Glupi datumi na obje strane. Što Srbi ne slave nastanak Srpske nego Dayton?

Toliko su zahvalni na zaustavljanju moćnog stroja sile nebeske?

Uostalom smo je 4 dana razlike šta je to za BiH? Može se reći da ste gotovo jedinstveni.

Opet hiljadugodišnja državnost. Šešelj je bio mala maca za njih.

Naravno da Srbi slave 9.1, ovo je predlog za zajednički, svebosanskoherecgovački praznik. Ja lično nemam ništa protiv nekog zajedničkog datuma iz istorije, povelja Kulina Bana, ovo ono... samo ne Dejton i ne 25.11...

Aha 21. 11 se u Srpskoj slavi taj svebosanskohercegovački praznik?

Ako je hiljadugodišnja, zašto slave ZAVNOBiH?

Zašto Hrvati slave dan nezavisnosti i dan državnosti?

Komedija zvana Dan državnosti


Prije koji dan na nekim prostorima sklepane države, mogli smo vidjeti predstavu zvanu "25.11. - Dan državnosti", točnije komediju, koja je za razliku od prošlogodišnje ne samo medijski bila znatno bolje popraćena. Taj praznik, koji zapravo nije, relikt je propale Republike BiH iz propale Jugoslavije. Dok je postojala ta država, oni koji se bolje sijećaju tog vremena, znaju da je taj datum bio daleko manje popraćen, a sva pažnja je se pridavala prazniku koji je slijedio 4 dana poslije.

Tzv. "Dan državnosti" slave još samo Bošnjaci, koji usput koriste priliku da naglase svoj "antifašizam", a neki od njih ne izbjegavaju priliku da pogrdno prozovu sve druge koji ne dijele njihovo mišljenje o prošlosti, a zapravo budućnosti. A ne dijele ga ni Hrvati niti Srbi, kojima ovaj dan ništa ne znači. Dočim Bošnjaci na veliko glume, ističu, naglašavaju, ali ništa od toga. Tobožnje zaklinjanje u tekovine ZAVNOBIH-a i ravnoporavnosti naroda, najbolje je vidljivo iz obrnuto proporcionalnih djelovanja političkih im struktura u svakodnevnim događanjima. Duh prošlosti kojim se ponosne, dobro se može uočiti iz brojki V. Žerjavića, koji je zajedno s B. Kočovićem (čiji rezultati su dosta slični), istraživao podatke o ratnim gubitcima i demografskim promjenama tokom i poslije Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji, gdje se došlo do podatka da je muslimana u vojnim jedinicama NDH, na tom prostoru, od snaga NOV i POJ/JA pobijeno oko 15.000, dok je u redovima partizana stradalo daleko manje, tj. 3.000 muslimana, čiju su smrt prouzročili pripadnici OS NDH-a. Najbolji dokaz za koje ideologije su ginuli, krv prolivali i snove snivali.

Fabriciranje povijesti i svoje uloge u njoj u cilju nametanja vlastitih političkih viđenja i uređenja "države", davno je raskirnkana priča, koju Bošnjaci, ioako bi trebali znati da od nje nema ništa, suludo ponavljaju. A dokle se otišlo glede tog "praznika", dokazuje i bezumlje da se dan poslije proglašavaju neradnim, jer je predohdni bila nedjelja. Kao da u napaćenoj i opljačkanoj zemlji teku med i mlijeko, a ne posve suprotno: gospodarstvo u kolapsu, stotine tisuća nezaposlenih i gladih, zaduživanje iz inozemstva za krpljenje proračunskih rupa, sveopća kriza, stalni štajkovi, protesti..., a radni dan se žrtvuje, "da se Dan državnosti može što prikladnije i dostojnije proslaviti". Bolesnije teško da može više. Ma kakva ekonomija, bitno je da je komedija odgirana, a u svijet odaslana poruka o nekoj jednakopravnosti koju "na papiru" crpe iz tog zasjedanja pod diktatorskim režimom od prije 69 godina, a u praksi danas najbolje dokazuju na leđima Hrvata, što je opet sve drugo doli komedija.

M.C. / http://www.posavski-obzor.info

BiH ne poštuje bilateralne sporazume s crkvama
Zbog protivljenja SDP-a, neradni dani za vjerske blagdane će se u BiH i dalje različito određivati

Autor:
Dejan Jazvić

Moru zakona koji u Bosni i Hercegovini nisu i neće biti usvojeni definitivno je pridodan i onaj o neradnim danima u vrijeme vjerskih blagdana. Pokušaj Vijeća ministara da barem djelomično uredi i harmonizira oblast neradnih dana u zemlji te ujedno ispuni obvezu iz ugovora zaključenih s crkvama i vjerskim zajednicama, oborile su bošnjačke stranke, a prednjačio je SDP.

Jedinstvo stranaka

Iako se oko mnogih pitanja ne slažu, ovdje su bili jedinstveni. Predstavnici Bošnjaka u oba parlamentarna doma odlučili su blokirati usvajanje ovog zakona, zahtijevajući da se pitanje neradnih dana za vjerske blagdane uredi jedinstvenim propisom koji bi obuhvatio međunarodne i državne praznike. Kao što je poznato, oko toga u daytonskoj BiH nema političke suglasnosti i teško da će je i biti u skorije vrijeme. Sporni su datumi koji se odnose na proglašenje neovisnosti BiH i zasjedanje ZAVNOBiH-a, jer srpska strana ne pristaje da se oni na bilo koji način tretiraju kao državni praznici. Vjerski blagdani nisu sporni, ali u ovakvim političkim okolnostima ni oni neće biti na jedinstven način tretirani na cijelom prostoru BiH. U Parlamentu je čak osporen ustavni temelj za usvajanje zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih blagdana. Takav epilog mogao se i naslutiti nakon što je Vijeće ministara BiH većinom glasova, a ne jednoglasno, utvrdilo prijedlog ovog zakona kojim je određen podjednak broj neradnih dana, po pet dana u godini, za obilježavanje definiranih vjerskih blagdana za pripadnike Islamske zajednice, te pravoslavne, katoličke i židovske vjere, kao i za pripadnike ostalih vjera u BiH.
Uskladiti zakone

Sukladno predloženom zakonu, u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu entiteti i Distrikt Brčko BiH bili bi obvezni svoje zakone o blagdanima uskladiti s ovim zakonom. Time bi se prvi put ovo pitanje reguliralo u Federaciji, koja uopće nema zakon o blagdanima, a uskladili bi se i zakoni koji su usvojeni u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko. Donošenje ovakvog zakona jedna je od obveza proisteklih iz sporazuma koje je BiH zaključila pojedinačno sa Svetom Stolicom i Srpskom pravoslavnom crkvom, a takva odredba naći će se i u sporazumu države s Islamskom zajednicom BiH, čija je priprema u završnoj fazi. U izradi ovog zakona konzultirane su sve veće vjerske zajednice na prostoru BiH i one su kroz stajalište svog međureligijskog vijeća dale vrlo pozitivne ocjene o prijedlogu ovog zakona.