Politički predstavnici Hrvata u BiH trebaju uporno tražiti provedbu mostarskog sporazuma, a već sada se početi pripremati za odgovor na Bakrov scenarij ponovnog rušenja konstitutivnost Hrvata, ustava i Daytonskog mirovnog sporazuma i to javno objelodaniti. Što ovo praktično znači?

Trebaju činiti sve da se Izborni zakon izmjeni na način kako to predviđa presuda Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić i presude Suda u Stasbourgu, koje nalažu s jedne strane jamstvo da i Hrvati mogu izabrati svih 17 izaslanika u federalni Dom naroda, bez umanjenja ovlasti tog doma, te izbor člana Predsjedništva BiH, ali i omogućavanje svima da se mogu kandidirati. To je moguće postići i kroz većinski bošnjačke i većinski hrvatske izborne jedinice u FBiH i to bez izmjena Ustava F BiH i BiH.

Čelnici HDZ i SDA, sporazumom u Mostaru potpisanim 17. lipnja ove godine su se obvezali “izraditi izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, kako bi se osigurao legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim razinama, u Predsjedništvu BiH i Domovima naroda, kao i osiguralo aktivno i pasivno izborno pravo svakog građanina na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.”

U točki 4. sporazuma iz Mostara, kojem su svjedočili specijalni predstavnik EU Johan Sattler, američki veleposlanik Eric Nelson, britanski Matthewa Fielda, visoki predstavnik Valentin Inzko i šefica Misije OESS-a u BiH, Kathleen Kavalec uz ostalo, piše i ovo: Aktivnosti na implementaciji ovog Sporazuma će početi u roku od 30 dana, a završiti najkasnije šest (6) mjeseci od dana potpisivanja ovog Sporazuma. Stranke potpisnice ovog Sporazuma će usuglašeni prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH uputiti u parlamentarnu proceduru u skladu s relevantnim propisima kako bi se isti usvojio do kraja godine koja prethodi godini u kojoj će se održati Opći izbori, poštujući činjenicu da se izmjene Izbornog zakona BiH ne mogu vršiti u izbornoj godini.

Hrvatski politički predstavnici trebaju tražiti od svjedoka Mostarskog sporazuma da kod bošnjačke strane insistiraju na njegovoj dosljednoj primjeni u zadanim rokovima, i zahtjevati da se bošnjačkoj političkoj eliti prije svega Izetbegoviću jasno stavi do znanja da njegova današanja izjava predstavlja najavu rušenje Daytonskog sporazuma, na što će Hrvati imati spreman odgovor.

Što taj odgovor treba podrazumjevati? Ništa više, ali ni manje, od onog što predviđa Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora. Washingtonskim sporazumom kojeg su potpisali predstavnici hrvatskog i bošnjačkog ratnog entiteta RBiH i HR HB predviđeno je stvaranje Federacije BiH kao zajednice Hrvata i Bošnjaka kojom će izabrani predstavnici ta dva naroda ravnopravno upravljati, a to je potvrđeno i Daytonskim sporazumom. Formiranje vlasti u Federaciji BiH, nakon 2022. ignoriranjem izborne volje Hrvata, što bošnjački lideri ponovno najavljuju, te izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH predominantno glasovima Bošnjaka, neosporno bi predstavljalo rušenje Daytonskog sporazuma. U takvim okolnostima strana potpisnica međunarodnog ugovora- Mirovnog sporazuma iz Daytona- prema Bečkoj konvenciji ima pravo pokrenuti postupak razdruživanja i povratka na stanje prije potpisivanja Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, a to znači postojanja RBiH i HR HB. Bošnjačkim političarima, ali i međunarodnim predstavnicima u BiH treba jasno dati do znanja da će taj postupak biti pokrenut ukoliko se ne ispoštuje “Mostarski sporazum”.

U priopćenju iz Milanovićevog ureda jasno je naglašeno kako je “za ostvarenje stabilne i funkcionalne Bosne i Hercegovine važan nastavak dijaloga predstavnika sva tri naroda u Bosni i Hercegovini, a čemu je Republika Hrvatska, kao prijateljska i susjedna zemlja, spremna dati svoj doprinos”.

I kako što je dok je bio premijer na sastanku s predstavnicima braniteljskih udruga 2016. jasno dao do znanja kako odcjepi li se RS Hrvatska neće dozvoliti da Hrvati ostanu pod Bošnjacima, tako je i danas iz njegova ureda naglašeno da Hrvatska neće biti pasivna sruše li Bošnjaci ponovo nakon 2022. Daytonski sporazum. Nema sumnje da njegovo mišljenje dijeli i premijer Hrvatske Andrej Plenković.

Prestanak plaćanja PDV-a i poreza Sarajevu.

Što treba biti odgovor na muslimanski scenarij gaženja Daytonskog sporazuma i ustavnih prava Hrvata?

Nije sve niti u Hrvatskoj, važna je procjena i reakcija i Hrvata u BiH.

Što se tiče konkretnih mjera iz Hrvatske, o tome još nismo počeli ni razmišljati. Ništa zakonodavno, lobiranje se podrazumijeva, ali proceduralno:

- Maksimalno otežavanje izlaska (a moguće i za ulazak robe tranzitno iz RH u BiH, pretres/špedicija što li sve ne) iz BiH za ljude, robu...to je čak i nepisana direktiva GP. Može do razina uvođenja totalnih blokada i hermetičke zatvorenosti u uvjetima pandemije, terorizma, ilegalnih migracija i sl.
- Optužnice za ratne zločine na području RH za istaknute bivše pripadnika JNA/ABiH, mogu koliko razumijem i optužnice za zločine nad Hrvatima u BiH
- Što god se može s Lukom Ploče, mada ne znam kakva je tu situacija i koliko je važna za BiH
- Tužbe pred EU za razne termoelektrane i zagađenje zraka koje kreiraju koje pogađa Hrvatsku

Treba i o tome razmišljati.

Prestanak plaćanja PDV-a i poreza Sarajevu.

Ljubić je sve jasno izložio u ovom intervjuu poviše.

1. Od pregovora sa Muslimanima nema ništa
2. Vidjet sa njihovim stranim roditeljima da li će ih natjerati da se drže dogovora
3. Ukoliko ne bude moguće doći do sporazuma, onda izaći iz Washingtonskog sporazuma i vratiti se na HRHB i RBiH

Sve je čovjek objasnio sa pravnog stajališta u milimetar. Što, kako, kad i gdje.

Najvažniji zaključak iz svega ovoga? Nova era definitivno. Vrijeme hrvatske šutnje je gotovo. Bilo je doduše i vrijeme.