Sokol: Velikosrbi iz Crne Gore ne znaju ko je u Hrvatskoj na vlasti, ali znaju da relativizuju ratne zločine
"Velikosrbi iz Crne Gore ne znaju tko je u Hrvatskoj na vlasti, a tko u oporbi, ali znaju relativizirati ratne zločine. Nećemo tako", napisao je Sokol u objavi na Iksu

Knežević: Sokole, legendo, čuh da je sinoć veselije bilo u Blajburg

Pantelić je istakao da su Mandić i Sokol “tipičan frojdijanski primjer narcizma malih razlika”.

“Sve njihove diferencijacije proizilaze iz nacionalnog opredjeljenja dok su im ostali svjetonazori, više-manje, isti. Da je kojim slučajem Mandić Hrvat bio bi u tvrdom desnom krilu HDZ-a ili Domovinskom pokretu baš kao što bi Sokol, da je Srbin iz Crne Gore, bio član NSD-a. Nacionalisti svih boja imaju tu zajedničku osobinu da svoj nacionalizam ili nacionalizme koji su na liniji njihovih interesa doživljavaju kao patriotske, ispravne i poželjne, a one koje vide kao rivalske ili neprijateljske definišu kao anticivilizacijske, pogrešne i zločinačke”.

Poruka Sokola je sljedeća: Zagreb ne želi da Crnu Goru u EU uvede vladajuća koalicija u čijim redovima će biti predstavnici tzv. prosrpskih partija, odnosno NSD i DNP. Hrvatski nacionalni interes, bez obzira ko je na vlasti u Zagrebu, jeste da Crna Gora bude što dalje od Srbije, nevezano ko se nalazi na vlasti u Beogradu”, kaže Pantelić.

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta koja se održava u Strasbourgu zastupnici su raspravljali o primjeni Akta o digitalnim uslugama, kojim se reguliraju internetske platforme kao što su društvene mreže. Govoreći na plenarnoj sjednici, doc. dr. sc. Tomislav Sokol istaknuo je da se s pravom trebamo upitati jesu li određene platforme za provjeru činjenica otišle predaleko i, pod krinkom fact-checkinga, uvele cenzuru mišljenja bez presedana te je istaknuo da nam u EU ne trebaju ministarstva istine koja će nam govoriti što da mislimo i za koga da glasamo.

'Akt o digitalnim uslugama mora se primjenjivati nepristrano. To znači da, ako su pravila prekršena, treba kazniti i moćne tajkune iza kojih stoji vlada Sjedinjenih Američkih Država, bez obzira na pritiske koji bi mogli doći iz Washingtona. U suprotnom, nismo ništa više od običnih vazala. Isto tako, to znači postupati na način koji sve tretira jednako, i ljevicu i desnicu, bez obzira na ideološki predznak. Borba protiv lažnih vijesti ne smije se pretvoriti u ograničavanje slobode govora i obračun s ideološkim neistomišljenicima. U tom smislu, znakovita je odluka Mete da u SAD-u ukine program provjere činjenica. S pravom se trebamo upitati jesu li određene platforme za provjeru činjenica otišle predaleko i, pod krinkom fact-checkinga, uvele cenzuru mišljenja bez presedana. U Europskoj uniji ne trebaju nam ministarstva istine koja će nam govoriti što da mislimo i za koga da glasamo i to nije cilj DSA-a. S druge strane, EU ima pravo sama odlučiti kakve će zakone donijeti i kako će ih primjenjivati, bez diktata sa strane, uključujući i SAD’ - kazao je Sokol.

DSA se mora primjenjivati „nepristrano”, istaknuo je HDZ-ov eurozastupnik. „To znači da, ako su pravila prekršena, treba kazniti i moćne tajkune iza kojih stoji vlada Sjedinjenih Američkih Država, bez obzira na pritiske koji bi mogli doći iz Washingtona. U suprotnom, nismo ništa više od običnih vazala”.

“Isto tako, to znači postupati na način koji sve tretira jednako, i ljevicu i desnicu, bez obzira na ideološki predznak. Borba protiv lažnih vijesti ne smije se pretvoriti u ograničavanje slobode govora i obračun s ideološkim neistomišljenicima”, rekao je Sokol. Naglasio je da je „znakovita” odluka Mete, matične tvrtke Facebooka i Instagrama, da u SAD-u ukine program provjere činjenica.

Mi kaskamo za trendovima, dva dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump rekao 'drill, baby, drill' i jedan dan nakon što je hrvatski europarlamentarac Tomislav Sokol kazao da treba zaustaviti zelene ideologije donosimo zakon koji ćemo sigurno morati dokinuti ili bitno mijenjati", kazao je nezavisni zastupnik Nino Raspudić u raspravi o prijedlogu zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja

HDZ-ov eurozastupnik Tomislav Sokol u raspravi u EP-u je kritizirao je europski Green Deal, kazavši da će „zelena ideologija koja želi deindustrijalizirati EU, ako nešto ne promijenimo, dovesti do toga da ćemo sve više zaostajati u konkurentnosti za SAD-om i Kinom”. Sokol je upozorio na to da se europski poduzetnici teško mogu natjecati na globalnom tržištu dok plaćaju višestruku cijenu energenata u odnosu na prekooceanske konkurente.

- Odmah nakon što je položio prisegu, Donald Trump je, riječima 'Drill, baby, drill', najavio radikalnu promjenu američke energetske politike. To znači da nam je potreban snažan zaokret koji će omogućiti da EU postane što autonomnija i kompetitivnija u strateškim industrijama.

Razotkrivene sve namjere hrvatskih evroparlamentaraca: Sokol tvrdi Crna Gora ne može u EU samo zato što su Srbi na vlasti!

Bitno je da crnogorska vlast shvati da s proruskim i prosrpskim elementima i figom u džepu u odnosima sa susjedima ne može biti napretka na evropskom putu, saopštio je danas hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu (EP) Tomislav Sokol (HDZ).


On je to kazao povodom toga što je potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović juče rekao da Hrvatska nije blokirala, već pauzirala zatvaranje poglavlja 31 u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom (EU).

Ovim je potvrđeno da nikakve Rezolucije o genocidu u Jasenovcu nisu bile suštinski sporne Hrvatima već je ono što je u stvari bilo sporno činjenica da su njihovi partneri po crvenilu i crnim kapicama iz Demokratske partije socijalista pali sa vlasti i što su na vlast došli predstavnici srpskog naroda koji je 30 godina bio marginalizovan prilikom vladavine Mila Đukanovića.

“Na društvenoj mreži X nastavlja se polemika poslanika Evropskog parlamenta Tomislava Sokola i crnogorskog vicepremijera Filipa Ivanovića.

Ivanović se oglasio nakon što je Sokol komentarisao njegovu izjavu da Hrvatska nije blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja, nego – pauzirala, poručujući mu da je je bitno da crnogorska vlast shvati da s proruskim i prosrpskim elementima i figom u džepu u odnosima sa susjedima ne može biti napretka na europskom putu.

“Nakon intenzivne posjete Evropskom parlamentu, uvjerili smo se u eminentnost pozicije koju g-din Sokol tamo zauzima i njegove riječi shvatamo krajnje ozbiljno”, kazao je Ivanović.

Uslijedio je i odgovor EP poslanika Sokola.

“O mojoj eminentnosti u EP dovoljno govori to da su iz kabineta gospodina Ivanović tražili sastanak tokom njegove posjete Briselu (za što postoji pisani trag). Poslije je on to nemušto demantovao (vjerovatno mu zabranio Mandić)”, poručio je Sokol.

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta koja se održava u Strasbourgu zastupnici su raspravljali o eskalaciji nasilja bandi u Švedskoj i jačanju borbe protiv organiziranog kriminala. Govoreći na plenarnoj sjednici, doc. dr. sc. Tomislav Sokol istaknuo je da je potreban žestok odgovor na povećano nasilje koji mora uključivati zaustavljanje masovne imigracije, uvođenje strožih kazni za počinitelje kaznenih djela, jačanje policijskih ovlasti, ali i deportaciju ilegalnih migranata bez milosti.

'Švedska, nekada poznata po svojoj sigurnosti, posljednjih godina suočava se s alarmantnim porastom nasilja i kriminala. Eksplozije, pucnjave i ubojstva postali su uobičajena pojava na ulicama Stockholma, Göteborga i Malmöa. Posebno zabrinjava porast broja mladih koji su počinitelji teških kaznenih djela. Broj počinitelja teških kaznenih djela sa smrtnim ishodom u dobnoj skupini od 15 do 20 godina gotovo se učetverostručio od 2014.

Što se promijenilo u švedskom društvu unutar zadnjih deset godina, a što bi moglo biti uzrok ovakvog stanja? Možda sve skupa ima veze s velikim porastom imigracije u istom razdoblju? Hoćemo li, zbog političke korektnosti, izbjegavati raspravu o pravim problemima i živjeti u oblacima?

Potreban je žestok odgovor na povećano nasilje koji mora uključivati zaustavljanje masovne imigracije, uvođenje strožih kazni za počinitelje kaznenih djela, jačanje policijskih ovlasti, ali i deportaciju ilegalnih migranata bez milosti.

Trenutna švedska vlada djeluje u pravom smjeru, a mi trebamo postupati mnogo oštrije prema imigraciji i na razini EU. Ovo je pitanje opstanka Europe’ - kazao je Sokol.

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta koja se održava u Strasbourgu, zastupnici su raspravljali o Programu rada Europske komisije za 2025.

Govoreći na plenarnoj sjednici, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, doc. dr. sc. Tomislav Sokol, rekao je da provedba Programa rada Komisije za 2025. mora rezultirati snažnim zaokretom u politici Europske unije koja će europski kontinent učiniti konkurentnijim, sigurnijim i otpornijim.

Sokol je istaknuo i da se nada da će provedba Programa rada Komisije zrcaliti ideju probuđene Europe koja će omogućiti da EU dostigne svoje globalne suparnike, da po načelu "Europa prva" zaštiti svoje geostrateške interese i da učini Europu privlačnom za ulaganja.

'Program rada Komisije za 2025. još je jedan u nizu strateških dokumenata čija provedba mora rezultirati snažnim zaokretom u politici Europske unije koja će naš kontinent učiniti konkurentnijim, sigurnijim i otpornijim.

Predugo smo bili prisiljeni na kompromise s iracionalnim zelenim politikama koje su nas u praksi dovele do ubrzane deindustrijalizacije EU.

Zaštita okoliša DA, ali na inteligentan način koji jača našu sigurnost i gospodarstvo, umjesto da ih ugrožava.

Nadam se da će provedba Programa rada Komisije zrcaliti ideju probuđene Europe koja će nam omogućiti da dostignemo naše globalne suparnike, da po načelu "Europa prva" zaštitimo svoje geostrateške interese i učinimo Europu privlačnom za ulaganja.

To posebno vrijedi za strateške industrije poput biotehnološke, gdje donošenje Akta o kritičnim lijekovima i revizija uredbe o medicinskim proizvodima predstavljaju apsolutni prioritet za ovu godinu.

Također, kad govorimo o konkurentnosti, ključna pitanja su cijena energije i što manja ovisnost Europe o stranim izvorima.

Kako će se europski poduzetnik moći natjecati na globalnom tržištu kad plaća višestruku cijenu energenata u odnosu na prekooceanske konkurente?

Zato je važno raditi na diverzifikaciji energetskog miksa.

Pri tome naglasak treba staviti na čiste, ali i pouzdane izvore poput nuklearne energije i vodika; gradnju infrastrukture (posebno interkonekcija) radi integriranja europskog energetskog tržišta; te zajedničko nastupanje na globalnoj sceni.

Tu su nam potrebni brzi potezi i jasna vizija jer vremena je malo i, ako nećemo hitno djelovati, druge globalne sile će nas naprosto progutati. Drago mi je da je Europska komisija sada na pravom tragu’ - kazao je Sokol.

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta koja se održava u Strasbourgu, zastupnici su raspravljali o Programu rada Europske komisije za 2025. Govoreći na sjednici, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, doc. dr. sc. Tomislav Sokol, rekao je da provedba Programa rada Komisije za 2025. mora rezultirati snažnim zaokretom u politici Europske unije koja će europski kontinent učiniti konkurentnijim, sigurnijim i otpornijim.

Sokol je istaknuo i da se nada da će provedba Programa rada Komisije zrcaliti ideju probuđene Europe koja će omogućiti da EU dostigne svoje globalne suparnike, da po načelu “Europa prva” zaštiti svoje geostrateške interese i da učini Europu privlačnom za ulaganja.

“Program rada Komisije za 2025. još je jedan u nizu strateških dokumenata čija provedba mora rezultirati snažnim zaokretom u politici Europske unije koja će naš kontinent učiniti konkurentnijim, sigurnijim i otpornijim. Predugo smo bili prisiljeni na kompromise s iracionalnim zelenim politikama koje su nas u praksi dovele do ubrzane deindustrijalizacije EU”, istaknuo je Sokol.

“Zaštita okoliša DA, ali na inteligentan način koji jača našu sigurnost i gospodarstvo, umjesto da ih ugrožava. Nadam se da će provedba Programa rada Komisije zrcaliti ideju probuđene Europe koja će nam omogućiti da dostignemo naše globalne suparnike. Da po načelu “Europa prva” zaštitimo svoje geostrateške interese i učinimo Europu privlačnom za ulaganja”, rekao je Sokol.

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta koja se održava u Strasbourgu, održana je rasprava o zajedničkoj europskoj vanjskoj i sigurnosnoj politici.

Govoreći na plenarnoj sjednici, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, doc. dr. sc. Tomislav Sokol, upozorio je na to da srpska hegemonistička politika ostaje najveća prepreka procesu proširenja.

Sokol je istaknuo i da srpski političari u Crnoj Gori zazivaju vojni savez sa Srbijom i šire dezinformacije o uroti protiv pravoslavaca na Balkanu, čime izravno doprinose destabiliziranju susjedstva.

'Proces proširenja ima ključnu ulogu u jačanju stabilnosti, sigurnosti i demokracije u Europi.

Stoga je dobro što izvješće prepoznaje stvarne izazove, a jedan od njih svakako je destabilizirajući utjecaj Srbije na cijeli prostor jugoistočne Europe o čemu sam više puta govorio. Srpska hegemonistička politika ostaje najveća prepreka proširenju. Ona se najjasnije ogleda u odnosima unutar Crne Gore, gdje Beograd, kao jedan od saveznika Moskve, sve snažnije utječe na političke i društvene procese.

Svjedoci smo sustavnih pokušaja potkopavanja crnogorskog suvereniteta, poput ideje o izmjenama zakona o državljanstvu, koje bi u praksi značile kraj neovisne Crne Gore.

Također, jedan od vođa vladajuće koalicije u Crnoj Gori, srpski političar Milan Knežević, zaziva vojni savez sa Srbijom i širi dezinformacije o nekakvoj uroti protiv pravoslavaca na Balkanu, čime izravno doprinosi destabiliziranju ovog prostora.

Takvi pokušaji destabilizacije kao dio koncepta "srpskog sveta" predstavljaju ozbiljnu prijetnju sigurnosti europskog kontinenta.

Zato je ključno da se Europska unija konačno jasno odupre ovoj politici i stavi Srbiju tamo gdje joj je mjesto' - rekao je Sokol.

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta koja se održava u Strasbourgu, zastupnici su raspravljali o Strategiji Europske unije za pripravnost.

Govoreći na plenarnoj sjednici, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, doc. dr. sc. Tomislav Sokol, podsjetio je da je pandemija bolesti COVID-19 razotkrila ozbiljne slabosti Europske unije u pogledu pripravnosti na krizne situacije što je ozbiljno narušilo načelo solidarnosti koje je temelj europskog projekta.

Sokol se u govoru založio i za stvaranje zajedničkih europskih zaliha kako bi lijekovi i druge medicinske potrepštine u slučaju krize stigli upravo onima koji ih najviše trebaju.

'Pandemija COVID-19 razotkrila je ozbiljne slabosti Europske unije u pogledu pripravnosti na krizne situacije.

Početkom 2020. svjedočili smo kaotičnom razvoju događaja, uključujući uvođenje ograničenja protoka ključnih medicinskih potrepština među državama članicama, što je ozbiljno narušilo načelo solidarnosti koje je temelj europskog projekta. Između ostalog i iz tog iskustva, proizašla je nužnost donošenja sveobuhvatne Strategije za pripravnost Unije. Suočavamo se s novim geopolitičkim okolnostima, koje dodatno naglašavaju važnost koordiniranog odgovora na krize.

Energetska sigurnost, lanci opskrbe kritičnim sirovinama, lijekovima, ali i odgovori na prekogranične zdravstvene probleme – sve su to ključni elementi strategije koja će osigurati otpornost Unije. Posebno je važno da je zdravstvo prepoznato kao jedan od prioriteta djelovanja Europske unije. To potvrđuje i Zakon o kritičnim lijekovima, koji postavlja okvir za sigurnu i stabilnu opskrbu, ali i jačanje europske konkurentnosti u području ključnih lijekova. Element koji tim Zakonom nije do kraja riješen tiče se stvaranja zaliha lijekova i drugih medicinskih potrepština za slučaj nestašice.

Zato mi je izuzetno drago da se u ovom dokumentu izričito spominje donošenje zajedničke europske strategije za stvaranje zaliha ključnih resursa te posebno medicinskih protumjera.

Nužno je stvaranje zajedničkih europskih zaliha kako bi lijekovi i druge medicinske potrepštine u slučaju krize stigli upravo onima koji ih najviše trebaju, a ne trunuli u skladištima. Strategija pripravnosti nije samo još jedan u nizu dokumenata već je odraz lekcija koje smo naučili i jamstvo da ćemo u budućim krizama pristupiti organizirano, solidarno i učinkovito' - rekao je Sokol.

Sokol za Direktno: 'Problem Srbije nije deklaracija, već razbijanje iluzije o srpskom svetu'

Autor
Barbara Kraš Kedmenec

09.04.2025. u 11:00

S hrvatskim europarlamentarcemo iz redova HDZ-a Tomislavom Sokolom razgovarali smo u jeku velikih preslagivanja geopolitičkih karata, koje je dobro promiješao i američki predsjednik Donald Trump. Pregovori oko mira u Ukrajini, a u isto vrijeme politika Beograda i ustavna kriza u BiH bili su u fokusu našeg razgovora.

Tomislav Sokol trenutno obnaša svoj drugi mandat u Europskom parlamentu, dok je prethodno od 2017. do 2019. godine bio saborski zastupnik. Sokol je pravnik te je doktorirao 2014. godine na Katoličkom sveučilištu u Leuvenu u Belgiji na temu zdravstva, a navedeno je ostalo u fokusu njegova rada i u Europskom parlamentu. U aktualnom sazivu član je Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te zamjenik u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odboru za ustavna pitanja te Pododboru za javno zdravlje.

Kako gledate na Trumpove poteze naspram Ukrajine kada je riječ o sporazumu o sirovinama? Stječe li se dojam da je cilj zapravo prisiliti Ukrajinu na odbijanje potpisivanja ili nešto drugo? Već smo prošli analize da je rudarenje ovih minerala dvojbeno zbog potrebe velikih ulaganja i s obzirom na to da je dio pod ruskom kontrolom itd.

U ideološkom i vrijednosnom smislu, postoje elementi politike Donalda Trumpa koje mogu podržati, osobito kad je riječ o suzbijanju 'woke' ideologije i masovne imigracije. S druge strane, Hrvatska je dio Europske unije, potpuno je gospodarski, društveno, prometno i sigurnosno integrirana u Europu te je nemoguće hrvatske interese odvojiti od europskih. Što se Trumpa tiče, on očito želi izvući SAD iz rata u Ukrajini, koji smatra Bidenovim naslijeđem, na način koji neće izgledati kao američki poraz.

U tom kontekstu treba gledati pokušaj da 'naplati' dosadašnju američku pomoć Ukrajini. Međutim, važno je napomenuti da je velik dio potencijalnih rudarskih lokacija trenutačno pod ruskom okupacijom ili ugrožen borbenim djelovanjima, što cijelu priču dodatno komplicira. Istovremeno, on pokušava s Rusijom postići dogovor kojim bi se obustavili sukobi, barem privremeno, a odgovornost za daljnju sigurnosnu situaciju prebacila na Europu. Drugim riječima, Amerika bi pokupila benefite kroz deal o rudnim bogatstvima, izvukla bi se neporažena iz sukoba tako da sačuva obraz, a odgovornost za sve što će se dalje događati u odnosima s Rusijom prenijela bi na EU.

Mislim da od toga neće biti ništa, naprosto zbog toga što Rusi gotovo sigurno u svojim zahtjevima neće ići ispod zauzimanja svih regija koje su anektirali te razoružanja Ukrajine kako bi spriječili neki budući pokušaj vraćanja zauzetih teritorija. Osim same Ukrajine, Europa je sigurno najveća žrtva rata, ako uzmemo u obzir energetski krizu, inflaciju i sve posljedice za gospodarstvo koje su jasno vidljive. Stoga, Europa mora graditi snažniju, samostalnu i dugoročnu strategiju pristupa kritičnim sirovinama i energetske neovisnosti, koja ne ovisi o političkim promjenama u Washingtonu, već o vlastitim kapacitetima i partnerstvima.

Treba razviti uravnoteženi energetski mix, koji uključuje, između ostalog, nuklearnu energiju, hidroenergiju, vodik, itd. Tu svakako ima mjesta za obnovljive izvore, ali ne kao temelj, već samo kao jedan od elemenata koji će doprinijeti manjoj ovisnosti o uvozu nafte i plina iz trećih država. Mislim da Hrvatska u tom smislu vodi pametnu energetsku politiku, postala je, zahvaljujući LNG-u, energetsko čvorište ovog dijela Europe, a ima i raznovrsnu opskrbu energijom, tako da je u komparativnoj prednosti u odnosu na mnoge druge članice Europske unije.

Trump je šokirao Europu, slažete li se s ovom konstatacijom? Teško je dešifrirati koji motivi stoje iza Trumpovih postupaka i izjava, kakva su Vaša razmišljanja po tom pitanju? S druge strane, poruka je da se Europa treba okrenuti sebi i jačanju svoje pozicije, a jedina alternativa je, kako se komunicira, održati jaku Ukrajinu. Može li Ukrajinu u Europu pogoditi najgori scenarij i koji je to po vama?

Trump je možda šokirao one koji površno prate politiku. Iza njegovih postupaka stoje jasni ciljevi, s time da, naravno, nije sigurno hoće li ih on uspjeti ostvariti. Kad govorimo o carinama, SAD imaju problem goleme eksplozije javnog duga koji postaje neodrživ (čak uzimajući u obzir i ulogu dolara kao globalne valute), odlazak industrijskih kapaciteta u druge dijelove svijeta poput Kine (koja je, zahvaljujući tome, postala velesila), što Ameriku čini ovisnom o uvozu i predstavlja slabost u slučaju neke nove velike krize ili sukoba, primjerice oko Tajvana.

Sama gospodarska struktura s jakim dolarom djeluje na način da Amerika s prolaskom vremena ostaje bez industrije i izvoznog kapaciteta. Sada Trump carinama pokušava vratiti industriju u SAD, smanjiti proračunski deficit i zaustaviti eksploziju javnog duga, a istovremeno spriječiti inflaciju i zadržati dolar na poziciji dominantne globalne valute. Mislim da će mu vrlo teško sve to uspjeti, ali važno je naglasiti da iza ovoga što on radi postoje jasni ciljevi i da se ne radi o nekakvom ludilu kako mnogi to predstavljaju.

Što se Ukrajine tiče, Europska unija će je nastaviti podržavati, mada će to biti vrlo teško ukoliko Amerikanci u potpunosti obustave pomoć. Ono što ova situacija pokazuje je da Europa mora puno više ulagati u obranu i povećanje vojnoindustrijskih kapaciteta, jer bez toga ćemo teško preživjeti u vremenima novog međunarodnog poretka zasnovanog na sili koji dolazi.

Kako komentirate situaciju oko Grenlanda?

Interes SAD-a za Grenland ukazuje na geostratešku važnost Arktika. Europa treba surađivati s partnerima kako bi osigurala da se interesi država i lokalnog stanovništva poštuju, uz očuvanje stabilnosti i održivog razvoja regije. Pitanje Grenlanda ponovno je došlo u fokus javnosti 2019. kada je tadašnji predsjednik Donald Trump iznio ideju o mogućoj kupnji tog teritorija. Iako se ta izjava na prvi pogled činila bizarnom, ona je otvorila vrlo ozbiljnu geostratešku raspravu o položaju Arktika, njegovim resursima i političkom značaju.

Grenland je od strateškog interesa zbog bogatstva sirovina, kontrole nad pomorskim pravcima i vojne važnosti arktičkog prostora. Ako bi neka sila uspostavila vojnu infrastrukturu s naprednim oružjem na Arktiku, uključujući Grenland ili područja u njegovoj blizini, to bi teoretski omogućilo brže napade na druge zemlje, osobito putem balističkih raketa.

Europa mora biti vrlo jasna: svaki razgovor o budućnosti Arktika, pa tako i Grenlanda, mora se voditi isključivo u okviru međunarodnog prava i s punim poštovanjem suvereniteta Kraljevine Danske. S obzirom na rastuću globalnu konkurenciju u toj regiji, Europska unija mora jačati svoju stratešku prisutnost kroz znanstveno, ekonomsko i diplomatsko djelovanje, bez agresivne retorike, ali s jasnom zaštitom interesa svojih država članica i europskih vrijednosti.

Čini se da ne postoji alternativa jačanju obrambenih kapaciteta. Na koji način bi to Europa trebala po Vama postići i je li ona u stanju trenutačno odgovoriti na prijetnje s istoka?

Europa treba povećati ulaganja u obranu, razvijati zajedničke obrambene projekte i poboljšati interoperabilnost među vojskama država članica. To će omogućiti brži i učinkovitiji odgovor na prijetnje, posebno s istoka. Ne postoji nikakva ozbiljna alternativa. Europa i svaka država članica mora pojačati svoje obrambene kapacitete, i to ne deklarativno, nego kroz konkretne projekte i investicije. Ako želimo vjerodostojno štititi svoje granice, pomagati partnerima i djelovati strateški neovisno, više ne smijemo ovisiti o američkom kišobranu.

To uključuje ulaganje u povećanje kapaciteta europske obrambene industrije, bolju koordinaciju među vojskama država članica, interoperabilnost sustava, ali i zajedničke nabave i istraživačko razvojne projekte. Europa ima potencijal, ali je do sada nedostajalo političke volje da to pretvori u stvarnu obrambenu sposobnost. Istovremeno, prijetnje izvana, bilo kroz konvencionalnu vojnu agresiju, bilo kroz druge metode poput terorističkih i kibernetičkih napada i destabilizacije susjedstva, vrlo su realne.

Pri tome, osim naravno rata u Ukrajini, treba naglasiti nestabilnost na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi kao izvore opasnosti za europsku sigurnost i razloge zašto treba radikalno ojačati oružane snage i vojnu industriju kako bismo prestali biti ovisni o uvozu oružja iz trećih država. Zajedničko europsko financiranje predstavlja veliku priliku i za Hrvatsku, s time da apsolutno treba preferirati nabavu oružja proizvedenog u Europi. Hrvatska vojna industrija svakako treba profitirati od toga.

Kritičari i opozicija ne samo u Hrvatskoj već i drugdje komuniciraju da pomoć Ukrajini, ali i povećanje izdvajanja za obranu ne smiju ići nauštrb standarda građana i socijalnih izdvajanja. Kako odgovarate na ovakve opaske?

Ulaganja u obranu nisu trošak nego osiguranje, a sigurnost je temelj za gospodarski razvoj i blagostanje građana. Dugo smo slušali demagogiju s ljevice da je bolje ulagati u bolnice i vrtiće umjesto u vojsku. To je lažna dilema i politički opasan narativ. Ne postoji suprotnost između sigurnosti i socijalne politike, jer bez sigurnosti, neće biti ni države koja bi mogla isplaćivati mirovine, graditi bolnice ili štititi socijalno ugrožene.

Štete li blokade Mađarske i Slovačke jedinstvenosti, ali i funkcioniraju EU-a? Mađarska nam je i susjed.

Jedinstvo unutar EU ključno je za učinkovito djelovanje. Blokade mogu oslabiti zajedničke napore i usporiti donošenje odluka. Važno je kroz dijalog rješavati nesuglasice i osigurati da sve članice djeluju u duhu solidarnosti. Ako želimo da nas netko uzima ozbiljno kao globalnog aktera, unutar Unije mora postojati minimalna razina zajedničkog djelovanja. Svaka blokada zajedničkih odluka, posebno u osjetljivim područjima poput vanjske politike i sigurnosti, objektivno šteti jedinstvu Europske unije.

S druge strane, bilo kakvo ukidanje prava veta u vanjskoj i obrambenoj politici bilo bi protiv interesa manjih država članica i Hrvatska to nikada neće podržati. Zato je nužno pronaći konsenzus na razini EU o zajedničkim interesima. S obzirom na činjenicu da međunarodni odnosi ulaze u razdoblje u kojem će dominantna biti gola sila, europske države, čak i one najveće poput Njemačke, mogu preživjeti jedino ako djeluju zajednički i zato se nadam da će se taj konsenzus postići. To je posebno važno za Republiku Hrvatsku, jer zemljama naše veličine sigurno nije u interesu ostati na vjetrometini velikih sila, od kojih nas mnoge ne gledaju baš dobronamjerno, izvan zajedničkog europskog okvira.

Mađarska je susjedna država, s kojom dijelimo brojne gospodarske, kulturne i povijesne poveznice. Ipak, njena vlast često zaboravlja da europska solidarnost podrazumijeva odgovornost, a ne samo prava. Politike koje ne djeluju konstruktivno u smislu očuvanja jedinstva EU sigurno nisu najbolji odgovor na potrebe trenutka. Osim toga, jake veze između trenutne mađarske i srpske politike predstavljaju razlog za povećani oprez sa strane Hrvatske.

U kontekstu naših susjeda Srba - vidjeli smo reakciju na potpisanu deklaraciju između Hrvatske, Albanije i Kosova, vidjeli smo događaje nakon velikog prosvjeda sredinom ožujka, sjedenje na dvije stolice, podršku Dodiku... Tu je i najava Srbije o vojnom sporazumu s Mađarima. Kako komentirate cijelu situaciju, treba li po Vama Europa biti žešća u kritici prema Beogradu?

Situacija sa Srbijom jasno pokazuje da Beograd i dalje igra dvostruku igru. U teoriji pričaju o europskom putu, a u praksi podržavaju politike koje izravno destabiliziraju okolne zemlje. Reakcije na deklaraciju Hrvatske, Albanije i Kosova bile su agresivne i histerične i to samo zato što se netko usudio voditi proaktivnu politiku mimo njihova nadzora. Njihov problem nije deklaracija, njihov problem je svaki oblik suradnje koji razbija iluziju o tzv. 'srpskom svetu'. A koncept tzv. 'srpskog sveta', budimo iskreni, nije ništa drugo nego moderna, rafiniranija verzija velikosrpskog projekta.

Destabiliziranje Crne Gore, koketiranje s Rusijom, najave vojnog sporazuma s Mađarskom, to nisu znakovi jedne države koja ide prema Europi. To su znakovi režima koji koristi EU kada mu odgovara, ali vrijednosno ostaje duboko vezan uz istok i autoritarni model vladanja. Zbog toga Europska unija mora konačno prestati zatvarati oči. Ne možeš sjediti na dvije stolice, ili si proeuropski orijentiran ili ne. Vrijeme je da Bruxelles prestane glumiti da to ne vidi.

Ako EU može biti stroga prema državama članicama zbog vladavine prava, onda mora imati još više kriterije u odnosu na zemlje kandidatkinje. Srbija danas ne pokazuje političku volju za pravu europsku transformaciju, a Bruxelles, ako želi biti vjerodostojan, mora to jasno reći i povući konkretne poteze. EU svakako ima mnoge gospodarske i političke instrumente da prisili Srbiju da se počne normalno ponašati.

I za kraj, kako komentirate situaciju u BiH oko Dodika i naravno, nakon svega, gledamo li mi opet u 'bure baruta'?




Situacija u Bosni i Hercegovini je izuzetno ozbiljna i dugoročno zabrinjavajuća. S jedne strane je unitarizam i hegemonizam koji dolazi iz Sarajeva , a s druge strane srpski separatizam. Hrvati su jedini konstitutivni narod koji u punom smislu gleda prema Zapadu i predstavlja faktor stabilnosti u BiH, uz punu podršku Republike Hrvatske. To je naravno i jedina smislena politika: Hoćemo li tražiti podršku za zaštitu prava Hrvata u Aziji i na Bliskom istoku, ili u Europskoj uniji čiji smo dio i na čije odluke možemo utjecati?

Rekao bih da smo trenutno u pat poziciji: Bošnjaci ne mogu uhititi Dodika, a on ne može odcijepiti RS. Za to vrijeme, vidi se da BiH nema monopol sile na polovini svog teritorija i to ne izgleda dobro iz perspektive dugoročnog opstanka države. Veliki korak naprijed u smjeru stabilizacije bi bio da su bošnjačke stranke pristale na promjenu izbornog zakona kojom bi se konačno omogućilo da Hrvati sami biraju vlastitog člana predsjedništva.

Svojim odbijanjem i blokadom institucija, te nemuštim izmotavanjem, pokazali su da nisu dorasli trenutku te će snositi veliki dio odgovornosti za potencijalne buduće događaje u BiH. Hrvatska u svemu tome treba biti konstruktivan faktor, poticati dijalog, ali istovremeno biti spremna na sve scenarije i na svaki način zaštititi hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.

Trumpova odluka o privremenom zaustavljanju carina može se tumačiti kao iznuđeni potez jer mu stvari ne idu prema planu.

Počela je masovna prodaja američkih državnih obveznica, što bi moglo povećati troškove zaduživanja i dovesti do vjerojatnog fiskalnog sloma SAD-a te kraja dolara kao globalne valute.

Drugim riječima, propao bi Trumpov cilj smanjenja javnog duga, a SAD bi mogao biti na rubu bankrota.

Osim toga, Amerikanci nisu očekivali čvrst odgovor zemalja poput Kine i EU, koje su uvele protucarine i time spriječile njegov drugi cilj, a to je vraćanje industrijske proizvodnje u SAD", kaže nam Sokol.