HercegBosna.org

BAN2020 · **Pridružen/a:** 29 tra 2021, 21:01 **Postovi:** 943

K..M je napisao/la:

BAN2020 je napisao/la:

Nikako mi nije jasno zašto ban Jelačić ili neki drugi hr velikaši nisu oslobodili barem dio današnje USŽ, imali su cijelo 18 i 19 stoljeće kad su turci bili slabi.
Jelačić spašavao Beč nije ušao u prazan Bihać.

Jelačić je običan plaćenik, vojak. Ne donosilac odluka.
Sluga, najamnik, za pare...neće Austr riskirati zbog netke nebitne Hrv...još ostali ostali ostaci, ogrisci, a netki njin kmet će osvajati za Hrvate...kino.

Daj bolan, alternativna povjest je na drugom katu.
Tko trut, zujiš mnogo, niš koristi od tebe.

Jelačić je hrvatski velikan i vojskovođe.

I ajde ne seri tupsnone glupi sa svojim malim srpskim mozgom.

snowflake · **Pridružen/a:** 02 sij 2011, 12:38 **Postovi:** 2734

Zagreb je u okruženju u to vrijeme. Osmanlije ciljaju na Beč i Budimpeštu. Oni koji su okruženju gledaju se kao nešto lako i uvijek osvojivo. Kao nešto što će lako pasti u krilo kada se osvoje veći prijespomenuti veći centri.
Također, opsada Bihaća traje gotovo sto godina. Toliko je gotovo neprekidno pod vojnim djelovanjem. Na kraju pada više zbog iscrpljenosti i nedostatka hrane nego zbog neobranjivosti.
Takve tvrđave tada ne padaju lako. U 16. stoljeću dolazi do velikih promjena u vojnoj tehnici. U masovnu uporabu ulaze topovi, ali istodobno se utvrđeni gradovi ojačavaju protutopnim građevinskim inovacijama, tako da uopće nisu lako osvojivi.

BAN2020 · **Pridružen/a:** 29 tra 2021, 21:01 **Postovi:** 943

U vrijeme naj veće osmanske ekspanzije u 15 i 16 stoljeću pokušali su osvojiti sve što mogu, nije bilo previše jasne strategije niti točno preciziranih ciljeva, osim u određenim trenucima, Beč je bio jedan od važnijih ciljeva.
Turci su se u svojim osvajanjima kretali prema nekoliko europskih sila u to vrijeme, i sa svima dugo ratovali.
Najvažnije su: Rusija, Poljska, Venecija i Austrija.
To je širok spektar prostora od istoka (Crno more) do zapada (Jadransko more), i nije bilo jednog pravca ili puta kojim su se kretali, to se može vidjeti u kronološkim kartama, istok im je išao puno brže.
Na putu prema ovim jačim evropskim državama potpuno su osvojene mnoge države: Grčka, Albanija, Bugarska, Srbija, Bosna, Rumunjska, a djelomično: Crna Gora, Hrvatska, Mađarska, Slovačka i Ukrajina.
Venecija je u to vrijeme bila značajna vojna sila posebno na moru, dokaz tome je to što Turci nikad nisu osvojili sve grčke otoke koje je Venecija branila. Turci su puno energije utrošiti na rat sa Venecijom i to su svakako htjeli nadoknaditi, jedini kopneni put da dođu do Venecije je preko Hrvatske. I zato je Hrvatska bila značajna prepreka pa time i cilj. U većini bitki je sudjelovala sultanova vojska a ne samo vojska bosanskog paše kako je netko ovdje napisao. Takva vojska je sama sudjelovala u pljačkaškim pohodima i uz sultanovu vojsku u većini vojnih napada.

Ovo je bolje istražen dio Hrvatske povijesti ali očito nije dobro pročitan i proučen od određenih ljudi koji komentiraju napamet.

snowflake · **Pridružen/a:** 02 sij 2011, 12:38 **Postovi:** 2734

BAN2020 je napisao/la:

U vrijeme naj veće osmanske ekspanzije u 15 i 16 stoljeću pokušali su osvojiti sve što mogu, nije bilo previše jasne strategije niti točno preciziranih ciljeva, osim u određenim trenucima, Beč je bio jedan od važnijih ciljeva.
Turci su se u svojim osvajanjima kretali prema nekoliko europskih sila u to vrijeme, i sa svima dugo ratovali.

Dijelom se slažem. Labilnost granica i stanovništva i težnja prema osvajanju i jest jedna od glavnih karakteristika svakog carstva.
Ali se ne bih mogla složiti da nije bilo jasne strategije. Postojala je, i Beč jest bio jedna ključna točka; samo strategiju mijenjaš i dorađuješ ovisno o tome uspije li ili ne.
Nakon pada velikog dijela Mađarske, Zagreb, i ne samo on već i velik dio ondašnjih Reliquiaea, su u okruženju s tri strane.
Da je pao Beč, bili bi s četiri.
A Carstvo, koje to vidi primarno kao vjerski rat, želi prvo osvojiti veće centre kako bi onda lakše progutali manje.

Naravno, unutar Kraljevstva tada se grade Karlovac i ojačava Sisak upravo kako bi se položaj Zagreba poboljšao.

Lutorčina · **Pridružen/a:** 27 kol 2019, 02:53 **Postovi:** 4024

BAN2020 je napisao/la:

U vrijeme naj veće osmanske ekspanzije u 15 i 16 stoljeću pokušali su osvojiti sve što mogu, nije bilo previše jasne strategije niti točno preciziranih ciljeva, osim u određenim trenucima, Beč je bio jedan od važnijih ciljeva.
Turci su se u svojim osvajanjima kretali prema nekoliko europskih sila u to vrijeme, i sa svima dugo ratovali.
Najvažnije su: Rusija, Poljska, Venecija i Austrija.
To je širok spektar prostora od istoka (Crno more) do zapada (Jadransko more), i nije bilo jednog pravca ili puta kojim su se kretali, to se može vidjeti u kronološkim kartama, istok im je išao puno brže.
Na putu prema ovim jačim evropskim državama potpuno su osvojene mnoge države: Grčka, Albanija, Bugarska, Srbija, Bosna, Rumunjska, a djelomično: Crna Gora, Hrvatska, Mađarska, Slovačka i Ukrajina.
Venecija je u to vrijeme bila značajna vojna sila posebno na moru, dokaz tome je to što Turci nikad nisu osvojili sve grčke otoke koje je Venecija branila. Turci su puno energije utrošiti na rat sa Venecijom i to su svakako htjeli nadoknaditi, jedini kopneni put da dođu do Venecije je preko Hrvatske. I zato je Hrvatska bila značajna prepreka pa time i cilj. U većini bitki je sudjelovala sultanova vojska a ne samo vojska bosanskog paše kako je netko ovdje napisao. Takva vojska je sama sudjelovala u pljačkaškim pohodima i uz sultanovu vojsku u većini vojnih napada.

Ovo je bolje istražen dio Hrvatske povijesti ali očito nije dobro pročitan i proučen od određenih ljudi koji komentiraju napamet.

Venecija je bila pomorska sila,a ne kopnena. Na kopnu je Venecija bila p. dim. Otomansko carstvo je bila kopnena sila a pomorska slabo ali opet kolko toliko jaka.
Zašto su Otomani jurišali na Ugarsku zauzeli dio Slovačke,izbijali povremeno do granica Poljske,došli pred Beč a nisu se vojno kretali prema Italiji ? Rim je u to vrijeme bio daleko ispred Beča a da ne govorim ispred Zagreba. Od Albanije do Italije imaš 2h veslanja.

BAN2020 · **Pridružen/a:** 29 tra 2021, 21:01 **Postovi:** 943

Lutorčina je napisao/la:

BAN2020 je napisao/la:

U vrijeme naj veće osmanske ekspanzije u 15 i 16 stoljeću pokušali su osvojiti sve što mogu, nije bilo previše jasne strategije niti točno preciziranih ciljeva, osim u određenim trenucima, Beč je bio jedan od važnijih ciljeva.
Turci su se u svojim osvajanjima kretali prema nekoliko europskih sila u to vrijeme, i sa svima dugo ratovali.
Najvažnije su: Rusija, Poljska, Venecija i Austrija.
To je širok spektar prostora od istoka (Crno more) do zapada (Jadransko more), i nije bilo jednog pravca ili puta kojim su se kretali, to se može vidjeti u kronološkim kartama, istok im je išao puno brže.
Na putu prema ovim jačim evropskim državama potpuno su osvojene mnoge države: Grčka, Albanija, Bugarska, Srbija, Bosna, Rumunjska, a djelomično: Crna Gora, Hrvatska, Mađarska, Slovačka i Ukrajina.
Venecija je u to vrijeme bila značajna vojna sila posebno na moru, dokaz tome je to što Turci nikad nisu osvojili sve grčke otoke koje je Venecija branila. Turci su puno energije utrošiti na rat sa Venecijom i to su svakako htjeli nadoknaditi, jedini kopneni put da dođu do Venecije je preko Hrvatske. I zato je Hrvatska bila značajna prepreka pa time i cilj. U većini bitki je sudjelovala sultanova vojska a ne samo vojska bosanskog paše kako je netko ovdje napisao. Takva vojska je sama sudjelovala u pljačkaškim pohodima i uz sultanovu vojsku u većini vojnih napada.

Ovo je bolje istražen dio Hrvatske povijesti ali očito nije dobro pročitan i proučen od određenih ljudi koji komentiraju napamet.

Venecija je bila pomorska sila,a ne kopnena. Na kopnu je Venecija bila p. dim. Otomansko carstvo je bila kopnena sila a pomorska slabo ali opet kolko toliko jaka.
Zašto su Otomani jurišali na Ugarsku zauzeli dio Slovačke,izbijali povremeno do granica Poljske,došli pred Beč a nisu se vojno kretali prema Italiji ? Rim je u to vrijeme bio daleko ispred Beča a da ne govorim ispred Zagreba. Od Albanije do Italije imaš 2h veslanja.

Pročitaj još jednom što sam napisao.

Venecija je pomorska sila i Turci je nisu mogli dobiti na moru, mogli su na kopnu, a kojim su kopnenim putem Turci mogli doći do Venecije?

dudu

Do bitke kod Lepanta Osmanlije su bili i pomorska sila, nakon pobjede Svete Lige kreće zapravo povjesni preokret, nakon toga Osmanlije gube zamah i kreće njihovo dugoročno slabljenje.

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 16:06 **Postovi:** 29636

dudu je napisao/la:

Do bitke kod Lepanta Osmanlije su bili i pomorska sila, nakon pobjede Svete Lige kreće zapravo povjesni preokret, nakon toga Osmanlije gube zamah i kreće njihovo dugoročno slabljenje.

Od tada zvona na crkvama obavezno zvone u 12h.

divizija · **Pridružen/a:** 08 sij 2020, 17:34 **Postovi:** 23668

BAN2020 je napisao/la:

Jel ti mene bilo što razumiješ, jel barem sebe razumiješ? U pisanju imaš velikih kontradiktornosti.

Hrvatska ravnica je pala u Slavoniji, ali trokut Sisak-Zagreb- Karlovac i okolica je isto tako velika ravnica.
A pala je Lika, Bosna, Hercegovina i dio Dalmacije a nisu ravni već brdoviti.

Upravo u hrvatskom slučaju se može zaključiti da nije bilo previše bitno je li bio brdovitog ili ravni dio?

Dao sam ti primjer Kisega zato što je u ravnici a nebitno koliko je snaga na njega išlo, to što ga je napadala brojna vojska još više je pogubno za tvoju teoriju.

trokut sisak-Zagreb-Karlovac niti je u cjelosti ravničarski, ali nije to poanta, nego to što čitav taj pravac nije ravničarski.

Znači, nije stvar strategije gledati jedan segment, nego čitav pravac. A pravac npr. Carigrad-Sarajevo-Zagreb-Ljubljana-Trst NIJE pravac koji geografski odgovara Osmanlijama. Nikada Turci tim putem nisu poveli vojsku od 100 000 ljudi. A kroz Panoniju bogme jesu.

Jer im pravac preko doline Morave i Dunava ODGOVARA. K tome, glavni politički centri njihovih neprijatelja, prvo Ugarske, poput Habsburgovaca, su na tom pravcu.

nije stvar u tome da se ništa ravničarsko nije moglo obraniti, niti da se ništa brdovito nije moglo osvojiti (uostalom, Turci su osvojili čitav brdoviti Balkan), nego u tome da će preferirati glavne smjerove napada kroz ravnicu, i to su i radili.

Sve što ja tebi govorim da glavne, najveće osmanske vojske nisu nikada išle direktno na Hrvatsku, nego na Ugarsku. I to je jednostavno povijesna činjenica koju ne možeš promijeniti da se na trepavice postaviš. Nema jednog slučaja "Siget" u Hrvatskoj. da neki grad opsjedaju desetci i desetci tisuća Turaka. Razlozi za to su geografija i politika.

Uostalom, tako su i Habsburgovci u 17. stoljeću oslobađali, od Beča su prodrli do Beograda, ušli čak i u Srbiju i držali je do 1730., a istovremeno im iza leđa ostaje Bosna, Liku praktički sami vraćamo ustankom. Jednostavno i najlogičnije je zabiti klin dolinom Dunava, Morav i Vardara, a onda se čiste bokovi.

Tankosic · **Pridružen/a:** 08 lip 2021, 16:54 **Postovi:** 5371

novem je napisao/la:

dudu je napisao/la:

Do bitke kod Lepanta Osmanlije su bili i pomorska sila, nakon pobjede Svete Lige kreće zapravo povjesni preokret, nakon toga Osmanlije gube zamah i kreće njihovo dugoročno slabljenje.

Od tada zvona na crkvama obavezno zvone u 12h.

Ne, mnogo ranije od 1571.

Glazbenik

Ceha je napisao/la:

Glazbenik je napisao/la:

U ovom trenutku su muslimani neosporno naši otvoreni neprijatelji.

No, da vidimo kakvi su nam saveznici bili 1994./1995. u vrijeme hrvatskih operacija Cincar, Maestral 2 i Južni potez.

Operacija Cincar
Trajanje: 1.11.-3.11.1994.
Rezultat: Kupres

Uključenje ARBiH:
od 19.10. u ofenzivi protiv VRS prema Donjem Vakufu i Kupresu
Incidenti:
ARBiH je 1.11. obustavila ofenzivu protiv VRS prema Donjem Vakufu
ARBiH je ušla u Kupres 3.11., HVO je po njoj opalio plotune iz VBR-a i time je prisilio na povlačenje iz Kupresa istog 3.11.

***

Operacija Maestral 2
Trajanje: 8.9.-15.9.1995.
Rezultati: prijevoj Mlinište, Vitorog, Jastrebnjak, Šipovo, Jajce, Drvar, prijevoj Oštrelj

Uključenje ARBiH:
tek 10.9.1995. je 7. korpus napao VRS prema Donjem Vakufu
tek 13.9.1995. je 5. korpus napao VRS prema Bosanskom Petrovcu
Incidenti:
ARBiH prešla preko dogovorene crte razdvajanja pod prijevojem Oštrelj, HV po njoj opalila iz VBR-a

***

Operacija Južni potez
Trajanje: 8.10.-11.10.1995.
Rezultati: Mrkonjić Grad, HE Bočac, Manjača

Uključenje ARBiH:
tek 9.10.1995. je 5. korpus napao VRS prema Sanskom Mostu
Incidenti:
opće primirje u BiH stupilo na snagu 12.10.1995., 5. korpus ARBiH ga se nije pridržavao do 20.10.

Zaključno, u sva tri slučaja je ARBiH lešinarski koristila hrvatske uspjehe i kršila međusobne dogovore.

Red je uvođen demonstracijama sile (VBR-ima hrvatskih snaga) - u operacijama Cincar i Maestral 2.

Kršenje općeg primirja od strane 5. korpusa ARBiH poslije 12.10. je bilo na uštrb Srba.

Nisu ušli u Kupres, već su krenuli prema njemu.

Imaš i dio di su krenuli kopati rovove prema Jajcu u Maestralu, pa ih je Gotovina "pogladio" VBRovima

Ima muslimanskih izvora koji tvrde da je njihova 307. brdska brigada ušla u Kupres na pet sati 3. studenog 1994., a ima i njihovih izvora koji to ne tvrde.

K..M

divizija je napisao/la:

BAN2020 je napisao/la:

Jel ti mene bilo što razumiješ, jel barem sebe razumiješ? U pisanju imaš velikih kontradiktornosti.

Hrvatska ravnica je pala u Slavoniji, ali trokut Sisak-Zagreb- Karlovac i okolica je isto tako velika ravnica.
A pala je Lika, Bosna, Hercegovina i dio Dalmacije a nisu ravni već brdoviti.

Upravo u hrvatskom slučaju se može zaključiti da nije bilo previše bitno je li bio brdovitog ili ravni dio?

Dao sam ti primjer Kisega zato što je u ravnici a nebitno koliko je snaga na njega išlo, to što ga je napadala brojna vojska još više je pogubno za tvoju teoriju.

trokut sisak-Zagreb-Karlovac niti je u cjelosti ravničarski, ali nije to poanta, nego to što čitav taj pravac nije ravničarski.

Znači, nije stvar strategije gledati jedan segment, nego čitav pravac. A pravac npr. Carigrad-Sarajevo-Zagreb-Ljubljana-Trst NIJE pravac koji geografski odgovara Osmanlijama. Nikada Turci tim putem nisu poveli vojsku od 100 000 ljudi. A kroz Panoniju bogme jesu.

Jer im pravac preko doline Morave i Dunava ODGOVARA. K tome, glavni politički centri njihovih neprijatelja, prvo Ugarske, poput Habsburgovaca, su na tom pravcu.

nije stvar u tome da se ništa ravničarsko nije moglo obraniti, niti da se ništa brdovito nije moglo osvojiti (uostalom, Turci su osvojili čitav brdoviti Balkan), nego u tome da će preferirati glavne smjerove napada kroz ravnicu, i to su i radili.

Sve što ja tebi govorim da glavne, najveće osmanske vojske nisu nikada išle direktno na Hrvatsku, nego na Ugarsku. I to je jednostavno povijesna činjenica koju ne možeš promijeniti da se na trepavice postaviš. Nema jednog slučaja "Siget" u Hrvatskoj. da neki grad opsjedaju desetci i desetci tisuća Turaka. Razlozi za to su geografija i politika.

Uostalom, tako su i Habsburgovci u 17. stoljeću oslobađali, od Beča su prodrli do Beograda, ušli čak i u Srbiju i držali je do 1730., a istovremeno im iza leđa ostaje Bosna, Liku praktički sami vraćamo ustankom. Jednostavno i najlogičnije je zabiti klin dolinom Dunava, Morav i Vardara, a onda se čiste bokovi.

Austr carstvo u Srbiji 21 g....go Jagodine.
Od 1718 do 39...posle ide II seoba Srba, za Ugarsku.

Glazbenik

Karta biljnog pokrova u Unsko-sanskom kantonu
slika

Carmello Šešelj · **Pridružen/a:** 08 stu 2012, 01:05 **Postovi:** 22488

K..M je napisao/la:

BAN2020 je napisao/la:

Baš i nema logike, ako i je istočnije, puno je sjevernije i puno dalje od Zagreba, razloge obilaženja Zagreba treba tražiti u nečemu drugom.

Zg je bio BJEDNO SELO sa TISUĆU DUŠA...bez nagrade.

Wiena centar svemira....bogat za pljačku dušu dao.

I Beč je tada bio selo. Pa čak je i u 19. veku smatran za drugorazredni i zaostao grad u evropskim okvirima, a kamoli tada. Ali je na strateški jedinstvenoj poziciji. Kapija centralne Evrope sa istoka, i kapija Panonske nizje je sa zapada.

To što naši zapadni susjedi gledaju na Beč kao na Njujork, centar svemira, kao da je nešto ne znam šta posebno, ne znači da to stvarno i jeste. Grad od dva i kusur milona, metropola u pizdu materinu....

Junuz Djipalo

Pražani gledaju s visoka na Beč iako Beč ima više stanovnika. S pravom.

dudu

Carmello Šešelj je napisao/la:

K..M je napisao/la:

Zg je bio BJEDNO SELO sa TISUĆU DUŠA...bez nagrade.

Wiena centar svemira....bogat za pljačku dušu dao.

I Beč je tada bio selo. Pa čak je i u 19. veku smatran za drugorazredni i zaostao grad u evropskim okvirima, a kamoli tada. Ali je na strateški jedinstvenoj poziciji. Kapija centralne Evrope sa istoka, i kapija Panonske nizje je sa zapada.

To što naši zapadni susjedi gledaju na Beč kao na Njujork, centar svemira, kao da je nešto ne znam šta posebno, ne znači da to stvarno i jeste. Grad od dva i kusur milona, metropola u pizdu materinu....

Ti si nešto opasno fulao, Beč je već u 19. stoljeću milijunski grad, jedan od najvećih u svijetu. 1910. je imao preko 2 milijuna i bio veći nego danas.

Carmello Šešelj · **Pridružen/a:** 08 stu 2012, 01:05 **Postovi:** 22488

dudu je napisao/la:

Carmello Šešelj je napisao/la:

I Beč je tada bio selo. Pa čak je i u 19. veku smatran za drugorazredni i zaostao grad u evropskim okvirima, a kamoli tada. Ali je na strateški jedinstvenoj poziciji. Kapija centralne Evrope sa istoka, i kapija Panonske nizje je sa zapada.

To što naši zapadni susjedi gledaju na Beč kao na Njujork, centar svemira, kao da je nešto ne znam šta posebno, ne znači da to stvarno i jeste. Grad od dva i kusur milona, metropola u pizdu materinu....

Ti si nešto opasno fulao, Beč je već u 19. stoljeću milijunski grad, jedan od najvećih u svijetu. 1910. je imao preko 2 milijuna i bio veći nego danas.

U odnosu na London, Pariz, Berlin, pa i Rim i Madrid, drugorazredan. Inače i Budimpešta je u 19. veku bila milionski grad.

divizija · **Pridružen/a:** 08 sij 2020, 17:34 **Postovi:** 23668

Carmello Šešelj je napisao/la:

U odnosu na London, Pariz, Berlin, pa i Rim i Madrid, drugorazredan. Inače i Budimpešta je u 19. veku bila milionski grad.

samo za prva dva bi se složio. Berlin, Rim i Madrid nisu tada bili niš posebno, a Beć je ipak bio prijestolnica jedne velike imperije.
Berlin je to postao tek 1871., a Madrid je svoju izgubio 50 godina prije. Rim još nije bio ni glavn igrad Italije.

Carmello Šešelj · **Pridružen/a:** 08 stu 2012, 01:05 **Postovi:** 22488

Ni Beč nije bio ništa posebno. A AU je u WW1 bila kao Italija u WW2.

Carmello Šešelj · **Pridružen/a:** 08 stu 2012, 01:05 **Postovi:** 22488

Jebote, trebala im je, nakon nekoliko propalih ofanziva u kojima su isprebijani na mrtvo, pomoć Nemačke i pomoć Bugarske da udari s leđa da bi uspeli da pobede deset puta manju i siromašniju Srbiju. Velesila u PM. Bili su veći bolesnik i od Osmanlija.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24030

BAN2020 je napisao/la:

Ceha je napisao/la:

Što se tiče bitaka s Turcima...

slika

Prva faza je granična.
Mađarski izvori tu prikazuju i oslobađanje Bobovca, odnosno kruga teritorija između rijeka Krivaje i Bosne;
https://i.pinimg.com/originals/52/98/d9 ... 872c14.jpg
Tu je početak rata, tu naši još drže Beograd, Smederevo je pustio naš kralj Stjepan Tomašević, koji je bio despot Srbije.

Druga faza okolna.
Turci imaju manje ratove, osvajaju Hercegovinu, u Lašvi imaju prvo Kotromaniće, pa Hrvatiniće za vazale...
Idu mic po mic, koriste Korvinovo zapostavljanje južne granice i ratove oko Beča.

Treća faza je nastavak druge, posvećenost sebi samima, međusobni sukobi plemstva...
Takvo stanje ide sve do katastrofe na Mohaču.

Četvrta faza je posljedica građanskog rata i poraća.
Jajce su predali njemački plaćenici, Kostajnicu isto.

A oslobađanje je išlo drugim tokom. Šteta što nije i završeno...

slika

Nikako mi nije jasno zašto ban Jelačić ili neki drugi hr velikaši nisu oslobodili barem dio današnje USŽ, imali su cijelo 18 i 19 stoljeće kad su turci bili slabi.
Jelačić spašavao Beč nije ušao u prazan Bihać.

Habsburgovci su se dogovorili s Hohenzolnerima (Pruska), da neće više dirati Turke.
Prusi su im bili saveznici, a tada je kretala francuska revolucija pa su se trebali koncentrirati na jednu frontu samo.
Dali su im da umjesto Turske Hrvatske, zaposjednu Bijelu Hrvatsku, Galiciju.
Skupa su podijelili Poljsku.

Zato Jelačić nije smio, nisu mu dali.
A car Franjo je tu bio idiot.
Napoleon je zauzeo Neum i Sutorinu, tu napravio cestu, a ovaj ih vratio Turcima.
Legalist ....

Turska je bila u raspadu, ali je još uvijek bila nezgodna, neka avantura u Bosni bi nosila i neki rizik.
Ali da su trebali osloboditi ljude, slažem se.
Srbima komad istočne Bosne i to je to.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24030

Glazbenik je napisao/la:

Ceha je napisao/la:

Nisu ušli u Kupres, već su krenuli prema njemu.

Imaš i dio di su krenuli kopati rovove prema Jajcu u Maestralu, pa ih je Gotovina "pogladio" VBRovima

Ima muslimanskih izvora koji tvrde da je njihova 307. brdska brigada ušla u Kupres na pet sati 3. studenog 1994., a ima i njihovih izvora koji to ne tvrde.

Lažu, to je poanta svega

Lažu kao i obično.

Pazi, to je bilo prije 28 godina.
Nema nijedne slike junačke aBiH u Kupresu.

Lažu koliko su dugi i široki.
Samo lagati i znaju.

Dr. Van Nostrand · **Pridružen/a:** 22 svi 2020, 12:40 **Postovi:** 4921

Carmello Šešelj je napisao/la:

dudu je napisao/la:

Ti si nešto opasno fulao, Beč je već u 19. stoljeću milijunski grad, jedan od najvećih u svijetu. 1910. je imao preko 2 milijuna i bio veći nego danas.

U odnosu na London, Pariz, Berlin, pa i Rim i Madrid, drugorazredan. Inače i Budimpešta je u 19. veku bila milionski grad.

Rim i Madrid su 1900 bili gradovi od po pola milijuna, po četvrtina Beča.

1900 je London bio najveći u Europi s 6 milijuna, Pariz i Berlin oko 3, Beč 2, Moskva i St.Petersburg nešto iznad milijuna, Istanbul i Budimpešta su bili blizu, ali još nisu dosegli milijun...

Edit: ispravio Rim u Berlin

Carmello Šešelj · **Pridružen/a:** 08 stu 2012, 01:05 **Postovi:** 22488

Dr. Van Nostrand je napisao/la:

Carmello Šešelj je napisao/la:

U odnosu na London, Pariz, Berlin, pa i Rim i Madrid, drugorazredan. Inače i Budimpešta je u 19. veku bila milionski grad.

Rim i Madrid su 1900 bili gradovi od po pola milijuna, po četvrtina Beča.

1900 je London bio najveći u Europi s 6 milijuna, Pariz i Rim oko 3, Beč 2, Moskva i St.Petersburg nešto iznad milijuna, Istanbul i Budimpešta su bili blizu, ali još nisu dosegli milijun...

Govorim o kasnom 19. veku, ne o 1900.- toj. Inače, London je 1800.-e postao milionski grad. Prvi posle antičkog Rima.

divizija · **Pridružen/a:** 08 sij 2020, 17:34 **Postovi:** 23668

Carmello Šešelj je napisao/la:

Govorim o kasnom 19. veku, ne o 1900.- toj. Inače, London je 1800.-e postao milionski grad. Prvi posle antičkog Rima.

Ni krajem 19. stoljeća osim Londona i Pariza ništa istočnije nije bilo značajnije od Beča. Beč je bi istinksa metropola srednje Europe

nije se bez razloga nakon pada napoleona plesalo u Beču.

HercegBosna.org

USK - Ahilova peta (geostrategija i položaj)

Online