I šta preporučaš Božo, novi rat da vratimo "šta je naše" ?

Može se reći i da Hrvati 1991. nisu ni u jednom naselju iznad 10 000 stanovnika imali većinu (ni u Livnu ni u Novom Travniku), a danas imaju u Mostaru, plus tri naselja koja su 1991. imala preko 10 000 stanovnika, a danas imaju malo manje (Livno, Novi Travnik i Jajce).

Hebote, kad Božo i vipera krenu...

Ali pazi logike. "Izgubili" gradove u kojima nas nije bilo ni 30%.

Malo kukam nad nesposobnošću HVO-a.
Također detektiram najveći problem BiH Hrvata, nepostojanje većih urbanih središta potpuno u hrvatskim rukama koji u današnje moderno vrijeme jedini mogu privući i zadržati stanovništvo.

Kako tome doskočiti, rat niti išta slično naravno nije solucija, domicilni hrvatski narod je ionako odavno iselio na neka druga područja.

Jedina opcija je razvoj gospodarstva, te kroz to okupljati ljude i stvoriti urbane centre.
Sa Mostarom smo na dobrom putu 55% i ide naviše.
Livno se apsolutno mora razvijati u centar koji bi povezao ta zapadna hrvatska područja, nažalost gospodarstvo tamo stagnira, a područje je izrazito depopulacijsko (na tom području, kao što je Junuz već rekao, sa Drvarom smo fulali šansu za još jedan centar).
Središnja Bosna je ključan problem, prave urbane centre poput Bugojna i Travnika vratiti nažalost nemožemo, jedini način je razvijati što snažnije gospodarstvo u Lašvanskoj/Lepeničkoj dolini, te na taj način potaknuti veće naseljavanje Hrvata u gradiće poput Kiseljaka i Viteza, koliko je to realno, o tome bi se dalo raspravljati, nekakav spoj sa kompaktnim hrvatskim teritorijem bi također potaknuo razvoj tih područja.
Posavina, odnosno njeni ostaci u vidu Odžaka i Orašja, kao i svugdje, gospodarski razvoj je ključ, no ti naši prostori su premali i odsječeni Savom za neki veći optimizam, most kod Odžaka koji će valjda doći sa autocestom bi bar malo popravio situaciju tamo.

Pametniji će ljudi znati bolje o tome kako naprijed, samo su me malo šokirali ovi rezultati, pa nisam mogao suspregnuti se i ne izraziti konsternaciju i žal za propuštenim i izgubljenim, jbg.


Logika je izgubili gradove u kojima smo bili "au pair" sa ostalim nacijama, gradove koje smo u početnom razvoju događaja držali pod svojom kontrolom (HVO), te jednako tako svojom što slabošću, a što nesposobnošću ih i izgubili, sva četiri...

Pa sada izuzev pola Mostara doslovno nemamo urbanog centra koji bi zadržao modernog čovjeka na mjestu, da ne iscuri u RH ili inozemstvo.

Sela s hrvatskom aps. većinom u općini Tuzla
1991. 15 919 (H 10 659)
2013. 9 915

Imajući u vidu da je na popisu 1991. Hrvata na prostoru općine Tuzla bilo 20.398, a u naseljima s apsolutnom hrvatskom većinom polovica od tog broja, odnosno 10.659 zaključujem da je brojka od popisanih 8000 Hrvata u općini Tuzla na popisu 2013. - realna.


Budući da se stanovništvo hrvatskih sela smanjilo za 1/3 i budući da je upravo to postor sasvim neuobičajene pojave u BiH da se više etničkih Hrvata izjasnilo Jugoslavenima 1991., nego 1981. pretpostavljam da je jugoslavenstvo i s njim povezano današnje bosanstvo izraz konformizma prema vladajućoj SD Partiji.

Ta Partija je svojim totalitarnim mentalitetom očito stvorila atmosferu u kojoj je teško biti Hrvat, a razumno je pretpostaviti da je lakše čuvati hrvatstvo u homogenim hrvatskim naseljima, nego u velikom gradu s nehrvatskom većinom u koje je bilo 6.328 Hrvata na popisu 1991.

Zanimljivo je uočiti da su se svi prostori u BiH koje je HVO obranio, osim Žepča, Usore i Jajca nalazili u Banovini Hrvatskoj. Ali, dok se hrvatstvo u Žepču, Usori i Jajcu od rata do danas kroz hrvatske škole, prisutnost Hrvata u policiji i općini učvrstilo, dotle u Tuzli nije bilo hrvatskih škola (osim KŠC), a prisutnost Hrvata u policiji i općini je marginalna i podređena interesima bošnjačkih chauvin-ista iz SDP-a.

Tuzla je još 1991. bila općina s najmanjim udjelom Hrvata s hrvatskim materinskim jezikom među svim općinama sa značajnijom populacijom Hrvata. A to se nije imalo prilike popraviti.

Stoga smatram da su se na još za vrijeme Jugoslavije pripremljenom terenu (radom srpskih učitelja, njegovanjem komunizma među rudarima i sl.) i od rata nastavile tendencije gušenja hrvatstva i odnarođivanja hrvatskog stanovništva.

Odlasku Hrvata iz same Tuzle sigurno je pridonijela i činjenica da je sam grad bio izložen topničkim napadima pune tri godine, a da ekonomska situacija nije povoljna indicira i činjenica da i općina i sam grad imaju pad stanovništva, za razliku od npr. Bijeljine.

Tome treba pridodati i promjenu atmosfere u općini priljevom bošnjačkih izbjeglica iz Podrinja što je vjerojatno isto pridonijelo istiskivanju Hrvata.

Ništa neočekivano.

Nismo imali ni prije, jer su (politički) Hrvati imali vrlo malo utjecaja u mješovitim sredinama (dakle, ne računam ideološke Jugoviće). Gradove u Posavini smo izgubili zbog ogromne srpske nadmoći u naoružanju. I što sad s time? Ovo o urbanim centrima je nešto o čemu se govori godinama, a nekakve usporedbe i mitomansko plakanje nad izgubljenim "našim" gradovima su potpuno irelevantni za temu.

Bugojno i Travnik su u trenutku kad je HVO u njima poražen, već bili puni muslimanskih izbjeglica tako da nismo bili al pari u njima, a da ne spominjem da su se oba grada nalazila u većinski muslimanskim općinama.

U Derventi smo bili tek treći narod po brojnosti, a Srbi su bili većina u općini + za njih je Posavski koridor bio vitalno pitanje na kojemu su angažirali sve svoje snage, kojima se mi nismo imali čime suprotstaviti, a dodaj i sabotažu obrane Posavine od muslimanskih krugova iz Sarajeva - koji su RH tužakali UN-u.

Što se tiče Bosanskog Broda, te 1992. je S. Brod bio neprekidno bombardiran pri čemu su poginuli desetci djece, patili smo od nedostataka u vojnoj organizaciji, a i ruke su nam bile vezane (morali smo slati isključivo dragovoljce) zbog već spomenute muslimanske sabotaže (Izetbegović & Silajdžić).

Jedino od svega toga što mislim da se možda moglo obraniti, je Brod. No, tu je bilo svega i svačega, nažalost (mada je čak i Stipetić na tribini u Matici na kraju morao priznati da nije bilo prodaje).

U svakom naselju oduzmi 30-40% popisanih dijasporaša, od ostatka 10% čine doseljenici, a ostalo uglavnom starci.

Ljubače danas imaju Bošnjačku većinu, zbog povoljnog položaja veliki je broj doseljenika. Breze su prije rata bile pola-pola, hrvati su odselili ili izumiru, a bošnjaci se naseljavaju.

Možda se moglo obraniti. Ali, kroz cijelu 1992. su hrvatske postrojbe i na drugim bojištima patile od raznih organizacijskih nedostataka.

Pri napadu na BB u listopadu '92. Srbi su imali impozantne snage na raspolaganju.

Nakon što su Srbi zauzeli BB prekinuta je kanonada na SB i prestale su pogibije djece.

Prošli mjesec sam se zainteresirao za područje Posavine i doslovno pročitao sve moguće o događanjima tamo '92-'95.
Nažalost ovo je točna konstatacija, Srbi su sa 2 brda, Motajice kod Prnjavora, te Vučjaka nakon što su osvojili Derventu, Modriču i Odžak, držali cijelo to područje praktično kao na dlanu i mogli su topnički tući gdje i kako su htjeli po Slavonskom i Bosanskom Brodu.

Slavonski Brod je pretrpio značajne ljudske žrtve zbog bombardiranja koje vjerojatno nebi prestajalo da Bosanski Brod nije pao, pa bi se čak moglo pričati i o poludirigiranom padu, odnosno da su jednostavno odustali od branjenja onoga što je bilo neobranjivo, odnosno u tom trenutku nije bilo vrijedno svih žrtava bombardiranja.
Mada, tko zna, da se "status quo" održao do ulaska u '93, ali jbg. desilo se što se desilo.

Jedino što će me zauvijek kopkati...
Oluja završena, kreće Maestral, završava uspjehom, praktično smo pred Banja Lukom, tamo sredina 9. mjeseca '95, sve značajnije srpske snage su krenule sa koridora u obranu svoga glavnog grada.

I tada se hrvatsko vojno vodstvo odlučuje za onaj nesretni napad/desant na Unu i srpske gradove Bosanski Novi, Bosansku Kostajnicu i Bosansku Dubicu, umjesto da su to isto pokušali kod Šamca i Bosanskog Broda, znači hrvatskih gradova, pa uspjeli, ne uspjeli, samo da se pokušalo osloboditi ono što je naše i pokazalo Posavljacima da nisu zaboravljeni.

Tu odluku nikada neću shvatiti ni razumjeti, a potom je u Daytonu uslijedilo ono što je uslijedilo, znamo svi što smo sve vratili Srbima u BiH, a natrag dobili samo Odžak, i sada je Posavina nažalost u takvome stanju da je Hrvatstvo praktično nestalo sa većine tih područja.

A da niti ne pričam koliko bi Slavonskome Brodu koristilo to zaleđe u vidu Posavine i Bosanskog Broda, zapravo koliko bi koristili jedno drugome, i što bi nam značilo još nekih 100-njak tisuća Hrvata Posavaca u ovome stanju stvari unutar BiH, eh tuge i žalosti...


Oprostite na offtopicu...

Ima ih puno ovdje blizu meni u Niagaru.

U Donjoj Mahali kod Orasja popisano vise stanovnika nego u samom Orasju (mislim na naseljena mjesta) ?!

http://fzs.ba/PopisNaseljenaM.pdf

Treba zapazit malo ko je pripremio podatke:
Jasmina Veli
Senija Muhi
Jasmina Konakovi
Emina Ajkuni
Muamera Idrizovi
Mahir Kološ
Mevla Softi
Belmira Hadžiabdi
Zehra Kaba
Amer Kori
Nermina Sarajki

Ona me cudi zasto kod neki sela pise da imaju ispod 10 stanovnika ? Sto jednostavno ne napisu 6 , 7 ili 8 ili koliko vec imaju ?

Isto tako mislim da bi trbali znat da je se zove Kraljeva Sutjeska a ne KraljevSKa Sutjeska.
Mozda sam Subjektivan ali mislim da to nije bilo koje selo i da bi se trebalo znat tacno ime !

Jedan od milijun sitnih primjera kako vlastiti entitet nema alternativu

Da je bar Brod zadržan, imali bi daleko bolju poziciju u Posavini te jedinu rafineriju u BiH. Ne nalazi se direktno na koridoru, više koridoru smeta Orašje ili Odžak.

Za Jajce, u gradu popisano 8087, sto se poklapa sa procjenama iz jajacke opcine od prije koju godinu. Tada su procijenili 6:2k za Hrvate, ali tesko da je i danas takav omjer. Ja ocekujem 4.5k Hrvata i jos 3.5k Bosnjaka i Srba. Znaci na selima, po mojoj procjeni, 10.5k Hrvata.

zanimljivo kako u općini Stolac ili Čapljina na popisu nema novoizgrađenih naselja poput Bobanovo selo ili Šuškovo naselje ,nego su se uklopili u već postojeća stara naselja .
Bobanovo je valjda popisano u naselje
Crnići Greda ?
1991 uk 658
2013 uk 1.514
a Šuškovo ?


Aladinići
1991 uk 747
2013 uk 1.255

nek mi netko objasni naselje Poplat ??
Poplat 1991
uk 457 , Muslimani 173, Hrvati 112, Srbi 162 ..
Poplat 2013
uk 1.428 !
jel moguć da je isto tako novoizgrađeno naselje za prognane Hrvate nedaleko crkve Sv Ilije popisano pod Poplatom ??

Pod naseljem Poplat se vodi kolonističko naselje na rubu Stoca, Vidovo Polje.

Šuškovo Naselje i Bobanovo Selo se vode u prostornom planu općine Čapljina. Vjerojatno se pod vode pod Domanovićima Hotnjem ili Opličićima. S tim da je Bobanovo na samoj granici s općinom Stolac, pa je možda popisano i u njoj pod Crnići Greda. Ne znam.

Prostorni plan općine Čapljina - str. 16 (Bobanovo i Šuškovo)
http://www.capljina.ba/ProstorniPlan/Prostorni.pdf

Naselje - 1991. => 2013.

Bivolje Brdo - 841 => 1.047

Domanovići - 1.270 => 1.586

Lokve - 587 => 898

Opličići - 1.386 => 1.344

Stanojevići - 194 => 110

Sva naselja su 1991. imala apsolutnu većinu Muslimana.

Između Opličića i Lokava je Bobanovo. Vodi li se pod Lokve, Opličiće ili Domanoviće - ne znam.


Šuškovo je na pravcu Tasovčići-Domanovići.

Tasovčići - 1.675 => 2.101

Tako je bilo i na prijašnjem popisu. Inače to selo je ogledni primjer napuhanog broja stanovnika.

S obzirom da se Vidovo Polje ne vodi pod Stolac, Stolac je pao daleko ispod 5000 stanovnika.

Čitam na bošnjačkim portalima u Prijedoru popisano 30 000 Bošnjaka!
ha ha ha.

Naselje (općina Čapljina)
1991.
2013.

Bivolje Brdo
1991. 841 (H 256 : M 562)
2013. 1.047

Domanovići
1991. 1.270 (H 326 : M 727)
2013. 1.586

Lokve
1991. 587 (H 0 : M 395 : S 192)
2013. 898

Opličići
1991. 1.386 (H 108 : M 916 : S 357)
2013. 1.344

Stanojevići
1991. 194 (H 31 : M 163)
2013. 110

Moguće je da su Hrvati postali većina u Bivoljem Brdu, Domanovićima i Lokvama.

Raspudić spominje 2% Hrvata u Sarajevu, koliko je to realno?