštvima.

d.
Najvažnija mjera koja je u BiH poduzeta kako bi se osigurala održivost svih obuka, pa tako i obuka povezanih sa radom na predmetima ratnih zločina, je postojanje entitetskih centara za edukaciju sudija i tužilaca. Naime, ove institucije su, u skladu sa zakonskim ovlaštenjima, dugoročno posvećene početnoj obuci i stručnom usavršavanju sudija i tužilaca u svim relevantnim oblastima, pa tako i u oblasti procesuiranja predmeta ratnih zločina.
Entitetski centri za edukaciju, u saradnji i uz podršku Misije OSCE-a u BiH, iz godine u godinu provode različite obuke na temu procesuiranja ratnih zločina. Iz podataka o realizaciji obuka za period 2016. – 2018. godine može se vidjeti da su edukatori na ovim obukama, pored manjeg broja međunarodnih eksperata, uglavnom bili sudije i tužioci iz BiH, što je ujedno i druga mjera za dugoročnu održivost ovakvih obuka.
Dodatno, izmjenama i dopunama Državne strategije predviđeno je kontinuirano provođenja obuka sudija i tužilaca u vezi primjene materijalnog prava u predmetima ratnih zločina, te presuda i stavova Evropskog suda za ljudska prava, MKSJ i Ustavnog suda BiH, te izvještavanje Nadzornog tijela o realizaciji i uspješnosti stručnih obuka.
Obavezna početna obuka za novoimenovane nosioce pravosudnih funkcija iznosi minimalno 8 (osam) dana godišnje.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, uz podršku Nadzornog tijela za praćenje provođenja Državne strategije i misije OSCE-a u Bosni i Hercegovine, aktivno učestvuje u edukacijama i obukama koje se organizuju za tužilačke timove (tužioce, stručne saradnike-pravnike i stručne saradnike-istražitelje)
Također, tužilački timovi učestvuju i u obukama koje su predviđene programom obuke Censtra za edukaciju sudija i tužilaca FBiH i Centra za edukaciju sudija i tužilaca RS, a na kojim edukacijama se razrađuju teme koje su aktuelne u oblasti međunarodnog krivičnog prava i oblasti ratnih zločina.
U okviru godišnjeg savjetovanja tužilaca u Bosni i Hercegovini koje se održava svake godine u oktobru mjesecu, tužioci učestvuju u diskusiji i razmjeni iskustva u sferi krivičnog prava i oblasti ratnih zločina.
Sve teme za navedene aktivnosti edukacije iz oblasti krivičnog prava i međunarodnog krivičnog prava se kreiraju na bazui iskazanih potreba Posebnog odjela za ratne zločine, a na osnovu načelnih potreba obuke postojećeg i novog sastava tužilačkih timova, a koje se tiču istraga, sačinjavanja optužnica, zastupanja optužnica pred Sudom BiH, sačinjavanja žalbi i međunarodnoj pravnoj saradnji u okviru predmeta ratih zločina, a posebno regionalnoj saradnji na osnovu protokola potpisanih sa Tužilaštvima susjednih zemalja (Republika Hrvatska, Republike Srbije i Republike Crne Gore).

Također u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine je uspostavljeno mentorstvo iskusnijih tužilaca prema novoimenovanim tužiocima shodno preporukama i programu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.

e.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u pogledu međunarodne saradnje sa zemljama regiona, postupa u skladu sa Protokolima koji su potpisani i to: “Protokol Tužilaštva BiH i Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije o saradnji u progonu počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida”,“Protokol između Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Tužilaštva BiH o saradnji u gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida”, kao i Protokol o saradnji u progonu počinilaca ratnih zločina sa ovim tužilaštvom po uzoru na protokole zaključene sa Tužilaštvom za ratne zločine R Srbije i Državnim odvjetništvom R Hrvatske.

U odnosu na razmjenu dokaza i informacija u predmetima ratnih zločina Tužilaštva Bosne i Hercegovine sa organima Republike Hrvatske vidi se da je iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine u proteklom periodu u 20 predmeta došlo do upućivanja različitih zahtjeva za različite oblike pomoći i saradnje, bilo u okviru međunarodne pravne pomoći, bilo direktno sa Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske na osnovu zaključenog Protokola i da su se ti zahtjevi odnosili uglavnom na traženje poduzimanja radnji saslušanja svjedoka ili ispitivanja osumnjičenih ili za dozvolu pristupa Državnom arhivu Republike Hrvatske, a radi pregleda i korištenja dokumentacije neophodne za istrage u predmetima ratnih zločina u kojima istrage vodi Tužilaštva Bosne i Hercegovine, a u jednom broju predmeta su podnešeni i zahtjevi za preuzimanje krivičnog gonjenja u više predmeta ratnih zločina u kojima su završene istrage u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, a izvršioci odnosno osumnjičeni u tim predmetima se nalaze u Republici Hrvatskoj i državljani su Republike Hrvatske.

Nažalost u najvećem dijelu nije postupljeno po zahtjevima Tužilaštva Bosne i Hercegovine i nisu izvršena saslušanja svjedoka odnosno ispitivanje osumnjičenih, niti je odobren uvid u Državni arhiv Republike Hrvatske, a nije ni odlučeno o preuzimanju krivičnog gonjenja u predmetima u kojima je to zatraženo. Iz tih razloga i proizilazi ocjena koju smo naprijed u ovoj Informaciji naveli, da je saradnja u predmetima ratnih zločina sa organima Republike Hrvatske u zastoju, uključujući tu i saradnju sa Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske, koja bi se trebala odvijati u skladu sa potpisanim Protokolom i takvo stanje stvari u toj saradnji može se zaključiti da je najvećim dijelom uzrokovano zaključkom Vlade Republike Hrvatske iz mjeseca juna 2015.godine koji još uvijek nije stavljen van snage prema našim informacijama, a kojim je svaki vid saradnje bilo kojeg organa Republike Hrvatske u predmetima ratnih zločina sa organima Bosne i Hercegovine, uključujući i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, na određen način zaustavljen.

U pogledu pitanja koje se tiče pristupa Državnom arhivu Republike Hrvatske i relevantnim dokumentima koji se nalaze u tom arhivu, tačnije u Hrvatskom Memorijalno-dokumentacijskom centru domovinskog rata, o kojem smo ranije izvještavali i Nadzorno tijelo, ističemo da se unazad dvije godine ništa nije promijenilo i da se i dalje ne odobrava pristup tim arhivama i dokumentaciji, a zabrinjavajuće je da je u promatranom periodu od strane istih tih arhiva odobravan pristup i korištenje dokumentacije tih arhiva pojedinim braniocima u pojedinim predmetima u kojima se vode sudski postupci pred Sudom Bosne i Hercegovine po optužnicama Tužilaštva Bosne i Hercegovine
...


_________________
Luka Mišetić, odvjetnik: Moramo biti precizni. ICTY nije "presudio da je HZHB UZP."


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odgovori na Upitnik EU-a
PostPostano: sub tra 13, 2019 3:59 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 4:06 pm
Postovi: 11281
Citat:
...

U pogledu razmjene dokaza i informacija u predmetima ratnih zločina Tužilaštva Bosne i Hercegovine sa organima Republike Srbije, uključujući i saradnju u okviru međunarodne pravne pomoći, te saradnju između Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije, shodno potpisanim Protokolom, vidi se da je takva saradnja ostvarena u deset predmeta Tužilaštva Bosne i Hercegovine, a najčešće se radi o zahtjevima koji se odnose kako na ispitivanje osumnjičenih, tako i na saslušanje svjedoka koji su državljani i nalaze se na teritoriji Republike Srbije, te na prikupljanje drugih podataka koji se odnose na statusna pitanja osumnjičenih ili svjedoka.

U pogledu saradnje sa Tužilaštvom za ratne zločine Republike Srbije ističemo da se odvija saradnja u međusobnoj pomoći u pogledu pripreme svjedoka i drugih dokaza za suđenja koja se odvijaju u Republici Srbiji u predmetu „Srebrenica“ i „Štrbci“ gdje se suđenje odvija po optužnicama Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije pred nadležnim sudom i u kojima Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pruža pomoć u pripremi svjedoka koji se saslušavaju u sudskom postupku u tim predmetima, kroz direktno angažovanje tužilaca, stručnih saradnika i istražitelja Tužilaštva Bosne i Hercegovine, a na sličan način i Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije pruža podršku Tužilaštvu Bosne i Hercegovine u postupku suđenja koje se u predmetu „Štrbci“ odvija pred Sudom Bosne i Hercegovine po optužnici Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

U pogledu razmjene dokaza i infomracija sa organima Republike Crne Gore u predmetima ratnih zločina, ista se odvija u skladu sa potpisanim protokolom i ostvarena je u dva predmeta ratnih zločina.
f.
Od ukupno 45 predmeta u kojima su potvrđene optužnice ukupno je 50 optuženih lica koja su nedostupna pravosudnim organima. U ukupno 23 predmeta optuženi se nalaze na teritoriji Republike Srbije, a u 17 predmeta optuženi se nalaze na teritoriji Republike Hrvatske.

Dva predmeta (2) sa dva optuženika je preuzelo Tužilaštvo Republike Srbije. Sedam (7) predmeta je putem Ministrastva pravde BiH u skladu sa Protokolom između DORH-a i T BiH poslano Nadležnom organu R. Hrvatske radi preuzimanja krivičnog gonjenja. U sedam (7) predmeta se optuženi nalaze na području R Hrvatske ili posjeduju državljanstvo R Hrvatske te je potrebno prikupiti saglasnost oštećenih i ostalu dokumentaciju kako bi se razmotrilo preuzimanje predmeta. U deset (10) predmeta postoji mogućnost ako se prikupi saglasnost oštećenih i ostala dokumentacija da se predmeti ustupe R Srbiji. U deset (10) predmeta ne postoje uslovi da se zatraži preuzimanje predmeta jer se radi o KD Zločin protiv čovječnosti koje pravosuđe R Srbije ne procesuira, ili KD Genocid ili zato što nije poznata tačna lokacija optuženog. U jednom predmetu se lice nalazi na području Švedske, u jednom predmetu se lice nalazi na području Belgije, a u jednom predmetu na području SAD-a.

Detaljnije informacije o predmetima u kojima je optužnica podignuta, a optuženi nedostupan, Tužilaštvo BiH periodično dostavlja Nadzornom tijelu za praćenje provođenja Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina.

U Federaciji BiH
a.
Na nivou Federacije BiH, u Federalnom tužilaštvu Federacije BiH na predmetima ratnih zločina radi jedan (1) federalni tužilac i (1) stručni saradnik, koji su zaposleni u okviru IPA projekta

2013: „Unapređenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH“, što znači da se oba zaposlenika finansiraju iz navedenog projekta.

Federalni nivo vlasti u Bosni i Hercegovini do sada nije izdvojio sredstva za rad na predmetima ratnih zločina, međutim od februara 2019. planirano je finansiranje rada federalnog tužioca iz budžeta Federacije BiH, a koji prijedlog bi se trebao naći u Nacrtu budžeta Federacije BiH za 2019.godinu.
S obzirom da će IPA projekat biti produžen u odnosu na pomoćno osoblje koje radi na pomenutom Projektu, planiran je nastavak finansiranja rada stručnog saradnika u okviru tog Projekta.
Vezano za tačku c) podtačka b), a vezano za obavezu Federalnog tužilaštva Federacije BiH da u sklopu IPA projekta 2013: „Unapređenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH“ vrši nadzor i kontrolu nad radom kantonalnih tužilaštava u radu na predmetima ratnih zločina, izvršen je nadzor u određenim kantonalnim tužilaštvima, prilikom kojeg je vršen detaljan pregled rada na predmetima ratnih zločina iz 2015., 2016. i 2017. godine, nakon čega su izrađeni izvještaji o izvršenom nadzoru, te su sačinjena četiri kvartalna i četiri finansijska izvještaja, te šestomjesečni i godišnji izvještaj o radu, kao i dva izvještaja na obrascima OSCE-a, koji su dostavljeni Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, Tužilaštvu BiH, OSCE-u u BiH, Ministarstvu finansija i trezora BiH te Federalnom ministarstvu finansija.
Iz pomenutih izvještaja vidljiv je značajan napredak u procesuiranju predmeta ratnih zločina i u njima je prikazan ostvareni cilj predviđen Memorandumom o razumijevanju, a to je da se do kraja 2018. godine riješi 50% predmeta ratnih zločina evidentiranih u kantonalnim tužilaštvima na dan 05.07.2013. godine.
U pogledu tački 63 b), c) podtačka a), d), e), f), Federalno tužilaštvo ne raspolaže traženim informacijama.

У Републици Српској
б.
директор Републичког центра за истраживање рата, ратних злочина и тражење несталих лица је учествовао као члан испред Владе Републике Српске у раду радне групе за израду ревидиране Државне стратегије за рад на предметима ратних злочина. Након што је радна група израдила Приједлог ревидиране Државне стратегије исти је достављен Влади Републике Српске на упознавањe и Влада Републике Српске је дала сагласност на предложени текст. Стратегије. Тренутно се чека да усаглашени текст буде усвојен на Савјету министара.

U Brčko distriktu BiH
a.
Ljudski resursi koji rade na predmetima ratnih zločina u Tužilaštvu Brčko distrikta BiH su: Odsjek za ratne zločine koje čine tri tužioca i tri stručna saradnika. Predmete pred sudom rješavaju, u pravilu, sudije koje su raspoređeni u krivično-prekršajna odjeljenja. Krivično-prekršajno odjeljenje i Osnovnog i Apelacionog suda čine po troje sudija. Finansiranje ovih resursa se vrši iz redovnih budžetskih sredstava Budžeta Brčko distrikta BiH (budžeta Tužilaštva i sudova Distrikta), tako da se može zaključiti da je izvor finansiranja finansijski održiv i za budući rad an predmetima ratnih zločina.

b.
Pravosudna komisija je imala predstavnika u izradi revidirane Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, a pregled njene provedbe treba dati Ministarstvo pravde BiH.
c.
Odgovor treba dostaviti nadležni organ na nivou BiH, buduži da se ovi predmeti procesuiraju pred Sudom BiH.
d.
Tužioci i sudije u Brčko distriktu BiH obuke iz predmetne oblasti pohađaju preko entitetskih Centara za edukaciju sudija i tužilaca.
e.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine potpisalo je Protokol o saradnji u gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida sa Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske i Tužilaštvom za ratne zločine Republike Srbije. Ovi akti predvidjeli su mogućnost razmjene dokaza u predmetnima ratnih zločina po propisanoj proceduri. Pozivajući se na predmetni Protokol potpisan sa Tužilaštvom za ratne zločine Republike Srbije, posredstvom Tužilaštva Bosne i Hercegovine, kao potpisnikom Protokola, Tužilaštvo Brčko distrikta u 1 (jednom) predmetu uputilo je kopiju dokaza Tužilaštvu za ratne zločine Republike Srbije radi razmatranja i eventualnog preuzimanja predmeta jer se radilo o osumnjičenom koji je državljanin Republike Srbije. Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije preuzelo je navedeni predmet, te su im dokazi proslijeđeni u originalnom obliku. Tužilaštvo Brčko distrikta BiH slične oblike saradnje nije imalo sa Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske. U predmetima ratnih zločina sa nadležnim organima Republike Srbije uspješno se ostvaruje saradnja posredstvom redovnog mehanizma međunarodne pravne pomoći na temelju Europske konvencije o pružanju pravne pomoći u građanskim i krivičnim stvarima kao i na temelju Ugovora potpisanog između Bosne i Hercegovine i Srbije i Crne Gore o pružanju pravne pomoći u građanskim i krivičnim stvarima. Saradnja je u posljednjih 5 godina uspješno ostvarena više puta i to u najmanje 7 predmeta sa Republikom Srbijom, dok u odnosu na Republiku Hvatsku do 2015.godine smo imali uspješnu saradnju u najmanje dva predmeta, nakon koje godine imamo nerealizovane dvije zamolnice bez spoznaje što je razlog takvog statusa.

f.
 Dana 11.11.2014. godine podignuta optužnica protiv lica, pod poslovnim brojem: 96 0 K 084224 14 Kps zbog krivičnog djela iz člana 142. KZ SFRJ (tačka 1,2,4,5) i krivičnog djela iz člana 144 istog Zakona (tačka 3,6,7);
 26.11.2014. godine dopis Ministarstvu pravde BiH radi uručenja potvrđene optužnice optuženom koji se nalazi na izdržavanju kazne zatvora u Lepoglavi, R Hrvatska do 13.01.2018. godine,;
 04.02.2016. godine urgencija putem Pravosudne komisije Brčko distrikta BiHda li je optuženom uručena optužnica;
 20.03.2016. godine Tužilaštvo Brčko distrikta BiH je dostavilo obavijest da je optuženi pušten na uslovni otpust, te da se nalazi u Berlinu, Njemačka;
 28.06.2016. godine Sud je pokušao uručenje optužnice optuženom na adresu u Berlinu,
 28.06.2016. godine Sud razrješava branioca po službenoj dužnosti u advokatu Kancelarije za pravnu pomoć Brčko distrikta BiH, a imenuje branioca u advokatu Mulahalilović Osmanu, jer je istog izabrao optuženi sa liste advokata, koji je 06.09.2016. godine dostavio potvrdu da se optuženi liječi u Njemačkoj;

 04.11.2016.godine branilac obavijestio Sud da je optuženi na liječenju u Njemačkoj;
 Naredba sudije od 22.12.2016.godine da „nema uslova za raspisivanje potjernice, optuženi se nalazi u Njemačkoj na liječenju, evidencija za 19.01.2017. godine;
 21.03.2017. podnesak branioca sa nalazima ljekara, lice na liječenju u Njemačkoj, predmet u evidenciji za 17.03.2017. godine;
 02.06.2017. godine sudija tražio od branioca optuženog da dostavi zadnju medicinsku dokumentaciju radi vještačenja optuženog na okolnosti mogućnosti putovanja u BiH, nalaz ljekara da nije sposoban za putovanje od 29.06.2017. godine;
 ročište zakazano za 29.09.2017. godine na koje su pristupili tužilac i branilac okrivljenog;
 dostava dopisa za dostavu potvrđene optužnice na prevod radi dostavljanja okrivljenom putem nadležnih ministarstava od 02.10.2017. godine i putem oglasne ploče radi stvaranja uslova za obezbjeđenje prisustva optuženog na dobrovoljnoj osnovi ili procesnim mjerama, jer je braniocu ukazano da Sud više neće prihvatati opravdanja u vidu medicinske dokumentacije.Branilac se na ročištu izjasnio da nema neposrednog kontakta sa optuženim, nego preko članova porodice optuženog;
 02.10.2017. godine optuženom poslana potvrđena optužnica preko nadležnih organa BiH i SR Njemačke, diplomatskim putem, i putem oglasne table;
 ročište radi izjašnjenja o krivici zakazano za 14.08.2018. godine.

_________________
Luka Mišetić, odvjetnik: Moramo biti precizni. ICTY nije "presudio da je HZHB UZP."


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odgovori na Upitnik EU-a
PostPostano: sub tra 13, 2019 4:41 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 4:06 pm
Postovi: 11281
Citat:
84. (374) Kakva je trenutna situacija u vezi sa praksom "dvije škole pod jednim krovom" u Srednjobosanskom kantonu? Šta je urađeno ili se planira uraditi u pogledu izvršenja presude Vrhovnog suda FBiH iz 2014. godine koja nalaže da Hercegovačko-neretvanski kanton uspostavi jedinstvene, integrirane i multikulturalne škole sa jedinstvenim nastavnim planom i programom? Kada će se izvršiti ta presuda? Navedite rok.

Nije u nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine da dostavlja odgovor.

Srednjobosanski kanton,

Poznata je činjenica da su tkz. „Dvije škole pod jednim krovom“ osnovane na zahtjev OHR-a, kao prijelazno kompromisno razdoblje, do implementacije Deklaracije i Sporazuma o obrazovanju od 10.5.2000. godine. Školska 2000./2001. godina se smatra probnom fazom kohabitacije ,,dviju škola pod jednim krovom“ kada su potpisani tkz. ,,Preliminarni sporazumi“ između pojedinih škola u SBK, o zajedničkom korištenju školskih zgrada kao ,,dvije škole pod jednim krovom“ koje ostaju zasebni pravni subjekti.

Trenutno u Srednjobosanskom kantonu postoji 14 ovakvih škola:
1. KŠC „Petar Barbarić“ Travnik (na Hrvatskom jeziku) sa MSŠ „Travnik“ (na Bosanskom jeziku);
2. OŠ „Vitez“ Vitez (na Hrvatskom jeziku) sa OŠ „Vitez“ (na Bosanskom jeziku);
3. SŠ „Vitez“ Vitez (na Hrvatskom jeziku) sa MSŠ „Vitez“ (na Bosanskom jeziku);
4. OŠ „Berta Kučera“ Jajce (na Bosanskom jeziku) sa OŠ „13. rujan“ (na Hrvatskom jeziku);
5. OŠ „Braća Jezerčić“ Jajce (na Hrvatskom jeziku) sa OŠ „Berta Kučera“ (na Bosanskom jeziku);
6. OŠ „Kiseljak“ Kiseljak (na Hrvatskom jeziku) sa OŠ „Kiseljak 1“ Bilalovac (na Bosankom jeziku);
7. OŠ „Gromiljak“ Kiseljak (na Hrvatskom jeziku) sa OŠ „Kiseljak 1“ (na Bosanskom jeziku);
688
8. „Treća osnovna škola“ Bugojno (na Bosanskom jeziku) sa „Prva osnovna škola“ (na Hrvatskom jeziku);
9. „Gimnazija Bugojno“ Bugojno (na Bosanskom jeziku) sa SŠ „Uskoplje“ Gornji Vakuf-Uskoplje (na Hrvatskom jeziku);
10. OŠ „Bristovi“ Bugojno (na Bosanskom jeziku) sa „Prva osnovna škola“ (na Hrvatskom jeziku);
11. OŠ „Busovača“ Busovača (na Hrvatskom jeziku) sa OŠ „Kaćuni“ (na Bosanskom jeziku);
12. SŠ „Busovača“ Busovača (na Hrvatskom jeziku) sa MSŠ „Busovača“ (na Bosanskom jeziku);
13. MSŠ „Zijah Dizdarević“ Fojnica (na Bosanskom jeziku) sa OŠ „Muhsin Rizvić“ (na Bosankom jeziku) i OŠ „Ivan Goran Kovačić“ (na Hrvatskom jeziku);
14. OŠ „Muhsin Rizvić“ Fojnica (na Bosanskom jeziku) sa OŠ „Ivan Goran Kovačić“ (na Hrvatskom jeziku).
Treba reći i to da je u Zakonu izmjenama i dopunama Zakona o osnovnoj školi (Službene novine SBK SBK 17/04) definisano da će se:
„Danom stupanja na snagu ovoga zakona, ujedinit će se rukovodstvo i uprava u svim školama koje koriste istu školsku zgradu, i u područnim školama u kojima rukovodstvo i uprava nisu jedinstveni s matičnom školom, ili gdje se nastava izvodi prema više nastavnih planova i programa.
Škole iz stava 1. ovoga člana imat će jednog direktora i pomoćnika direktora koji ne mogu biti pripadnici istog konstitutivnog naroda, odnosno iz reda ostalih, jedan upravni odbor škole i jedan sekreterijat. Rukovođenje i upravljanje školom uredit će se i organizirati na način koji osigurava ravnopravnost jezika, pisma, akata, školskih isprava i školskih programa.“ U istom Zakonu u članu 2. definisano je i:
„Ne smije biti diskriminacije učenika zbog njihovih vjerskih, rasnih, nacionalnih, spolnih, kulturoloških i drugih posebnosti, kao niti zbog korištenja bilo kojeg jezika ili pisma konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.
Ne smije biti diskriminacije nastavnika ili drugog zaposlenika pri imenovanju, uvjetima zaposlenja, napredovanja ili prilikom donošenja druge odluke u vezi s tom osobom, zbog toga što u školi koristi bilo koji od jezika konstitutivnih naroda, u usmenom ili pismenom izražavanju.“
Isto tako u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o srednjoj školi (Službene novine SBK 17/04), date su iste odredbe u vezi sa objedinjavanjem rukovodstva škola (član 4.) te o zabrani diskriminacije učenika, nastavnika i zaposlenih (član 1.).
U nastavku dajemo i odgovor ministrice obrazovanja, nauke, kulture i sporta SBK od 24.7.2018. broj: 01-38-sl/18:
„-Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine donio je presudu broj:51 0 P 054522 16 Rev od 3.10.2017. godine, kojom se revizija odbija po presudama prvostupanjskog Općinskog suda u Travniku, broj:51 0 P 054522 13 P 3 od 4.3.2015. godine te drugostupanjska presuda Kantonalnog suda u Travniku, broj: 51 0 P 054522 15 Gž 3 od 30.12.2015. godine, kojim je žalba tužitelja odbijena i potvrđena prvostupanjska presuda, uz obrazloženje:
„….Od školske 2009/2010 godine na području cijele Bosne i Hercegovine primjenjuju se nastavni planovi i programi za devetogodišnje obavezno obrazovanje i u tim nastavnim planovima i programima ostvarena je visoka uključenost sadržaja zajedničke jezgre nastavnih planova i programa raspoređenih za devet razreda osnovne škole. U KSB/SBK postoje dva nastavna plana i programa na bosanskom i hrvatskom jeziku sa zajedničkom jezgrom 70%, kao obavezni dio i 30% koji se može mijenjati, shodno odredbama članka 15.. članka 15a. i članka 16. Zakona o osnovnom školstvu, kao i odredbama članka 26. Zakona o srednjem školstvu. (..Sl. novine KSB/SBK”. broj: 11/01 i izmjene zakona „Službene novine KSB/SBK broj: 17/2004 ) u svezi sa odredbama članka 6„ članka 23.. članka 26. i članka 43. Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju („Službeni glasnik BiH” broj 18/2003), uz poštivanje prava pohađanja nastave na maternjem jeziku, a kako je to predviđeno odredbama članka 28., članka 29. i članka 30. Konvencije o pravima djeteta iz 1989. godine, uz pravo izbora roditelja i djeteta po kom nastavnom planu i programu će pohađati nastavu.

Mogućnost i postajanje dva nastavna plana i programa na bosanskom i hrvatskom jeziku sa zajedničkom jezgrom 70% suglasno je i sa Konvencijom protiv diskriminacije u odgoju i obrazovanju usvojene na 11. Zasjedanju Opće konferencije UNESCO-a dana 14.12.1960. godine, koja je stupila na snagu 22.05.1962. godine i koju je BiH ratificirala 12.07.1993. godine, gdje su u članku 2. Konvencije navedene okolnosti koje se ne smatraju diskriminacijom u smislu članka l„ a to je osnivanje ili održavanje posebnih odgojno obrazovnih ustanova ili sustava zbog vjerskih ili jezičnih razloga. Iz Izvješća BiH za drugi ciklus, periodičnog pregleda u skladu sa stavkom 5. Aneksa Rezolucije 16 21. Komiteta za ljudska prava koja je usvojen na sjednici Vijeća ministara od 30.07.2014. godine, proizlazi da je u obrazovanju došlo do poboljšanja, te da 70% sadržaja u nastavnim planovima je zajednička jezgra, čime su uklonjeni elementi segregacije. ….“.
Uzimajući u obzir navedene presude sudova i stav Vijeća ministara Bosne i Hercegovine,
kao prilog informaciji naglašavamo sljedeće:

Nacionalna skupina predmeta za konstitutivne narode na bilo kojem području Bosne i Hercegovine, gdje ima dovoljan broj djece za formiranje odjela, formiranje škole na jeziku tog konstitutivnog naroda te činjenici da postoje u praksi tri obrazovna sustava na tri jezika u Bosni i Hercegovini, je neprihvatljiva i suprotna Ustavu, zakonskim propisima i svim međunarodnim konvencijama čiji potpisnik je i Bosna i Hercegovina, i predstavlja stvarnu diskriminaciju tog istog naroda na određenom području, za što je jednako odgovorna i međunarodna zajednica kao stvarni protektor u Bosni i Hercegovini.
Ukoliko želimo jednak pristup, isto postupanje prema svima u BiH, ukoliko želimo zaustaviti iseljavanje i osigurati suživot naroda i nacionalnih manjina na cijelom području Bosne i Hercegovine, treba stvoriti pretpostavke za osnivanje ovakvih škola po zahtjevu roditelja djece na određenom području.

Ako je ,,segregacija,, (lat. segregare - razlučiti, rastaviti) razdvajanje ljudi na osnovu različitih kriterija koji se u pravilu kose sa načelima ljudskih prava i sloboda, onda nije shvatljivo, niti se može obrazložiti, da je poštivanje ,,Opće deklaracije o ljudskim pravima (10.12.1948.),, i Konvencije o pravima djeteta (koju je prihvatila Plenarna skupština Ujedinjenih naroda 11.12.1989.), koju provode naše škole i resorno Ministarstvo ,,segregacija,,. U isto vrijeme se od strane predstavnika međunarodne zajednice i predstavnika većinskog konstitutivna naroda na određenom području u BiH, ne želi vidjeti diskriminacija nepostojanja javnih osnovnih i srednjih škola na jeziku i pismu manjinskog konstitutivnog naroda na tom području, niti se priznaju udžbenici i nastavni planovi i programi odobreni za obrazovni sustav na jeziku manjinskog konstitutivnog naroda na tom području, od resornih ministara u tim istim kantonima i RS-u.

Tkz. ,,Dvije škole pod jednim krovom,, kao posljedica ratnih djelovanja u Bosni Hercegovini, je jedan od načina povratka škola i djece različitih nacionalnosti, sa različitim nastavnim planovima i programima i na različitim jezicima, u školske zgrade na određenom području, koje nisu administrativno objedinjene, i ne predstavljaju segregaciju i diskriminaciju djece, jednaku diskriminaciji i segregaciji djece u školama na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, u kojima se obrazovanje i dalje izvodi samo po jednom nastavnom planu i programu i na jednom jeziku, bez mogućnosti uvođenje drugog nastavnog plana i programa i drugog jezika.

Tkz. ,,Dvije škole pod jednim krovom,, nisu fenomen, nego predstavljaju jedan od načina provedbe aneksa VII. Dejtonskog sporazuma, i pokazalo se uz inicijativu i potporu međunarodne zajednice, prije svega OHR-a i OSCE-a, kao jedno od dobrih rješenja kako vratiti izbjegle i raseljena, te kako zadržati povratnike na određenom području, tj. imati održivi povratak, uz ispunjavanje temeljnih prava i sloboda, od kojih je i pravo na obrazovanje na svom jeziku.
U prilog tome ide činjenica, da na onim raseljenim i prognanim područjima, gdje nije došlo do uspostavljanja škola, tj. odgojno obrazovnih ustanova, na tim područjima nije došlo do značajnijeg povratka raseljenih i izbjeglih osoba, nego se to iseljavanje i danas nastavlja, i prijeti potpunom etničkom čišćenju.
Nedostatak školskog prostora je imao za rezultat da su se u istoj školskoj zgradi našla dva ili više školskih pravnih subjekata utemeljenih na ustavu i zakonu.
Sve ovo govori u prilog tome, da u Bosni i Hercegovini ne možemo govoriti o tkz. problemu
,,Dvije škole pod jednim krovom,, koje su u određenom vremenskom razdoblju, prostoru i međusobnim nacionalnim odnosima dale pozitivan znak, jer su se djeca našla u istom školskom prostoru, i mogućnost uspostavljanja pozitivnog ozračja i kontakata među djecom, gdje dvije škole trebaju kroz zajedničke aktivnosti afirmirati djecu na suradnju i druženje.
Ako smo iskreni, primijetit ćemo da su ,,dvije škole pod jednim krovom,, koje su imale pozitivan učinak na održivi povratak, u današnjem kontekstu puno manji problem od asimilacije, segregacije i diskriminacije na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, i sustavnom nestanku najmanjeg od konstitutivnih naroda ali ostalih iz BiH-e koji podržava i dio međunarodne zajednice u BiH.
Ovdje se stječe dojam da je bilo više školskog prostora, ne bi bilo tkz.,,dvije škole pod jednim krovom,, i mi bi bili sretni u obrazovanju, što je pogubno za razmišljanje.
Tkz. fenomen ,,dvije škole pod jednim krovom,, u Kantonu Središnja Bosna je posljedica ratnog djelovanja u Bosni i Hercegovini, i predstavlja pitanje kojem treba prilaziti na poseban način ne narušavajući postignuti mir, ne narušavajući temeljna ljudska prava, prava djece, kao i pravo roditelja koji imaju prvenstveno pravo da biraju vrstu naobrazbe za svoju djecu, jer oni su ujedno i porezni obveznici, te pravo djece da njeguju svoju kulturu, religiju i da upražnjavaju svoj jezik.
,,Dvije škole pod jednim krovom,, su naša realnost, a možda i put kako pokrenuti održivi povratak raseljenih i izbjeglih i zaustaviti iseljavanje čitavih naroda sa određenih područja Bosne i Hercegovine, na kojima ne uživaju punu ravnopravnost i konstitutivnost.

Na sastanka održanog 22.10.2009. godine u prostorijama OSCE-a u Sarajevu, redefiniran je pojam ,,dvije škole pod jednim krovom,,:
Pod pojmom ,,Dvije škole pod jednim krovom,, podrazumijeva se školska zgrada u kojoj su smještene dvije ili više škola istih ili različitih razina obrazovanja, kao zasebnih pravnih subjekata, koje rade po nastavnim planovima i programima za istu ili različitu razinu obrazovanja, i nastavu izvode na istom ili različitim jezicima,,.
Pravilno redefiniran navedeni pojam se ne može nazvati diskriminacijom i segregacijom, nego pravom djece i roditelja na izbor škole i jezika, i nitko ne može zabraniti da djeca biraju jezik, školu, i da se nastave družiti u školi i izvan škole.
Člankom 2. Konvencije protiv diskriminacije u odgoju i obrazovanju, usvojena na 11. zasjedanju Opće konferencije UNESCO-a, 14. prosinca 1960. godine, koja je stupila na snagu 22. svibnja 1962. godine, je određeno da ako su odobrene od strane države, sljedeće okolnosti se ne smatraju diskriminacijom u smislu članka 1. ove Konvencije:
b) osnivanje ili održavanje posebnih odgojno-obrazovnih sustava ili ustanova zbog vjerskih ili jezičnih razloga, u kojima se odgoj i obrazovanje provodi u skladu sa željama učenikovih roditelja ili zakonskih skrbnika, ako se uključivanje u te sustave ili pohađanje tih ustanova temelji na izboru i ako odgoj i obrazovanje koji se u njima provodi odgovara onim standardima koje donose ili odobravaju nadležne vlasti, osobito za odgoj i obrazovanje istog stupnja;
Zahtjev za objedinjavanjem škola koje nastavu izvode na hrvatskom jeziku i škola koje izvode na bosanskom jeziku u Kantonu Središnja Bosna, predstavlja kršenje Ustava BiH-e, koji je propisao da su u ovoj državi ravnopravni službeni jezici hrvatski jezik, srpski jezik i bosanski jezik te dva pisma latinica i ćirilica, te nije moguće osigurati da se nastava istovremeno izvodi na sva tri jezika u smislu provedbe ustavne odredbe o jeziku, te do kršenja članka 2. Konvencije protiv diskriminacije u odgoju i obrazovanju (UNESCO), jer u Bosni i Hercegovini u praksi postoje zatečena tri obrazovna sustava osnovana upravo iz jezičnih i vjerskih razloga u kojima se odgoj i obrazovanje izvodi u skladu sa željama učenikovih roditelja ili zakonskih skrbnika, koje se temelji na izboru i u kojima se odgoj i obrazovanje provodi po istim standardima koji su odobreni od nadležnog Ministarstva sukladno zakonu, i jednaka i za „Obrazovni sustav na hrvatskom jeziku“ i za „Obrazovni sustav na bosanskom jeziku“ u Kantonu, za odgoj i obrazovanje istog stupnja.
U višenacionalnim državama normalno je osnivanje odgojno obrazovnih ustanova na jednom ili više jezika, i izvođenje nastave na jednom jeziku po izboru roditelja, što je slučaj i u susjednoj Republici Hrvatskoj kao članici Europske unije, kao države potpisnice Dejtonskog sporazuma koji u svome Aneksu IV. koji predstavlja Ustav BiH-e daje pravo da se sva tri jezika i dva pisma, kao službeni i ravnopravni jezici u BiH, koji se institucionalno u odgoju i obrazovanju kao pravo jedino mogu koristiti kroz postojanje odgojno-obrazovnih sustava i odgojno obrazovnih ustanova na jednom od tih jezika i pisama po izboru roditelja, kako bi zaustavili asimilaciju koja je trenutno na djelu u Bosni i Hercegovini i koja je uzrok nestanka čitavih naroda na određenom području u Bosni i Hercegovini.


Ovakva praksa još nije zabilježena niti u jednoj demokratskoj i civiliziranoj državi u Europi.
Način na koji pojedini predstavnici u BiH i pojedini predstavnici međunarodne zajednice prikazuju postojanje tkz. „Dvije škole pod jednim krovom“, predstavlja zlu i skrivenu namjeru, i ne želi se dobro Bosni i Hercegovini i narodima u Bosni i Hercegovini, prikazujući stanje u obrazovanju u pojedinim kantonima u FBiH-e kao diskriminaciju, što predstavlja kršenje prava na obrazovanje i dovodi do diskriminacije čitavog naroda zbog uskraćivanja prava na obrazovanje.
Uskraćivanje, jednako kao i kršenje prava na obrazovanje, uništava sposobnost čovjeka da razvije vlastitu osobnost, održi i zaštiti sebe i svoju obitelj te na odgovarajući način sudjeluje u društvenom, političkom i gospodarskom životu.
Namjernim ponavljanjem i iskrivljivanjem stvarnih činjenica kroz zlonamjerno prikazivanje tkz. „Dvije škole pod jednim krovom“, želi se uskratiti manjinskom konstitutivnom narodu na određenom području u Bosni i Hercegovini pravo na postojanje jezika i pisma tog naroda, dovodi do uskraćivanja prava na osnivanje ustanova na jeziku manjinskog konstitutivnog naroda te uskraćivanje prava na obrazovanje na svome jeziku.

Na općoj društvenoj razini uskraćivanje obrazovanja šteti ciljevima demokracije i društvenog napretka, a onda i miru i ljudskoj sigurnosti svih naroda a posebice manjinskog konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini.
Institucionalno svi trebamo osigurati da pomoću obrazovanja i učenja za ljudska prava djeca i roditelji doznaju koja ljudska prava im pripadaju, što predstavlja vitalni doprinos ljudskoj sigurnosti svih u ovoj državi.
Putem obrazovanja i učenja o ljudskim pravima i humanitarnom pravu mogu se spriječiti i regulirati kršenja ljudskih prava i oružani sukobi te olakšati obnovu društva nakon sukoba, što je slučaj i sa Bosnom i Hercegovinom, gdje očekujemo pomoć svih u Bosni i Hercegovini, ali i stvarnu i konkretnu pomoć i od Europske unije, a ne kroz USKRAĆIVANJE prava na obrazovanje.
Presuda Vrhovnog suda FBiH iz 2014. Godine se ne odnosi na KSB i nema pravno djelovanje, već je usmjerena na probleme Hercegovačko-neretvanskog kantona koji su sasvim druge prirode.“
...

_________________
Luka Mišetić, odvjetnik: Moramo biti precizni. ICTY nije "presudio da je HZHB UZP."


Zadnja izmjena: novem; sub tra 13, 2019 4:56 pm; ukupno mijenjano 1 put/a.

Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odgovori na Upitnik EU-a
PostPostano: sub tra 13, 2019 4:46 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 4:06 pm
Postovi: 11281
Citat:
Hercegovačko-neretvanski kanton

Sudskom presudom Općinskog suda u Mostaru, broj: 58 0 Ps085653 11 Ps od 27.4.2012. godine, utvrđeno je kako postoji praksa razdvajanja djece po etničkom principu poznata pod nazivom „Dvije škole pod jednim krovom”. Ministarstvo je poduzelo sve radnje iz svoje nadležnosti, u cilju realizacije Presude i s tim u vezi uputilo Strategiju realizacije Presude Općinskog suda u Mostaru, broj:58 0 Ps085653 11 Ps od 27.4.2012. godine, Vijeću Evrope u BiH, dana 27.08.2012. godine, pod brojem: 05-01-40-1235/12. U tekstu Strategije navedene su radnje koje je Ministarstvo poduzelo u cilju realizacije Presude. Informacije o poduzetim aktivnostima u vezi sa eliminacijom fenomena „dvije škole pod jednim krovom“, odnosno realizacije Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 58 0 Ps 085653 13

Rev, od 29.08. 2014. godine, kao i Presude Općinskog suda u Mostaru broj: 58 0 Ps 085653 11 Ps od 27. 04. 2012. godine, Ministarstvo je poduzelo sljedeće mjere:
 10. 07. 2012. godine, uputili smo Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave i Uredu za zakonodavstvo, akt u kome smo zatražili smjernice u realizaciji Presude;
 10. 07. 2012. godine, zatražili smo od Skupštine i Vlade HNK, da se kao tačka dnevnog reda uvrsti i rasprava o navedenoj Presudi i utvrde smjernice u realizaciji iste;
 14. 08. 2012. godine, održan je sastanak sa predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti općina Stolac i Čapljina, direktorima škola, predsjednicima Školskih odbora i Vijeća roditelja, pored kojih su sastanku prisustvovali i predstavnici Misija OSCE-a u BiH, kao predstavnik Udruženja Vaša Prava;
 23. 08. 2012. godine, općinama Stolac i Čapljina, uputili smo akt sa prijedlogom poduzimanja neophodnih koraka, kao drugo i treće tuženog u cilju realizacije Presude i predložili način rješavanja problema po modelu Gimnazije Mostar;
 23. 08.2012. godine, učinili smo korak dalje i svojim aktom, upućenim općini Prozor-Rama i Gradu Mostaru, da po modelu Gimnazije Mostar, od dva pravna subjekta koja koriste zajedničku zgradu, kao osnivači, formiraju jedan pravni subjekt;
 24. 08. 2012. godine, na prijedlog ministra zatražili smo od Vlade HNK da na narednoj sjednici formira radnu grupu, koju će činiti predstavnici Ministarstva, Zavoda za školstvo, Pedagoškog zavoda, predstavnici sindikata i predstavnik Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, sa zadatkom da sačini prijedlog mjera, i dostavi Vladi na razmatranje sa ciljem realizacije navedene Presude. Radna grupa je formirana, sačinjen je prijedlog mjera i dostavljen je Vladi na razmatranje;
 Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona je na prijedlog Pedagoškog zavoda Mostar broj: 21-02-40-984/12 od 24. 10. 2012. i prijedlog Zavoda za školstvo Mostar broj: 22-01-40-353/14 od 16. 7. 2014. godine, donijelo Odluku o donošenju usaglašenih i na zajedničkoj jezgri utemeljenih nastavnih planova i programa za devetogodišnji osnovni odgoj i obrazovanje, dana 26. 08. 2014. godine, pod brojem: 05-02-40-1310/14;  6.12. 2016. godine, učenici Srednje škole Stolac su imali priliku posjetiti neke od vodećih IT kompanija u BiH, kao što su Purple Key, Mistral, Klika, Nest 71 i Academy 387. Nakon obilaska kompanija i kratkog predstavljanja njihovih projekata, za učenike su održana edukativna predavanja na teme: „Zanimanja u IT industriji“, „Kako se opredijeliti za IT sektor i šta se sve može studirati“, te „Programi za crtanje i obradu fotografija“. Program se nastavio sa Satom kodiranja, gdje su svi učenici dobili svoje mentore, programere iz gore navedenih kompanija, sa kojima su programirali lego robote i igrice, ušli u svijet virtualne stvarnosti te izrade mobilnih aplikacija. Ova organizovana posjeta je bila jedinstvena prilika za učenike da posjete neke od vodećih kompanija i da se pobliže upoznaju sa karakteristikama karijere u IT sektoru. Poučeni izuzetno uspješnom saradnjom sa Ministarstvom obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK i ministrom dr. sc. Rašidom Hadžovićem, koji je ovu školu posjetio za vrijeme prošlogodišnjeg Sata kodiranja. Zajednički čas/sat u okviru projekta Sat kodiranja realizovali su učenici Srednje škole Stolac (po jedno odjeljenje učenika koji nastavu izvode na bosanskom i hrvatskom jeziku). CPCD je odabrao Srednju školu Stolac za poseban edukativni program, u sklopu kojeg je nagrađena besplatnim izletom u Sarajevo;  7.12. 2016. godine, učenici O.Š. Alija Isaković Prozor i O.Š. Marka Marulića Prozor su u srijedu, 7.12. 2016. godine, imali priliku učestvovati u jednom od najvećih edukativnih događaja u Bosni i Hercegovini - Satu kodiranja. Sat kodiranja osmišljen je kako bi se informatiku kao nauku približilo učenicima različitog uzrasta kroz izuzetno kvalitetne i metodički osmišljene vježbe, kojima se njeguju vještine rješavanja problema, logike i kreativnosti. To je posebna vrsta jednosatne edukacije, koja služi za promociju programiranja i kompjuterskih nauka u cjelini, kako bi pobudili interes učenika za informatiku kao buduće zanimanje. Organizator Sata kodiranja je američka neprofitna organizacija Code.org, a sam edukativni pokret je započeo prije nekoliko godina, pruživši priliku za učešće više od 100 miliona učenika, iz preko 180 zemalja. Sat kodiranja je započeo u 12:15 u kabinetu informatike, a službeno ga je otvorio dr.sc. Rašid Hadžović, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK. Sat kodiranja zajedno su realizovali učenici obje škole. Ovom događaju su, pored ministra Hadžovića, prisustvovali i njegov savjetnik, Elvir Heljić, kao i direktori O.Š. “Alija Isaković”- Damir Hadžić, i O.Š. “Marko Marulić”- Slavko Bilić. Nastavnici uključeni u ovu aktivnost su bili: Mirza Cokoja, Bojan Marić i Vedrana Kordić. Svi učenici su uspješno odradili postavljeni zadatak, a za učešće u projektu Sat kodiranja su dobili Certifikat;  U periodu od 27-29.03.2017. godine, u hotelu Mostar u Mostaru održana je radionica pod nazivom "Vještine za adolescenciju". Radionica je jedan od programa Lion Questa i organizovana je od strane Kancelarije Ujedinjenih nacija za borbu protiv droge i kriminala – UNODC u saradnji sa Ministarstvom sigurnosti BiH. Aktivnu podršku u razvoju preventivnih programa pružilo je Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke i Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK. Radionici je prisustvovalo 17 edukatora-(nastavnika i pedagoga) iz 6 osnovnih škola sa područja Stoca, Čapljine i Prozora (O.Š. Marka Marulića Prozor, JU O.Š."Alija Isaković" Prozor, Prva osnovna škola Stolac, O.Š. Stolac Stolac, O.Š. Vladimira Pavlovića Čapljina i O.Š. "Čapljina" Čapljina). Cilj radionice bila je obuka edukatora koji će svojim učenicima od V do IX razreda kroz realizaciju radionica u okviru časova odjeljenske zajednice i drugih nastavnih predmeta izgraditi ili unaprijediti kognitivne, socijalne i emocionalne vještine potrebne za prevenciju neprihvatljivih oblika ponašanja i samim tim osnaživati učeničko samopouzdanje potrebno u adekvatnom pružanju otpora negativnim pritiscima zloupotrebe raznih vrsta ovisnosti kao što su alkohol, cigarete i drugi narkotici;  20. 7. 2017. godine, Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) dr. sc. Rašid Hadžović i direktor Nansen dijalog centra (NDC) Mostar Elvir Đuliman potpisali su u Mostaru Memorandum o razumijevanju s ciljem zajedničkog djelovanja na području obrazovanja. Navedeni dokument osnažuje dosadašnju saradnju ministarstva i NDC-a u cilju promovisanja kulture tolerancije i poštivanja raznolikosti u školama, te važnosti zajedničkog djelovanja u oblasti obrazovanja u HNK. Ovaj dokument je nastavak zajedničke saradnje koja je već nekoliko godina prisutna u kantonu i pojedinim školama, imajući u vidu činjenicu da Nansen model za integrisano obrazovanje omogućava uspješnu komunikaciju i saradnju učenika, roditelja i nastavnika u multietničkim zajednicama kroz kreativan odgoj u odgojno-obrazovnom procesu. Nansen model za integrisano obrazovanje provodi se u osnovnim i srednjim školama u Stocu i Prozoru Rami još od 2010. godine. Projekti koji se trenutno implementiraju:

Balkan Trust for Democracy - projekat njemačkog Maršal fonda
Naziv granta: Model Nansen za integrisano obrazovanje
Početak: decembar 2016
Cilj:Podržavanje jačanja dijaloga i pomirenja kroz Nansen model integralnog obrazovanja koji ima za cilj povećanje integracije obrazovnog sektora u podeljene zajednice u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
Fond otvoreno društvo Bosna i Hercegovina
Naziv granta: Program integrisanog obrazovanja u podijeljenim školama
Početak: januar 2017
Cilj projekta je podsticanje integrisanog obrazovanja u Hercegovačko-neretvanskom kantonu kroz podsticanje međuetničke integracije u tri odabrane škole u Stocu i Prozor-Rami, koji rade po principu "dvije škole pod jednim krovom".
Ambasada SAD u Bosni i Hercegovini:
Naziv granta: Integrisano obrazovanje u podijeljenim zajednicama
Početak: juli 2016
NDC Mostar implementira Nansen Model za integrisano obrazovanje (NMIE) u 5 škola u Stocu i Prozoru / Rami, kako bi se povećala međuetnička integracija u podeljenim školama. Kroz NMIE, NDC će obučavati nastavnike (implementatore), razviti detaljne mjesečne i godišnje programe i sprovoditi redovne sedmične programe za 150 učenika u 5 škola.
Ministarstvo vanjskih poslova Češke:
Naziv granta: Saznajte i pomjerite se!
Početak: januar 2017
Ciljevi projekta:
Osnaživanje mladih i podržavanje njihovog aktivizma u njihovoj sredini/zajednici koja nije zasnovana na etničkoj, vjerskoj ili kulturnoj pripadnosti i podršci smanjenju predrasuda jedni prema drugima.
Podrška participaciji mladih na lokalnom nivou.
Podrška partnerstvu i transferu znanja iz oblasti multikulturalnog i integrisanog obrazovanja između Češke Republike i Bosne i Hercegovine
Završeni/realizirani projekti:
Ambasada Kraljevine Norveške u Bosni i Hercegovini:
Naziv granta: Model Nansen za integrisano obrazovanje
Početak: juna 2015
NDC Mostar je kroz ovaj projekat povećao nivo integracije i putem zajedničkog procesa
696
doprinjeo institucionalnim promjenama implementacijom Nansen modela za integralno obrazovanje u Stocu i Prozoru / Rami. Ovaj model se treba proširiti u kasnijim fazama.
Ministarstvo vanjskih poslova Češke:
Naziv granta: Zajedno protiv ksenofobije
Početak: januar 2016
Ciljevi projekta:
Osposobljavanje mladih ljudi i podržavanje njihovog aktivizma u njihovoj sredini/zajednici koja nije zasnovana na etničkoj, verskoj ili kulturnoj pripadnosti i podršci smanjenju predrasuda jedne druge.
Podrška partnerstvu i know-how znanja u oblasti multikulturalnog i integrisanog obrazovanja između Češke Republike i Bosne i Hercegovine.
Norveško Ministarstvo vanjskih poslova:
Naziv projekta: Obrazovanje za sve - Stolac, Grant broj BHZ-09/014; 25. jun 2009. (trogodišnji projekat)
Naziv granta: Unapređenje obrazovnog sistema u Hercegovačkom neretvanskom kantonu, Grant broj BHZ-12/017; 29. juna 2012. (trogodišnji projekat).
Ambasada Kraljevine Norveške u Bosni i Hercegovini:
Grant naziv: Stolac za mlade, jul 2014.
Naziv: Trening za nastavnike o integrisanom obrazovanju, septembar 2014. godine.
Naziv: Opremanje Nansen učionice u Gimnaziji Stolac, septembar 2012.
Ostali donatori:
Naziv: Obrazovanje za sve: Podrška integraciji podeljenih škola kroz uspostavljanje procesa lokalnog dijaloga; 21. mart 2013. godine; Donator: Ambasada SAD-a
Naziv granta: Interkulturalno obrazovanje u multikulturalnim društvima; 1.1.2014 .;
Donator: Ministarstvo spoljnih poslova Češke
Naziv granta: Projekat razmjene Brčko - Stolac; 1. aprila 2010. godine; Donator: Ambasada SAD-a
Naziv granta: Priče o dijalogu; 4. novembar 2011. godine; Donator: Ambasada Velike Britanije u Bosni i Hercegovini.
Ministarstvo kontinuirano poduzima sve radnje iz svoje nadležnosti u cilju realizacije Presude i s tim u vezi uputilo je navedenu Strategiju realizacije Presude Općinskog suda u Mostaru, broj: 58 0 Ps085653 11 Ps od 27.4.2012. godine, Vijeću Evrope u BiH, dana 27.08.2012. godine, pod brojem:05-01-40-1235/12., sa akcentom da općine kao osnivači škola, postupe u skladu sa svojom nadležnošću.

U Županiji Zapadnohercegovačkoj ne postoji praksa „dvije škole pod jednim krovom“.

_________________
Luka Mišetić, odvjetnik: Moramo biti precizni. ICTY nije "presudio da je HZHB UZP."


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odgovori na Upitnik EU-a
PostPostano: sub tra 13, 2019 5:48 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: čet stu 08, 2012 1:05 am
Postovi: 14009
100% će ti neko pročitati to.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odgovori na Upitnik EU-a
PostPostano: sub tra 13, 2019 6:43 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned sij 19, 2014 7:23 pm
Postovi: 191
Carmello Šešelj je napisao/la:
100% će ti neko pročitati to.

Ali ipak zaslužuje :thumbup :smajl007 za trud!


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odgovori na Upitnik EU-a
PostPostano: sub tra 13, 2019 7:16 pm 
Offline

Pridružen/a: sri tra 10, 2019 4:28 pm
Postovi: 146
Ja mislim da smo poslali usklicnike na ove odgovore. Volio bi vidjeti dokumente sta su ovi pitali, i sta smo mi odgovorili.

_________________
Izučavaći budalizma su budalisti.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odgovori na Upitnik EU-a
PostPostano: sub tra 13, 2019 7:30 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 4:06 pm
Postovi: 11281
Carmello Šešelj je napisao/la:
100% će ti neko pročitati to.


Velika tražilica. :thumbup

_________________
Luka Mišetić, odvjetnik: Moramo biti precizni. ICTY nije "presudio da je HZHB UZP."


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odgovori na Upitnik EU-a
PostPostano: sub tra 13, 2019 7:33 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 4:06 pm
Postovi: 11281
Citat:
12. Koji su mehanizmi izvršenja i eventualne pravne posljedice u slučaju neizvršenja
odluka Ustavnog suda? Molimo da dostavite podatke.



U slučaju nepostupanja, odnosno kašnjenja u izvršavanju ili obavještavanju Ustavnog suda
Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama, Ustavni sud BiH donosi rješenje kojim se utvrđuje
da odluka Ustavnog suda BiH nije izvršena, odnosno može odrediti način izvršenja odluke.
Rješenje o neizvršenju se dostavlja nadležnom tužiocu, odnosno drugom organu nadležnom za
izvršenje kojeg odredi Ustavni sud BiH.

Članom 239. Krivičnog zakona BiH (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 3/03, 32/03,
37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10, 47/14, 22/15, 40/15) propisano je da će
se službena osoba u institucijama Bosne i Hercegovine, institucijama entiteta ili institucijama
Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, koja odbije da izvrši konačnu i izvršnu odluku Ustavnog
suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava ili Evropskog
suda za ljudska prava, ili sprječava da se takva odluka izvrši, ili na drugi način onemogućava
njeno izvršenje, kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine je Premijer Federacije obavezan da osigura
provođenje odluka Ustavnog suda Federacije. U slučaju neizvršavanja, Ustavni sud Federacije
konstatuje rješenjem da odluka nije izvršena, objavljuje rješenje, te o tome obavještava
Federalno tužilaštvo radi eventualnog ispitivanja postojanja krivične odgovornosti zbog
neprovođenja odluka Ustavnog suda Federacije i što je krivično djelo, a obično i Parlament radi
osiguranja provođenja odluke.

Odredbama člana 351. stav 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene
novine Federacije BiH" br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14, 76/14. i
46/16) propisano je da odgovorna osoba u organu vlasti ili pravnoj osobi ili drugim
institucijama u Federaciji koja ne postupi po pravomoćnoj odluci suda u Federaciji, kaznit će
se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Stavom 2. navedenog člana propisano
je da kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se odgovorna osoba koja odbije izvršiti odluku
Doma za ljudska prava za Federaciju ili odluku Ustavnog suda Federacije koju je dužna izvršiti.
Odredbom stava 3. navedenog člana propisano je da ako je krivičnim djelom iz st. 1. i 2. ovog
člana prouzrokovana teža povreda prava drugog ili značajna materijalna šteta, učinitelj će se
kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.

У Републици Српској у складу са одредбом члана 119. став 2. Устава Републике Српске
извршење одлука Уставног суда обезбјеђује Влада. Правна посљедица евентуалног
неизвршења одлуке јесте чињење кривичног дјела „Неизвршење судске одлуке“ из члана
341. Кривичног законика Републике Српске ("Службени гласник Републике Српске",
број 64/17).

Закони, други прописи и општи акти који на основу одлуке Уставног суда престају да
важе и не могу се примјењивати на односе који су настали прије дана објављивања
одлуке Суда, ако до тога дана нису правоснажно ријешени. Извршавање правоснажних
појединачних аката, донесених на основу прописа који се више не могу примјењивати,
не може се дозволити нити спровести, а ако је извршење почето, биће обустављено.
Приједлог за измјену коначног или правоснажног појединачног акта који је престао да
важи на основу одлуке Уставног суда може се поднијети најкасније у року од шест
мјесеци од дана објављивања одлуке у „Службеном гласнику Републике Српске”, ако од
достављања појединачног акта до доношења одлуке Уставног суда није прошло више од
годину дана. Одлука Уставног суда представља разлог за понављање поступка пред
органом који је донио коначни или правоснажни појединачни акт. Кад је правоснажном
судском одлуком одбијена примјена прописа или општег акта због његове несагласности
са Уставом или законом, а Суд утврди да таква несагласност не постоји, свако коме је
повријеђено неко право може захтијевати измјену те правоснажне судске одлуке, у року
од годину дана од дана објављивања одлуке Суда. Ако се утврди да се измјеном
појединачног акта не могу отклонити посљедице настале усљед примјене општег акта,
који је на основу одлуке Суда престао да важи, Суд може одредити да се ове посљедице
отклоне враћањем у пређашње стање, накнадом штете или на други начин. Ако је у току
поступка оспорени општи акт престао да важи или је усаглашен са Уставом, односно
законом, а нису отклоњене посљедице неуставности, односно незаконитости, Суд ће
одлуком утврдити да тај општи акт у вријеме његовог важења није био у сагласности са
Уставом, односно законом. Одлука Суда из има исто правно дејство као и одлука којом
се утврђује да општи акт није у сагласности са Уставом или законом.

U Brčko distriktu BiH svi organi i institucije su dužni da postupaju po odlukama Ustavnog
suda BiH. U skladu sa Krivičnim zakonom Bd BiH, odgovorno lice u organu vlasti ili pravnom
licu ili drugim institucijama u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine koje ne postupi po
pravosnažnoj odluci suda, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine, a
istom kaznom će se kazniti i odgovorno lice koje odbije izvršiti odluku Doma za ljudska prava
ili odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koju je dužno izvršiti. Ako je neizvršenjem
odluke suda prouzrokovana teža povreda prava drugoga ili značajna materijalna šteta, počinilac
krivičnog djela će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.

_________________
Luka Mišetić, odvjetnik: Moramo biti precizni. ICTY nije "presudio da je HZHB UZP."


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odgovori na Upitnik EU-a
PostPostano: ned tra 14, 2019 8:33 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: čet tra 14, 2016 1:13 am
Postovi: 6546
Upozorenja: 2
Može se komotno reći da je ovo kraljica besmislenih tema.
Niti bih ima šansu da opstane niti EU prima nove članice.Niti dva od tri naroda žele u tu EU.Žali Bože memorije.

_________________
Na nama koplja se lome i vatra se gasi jer mi smo jaki,rodjeni sa vukovima.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odgovori na Upitnik EU-a
PostPostano: ned tra 14, 2019 8:59 am 
Offline

Pridružen/a: ned vel 09, 2014 8:07 pm
Postovi: 1998
Dobro je znati sta je dogovarano i kakvu je moc Covic ispregovarao za kantone, mozda bude korisno za interne upotrebe, lako je za vas u rs-u.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odgovori na Upitnik EU-a
PostPostano: ned tra 14, 2019 9:40 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned svi 03, 2009 5:49 pm
Postovi: 6300
Kačamak je napisao/la:
Može se komotno reći da je ovo kraljica besmislenih tema.
Niti bih ima šansu da opstane niti EU prima nove članice.Niti dva od tri naroda žele u tu EU.Žali Bože memorije.


Nisam baš siguran u to. Crna Gora aktivno radi na pristupu EU. Sjeverna Makedonija je također napreduje nakon što su promijenili ime.

Srbija također nastoji ispuniti uvjete, izgleda da se intenzivno radi na tome https://hr.wikipedia.org/wiki/Pristupan ... skoj_uniji

U vezi BiH, ako Srbija uđe u EU, to će automatski biti kao da su i Srbi ušli. Koja to dva od tri naroda ne žele u EU?

_________________
Znameniti turski povjesničar i putopisac Mustafa Ali Gelibolulu (1542. - 1599.), "A pleme Hrvata, koje se nastanilo oko rijeke Bosne prozvalo se po toj rijeci."


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Odgovori na Upitnik EU-a
PostPostano: ned tra 14, 2019 9:58 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: čet tra 14, 2016 1:13 am
Postovi: 6546
Upozorenja: 2
Naša Kvačica je napisao/la:
Kačamak je napisao/la:
Može se komotno reći da je ovo kraljica besmislenih tema.
Niti bih ima šansu da opstane niti EU prima nove članice.Niti dva od tri naroda žele u tu EU.Žali Bože memorije.


Nisam baš siguran u to. Crna Gora aktivno radi na pristupu EU. Sjeverna Makedonija je također napreduje nakon što su promijenili ime.

Srbija također nastoji ispuniti uvjete, izgleda da se intenzivno radi na tome https://hr.wikipedia.org/wiki/Pristupan ... skoj_uniji

U vezi BiH, ako Srbija uđe u EU, to će automatski biti kao da su i Srbi ušli. Koja to dva od tri naroda ne žele u EU?
Srbiji je jasno i nedvosmisleno stavljeno do znanja da proširenja EU neće biti.
Političke elite rade po inerciji.Kakav izbor imaju?
Što se tiče bih.Ja stvarno ne znam šta da ti kažem.Za nas bih ne postoji.Ona nije opcija ni u jednom planu.Bespredmetna priča.
Sve je to mlaćenje prazne slame.

_________________
Na nama koplja se lome i vatra se gasi jer mi smo jaki,rodjeni sa vukovima.


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 67 post(ov)a ]  Stranica 1, 2, 3  Sljedeća

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 141 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO