Bome po ovoj mapi hrpa bogumila bila i u najkatoličkijoj Republici na svijetu onoj Dubrovačkoj.
A znamo da na njenom području nisu mogli obitavati pravoslavni, kamoli bogumili, još da se pokapaju.
Dubrovačka Republika puna bogumila i Bošnjaka.

Pravoslavni nisu mogli obitavati tek kad je došao turski vakat , a pre toga se ne zna ništa o tome , ali se zna da je većina srpskih plemića i kraljeva imala svoje kuće,rezidencije i depozite u Dubrovniku.
Pravoslavni kmetovi su mogli u vreme turskog vremena boraviti na tlu republike ali nisu mogli ulaziti u sam grad.
Mada ni to nije tačno skroz , zato što bi onda rekli da je lažov Marin Držić jer njegova Novela Od Stanca govori da je "vlah iz Pive pod imenom Stanac" itekako bio u Dubrovniku.

Konavle i ostali delovi su bili u sastavu srpske države Nemanjića puno vremena a onda prešli u dubrovačke , jer je Konavle i Pelješac Dušan prodao Dubrovčanima.
Dakle jasno je zašto tamo ima stećaka.

Pa i budali je na osnovu prikazane karte jasno je stećak izvorno bosansko-humski proizvod i da nema nikakve veze ni sa Mađarskom-Hrvatskom ni sa tadašnjom Raškom. Da je nastao pod uticajem srpskih vladara valjda bi dotični datu modu proširili širom Raške i načičkali ih tamo kao što je ga ima i po Humu.

Da se razmujemo stećak uopće ne dovodim u vezu sa bogumilima i pod njim svakako leže i katolici i pravoslavni i krstjani. Ali jasno je ko dan gdje je dato izniklo, a svojatanje susjeda posmatram kao i prepirke oko norotnog paratena bosanskog vojvode i "hrvatskog" Hercega od Sv. Save "srbina" Šćepana Vukčića Kosače. Kad historiju uskladite u ovom pitanju moremo nastaviti dalje o stećcima.

Gde sam ja napisao da je su stećci nastali pod uticajem srpskih vladara??
Ja sam napisaoda ih je bilo pre Tvrtka jer si ti ovde pisao da je to sa njime povezano isključvio i bosanskom kraljevinom što naravno nije tačno.

Stećci su isključivo humski originalni proizvod koji su se kasnije raširili nasve strane , i kako sam ranije napisao oni većim delom zbog oblika sljemenaka lične crkvu dukljanskog kralja Mihajla u Stonu prestonici humskih kneževa.
Najstariji stećci u vidu ploča su iz Trebinja tj.Župana Grda(Grdeše) i naravno Humačka Ploča , i oni su iz vremena vladavine dukljanskih vladara.

Dobro što si pomenuo Hercega Šćepana , jer upravo njegovo "trostruko hrišćanstvo" i tituliranje govori ko su naslednici stećaka i kome pripada baštinjenje.
On nije bio pataren već pravoslavac,katolik i pripadnik CB , a pojam patereni je naziv za jeretike , međutim taj naziv koriste svi , pa tako srpski despot Stefan Lazarević naziva stanovnike Srebrenice patarenima i bogumilima , a oni svi katolici Sasi i ostali.

Zašto serete kad nitko živ nezna ni ko ih je pravio ni jesuli grobnice?

Ovoga je i Šešelj svjestan:



Ali što ćeš, imamo mi ovdje forumaše žešće od Šešelja

Opet mitomanijačiš.
Mogli su ulaziti u svrhu trgovine i prodaje ali nisu smjeli trajno boraviti niti živjeti na području Republike a pogotovo ne pokapati se u njoj.

A odakle stećaka na zadarskim otocima i dalmatinskoj zagori i tamo Dušan vladao?

Istočnih mitomanijaka, jedan tvrdi da je stećke izmislio Tvrtko a drugi Dušan

Najviše stećaka je iz 14. i 15. stoljeća.
U Hrvatskoj je zabilježeno oko 4000 stećaka a ovaj govori o izvornoj bosanskoj kulturi
Nema niti veze što je daleko najviše stećaka u Hercegovini.
Najveće nekropole u Hrvatskoj su Dubravka u Konavlima, Velika i Mala Crljivica, Cista Velika pedesetak km južno od Splita.

Prije će biti humsko-bosanski s obzirom na brojnost, normalno da nema veze s njima ali ima s vlasima, nomadskim stočarima.
Da ima veze s bosanskom vlastelom i banovinom/kraljevinom sama bi se pokapala u njima ali oko centara srednjovjekovne Bosne veoma malo stećaka.

Dakle uskladite malo povijest s svojim pogrdnim nazivanjem kršćana (po starobosanski kr'stiana) vlasima.
Ustvari dovoljno je pogledati koliko ih ima znak križa da bude jasnije čije je to naslijeđe, sasvim sigurno nije likova s kaligrafskim avatarom.

Dakle što god bio taj fenomen stećaka on je hercegbosanski prije svega.

Najveca nekropola stecaka je u Radimlji kod Stoca vezana za srpsku porodicu Hrabren-Miloradovic, ktitore mnogobrojnih manastira ukljucujuci Zitomislice.