U Hercegovini je sasvim normalno da se Hrvati zovu Ratko, Milan, Dušan. Mada kad se bolje pogleda ta su imena buknula u periodu iza WW2, vjerojatno kao neka vrsta mimikrije da se odbaci ustaška stigma.
Dotad su bila u upotrebi neka katolička imena koja su danas skoro pa nestala. Tko će danas u Hercegovini dati djetetu ime Paško ili Bonaventura.

Zdravko, Zoran, Stojan

Gojko
Milijan
Dragan

Po imenima koja se daju djeci se jako dobro mogu pratiti civilizacijska kretanja. Top dječja muška imena u 2023. godini:

Hrvatska


Kanton Sarajevo:


RS


Slovenija:


Srbi u 19. stoljeću, Slovenci u 22., Hrvati negdje između, Bošnjaci u turskim serijama.

Srbija

ova dobijaju najcesce deca

Luka
Lazar
Stefan
Nikola
Aleksa
Vuk
Mihajlo
Pavle
Vasilije

gotovo sva su hriscanska, tj apostolska ili po svecima.

a ova su trenutno najcesca u generalnoj populaciji

Aleksandar,
Milan,
Nikola,
Zoran,
Marko,
Miloš,
Goran,
Dejan
Dušan.


Zanimljivo da je ime Luka najcesce u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, u RS na drugom mestu, ako je ta lista tacna...

Otkud Andrej i Teo u vrhu u Sarajevu? Jel se to hrvatska vojska diže?

Trojkaši počeli davati hrvatska imena djeci, transformacija ulazi u novu fazu.

Ženska imena u KS još egzotičnija od muških, iako su i ovdje vidljiva vlaška kukavičja jaja:


Osobno bih zabranio davanje imena koja se ne mogu normalno mijenjati po padežima.

Kako u službama može uopće proć Aya?

Davanje biblijskih imena je isti nonsens kao dacanje arapskih i turakih. Ta imena na ansem nista ne znace.

Kako kod nas zbog turaka tridentinski sabor nije bas ni nasao odjeka narodna imena su se jos dugo zadrzala. Doduse jedna stvar je jos djelo tridentinskog sabora, a to je da se moraju ustaliti obiteljska imena iliti prezimena sto se vrlo dobro provelo i u BIH

Kako se nije primilo vrte se samo Jure, Mate, Ante, Ivan, Luka, Marko, Niko, Andrija, koja su se to narodna imena zadržala, možda Stojan, Gojko, koje još? Govorim za imena naših pradjedova, ne ova jugoslavenska ala Željko, Zdravko, Dragan, Branko, Darko, Srećko itd.

Crkva bosanska je bila smiješna heretička skupina, muslimani i Srbi se pozivaju na te heretike koji su uglavnom bili Hrvati a nestali su stoljeće i nešto prije nego što su Šubići stvorili Bosnu nakon što su Arpadovići preuzeli hrvatski tron.

Pozivaju se i na Kraljevu Sutjeski i kraljevski grad Bobovac iako nemaju ništa s njim

Nisu bas ni heretici vise sizmatici

To je sve u novija vremena 20. stoljeća.

Meni je nejasno kako je Andrija izašlo iz mode, divno ime. Za razliku od Paške i Stojana.

Najveci dio izbacivanja dogodio se tek u 18. stoljecu da bi se s vremenom opet vratilo. Medjutim vrlo lako je moguce da to nema bas veze sa tridentom vec sa modom. A i to je problematicno jer su fratri jedno vrijeme u knjigama latinizirali narodna imena. Tako si imao slucaj da narod odredjenu osobu zove narodnim imenom medjutim u matici krstenih mu stoji njegova latinska inacica.
Recimo najpoznatija je Diva Grabovceva koja je u knjigama zapravo bila Virginija. Ruza je bila Rosa, Jelica, Jela je bila Helena itd....

Ako pogledamo deftere iz 1550 vidjet cemo da se sasvim normalno mjesaju krscanska imena sa narodnim. Tako imas

Ferhata sina Ivanovog
Ismaila sina Marinovog

ali i

Mihovila sina Dejanosevog
Jusufa sina Radicina
itd. itd.

U srednjem vjeku nije uopce bilo pravilo potpunog koristenja narodnih imena. I ovi toboznji spiskovi djedova su vrlo upitni jer dolaze is samo jednog izvora tj. takozvanog Batalovog evandjelja. Osim toga nema zapravo nikakvog dokaza da su postojali u neprekinutom redu


A sad recimo pogledaj recimo imena sirokobrijeskih fratara, necu reci pola ali veliki dio su stara narodna imena

Dr. Stipan fra Krešimir Pandžić (Drinovci, 1892.)
Pero fra Zvonko Grubušić (Posuški Gradac, 1915.)
Karlo fra Rudo Jurić, (Radešine, 1925.),
Ante fra Kornelije Sušac (Cerno, 1925.),
Mate fra Marko Barbarić Lesko (Klobuk, 1865.)
Petar fra Stanko Kraljević (Mokro, 1871.)
Ivan fra Ivo Slišković (Mokro, 1877.)
Nikola fra Krsto Kraljević (Grljevići, 1895.)
Dr. Nikola fra Arkanđeo Nuić (Drinovci, 1896.)
Dr. Bože fra Dobroslav Šimović (Hamzići, Župa Čerin, 1907.)
Mirko fra Tadija Kožul (Mokro, 1909.)
Ljubo fra Borislav Pandžić (Drinovci, 1910.)
Jerko fra Žarko Leventić (Drinovci, 1919.)
Bože fra Viktor Kosir (Uzarići, 1924.)
Ante fra Stjepan Majić (Vitina, 1925.)
Ivan fra Ludovik Radoš (Blažuj, Tomislavgrad, 1925.)
Jozo fra Andrija Jelčić (Stubica, 1904.),
Ante fra Bonifacije Majić (Vitina, 1883.),
Ivan fra Radoslav Vukšić (Studenci, 1894.),
Jakov fra Fabijan Paponja (Livno, 1897.),
Mijo fra Leonard (Leonardo) Rupčić (Hardomilje, 1907.)
Fra Miljenko Ivanković (Tubolja, Tomislavgrad, 1924.)
Jerko fra Melhior Prlić (Sovići, 1892.)
Jozo fra Fabijan Kordić (Grljevići, 1890.)
Marijan fra Mariofil Sivrić (Međugorje, 1913.)
Tadija fra Tihomir Zubac (Gradnići, 1918.)

Tadija je strašno ime.

Ne trči pred Rudu, nije dobar jutros.

Ne znam kako je kod hercegovačkih Hrvata ali pretpostavljam da je slično u smislu da se nekada uz kršteno ime nadevalo i ime od strane porodice koje je uglavnom bilo narodnog tipa.
To je zato bar kod mojih u CG jer zavisno od popa nisi mogao birati kršteno ime nego dobijaš ono na koji svetački dan si rođen ili bar približno tom svetačkom danu.

Takođe se zaboravlja da nekada domaće narodno ime nije nadevano zbog njegove lepote niit zbog kućne tradicije očeva i dedova , nego iz vrlo praktičnih razloga toga doba , a to je "zaštitno ime" tj.ljudi su nadevali imena u skladu sa godišnjim dobima,vremenskim prilikama,zdravljem,protiv uroka,.....

Mislim da su Srbi i Hrvati specifični što se tiče imena u slovenskom svetu , a pogotvo što jedini imamo imena koja počinju sa negacijom(Nenad,Nerad,Nemanja,...).

Za naša narodna imena se može reći da dobrim delom potiču od majki i ženskog dela porodice jer imamo najviše imena sa osnovom Milo i Drago.
Dakle , majka drži bebu u rukama i tepa mu "milo,moje,drago moje,najmiliji,najdraži,...." , i kad posle se selo upita kako mu je ime pa čistom logikom ispada da mu je ime Dragutin,Milo,Milovan,.....

Ime Rudo dolazi od prideva crveno , dakle dete je bilo verovatno riđo kad su ime nadenuli.

Da i katoličko svećenstvo je upravo zbog toga bilo izričito protiv, čak nisu htjeli upisivati takva imena u matice.
Ljude su čak strašili u vrijeme kuge da djeci daju imena po svecima kao vid zaštite.

Rudo je vjerojatno verzija imena Rudolf, Rudi/Rude/Ruda, ovisno o regiji. U Bosni je onda Rudo, kao što je Anto, Mato ili Stipo.

Jeste baš sve neki Rudolfi šetali po dinarskim planinama naokolo u srednjme veku.
Ne znam dali postoji svetac po imenom Rudolf(mada sumnjam) i ako postoji kod katolilka on sigurno nije prihvaćen na dinarskim prostorima , tako da je ime Rudo od prideva crven i zato postoje srpska prezimena(kao i hrvatska) Rudić i Rudović , a pravoslavci svakako nemaju nekog sveca Rudolfa.

Srednji vijek 1925. godine?Ako su se njegovi kolege fratri zvali Kornelije, Leonard, Fabijan i Ludovik, zašto bi bilo nevjerojatno da je on Rudolf/Rudo?

BTW, Karlo, Rudolf/Rudo, Ferdinand/Ferdo i Ludvig su carska i kraljevska prijestolonasljednička imena.

Pa kažem ti , ako postoji kod Srba ime Rudo odakle su prezimena Rudić i Rudović , vrlo je mala verovatnoća da je taj fratar bio Rudolf pod nadimkom Rudo , jer logika nalaže da je Rudo takođe staro slavensko hrvatsko ime koje dele sa Srbima.

Lažovčino, nađi mi jednog Srbina s tim imenom i to ne s ovim zaobilaznim izmišljotinama o tvorbi prezimena, nađi u starim spisima nekog Rudu ili Rudoja.