Prodaju stanove koje su dobili od Kantona
Sarajevsko naselje Rosulje: Mnogi stanovi izdati pod kirij

Ministarstvo za boračka pitanja Kantona Sarajevo ratnim vojnim invalidima te članovima porodica šehida i poginulih boraca od 2000. godine do danas podijelilo je više od 1.000 stanova.

Na spisku za dodjelu nalazi se još nekoliko stotina kandidata koji ispunjavaju uvjete za besplatan krov nad glavom.

Sve stopirano

No, ove godine obustavljen je cijeli proces, jer su u Ministarstvu uočili brojne nepravilnosti i malverzacije. Utvrđeno je, naime, da su stanove dobivali i oni koji već imaju privatne kuće ili druge stambene jedinice. U toku su provjere svih dodijeljenih stanova, jer su mnogi ili izdati pod kiriju ili su već prodati.

„Dnevni avaz" u posjedu je svih spiskova dodijeljenih stanova, a došli smo i do imena osoba kojima je dat stan, a oni ga prodali. Da stvar bude gora, sve je rađeno u saradnji s Ministarstvom, jer je upravo ono davalo saglasnost onima koji su prodavali.

Nečasne radnje

Novopečeni vlasnici stanova koje im je dala Vlada KS navodili su različite razloge za prodaju, a najčešći je pravo preče kupnje. Neki su stan prodavali pa kupovali veći ili pravili kuću, a bilo je i onih kojima nije ni bio potreban.

Zbog sumnji u nečasne i nezakonite radnje, Ministarstvo je obustavilo dodjelu stambenih jedinica, a u ovoj godini bit će dodijeljen samo jedan stan. Navodno, na spisku onih koji čekaju svoju priliku nalaze se mnogi koji ne ispunjavaju uvjete jer već imaju kuće i stanove u Sarajevu, ali i drugim bh. gradovima.

Ministri široke ruke

Najviše stanova podijeljeno je za vrijeme ministara Hajriza Bećirovića (SDA) i Hajrudina Ibrahimovića (SBiH). Stanovi su dijeljeni i kada je na čelu Ministarstva za boračka pitanja KS bio Nedžad Ajnadžić (SDA).

36. sjednica Skupštine ŽZH

D n e v n i r e d:





1. Prijedlog mjera za zaštitu ustavno – pravnog položaja Županije Zapadnohercegovačke u području financija

a) Rezultati popisa pučanstva i pripadnosti javnih prihoda;

b) Izmjena Zakona o pripadnosti javnih prihoda;

c) Očitovanje na Odluku Federalne Vlade o umanjenju sredstava Zavodu za zadravstveno osiguranje Županije Zapadnohercegovačke.

Skupština ŽZH donijela odluke protiv razvlašćivanja Županije


Skupština Županije Zapadnohercegovačke na 36. izvanrednoj sjednici, održanoj u petak 6. prosinca 2013. godine u Širokom Brijegu jednoglasno je usvojila dvije Odluke, Odluku o zaštiti financijske i političke opstojnosti Županije Zapadnohercegovačke i Odluku o zaštiti zdravstvenog sustava Županije Zapadnohercegovačke.

I jedna i druga Odluka nastale su kao odgovor na dugogodišnju nepravdu koja je nanesena Županiji Zapadnohercegovačkoj u financijskom i svakom drugom smislu zahvaljujući neustavnim i nezakonitim aktivnostima federalnih institucija u pogledu raspodjele prihoda od neizravnih poreza, odnosno štetnih odluka iz područja zdravstvene zaštite.

Po onome što se moglo čuti na sjednici Skupštine, ŽZH je još od 2006. godine zakidana za uplatu sredstava iz Federalnog proračuna po osnovu broja stanovnika. Naime, prema podacima Federalnog Zavoda za statistiku broj stanovnika u ŽZH iznosi 81414, a prema Posljednjem popisu stanovništva provedenom prije dva mjeseca 97893.

Tako je ŽZH na godišnjoj razini zakinuta za 4.300.000 KM, i tako zadnjih sedam osam godina. Pored ŽZH po toj osnovi zakidane su i sve općine u ŽZH. Tako je primjerice općina Ljubuški godišnje zakidana za oko 300.000 KM. Prema podacima Federalnog Zavoda za statistiku općina Ljubuški broji 23.634 stanovnika, a prema posljednjem popisu stanovništva taj broj iznosi 29.521.

Široki Brijeg; 6. prosinca 2013. godine.

Na temelju članka 26. Ustava Županije Zapadnohercegovačke (“Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, broj: 1/96, 2/99, 14/00, 17/00, 1/03, 10/04 i 17/11 ) i članka 99. Poslovnika Skupštine Županije Zapadnohercegovačke (“Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, broj: 10/03);
Uzimajući u obzir Deklaraciju o ustavno – pravnom položaju Županije Zapadnohercegovačke (“Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, broj: 6/08 );
Naglašavajući činjenicu diskriminacije hrvatskog naroda, stvarno prisutne pojave u Federaciji Bosne i Hercegovine, gdje se neustavno razvlašćuje Županija i stvara centar moći u Sarajevu koji upravlja ogromnim financijskim sredstvima, te u raspodjeli zaobilazi našu Županiju uskraćujući prava koja joj Ustavom pripadaju i time dovodi u pitanje njenu opstojnost;
Upozoravajući na stalno donošenje zakona i propisa na razini Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine kojima se županijama oduzimaju ili umanjuju ustavne nadležnosti;
Svjesni odgovornosti prema građanima, korisnicima proračuna, institucijama i gospodarstvu u Županiji Zapadnohercegovačkoj, Skupština Županije Zapadnohercegovačke, na 36. izvanrednoj sjednici održanoj dana 6. prosinca 2013. godine, donijela je:
Odluku o zaštiti financijske i političke opstojnosti Županije Zapadnohercegovačke

I.

(1) Skupština Županije Zapadnohercegovačke najoštrije osuđuje neustavne, nezakonite i diskriminirajuće aktivnosti federalnih institucija u pogledu raspodjele prihoda od neizravnih poreza.
(2) Posebno ukazujemo na diskriminirajući Zakon o pripadnosti Javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine koji Županiju Zapadnohercegovačku stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na neke druge županije koje modelom pondera dobivaju znatno veća sredstva od neizravnih poreza.
(3) Ukazujemo kako Županija Zapadnohercegovačka kao i općine u njenom sastavu u znatnoj mjeri otplaćuju vanjski dug koji stvara Federacija, a da pri tomu ne koriste ta kreditna sredstava.
(4) Ukazujemo kako su podaci o broju stanovnika prilikomÂÂ popisa pučanstva 2013. godine za Županiju Zapadnohercegovačku, kao i za ostale županije s hrvatskom većinom u Federaciji Bosne i Hercegovine u znatnom nesrazmjeru s procjenama Federalnog Zavoda za statistiku na temelju kojih je vršena raspodjela prihoda od neizravnih poreza.
(5) Stoga tražimo zaustavljanje daljnje nepravde i diskriminacije prema Županiji Zapadnohercegovačkoj, i općinama u njenom sastavu, te izmjenu postojećih propisa kojima se ugrožava financijska opstojnost Županije, te donošenje novih propisa koji će otkloniti diskriminaciju bilo koga u Federaciji Bosne i Hercegovine.
(6) Zahtijevamo od Fedralnog Zavoda za statistiku i Federalnog Ministarstva financija uvrštavanje podataka dobivenih na temelju popisa pučanstva u procjene, a time i u formulu za raspodjelu prihoda od neizravnih poreza s Jedinstvenog računa Federacije Bosne i Hercegovine za 2014. godinu, čime bi se izbjegla daljnja nepravda i diskriminacija, kako prema Županiji Zapadnohercegovačkoj, tako i općinama: Široki Brijeg, Ljubuški, Posušje i Grude.
(7)Zadužuju se sve institucije Županije Zapadnohercegovačke, u prvom redu Vlada Županije Zapadnohercegovačke i Županijsko Javno pravobraniteljstvo da u okviru svojih ovlasti i nadležnosti poduzmu sve ustavom i zakonima propisane mjere i postupke protiv odgovornih institucija i osoba koje godinama svjesno neustavnim i nezakonitim odlukama i postupcima zakidaju Županiju Zapadnohercegovačku u pogledu raspodjele javnih prihoda.

II.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviti će se u Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke.

Na temelju članka 26. Ustava Županije Zapadnohercegovačke (“Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, broj: 1/96, 2/99,14/00, 17/00, 1/03, 10/04 i 17/11 ) i članka 99. Poslovnika Skupštine Županije Zapadnohercegovačke (“Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, broj: 10/03);
Uzimajući u obzir Deklaraciju o ustavno – pravnom položaju Županije Zapadnohercegovačke (“Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, broj: 6/08);

Naglašavajući činjenicu da je sukladno Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine područje zdravstva u podijeljenoj nadležnosti između federalne vlasti i županija, te da federalne institucije svjesno krše ustavne odredbe, isključujući nadležna tijela županija u procesu donošenja odluka kojima se izravno ugrožava zdravstveni sustav i pravo na zdravstvenu zaštitu žiteljima Županije Zapadnohercegovačke;

Upozoravajući na činjenicu provođenja procesa centralizacije Federacije Bosne i Hercegovine, pa i u području zdravstvene zaštite, mimo dogovora i suglasnosti nadležnih tijela vlasti Županije Zapadnohercegovačke;
Svjesni odgovornosti prema žiteljima Županije Zapadnohercegovačke, odnosno prema osiguranicima Zavoda za zdravstveno osiguranje Županije Zapadnohercegovačke, Skupština Županije Zapadnohercegovačke, na 36. izvanrednoj sjednici održanoj dana 6. prosinca 2013. godine donijela je :

Odluku o zaštiti zdravstvenog sustava Županije Zapadnohercegovačke

I.

(1) Skupština Županije Zapadnohercegovačke najoštrije osuđuje i ne prihvaća neustavne i nezakonite aktivnosti federalnih institucija u pogledu donošenja štetnih odluka iz područja zdravstvene zaštite koje izravno narušavaju opstojnost i funkcioniranje zdravstvenog sustava u Županiji Zapadnohercegovačkoj, aÂÂ koje aktivnosti su kulminirale donošenjem Odluke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o izdvajanju sredstava u Fond solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine za 2014. godinu (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 92/13).

(2) Tražimo preispitivanje uloge i zadaće Federalnog zavoda za osiguranje i reosiguranje i pripadajućeg Federalnog fonda solidarnosti s obzirom na činjenicu nefunkcioniranja prioritetnog federalnog programa zdravstvene zaštite u Federaciji BiH, čije financiranje bi se trebalo osigurati iz Federalnog fonda solidarnosti, upravo iz razloga što Vlada Federacije BiH, opetovano kršeći odredbu iz članka 82. stavka 5. Zakona o zdravstvenom osiguranju (“Službene novine Federacije BiH, broj:30/97, 7/02, 70/08 i 48/11), ne osigurava propisani iznos sredstava za taj isti Federalni fond solidarnosti.

II.
(1) Tražimo ukidanje Odluke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o izdvajanju sredstava u Fond solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine za 2014.godinu (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 93/13), i Ukidanje Zaključka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o utvrđivanju osnovice i stope visineÂÂ doprinosaÂÂ za zdravstveno osiguranje korisnika mirovina broj:487/2003 od dana 25. rujna 2003. godine, te aktivno uključivanje predstavnika tijela vlasti županija u procesima donošenja odluka i propisa kojima se regulira područje zdravstva, sukladno Ustavu Federacije BiH.

III.
(1) Zadužuju se sve institucije Županije Zapadnohercegovačke, u prvom redu Vlada Županije Zapadnohercegovačke, Ministarstvo zdravstva rada i socijalne skrbi i Zavod za zdravstveno osiguranje Županije Zapadnohercegovačke da u okviru svojih ovlasti i nadležnosti poduzmu sve ustavom i zakonima propisane mjere i postupke protiv odgovornih osoba i institucija, s ciljem zaštite prava na zdravstvenu skrb žitelja Županije Zapadnohercegovačke.

IV.
(1) Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviti će se u Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke.

Samo naprijed. Otpor žestoki.

Jedinstveno o raspodjeli javnih prihoda

BPK Goražde i Posavski kanton će imati jedinstven stav tokom rasprave o izmjenama zakona o pripadnosti javnih prihoda FBiH, ali i drugih tema koje se odnose na poboljšanje uvjeta života građana ova dva kantona.

Ovakav načelan dogovor postignut je tokom posjete predsjednika Vlade PK Marijana Oršolića Goraždu.

Nakon susreta sa kantonalnim zvaničnicima Oršolić je sa predsjedavajućim Skupštine BPK Suadom Došlom i ministrima Gordanom Oršolić i Alemom Mujkovićem posjetio je kompaniju “Prevent” u Vitkovićima.

U PRILOG KLASNOJ BORBI GRADA BEZ SOLI Sarajevo je Tuzlanskom kantonu u deset godina otelo 370 milijuna maraka!

Ovo nije nacionalno obojena priča nego priča o tome tko je to pokrao radnike Tuzle zadnjih deset godina. Ovaj tekst nećete pročitati na portalima koji podupiru “klasnu borbu”. Štoviše bit će označen kao nacionalistički!

Gledajući u nedjelju federalnu TV, a prije toga načuvši da je na sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, donošena Rezolucija o Bosni i Hercegovini u kojoj su dani važni principi za preuređenje Bosne i Hercegovine, kojom se potiče model federalizacije i decentralizacije zemlje, kojom su osuđeni svi oblici ekstremizma koji joj objektivno prijete, pa tako i oni koncepti koji zagovaraju unitarističku i centralističku državu, ali i oni koji se temelje na separatističkim idejama, Krug 99 bošnjačkih intelektualaca je Rezoluciju definirao kao glavnog uzročnika događanja naroda u Federaciji BiH.

Nadalje Rezolucija potiče na uvažavanje svih identiteta, da jedne druge priznamo u BiH, a ne na njihovo potiskivanje.

Šta je to tako za bošnjačke intelektualce nepravedno u ovoj rezoluciji? Zašto tako zlokobno zvuči EU prijedlog da u BIH više ne treba biti prakse da predstavnici jednog identiteta biraju predstavnike drugom identitetu, nema zatiranja drugog identiteta, nema neuvažavanja jedno-drugoga?

Čemu otpor tome? Nemojte to raditi, uništiti ćete BiH, posijati će te sjeme zla koje se neće nikada iskorijeniti.

Samo dva dana iza ove Rezolucije dogodio se narod, eskalacija nasilja, uništavanje imovine kako bi se skrenula pozornost sa Rezolucije, koja je prihvatljiva i onim sredinama iz kojih je krenula palež, uništavanje, nasilje nad policijom.

Međutim, prije nego što te sredine i počnu razmišljati što im Rezolucija donosi iz Čaršije su krenuli zahtjevi za ukidanje kantona jer su oni eto kao trošak, nastojeći prikriti glavni uzrok njihove osiromašenosti, a to je pljačka centralističke vlasti.

Tim zahtjevima centralista se pridružila i Narodna stranka Mesna Industrija Lijanovići, nastojeći „uvesti“ nerede i na njihovo područje. No u nadi da će uspjeti osigurati novačenje novih svježih mesara, ostali su kratkih rukava i time razljutili begove. Neuspjeh novačenja priznao je i najpoznatiji mostarski stari pravaš i mladi mesar Milić.

Sve to busanje o patriotizmu, prozivanje nekih snaga koje ne žele BiH, samo je magla iza koje se krije nešto potpuno drugo. Oni koji ne žele prihvatiti deklaraciju Europskog parlamenta nisu ni patrioti, ni dobronamjerni ljudi, žele BiH za sebe, žele BiH kao državu koja je prevaziđena, i koja nema nikakve budućnosti. Većina građana BIH takvu državu ne želi, žele normalnu europsku državu po principima spomenute deklaracije Europskog parlamenta.

Prihvaćanje ove deklaracije mrsi logiku centralista i potpuno raskrinkava interes sarajevske političke elite. Prihvaćanjem deklaracije remeti se raspodjela moći ne samo u etničko nacionalnom smisu nego u smislu decentralizacije i pravilne raspodjele prihoda na nivou cijele Federacije . Prostom matematikom ćemo u nastavku teksta dokazati ono što se cijelo vrijeme krije od prosvjednika u Tuzli, Bihaću, Zenici i Istočnom Mostaru. Matematika je neumoljiva i jasno dokazuje zašto se u Kantonu Sarajevo živi duplo bolje nego u ostatku Federacije. Ona uz to još dokazuje da majorizacija nad Hrvatima u BIH, čiji se kantoni dodatno pljačkaju, nije bila samo političko pravne naravi nego i ekonomska. Legalizirana pljačka koja se u zakon ucrtala pukim preglasavanjem. Iz dokumenta koji je pred Vama , nakon što ga shvatite, bit će Vam jasnije i zašto na KBC Mostar nema ljekova, zašto su nam Sveučilišta i škole siromašne i zašto za svu bijedu koja se događa i u hrvatskim kantonima ne možemo kriviti samo kantonalne razine vlasti. Tekst koji ćete pročitati pojasnit će Vam koja razina vlasti je rastrošna a koja održava socijalni mir. Kada pročitate ovaj tekst shvatit ćete da se suština pljačke džepova sbih građana od uvođenja PDV sustava događa na federalnom nivou!



Vjerojatno većem broju javnosti u BiH, a pogotovo u najbližem okruženju BiH nije jasno što je pozadina pljuvanja po jednom europskom standardu kao što je spomenuta deklaracija.

Naime diskriminirajućim Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH uređena je raspodjela javnih prihoda, prihoda koji pripadaju Federaciji BiH, kantonima i općinama.

Po tom Zakonu kriterij za raspodjelu prihoda između kantona se sastoji od četiri parametra:

broj stanovnika u kantonu 57%,
površina kantona 6%,
broj učenika u osnovnim školama 24%
broj učenika u srednjim školama 13%.



To vrijedi za sve kantone izuzev što mislite kojeg?

To vrijedi za sve kantone izuzev Kantona Sarajevo , kojem se svaki od parametara množi sa koeficijentom 2! Iako se broj 2 ne čini veliki radi se o razlici ogromnoj ko kuća.

Prevedeno to znači da jedan stanovnik u sarajevskom kantonu vrijedi kao 2 u ostalim kantonima, da jedan km2 u sarajevskom kantonu vrijedi kao 2 km2 u ostalim kantonima, da jedan učenik u sarajevskom kantonu vrijedi kao 2 u ostalim kantonima.

Takvom sistemskom pljačkom sarajevski kanton je teži godišnje oko 140 milijuna KM, a primjerice tuzlanski lakši za 37 milijuna, zenički za 30, bihaćki za 23, mostarski za 18, srednjobosanski za 20, zapadnohercegovački za 10-tak.

Dakle u 10 godina Sarajevo je gladnoj Tuzli otelo 370 milijuna KM a gladnoj Zenici 300milijuna KM. Zato nije čudno da prosvjednici u Tuzli i Zenici nose poderana odijela i trenirke a prosvjednici u Sarajevu Nike, Adidas patike i najnoviju kolekciju Zare!

Daljnjim prevodom ove informacije dobije se sljedeći podatak: Građani Bihaća, Tuzle, Mostara, Širokog, Orašja, Livna i Goražda, Travnika, građani svih tih kantona odvajaju od usta svoje djece kako bi novce donirali kantonu Sarajevo!

Pitamo bh patriote i „neovisne intelektualce“ Kruga 99, je li ovo pošteno i građanski je li ovo ta ravnopravnost građana na cijelom teritoriju BIH o kjojoj često govore? Da je donesen poseban zakon o Srebrenici pa da građani BIH sufinanciraju obnovu tog grada čovjek bi to najnormalnije razumio ali kako razumijeti da siromašni krajevi FBIH odvajaju za bogaćenje bogatog Sarajeva?

Obrazložite nam to mudre i sijede glave Krugova, FTV-ova i Saray medija. Je li ovo patriotizam ili se pod krinkom njega štiti jedan drugi plan – stvaranje neke nove metropole na račun rada drugih?

Sada zamislite da tuzlanski kanton dobije svake godine više 37 milijuna KM i tako 8 godina od uvođenja PDV-a, sigurno da oni osiromašeni radnici iz Tuzle, Zenice i ostalih gradova ne bi defilirali svako malo prema Sarajevu, nego bi Vlade ovih kantona sa tom silom para mogli sanirati sva ta poduzeća, povezati staž, osigurati zdravstvenu zaštitu i stvoriti uvjete za zapošljavanje mladih ljudi, koji bi ulicu zamijenili sa tvornicom. Možda bi u tom trenutku građani Tuzle hvalili premijera kantona i tražili raspuštanje federalne razine vlasti smatrajući je bespotrebnom?

Da ne govorimo koliki bi bio standard građana Federacije da se sav federalni proračun prepusti kantonima a Federacija ugasi? Oni koji su Tuzlake nagovorili da traže ukidanje kantona podvalili su im novog mačka u vreći. Gašenjem kantona Tuzla bi ostala bez 400 plaća manje u gradu a obveza plaćanja policije , sudstva, školstva i dalje bi ostala. S tim što bi sva administracija preselila u Sarajevo pa bi potrošnja u tom gradu porasla, kao i proračun Sarajeva jer bi tim ljudima doprinosi na plaće bili uplaćivani u Sarajevu

U toj ludosti ili pomahnitosti ulice oni osiromašeni radnici Tuzle umjesto da traže pravdu tamo gdje im je ukradena, u sarajevskoj čaršiji, oni ruše i pale ono što su im napravili roditelji i djedovi. Doduše, tome su kumovale i neke kantonalne vlade i poslanici u Parlamentu Federacije BiH iz tih kantona, koje su u ime „viših ciljeva“ dozvoljavale pljačku Sarajeva.

No vratimo se rezoluciji europskog parlamenta, čijom provedbom bi dobili i Tuzla i Zenica i Mostar i Bihać i Široki Brijeg, a sarajevska čaršija ne bi bila duplo vrjednija od njih. Lijepo bi bilo da i Široki Brijeg i Zenica imaju ledenu dvoranu, skijališta, bazene, dobro opremljene škole, gradski i međugradski promet kada nemaju aerodrom, dobre zaobilaznice i ostalu infrastrukturu, koja je temeljni uvjet za ozbiljnija investiranja domaćih i stranih investitora.

No principi o preuređenju Bosne i Hercegovine iz Rezolucije o Bosni i Hercegovini kojom bi se izgradilo pravednije društvo u BiH, ne podrazumijevaju pljačku jednog dijela u odnosu na ostale dijelove Federacije pa i BiH i zbog toga su bh „patrioti“ bijesni.

Možda je nakon ove elementarne matematike lakše razumjeti i ponašanje Milorada Dodiga i Republike Srpske, što neće u zagrljaj Sarajeva.

Dakle kada bi Zakon bio pravedan svi kantoni u FBIH bili bi bogatiji za 135 milijuna maraka a proračun kantona Sarajevo bio bi 200 milijuna umjesto 334 milijuna maraka.

Tada bi i ZHŽ kanton, i HBŽ kanton i HNŽ kanton mogao odvojiti godišnje po 10 milijuna maraka primjerice za Sveučilište u Mostaru i KBC Mostar. Ovako , ove godine to je mogao samo Kanton Sarajevo koji je samo za visoko sveučilište u Sarajevu, našim parama donirao 57 milijuna maraka. Toliko primjerice iznosi gotovo cijeli proračun ZHŽ-a. Ako ovo nije majorizacija što je?

Ovo je ujedno odgovor onima koji tvrde da je sav problem u kantonima i da su oni suvišni jer nisu u stanju financirati ništa. Hrvatski kantoni ne samo da su održivi nego bi mogli imati i razvojne proračune kao i Tuzlanski i Bihaćki da se nad njima ne radi financijska majorizacija. Mi plaćamo školarine sarajevskim studentima dok za Sveučilište u Mostaru ne možemo odvojiti niti milijun maraka godišnje. Mi plaćamo porodiljne naknade sarajevskim rodiljama dok svoje prijavljujemo po Hrvatskoj. Mi plaćamo dječje doplatke sarajevskoj djeci dok naša djeca dječje doplatke nemaju.

I onda nam mediji istog tog Sarajeva, mediji koje mi plaćamo da ih ne gledamo, prodaju maglu kako se moramo odreći kantona i ono malo povrata novca što dođe s Federalne razine poslati u Sarajevo gdje će biti sjedište administracije, blagostanje i potrošnja…

A sve dalje od tog begovata nek se snalazi.

U prilogu: Tabela koja prikazuje pljačku federalnih kantona od strane Kantona Sarajevo putem važećeg zakona

Prihod od PDV-a veći 400 posto, a Mostaru 50 posto manje novca

Upućeni kažu kako Federacija dugove vraća novcem koji pripada županijama i gradovima, odnosno općinama, te kako će ovakva politika službenog Sarajeva ovu zemlju odvući u bankrot

Mostar je prije nešto manje od 10 godina imao godišnje 18 milijuna maraka prihoda od PDV-a. Do danas država je prihod od PDV-a uvećala za 400 posto, a Mostar će ove godine iz ovog izvora financiranja dobiti oko 9 milijuna maraka umjesto minimalno 50 milijuna KM koje bi trebao dobiti. Gdje je razlika novca? Mnogi na ovo pitanje ne znaju odgovor. Isto kao što ne mogu objasniti kako je moguće da prihodi od poreza rastu, a gradovi dobivaju 50 posto manje iznose.

Otimanje novca

Upućeni kažu kako Federacija dugove vraća novcem koji pripada županijama i gradovima, odnosno općinama, te kako će ovakva politika službenog Sarajeva ovu zemlju odvući u bankrot. Uskoro bi mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić zajedno sa svojim suradnicima trebao usvojiti proračun grada za ovu godinu. Umjesto da proračun samo od povrata PDV-a dobije 50 milijuna maraka, Mostarci mogu biti sretni ako ukupni iznos proračuna bude na toj razini. - Očekujemo da proračun bude negdje oko 50 milijuna maraka. Održavaju se redoviti kolegiji s načelnicima Odjela Gradske uprave na kojima se usklađuje prihodovna i rashodovna strana proračuna.

Usvajanje proračuna

- Nadamo se kako će proračun biti usvojen do kraja travnja. Podatak kako se ove godine planira samo 8,5 do 9 milijuna maraka prihoda od povrata PDV-a dovoljno govori o odnosu države prema ovome gradu, ali i ostalim lokalnim samoupravama. Zbog ovoga je moguć nedostatak novca na prihodovnoj strani proračuna - rekli su nam u mostarskoj gradskoj Upravi.

Korisnici proračuna su prije 15-ak dana dobili plaću za siječanj, a očekuje se kako će u idućih nekoliko dana biti isplaćena plaća za veljaču.

- Plaće u mostarskoj Gradskoj upravi nisu rasle posljednjih 10 godina. Fakultetski obrazovani službenici imaju plaću 900 maraka, a topli obrok je smanjen za 50 posto. Ako želimo da nam plaće svima porastu, da ovaj grad više ne bude u deficitu morat će se promijeniti odnos države prema lokalnim samoupravama. Više ne želimo vraćati njihove i plaćati njihovu administraciju - zaključili su naši sugovornici.

08.04.2014.
Pismo čitaoca
Kiridžije

Neokolonijalizam unutar Federacije BiH

Prije nekoliko dana na posljednoj sjednici Nadzornog odbora JP "Elektroprivreda BiH" u Sarajevu, otvoreno je pitanje statusa imovine ovog najvećeg javnog preduzeća u našoj državi.

Kako se zagovara, imovina JP"Elektroprivreda BiH" koju čine imovina Rudnika "Kreka", RMU "Kakanj", RMU"Breza", RMU"Zenica", RMU"Đurđevik", Rudnik "Abid Lolić" Bila, TE"Tuzla", TE"Kakanj", sva imovina svih podružnica "Elektrodistribucije" Tuzla, Sarajevo, Zenica, Bihać, Mostar, te HE na Neretvi, uknjižila bi se na sjedište JP "Elektroprivreda BiH", u Sarajevo, te bi se kao takvim, gazdovalo i upravlja sa jednog mjesta. To bi finansijski i suštinski značilo da se sav prihod kojeg ostvare svi dijelovi JP "Elektroprivreda BiH", knjiži kao prihod Sarajeva i Sarajevskog kanton. I ako ovaj princip vladanja još nije ozvaničen, po tom istom principu i danas funkcioniše Koncern JP "EPBiH".

Šta to znači, odnosno šta bi to trebalo da znači iz perspektive Tuzle i ostalih gradova koje smo spomenuli?

Neokolonijalni koncept

Najprostije rečeno radi se o neokolonijalnom konceptu, unutar jedne države, u ovom slučaju entiteta, u kome je sva vlast, politička i ekonomska moć a to znači novac, iz sektora energetike, jedine privredne grane u državi BiH koja u ovom trenutku ima perspektivu, bio skoncentrisan u glavnom gradu, u Sarajevu. Gradovi Tuzla, Zenica, Kakanj, Mostar itd, gdje se stvara nova vrijednost, bi bili razvlašteni od vlastitih reursa, a radnici u firmama koje su sami stvorili, postali bi "kiridžije" i obični najamni radnici za gazde iz Sarajeva.

Reforme u sektoru energetike a koje se tiču elektrodistribucije predviđaju slobodnu trgovinu el.energijom, slobodan izbor dobavljača el.energije itd, pri čemu bi se za distribuciju el.energije, koristila postojeće infrastruktura podružnica el.distribucije JP EPBiH. Naknada za korištenje distributivne mreže, na cijeloj teritoriji FBiH, gdje djeluje JPEPBiH, plaćala bi se centrali u Sarajevu. Ogroman novac od "iznajmljivanja" bi se slijegao u Sarajevu gdje bi se o njemu odlučivalo i gdje bi se donosile sve važne odluke. U Tuzli i u ostalim mjestima, politiku smišljenu u Sarajevu, provodili bi direktori, "vazali" i "namjesnici". Taj koncept, svakako, nije koncept evropske decentralizovane države čije se regije ravnomjerno razvijaju,a zašto se, deklarativno, zalažu sve političke stranke i partije u BiH, već potuno suprotno, centralizova država. Ne branim ga, ali to je dokaz da Milorad Dodik nije uvijek i jedini crni đavo, kada govori o centralističkim namjerama Sarajeva, več da đavola treba tražiti tamo gdje ga niko ne očekuje.

Nadalje, dobiti ovako organizovanog JP EPBiH bi bila vlasništvo prije svega Sarajeva. To bi za građane Tuzle a i ostale, značilo, prije svega, kraće esencijalne liste lijekova u odnosu na KS (tako je i sada), manja izdvajanja za zdravstvo, socijalna davanja, manja izdvajanja za razvoj, infastrukturu, nauku, sport, kuturu itd. Ako ovo sve padne u što nije sumanjati, na udaru će biti slijedeći simbol Tuzle, sigurno najbolji klinički centar u BiH, UKC Tuzla.. On će postati "opća bolnica" ili nešto slično, a za najobičniju intervenciju će se ići u Sarajevo u najvjerovatnije privatizovane bolnice, ali za izvjesnu sumu para, koje će Tuzlaci morati zaraditi, kopajuću ugalj. Paralelno sa UKC Tuzla ide udar na drugu instituciju i simbol Tuzle, Univezitet u Tuzli. Živi bili pa vidjeli.

Na našu žalost, jedini koji su prepoznali imeprijalističke namjere Sarajeva, su Banovići i to je jedni veliki rudnik u FBiH koji nije u Koncernu JPEPBiH i kojim se ne upravlja iz Sarajeva. Zato što je uspješan, zato što ima prespektivu, zato što su Banovići uzeli svoju sudbinu u svoje ruke, sasavim je izvjesno, da će na ovaj gradić i njegov rudnik a posebno na njegove čelne rukovodioce, kako se to može prepoznati iz izjava premijera FBiH gosp. Nikšića, i ne samo njega, krenuti neviđena politička i svaka druga kampanja, pritiska i ucjenjivanja sa daljnim prodbljivanjem međusobnog jaza nepovjerenja i prije svega, unutar Bošnjačkog političkog nejedinstva.

Gdje su rješenja i gdje je kraj ovoj zavjeri?

JP EPBiH treba organizovati kao holding kompaniju u kojoj bi egzistirali pravni subjekti, Rudnici i TE Tuzla, Rudnici Srednja Bosna i TE Kakanj, HE na Neretvi u Mostaru, te Podržnice Elektrodistribucije po kantonima ili regijama. U sjedištu Holding kompanije EPBiH bi se vodili poslovi koordinacije i vođenja politike strateškog razvoja energetskog sektora BiH odnosno FBiH.

Osim političke volje i opredeljenosti, te možda koja studija izvodljvosti, ne treba ništa. Za to su potrebne političke odluke koje zajedno trebaju da donesu sve političke partije, udruženja građana, nevladin sektor itdkoje djeluju na teritoriji TK ali i na teritoriji ostalih kantona, koji imaju resurse i čija je prespektiva u energetskom sektoru. Već postoje glasne inicijataive, uvaženog Selima B. i društvaiz "Tuzlanskog pokreta" na ovu temu. Treba ih podržati ali ne samo njih.

Na sljedećim izborima, svi građeni, trebaju da podrže, prije svega, one političare, sa bilo koje političke starne, za koje su sigurni da će na autentičan način, zastupati interes Tuzle, a onda i njihove političke stranke iz kojih dolaze, ako su se javno u svom izbornom programu izjasne za to. Onim građanima Tuzle koji su se svrstali u neku od političkih opcija, savjetujemo da se okrenu intersu Tuzle a da za svoje lidere na Kongresima i Konvencijam, ne biraju one koji će svoje političke ciljeve bazirati na "iznajmljivanju" za njih tuđih resursa i centralizaciji države.

Važno je da strateška opredjeljenja i rješenja za krupne stavri nađemo zajednički, na konsenzusu svih političkih aktera ovoga grada i ovoga Kantona, da bi smo relaksirali i stabilizirali političke prilike a onda će mo detalje riješiti na izborima, u manje opasnoj političkoj borbi.

Nadam se da su svi politički akteri svjesni te potrebe.

Nermin Bijedić dipl.ing.el.
(tuzlarije.net)

Bošnjačkim institucijama, kompanijama i udrugama stotine mil. KM, a Hrvatima mrvice

INVENTURA FBiH bez pomoći Aluminiju, a spašava svoje posrnule tvrtke

Autor:
Zoran Krešić

Za izgradnju sarajevske obilaznice odobreno zaduženje Federacije od dodatnih 60 milijuna eura za konsolidaciju rudnika, a gotovo su svi na bošnjačkim područjima Federacije BiH, predviđeno je 178,3 milijuna maraka, sportskim kolektivima za otpis dugovanja 23 milijuna maraka... Istodobno, HKD Napretku ili HVIDR-i izdvojeno je 135.000 odnosno 40.000 maraka. Ova razlika u najboljem smislu odražava odnos federalne ‘platformaške’ Vlade prema područjima gdje u najvećem dijelu žive Hrvati, odnosno većinskim bošnjačkim područjima.

Odnos kao ‘45.

I dok je stanje bilo, ipak, povoljnije po omjeru izdvajanja iz federalnog proračuna, grantovima i transferima u sazivu Vlade prije ‘platforme’, posljednjih godinu dana događa se pravi horor. A odnos raspodjele novca iz entitetske blagajne, prema hrvatskim područjima, može se mjeriti s onim kako su se partizanske vlasti odnosile prema zapadnoj Hercegovini nakon II. svjetskog rata. Za ovaj dio zemlje se traže revizije privatizacija, a za sarajevsku obilaznicu, dionicu autoceste Kakanj – Drivuša, novo zaduživanje Federacije koje u biti plaćaju županije, prihvaćaju obveze koje ćemo zajednički plaćati, a uglavnom koristiti pripadnici ‘brojnijeg’ naroda. Pri tome se ‘mora’ priznati i kako je federalna Vlada bila velikodušna prema izgradnji spomenika Papi u Sarajevu izdvojivši 20.000 maraka. Istodobno, za ‘izvozno orijentirana poduzeća i druge potpore’ izdvojeno je 11 milijuna maraka, a uglavnom su bošnjačka poduzeća.

Beskrajan niz

FBiH je nakon paljevine Arhiva izdvojila 38.000 za njegovu obnovu, te je prihvatila i obveze za institucije kulture, a sve su u Sarajevu. Izdvojila je milijun maraka. U veljači je čak Vlada FBiH, a što se može smatrati nezakonitim, izdvojila i za bošnjačko komunalno poduzeće u Mostaru 318.000 maraka. U raspodjeli novca za prognanike u RS-u u izbornoj godini raspoređeno je 25 milijuna maraka, od čega na hrvatska područja otpada 2,5 milijuna. Za umirovljenje djelatnika namjenske industrije u Željezari Ilijaš, Krivaji Zavidović, Agrokomercu..., izdvojeno je oko 1,5 milijuna maraka.

Od 2006. Tuzlanski kanton oštećen za 400 miliona KM
Objavljeno: 12. 01. 2015 - 18:52 Novosti » Iz minute u minutu A A A Times Arial 48

Edin Delić, Zlatan Begić i Vedad Spahić, profesori Univerziteta u Tuzli, uputili su inicijativu prema izabranim predstavnicima sa područja Tuzlanskog kantona u institucijama Federacije BiH da što prije poduzmu sve mjere kako bi se osigurala izmjena diskriminirajućeg Zakona o pripadnosti javnih prihoda FBiH, te su naveli da je građanima TK nanesena velika nepravda.

Tokom današnje javne rasprave o ovoj inicijativi, ponovljeno je da stanovnik Sarajevskog kantona "vrijedi" kao dva stanovnika TK u smislu raspodjele javnih prihoda. Dok u ovoj godini KS sa 442.669 stanovnika treba dobiti 355.032.599 KM, odnosno 29,555 posto od ukupnih sredstava ili 802 KM po stanovniku, TK sa 498.911 stanovnika dobiva 203.182.229 KM, odnosno 16,914 posto ili 407 KM po stanovniku.

Na ovaj način TK je od 2006. godine oštećen za 400 miliona KM.

- Mi smo Vladi TK i izabranim poslanicima i delegatima u FBiH sa područja TK, akademskoj zajednici, kantonima u FBiH koji su također pogođeni ovim problemom, uputili zahtjev da se podrži naš prijedlog za ukidanja dva stava navedenog Zakona, odnosno brisanje drugog i trećeg stava člana 9 ovog Zakona, a kojim se neopravdano i neustavno diskriminira većina građana FBiH. Očekujemo da poslanici u Federalnom parlamentu shvate da je voda došla do grla i da će ova inicijativa biti razvijana dalje dok se ne osigura minimalna ravnopravnost građana-izjavio je Delić.