Mehmed Agović, bivši generalni direktor BHRT-a te savjetnik ministra prometa i komunikacija BiH u prethodnom sazivu Vijeća ministara BiH, od samih početaka uključen je, na različite načine, u priču o digitalizaciji. Za Klix.ba govori o tome ko je kriv što kasnimo s digitalizacijom, koje su posljedice, šta učiniti da se premosti trenutna situacija...

Da li će TV stanice nakon 17. 06. nastaviti emitirati program putem analognog signala?

Emitovanje televizijskog programa putem analognog signala nakon isticanja evropskog roka za njegovu zamjenu digitalnim neće biti bukvalno zaustavljeno. Televizijske stanice će, međutim, u ovom slučaju govorimo prevashodno o javnim RTV servisima, praktično emitovati program u potpuno neregularnim uslovima. Čak i programi koji su proizvedeni u digitalnoj formi kao takvi neće biti svrsishodni jer ne postoji digitalna emisiona i prenosna infrastruktura (koju je treba da izgradi država) za dopremu digitalnog sistema zemaljskim putem do krajnjih korisnika.

S obzirom da će zemlje regiona preći na digitalni signal, kako će to utjecati na BiH koja će nastaviti koristiti analogni signal, kao i kako će naša analogni signal utjecati na zemlje u okruženju?


U skladu sa Ženevskim ugovorom iz 2006. od 17. juna ove godine prestaje međunarodna validnost, odnosno pravna zaštita ranije dodijeljenih analognih frekvencija. To praktično znači da će analogni frekventni spektar kojim će se koristiti javni RTV servisi u BiH nakon tog roka objektivno ometati legalne digitalne frekvencije u susjednim zemljama. U slučaju takve pritužbe Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) je dužna naložiti televizijskim stanicama prestanak emitovanja programa na takvim frekvencijama. Istovremeno, u suprotnom slučaju, neće biti štićene analogne frekvencije koje mogu biti “pokrivane” programima koje emituju na digitalnim frekvencijama televizijske stanice iz susjednih zemalja.

U takvim uslovima će, naravno, normalno funkcionisanje prenosa i emitovanje programa javnih emitera u BiH u najvećoj mjeri biti onemogućeno.

Ko je odgovoran zato što BiH nije prešla na digitalni signal?

Vijeće ministara BiH u prošlom sazivu je najodgovornije za neizvršavanje obaveza iz projekta digitalizacije koji je predviđen državnom Strategijom prelaska s analogne na digitalnu zemaljsku radiodifuziju u BiH. Odgovorno je jer nije bilo u stanju prevladati opstrukcije vlasti iz Republike Srpske koje su onemogućile montažu kupljene opreme iz prve faze digitalizacije na objekte javnog RTV servisa (RTRS) u tom entitetu.

Šta više, Vijeće ministara je blokiralo i trošenje već odobrenih sredstava za nastavak projekta digitalizacije koji je na taj način u potpunosti zaustavljen još prije više od godinu dana.

Odgovorno je i VM BiH u novom sazivu i njegovo nadležno ministarstvo koje ništa nije učinilo u proteklih više od dva mjeseca mandata da projekt digitalizacije tretira urgentnim i prioritetnim zadatkom.

Koje su posljedice takvog odnosa vlasti?

Sada možemo govoriti o brojnim negativnim posljedicama zadržavanja analognog signala u radio-difuziji koje će uslijediti poslije evropskog roka za prelazak na digitalno emitovanje.

Naglasit ću kako je izvjesno da će BiH će biti jedina zemlja u Evropi koja nije ispunila svoju međunarodnu obavezu prelaska na digitalni sistem emitovanja u planiranom roku.

Vlast u BiH je tako svoje građane učinila digitalno podijeljenim, neravnopravnim. Iznevjerila je očekivanja ogromne većine građana u zemlji da besplatno primaju digitalni program putem svojih kućnih antena, a to je osnovni smisao digitalizacije zemaljske radiodifuzije u BiH.

Istovremeno je ozbiljno dovedeno u pitanje funkcionisanje javnog RTV servisa i njegove misije u podsticanju demokratskih procesa u zemlji.

Pored toga država se nerazumno odriče višemilionskog finansijskog prihoda koji je mogla ostvariti u ovoj godini od digitalne dividende jer ne čini ništa da što prije dođe do slobodnog frekventnog spektra i usmjeri ga u nove komercijalne tehnologije kao što je, naprimjer mobilna telefonija nove generacije i slično.

Moglo bi se reći da je zaustavljanje projekta izgradnje infrastrukture digitalnog emisionog i prenosnog sistema na nivou države koleteralna šteta politike višegodišnjeg onemogućavanja konačnog uspostavljanja korporativno organizovanog jedinstvenog Javnog RTV sistema BiH za što je objektivna pretpostavka upravo digitalizacija.



Ako bi BiH krenula u proces digitalizacije sada i na tom putu ne bi bilo političkih prepreka, koji je najraniji rok kada bi mogli završiti proces digitalizacije?

Rok završetka ovog projekta podrazumijeva brojne pretpostavke koje treba riješiti. Najviše vremena oduzima tenderska procedura koja s, neizostavnim žalbenim postupkom, traje mjesecima. Posebno je bitan izbor kompetentnog izvođača radova i njegova osposobljenost da završi složen predviđeni posao kvalitetno u kratkom roku.

U našim okolnostima posao je praktično na početku jer je iz prve faze projekta instalirana oprema samo na objektima BHRT-a i RTVFBiH dok je za objekte RTRS-a oprema u skladištu. A bez toga nije moguće započeti nastavak poslova.

"BiH je, dakle, izgubila cijelu ovu godinu za završetak projekta digitalizacije. Pod pretpostavkom da se uklone sve političke, finansijske i druge prepreke do kraja ovog mjeseca i aktiviraju sve potrebne procedure i poslovi, mogli bi očekivati završetak radova tek u drugoj polovini naredne godine.

Činjenica je, međutim, da do ovog trenutka pomenute političke prepreke nisu otklonjene. Naprotiv. Iz vladajuće koalicije je najavljen razgovor o uspostavljanju još jednog, četvrtog javnog servisa na hrvatskom jeziku. Ukoliko takva nakana dobije zeleno svjetlo to bi značilo nove probleme u sektoru javnog emitiranja, storniranje postojećeg zakonskog koncepta i dogovor o nekom novom rješenju koje bi vodilo vjerovatno ka etničkoj podjeli javnog medijskog prostora u BiH.

Bojim se da bi u eventualnim takvim okolnostima projekt digitalizacije ponovo ostao u drugom planu.

Šta učiniti sada kako bi se prevazišla ova kriza do okončanja procesa digitalizacije?


Prije svega je neophodno da se među partnerima u vlasti otklone sve političke prepreke i do sada ispoljene namjere u dezintegraciji javnog medijskog sektora u BiH, a projekt digitalizacije tretira kao prioritetan, strateški nužan korak u razvoju države BiH u ostvarivanju njene evropske ravnopravnosti.

Nakon toga bi Vijeće ministara BiH bez odlaganja moralo aktivirati sve resurse za završetak projekta digitalizacije.

Moje mišljenje je da bi, s obzirom na aktuelne okolnosti, Vijeće ministara BiH trebalo da formira poseban stručni tim na nivou države koji bi imao zadatak da neometano završi u cijelosti projekt digitalizacije radio-difuzije u BiH u najkraćem mogućem roku.

ima li igdje podatak naplate rtv takse po regijama, kantonima, gradovima?

RTV Taksa

Tužen sam zbog neplaćanja RTV takse za period od 01.12.2007. do 30.09.2008. godine. Tužba mi je dostavljena 18.11.2010. godine. Mislim da u ovom slučaju mogu istaći prigovor zastarjelosti?

Unaprijed hvala za pruženu pomoć...
---


Imate pravo. Naplata Tv pretplate zastarijeva za jednu godinu.

U tom smislu govori clan 378 Zakona o oblig. odnosima (dolje boldirano)

Jednogodišnji rok zastarelosti

Clan 378.

(1) Zastarevaju za jednu godinu:
1) potraživanje naknade za isporucenu elektricnu i toplotnu energiju, plin, vodu, za dimnicarske
usluge i za održavanje cistoce, kad je isporuka odnosno usluga izvršena za potrebe domacinstva;
2) potraživanje radio-stanice i radio-televizijske stanice za upotrebu radio-prijemnika i televizijskog
prijemnika;
3) potraživanje pošte, telegrafa i telefona za upotrebu telefona i poštanskih pregradaka, kao i druga
njihova potraživanja koja se naplacuju u tromesecnim ili kracim rokovima;
4) potraživanje pretplate na povremene publikacije, racunajuci od isteka vremena za koje je
publikacija narucena.
(2) Zastarevanje tece iako su isporuke ili usluge produžene

Nema, ali ima po operaterima i inkasatorima u rev. izvješću. (str. 38)
http://www.saifbih.ba/javni-izvj/Report ... gTag=bs-BA




http://www.pravobih.com/index.php?optio ... &Itemid=62

Ma jeste ali ako je neki emiter tužio nekoga zbog neplaćanja onda ti rokovi ne važe tj rok za tužbu je 12 mjeseci, a ako je emiter podnio tužbu u tom roku onda se ne može istaći prigovor zastare jer tužba prekida zastarni rok.

Pa tako sam i shvatio.

Digitalizacija nije zaživjela: Od danas BiH jedina u regiji sa analognim TV signalom
Izdvojeno Vrijeme objave: 17/06/2015> 11:53 Autor: AA

S obzirom na to da je Bosna i Hercegovina jedina država u regiji i među rijetkim u svijetu gdje još uvijek nije započeo proces digitalizacije, za gledaoce to još uvijek ne znači potpuno gubljenje televizijske slike, a pogotovo ne od danas, 17. juna, kad je bio krajnji rok za prelazak na digitalni TV signal, kazao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Siniša Petrović, pomoćnik direktora Regulatorne agencije za komunikacije BiH za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom.

“Ne radi se o klasičnom medijskom mraku, jer on se pojavljuje kao definicija u novinskim naslovima iako sam sadržaj tekstova koji se pišu ustvari govori o ulasku tržišta televizije u jedno neregularno okruženje. Predajnici televizijskih stanica u Bosni i Hercegovini neće više uživati međunarodnu zaštitu. Pitanje njihovog daljeg rada, do kada će to biti, kako, je na koji način će Regulatorna agencija za komunikacije uspjeti da izvršiti koordinaciju i očuvanje njihovog rada”, istakao je Petrović.

Naglasio je kako će Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) pokušati zajedno sa državom, operaterima i televizijama da se izbori kako da se izađe iz nastalog problema.

Petrović je rekao kako Vijeće ministara BiH i Regulatorna agencija za komunikacije BiH u skladu sa zakonom daju frekvencije i u skladu sa međunarodnim sporazumom.

“Znači da u ovom momentu ne može niko da postupa mimo odredbi međunarodnog sporazuma. Ukoliko dobijemo žalbu mi je moramo rješavati na način bilo potpunom modifikacijom, bilo gašenjem takvog predajnika. Bosna i Hercegovina ima veliki broj predajnika i nemoguće je riješiti zahtjeve svih tih predajnika. Većina će se morati ugasiti, tako da ustvari rad televizijskih predajnika će isključivo zavisiti od dinamike realizacije digitalnih planova susjednih zemalja”, upozorio je Petrović.

Dio stanovnika u zapadnim dijelovima Srbije, na graničnom pojasu sa Bosnom i Hercegovinom još prošle sedmice ukazao je kako više ne može pratiti televizijski program iz BiH. Interesiralo nas je da li je to direktna implikacija neprovođenja procesa digitalizacije u Bosni i Hercegovini.

“To je tačno. Od 17. juna sve države su dužne da pređu na nove frekvencije koje su dodijeljene međunarodnim sporazumom. Republika Srbija je to uradila nedavno i oni očekuju da će Bosna i Hercegovina da se pridržava tog sporazuma, odnosno da prestane da radi i koristi one frekevencije koje bi mogle na bilo koji način da utiču na rad i prijem televizijskog signala u susjednim državama. Scenario žalbe regulatora susjedne države i njegovo upućivanje nama i naše reakcije prema televizijskoj stanici za davanje naloga za gašenjem je nešto o čemu smo upozoravali”, istakao je Petrović.

On je naglasio da će, vjerovatno, “ukoliko budemo kasnili sa samim procesom digitalizacije sve veći broj takvih zahtjeva dolaziti od susjednih administracija o gašenju pojedinih televizijskih programa”.

Prema dostupnim informacijama, Bosni i Hercegovini postoji između 40 i 50 posto građana koji koriste analogni sistem. Petrović smatra da je prije svega “to vrlo okviran broj: to 40 ili 50 posto, i smatra potpuno nebitnim”.

“Bitno je da veliki broj stanovništva Bosne i Hercegovine nema mogućnost praćenja kablovske televizije i da u svakom slučaju taj dio stanovništva će ostati bez prijema televizijskog signala. Najbolnija činjenica u svom ovom procesu je da Bosna i Hercegovina nije obezbijedila svom stanovništvu da uživaju sve prednosti digitalne televizije i da smo jedna od rijetkih zemalja u svijetu, jer digitalizacija je globalna, nije ona samo u BiH nego i u Evropi, da to nije omogućila svom stanovništvu. To je jeste možda najbolnije saznanje u ovom momentu”, smatra Petrović.

Interesiralo nas je i da li je Bosna i Hercegovina jedini krivac za stanje u kojem se nalazimo s obzirom na to da se za proces digitalizacije nije saznalo jučer nego da se o tome priča nekoliko godina.

“Bosna i Hercegovina jeste specifična po puno stvari, između ostalog, i samog pristupa i, prije svega, i po načinu razumijevanja tog međunarodnog sporazuma. Pretpostavljam da je i ovaj međunarodni sporazum bio prihvaćen na način da imamo vremena da ga realizujemo. Međutim, zaboravlja se da je ovo tehnički sporazum, koji moramo da prihvatimo i da ga se pridržavamo, jer našim nepridržavanjem direktno utiče na tržišta susjednih zemalja. Čini mi se da u ovom momentu i Vijeću ministara i zakonodavnim institucijama shvataju neophodnosti i ozbiljnosti provođenja cjelokupnog procesa. Tako da očekujemo, iako kasno, da ćemo pokrenuti ovaj proces i da ćemo zajedno sa svim koji treba da budu uključeni u ovaj proces, ipak, na neki način ga što bezbolnije završiti”, naglasio je Petrović.

Pomoćnika direktora RAK-a BiH za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom pitali smo i koje je aktivnosti nužno realizirati kao najhitnije korake u Bosni i Herecegovini u narednom periodu.

“Meni se čini da je sada najvažnije dobiti konsenzus i izvršiti prvu fazu realizacije projekta digitalizacije javnih radio-televizijskih servisa u BiH. Ukoliko to budemo uspjeli da uradimo čini se da smo onda uspjeli da uspostavimo konsenzus kako politički tako i tehnički da se otkoče svi ostali mehanizmi za realizaciju ovog projekta”, smatra Petrović.

Zanimalo nas je i da li će proces digitalizacije dovesti do gašenja nekih radio-televizijskih stanica u Bosni i Hercegovini, kao što se to desilo početkom prošle decenije kada je više desetina elektronskih medija izgubilo mogućnost emitiranja programa nakon što nisu dobili frekvenciju za njegovo emitiranje.

“Cjelokupan proces digitalizacije dovodi, nažalost, do potpune transformacije tržišta televizijskog emitovanja. Prije svega uvođenjem novih tehnologija. Odjednom se veći broj televizijskih stanica nalazi na istom području pokrivanja. Neke će televizijske stanice preživjeti zato što imaju bolji program, bolju produkciju. One koje ne budu bile spremne da upravo time izbore svoje mjesto u prostoru, oni će se neminovno ugasiti. Također, neminovnost je i jedna određena vrsta transformacije televizijskih stanica. Do sada se pokazalo da uglavnom male televizijske stanice, pružaoci lokalnog sadržaja gube svoje područje emitovanja, a to su opština ili dvije, jer moraju da budu prinuđeni da emituju i na području većeg broja opština, a one nisu u stanju da transformišu svoj programski sadržaj i onda se u potpunosti gube”, ocijenio je Siniša Petrović.

Međutim, naveo je da su u okviru digitalnog plana Bosni i Hercegovini možda kao jedinoj zemlji potpisnici tog međunardonog sporazuma razumjeli i potrebe lokalnih televizijskih stanica. Tako u digitalnom planu BiH postoje, čak, i rješenja za očuvanjem televizijskih stanica kao pružaoca lokalnog sadržaja.

Problem je međutim, navodi Petrović, što “evo, nikako da krenemo u realizaciju svih tih zamišljenih ideja i potencijala koje nam pruža”.

"Na legitimni zahtjev administracije Republike Srbije, a u skladu s Međunarodnim sporazumom, Regulatorna agencija za komunikacije je zaprimila zahtjev za gašenjem TV predajnika na lokaciji Veliki Žep s kojeg emitira BHT. Slijedom ovog zahtjeva, a u skladu sa zakonskim nadležnostima, Agencija je uputila nalog za gašenjem tog predajnika", kažu iz Regulatorne agencije za komunikacije.

Iz RAK-a su priopćili kako ih je generalni direktor BHT-a obavijestio da je sporni predajnik ugašen sinoć pa je s TV ekrana nestao signal BHT na širem području istočne Bosne, uključujući sljedeće općine: Srebrenica, Šekovići, Zvornik, Vlasenica, Bratunac, Višegrad, Bijeljina i Rudo.

"Znači da u ovom momentu ne može niko da postupa mimo odredbi međunarodnog sporazuma. Ukoliko dobijemo žalbu mi je moramo rješavati na način bilo potpunom modifikacijom, bilo gašenjem takvog predajnika. Bosna i Hercegovina ima veliki broj predajnika i nemoguće je riješiti zahtjeve svih tih predajnika. Većina će se morati ugasiti, tako da ustvari rad televizijskih predajnika će isključivo zavisiti od dinamike realizacije digitalnih planova susjednih zemalja", upozorio je Petrović.

Teraflops jun 18, 2015 at 13:45
...........
BHRT program je sprdnja i pod hitno ga treba mijenjati i usavršavati ali NE SMIJE NESTATI! ON JE JEDAN OD SIMBOLA DRŽAVE I DRŽAVNOSTI – pogotovo sad, u doba kada nam ova falanga iz RS na sve načine pokušava uništiti sve što ima veze sa ovom državom. Patriotizam se ne izražava mlaćenjem zastavom tamo-amo tokom kojekakvih događaja, nego realnom podrškom od koje država ima neke koristi. A ove “urednike” što nas, umjesto informativnim vijestima, zasipaju serijama (nezakonito, nemaju pravo na emitovanje te vrste programa) i ostalim budalaštinama, STRIJELJATI PO KRATKOM POSTUPKU I ZATRPATI U NEOZNAČENE RUPE – da se zaraza ne raširi…

Karamehmedović: BHRT je pred kolapsom, Lovrinović: Osnivač BHRT-a mogao bi biti Klub Bošnjaka
Objavljeno 14.07. - 17:33

Nikola Lovrinović
BHRT danas se nalazi pred kolapsom, jer zbog smanjenja naplate RTV prstojbe nismo u mogućnosti izmirivati svoje obveze – kazao je danas generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović članovima Komisije za promet i komunikacije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Na današnjoj sjednici članovi Komisije razmatrali su i usvojili Izvještaj o radu i poslovanju BHRT-a, Izvještaj o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja BHRT-a za prošlu godinu te Financijski plana BHRT-a i plan programa za 2015. godinu.

Karamehmedović je pojasnio da entitetski emiteri kontinuirano krše zakon jer ne uplaćaju ili kasne s uplatama prihoda BHRT-u od marketinga zbog čega se ovaj medijski emiter nalazi pred kolapsom budući da za 10 dana treba uplatiti milijun KM poreskih potraživanja.

Generalni direktor tvrdi da bi ukoliko se ne uplate ta dugovanja BHRT mogao biti blokiran što bi značilo kraj operativnog rada, a to bi se izravno odrazilo i na Federalnu televiziju jer im neće imati tko davati usluge.

Predsjednik Upravnog odbora BHRT-a Esad Gotovuša upoznao je članove Komisije s poteškoćama s kojima se ovaj RTV servis suočava budući da se bilježi konstantan pad naplate RTV pristojbe, a značajan je gubitak i po osnovu martketinga.

Bez obzira na to, Gotovuša tvrdi, da je ovaj servis ispoštovao sve propisane kvote emitiranja informativnog, kulturnog, obrazovnog i zabavnog programa, a kao dobre stvari koje su realizirane u prošloj godini naveo je prikupljanje humanitarne pomoći za ugroženo stanovništvo u poplavama, Svjetsko prvenstvo u Brazilu te Olimpijske igre u Sočiju.

Član Komisije Nikola Lovrinović (HDZBiH) istaknuo je da ovaj emiter ima manjka priča o životu Hrvata u BiH, a govoreći o nacionalnoj strukturi zaposlenih kazao je da bi “osnivač tog emitera mogao biti Klub Bošnjaka u Domu naroda PSBiH”.

Na tu njegovu opasku reagirao je član Komisije Šemsudin Mehmedović (SDA) kazavši da to nije istina te je dodao da ovaj emiter s izuzetno smanjenim prilivom sredstava čini maksimalno nazivajući uposlenike ovog emitera “čarobnjacima”.

S njim se suglasila i članica Komisije Hanka Vajzović (DF) i Fehim Škaljić (SBB), a Vajzović je dodala da zahtjev Lovrinovića za osnivanje javnog servisa na hrvastkom jeziku nije legitiman, ali je kazala i da svatko može imati primjedbu na program koji se emitira.

Gotovuša je kazao da BHRT vodi računa o nacionalnoj zastupljenosti svih naroda, ali je napomenuo da kada se globalno pogleda izgleda da ima najviše Bošnjaka, ali to je zato što je njih najviše u operativnom sektoru dok ih je manje u odnosu na druge na rukovodnim pozicijama.

Član Komisije Jovan Vukovljak (DNS) podvukao je da je BHRT u prošloj godini poslovao s gubitkom od oko 705.000 KM, ocjenjujući da se mnogo novca čak 51 posto izdvaja za bruto plaće zaposlenih te je kazao da bi trebalo razmisliti i o smanjenju uposlenih.

Na sjednici je rečeno da je potrebno uraditi temeljnu rekonstrukciju financiranja RTV servisa te donijeti novi zakon o RTV sustavu, a istaknuto je da je trenutno proces digitalizacije u zastoju također zbog manjka priliva sredstava.

Na kraju je s tri glasa ‘za’, jednim protiv i dva suzdržana glasa prihvaćen prošlogodišnji Izvještaj o radu BHRT-a te k znanju primljen program rada za ovu godinu./Fena/HMS/

Upravni odbor BHRT-a: Finansijska situacija i dalje se pogoršava, bilježimo velike gubitke

Prihod od RTV takse i dalje opada, dugovi se gomilaju. Gubitak po šestomjesečnom izvještaju premašuje 7 miliona KM.

Zbog 1,3 milijuna KM duga prijeti isključenje struje BHRT-u

Objavljeno 26.04. - 15:12

Uprava “Elektroprivrede BiH” uputila je pismo na adrese nekoliko institucija, među kojima su Vlada Federacije BiH i Vijeće ministara BiH, u kojem ih obavještava da će zbog duga BHRT-a za električnu energiju od 1,3 milijuna KM biti prinuđeni da im isključe struju.

U pismu direktora “Elektroprivrede BiH” Bajazita Jašarevića, čije je dijelove objavio “Dnevni avaz”, navodi se da je ova kompanija prinuđena na takav korak radi naplate svojih potraživanja koja iznose 1.347.995 KM, te da u dugovanja nisu uračunate ni zatezne kamate.

Jašarević navodi da će “Elektroprivreda BiH” biti prinuđena na to ukoliko se u najskorije vrijeme ne realizira mogućnost izmirenja potraživanja ili se ne iznađe bilo kakvo drugo rješenje, najkasnije do 31. svibnja./HMS/

Katastrofalna situacija: Radnici BHRT-a dobit će samo pola plaće

Objavljeno: 28. 04. 2017 - 11:45

Situacija u javnom BHRT servisu je u katastrofalnom stanju. Nakon informacije da će im zbog duga "Elektroprivredi" od milion i 300.000 KM biti isključena struja, da uposlenici ne mogu ovjeriti zdravstvene knjižice, jutros su obaviješteni da će dobiti samo pola plaće!

Kako je rekao direktor Belmin Karamehmedović za Avaz.ba, s obzirom na to da zakonski nije riješeno pitanja finansiranja javnog servisa, naplata RTV takse je u ogromnom padu zbog čega BHRT više ne može izmirivati svoje obaveze prema državi.

U dopisu, koji je "Elektroprivreda" uputila, kažu kako već dvije godine neuspješno pokušavaju namiriti sredstva, te da će biti primorani da isključe struju. Ukoliko do toga dođe, upitan bi bio rad i CIP-a, Granične službe, Civilne zaštite, MUP-a, telekom operatera i ostalih TV kuća koje koriste njihove predajnike.

- Sama informacija da je "Elektroprivreda" poslala pismo nadležnim institucijama govori da sve to na šta upozoravamo zadnjih mjeseci nije bila prazna priča, nego da je situacija više nego kritična. S obzirom na to da je prihod, koji BHRT dobiva od dva telekom operatera, koji, praktički, dobrovoljno naplaćuju taksu jer od 30. juna prošle godine taj modem nije zvaničan jer ga Parlament nije produžio, toliko je pao u aprilu da nismo bili u mogućnosti isplatiti ni neto plaću. Sva raspoloživa sredstva su usmjerena na to da se isplati bar pola plaće radnicima prije prvomajskih praznika. Druga polovina će biti, zavisno od prihoda sredstava, uplaćena po završetku praznika - kazao je Karamehmedović.

On je dodao da je to jedan dokaz u kakvo je stanje doveden javni servis BiH .

- No, ni to ne izaziva pažnju onih koji treba da riješe ovaj problem, a to je Parlament BiH, odnosno predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti na nivou BiH. Tačnije, jedan dio njih jer postoje i oni koji su zainteresirani da se riješi finansiranje javnih servisa, ali zbog kompozicije Parlamenta i vlasti na državnom nivou nisu u mogućnosti da bez učešća hrvatskih i srpskih poslanika taj posao sami urade - istakao je direktor.

Iz svih ovih stvari, jasno je da je budućnost BHRT-a upitna, ali, potcrtao je Karamehmedović, ne samo BHRT-a već kompletnog sistema javnog emitiranja.

- Jer evidentno je, ako je pad naplate takse putem dva telekom operatera u aprilu bio tako katastrofalan, da ni u narednom periodu ne možemo očekivati ništa bolje. Ponovo pozivam one, koji jedini mogu da riješe ovaj problem, da se hitno pozabave s njim, jer bojim se da se već sada može reći da pomalo postaje kasno - rekao je Karamehmedović.

- See more at: http://www.avaz.ba/clanak/289424/katast ... dIkBM.dpuf

Kako se ovo ne prelijeva na ftv? Tek tada ce uzivancija krenut. Al ne kuzim, ovi dobivaju 50 posto uplacenih pretplata.

Upravni odbor BHRT-a na današnjoj hitnoj sjednici razmatrao je drastičan pad prihoda ove medijske kuće zbog kršenja Zakona o javnom RTV sistemu BiH, odnosno odredbe o raspodjeli prihoda od RTV takse.

Upravni odbor zatražio je hitne sastanke sa predstavnicima Vijeća ministara BiH i kolegijima oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine radi iznalaženja konkretnih rješenja koja će osigurati opstanak Radio-televizije Bosne i Hercegovine. Također, zatraženo je da menadžment BHRT-a u direktnim kontaktima s entitetskim servisima u narednih 30 dana pokuša riješiti međusobna potraživanja. U protivnom, menadžment BHRT-a će biti primoran da zatraži od nadležnih sudova donošenje privremene mjere, kako bi spriječili FTV i RTRS da nezakonito zadržavaju prihod od RTV takse koji pripada BHRT-u.

Morate reći svojim prijateljima da ne plaćaju TV pretplatu. Ne moraju po zakonu.
Ako već ima budala Hrvata koji to još uvijek rade.