nas boli kurac, nama odgovara i statusquo, vi plačete, i prolazak vremena samo vama ne odgvoara, dkel samo vi MORATE POPUŠTAT nama u korist, NE OBRATNO, to glupaci iz SDP povedeni nekom trkom u EU po SVAKU CIJENU, su previdili i nasjeli, a vi ih takve crvene debile dočekali ko kec na desetku

ali ne po svaku cijenu, kad dodik čoban može tako kenjat sa pričom d amu ne diraš ovlasti čobaniteta onda možemo i mi Bosanci, a on nema vremena, srba sve manje, mi imamo, nas SVE VIŠE
ma jebeš vas mudonje, odo ja na drugi forum na ljepše teme o sisama i grudnjacima sa FORUMAŠICAMA,
http://bosanski-forum.com/viewtopic.php ... 5&start=80

dva nova jarana

ali ne po svaku cijenu, kad dodik čoban može tako kenjat sa pričom d amu ne diraš ovlasti čobaniteta onda možemo i mi Bosanci, a on nema vremena, srba sve manje, mi imamo, nas SVE VIŠE
ma jebeš vas mudonje, odo ja na drugi forum na ljepše teme o sisama i grudnjacima sa FORUMAŠICAMA,
http://bosanski-forum.com/viewtopic.php ... 5&start=80

Pozdrav,ima li bujruma za Dajdze,....?

IDI, NAJDRAŽI : DRŽAVA BEZ ČOVJEKA

DOSJE: SDP, ŽELJKO KOMŠIĆ I OSTALI

Nakon što je početkom ove nedjelje ŽELJKO KOMŠIĆ, član Predsjedništva BiH i bivši potpredsjednik SDP-a BiH, istupio iz stranke, produbljena je kriza vlasti i dovedena u pitanje vjerodostojnost politike koju promoviraju SDP BiH i lider te stranke ZLATKO LAGUMDŽIJA; urednici “SB” istražili su najvažnije uzroke i posljedice Komšićevog “obračuna s njima”

Pismeni zahtjev Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i potpredsjednika SDP-a BiH, upućen predsjedniku SDP-a u Novom Sarajevu, općini u kojoj Komšić živi i u kojoj je partijski "povezan", da ga se briše iz članstva ove stranke, svakako je politički događaj čije će se posljedice, značaj i reperkusije moći pratiti i mjeriti u danima, nedjeljama, pa i mjesecima koje slijede. Ovakav radikalan potez, na prvi pogled, stigao je iznenada i malo ko ga je mogao očekivati. Pogotovo nakon što je prva Komšićeva ostavka, data u martu na dužnost u vrhu SDP-a, okončala prilično pomirljivo, kompromiserski, bezmalo kapitulantski s njegove strane.

OSTAVKA UMJESTO SMJENE

Međutim, bolje upućene, odnosno one koji su izbliza bili svjedoci rasprave i tonova sa sjednice Predsjedništva SDP-a održane u petak protekle sedmice, Komšićev izlazak iz SDP-a BiH nimalo nije iznenadio. Jedina dilema nakon te sjednice partijskog vrha bila je ko će prije reagirati: da li će rukovodstvo SDP-a BiH isključiti Komšića iz svog članstva, ili će ih on preduhitriti zahtjevom za brisanje svog imena iz stranačke evidencije?!

Komšićevom napuštanju sjednice prethodila je rasprava o dokumentu koji je SDP BiH napravio sa Savezom za bolju budućnost i dva HDZ-a koji se odnosi na budući izbor zastupnika u Domu naroda federalnog Parlamenta. Komšić, koji je među rijetkim taj dokument dobio i pročitao nekoliko dana ranije, najavio je svoje protivljenje njegovom osnovnom duhu - antibosanskom i etnonacionalističkom.

To je ponovio i na sjednici partijskog Politbiroa, nakon čega je bio izložen besprizornim kritikama, napadima, pa i osobnim uvredama i diskvalifikacijama.

SDP-OVA OSOVINA ZLA: LAGUMDŽIJA, HADŽIĆ…

U ovom posljednjem prednjačio je potpredsjednik Damir Hadžić neukusnim omalovažavanjima, diskreditiranjem stranačkog kolege. Ohrabrivao ga je predsjednik Zlatko Lagumdžija, asistirali su i neke druge stranačke sive eminencije, poput Marina Ivaniševića i Lidije Korać.

Optuživali su Komšića što bez saglasnosti istupa u medijima, da samo kritizira a ništa ne predlaže, da je populista i demagog bez pokrića.

Kada je Lagumdžija, da bi smirio uzavrelu, netolerantnu raspravu, dao pauzu, u hodnicima zgrade SDP-a nastavljene su svađe, prepirke, uvrede. Jedan izvor iz SDP-a, koji je bio prisutan toj mučnoj raspravi, kaže da je u jednom trenutku sve mirisalo na fizički obračun Komšića sa pojedincima iz vrha njegove partije. Prisutni su se u jednom trenutku uplašili da bi čaša iz koje je Komšić pio sok mogla završiti na glavi jednog od njegovih najžešćih kritičara. Uzbuđeni i povrijeđeni Komšić se u posljednji čas pribrao i napustio prostorije SDP-a.

”Onaj ko je bio prisutan te večeri u prostorijama SDP-a, morao je znati da se Komšić nikada više neće vratiti u partijsku Centralu”, kaže naš izvor. ”Samo je bilo pitanje da li će on prvi potez povući i napustiti SDP, ili će iz svoje, sada bivše stranke, biti izbačen i kada će se to desiti?!", tvrdi naš izvor.

Početak razlaza Komšića s vrhom SDP-a seže skoro dvije godine unazad kada je buknula poznata afera “reket” u kojoj su centralne role igrali Damir Hadžić, Marin Ivanišević i Zlatko Lagumdžija. U jednom novinskom članku citirana je Komšićeva izjava koja je razbjesnila njegove partijske kolege upletene u aferu. Komšić je naime rekao da bi nadležni istražni organi trebali utvrditi činjenice i pokrenuti istragu protiv odgovornih - ili onih koji su pokušali iznuditi novac od sarajevskih privrednika, ili pak onih koji su ih na pravdi Boga optužili i pribili na stub srama.

Od partijskog kolege Komšića, Lagumdžija, Ivanišević i Hadžić očekivali su više razumijevanja i solidarnosti. Očekivali su da Komšić bezrezervno stane u njihovu zaštitu i to mu je na dosta grub i primitivan način u brk skresao Damir Hadžić: “Nabijem na neki organ i tebe i istražne organe”!

Ovakvim držanjem u aferi “reket” Komšić je sebi zatvorio vrata neformalnog, ali moćnog partijskog “kluba povlaštenih” u kojem autoritarni vođa SDP-a Zlatko Lagumdžija s nekolicinom najodanijih suradnika kreira stranačku politiku i donosi ključne odluke. Uz Damira Hadžića i Marina Ivaniševića, prvi do neprikosnovenog vođe u “klubu povlaštenih” bio je Komšić.

No, nakon izbijanja afere “reket” i njegovog principijelnog zahtjeva da se afera raščisti i utvrdi odgovornost ključnih aktera, Komšić je podvrgnut tihoj i postupnoj izolaciji.

Odnos između Željka Komšića i Zlatka Lagumdžije dodatno se zakomplicirao nakon konstituiranja Vijeća ministara BiH i Lagumdžijinog izbora za šefa bh. diplomatije. Lagumdžija je šef Komšiću u SDP-u, no kao član Predsjedištva BiH Komšić je šef Lagumdžiji u resoru vanjskih poslova! To ne bi bio problem da je njihova komunikacija normalna a međusobno povjerenje stabilno. Ali Lagumdžija nije pretjerano zainteresiran da svoje vanjskopolitičke poteze koordinira s Komšićem, što se, pored ostalog, moglo vidjeti i na slučaju Lagumdžijine podrške kandidaturi Vuka Jeremića za predsjedavajućeg Generalne skupštine UN-a, iako je njegov šef Željko Komšić eksplicitno bio protiv.

PSOVKOM NA ARGUMENTE

Nedugo nakon objave rezultata parlamentarnih izbora svih pet dopredsjednika SDP-a dobili su zadatak da koordiniraju i usmjeravaju rad kantonalnih partijskih organizacija, a prema ranijem rasporedu Komšiću je “dodijeljen” Kanton Sarajevo, u kojem je SDP ostvario relativnu pobjedu i dobio mandat da formira kantonalnu Vladu. Komšić je prionuo na posao, ali uskoro se počeo “sudarati” s Damirom Hadžićem koji je po nalogu stranačkog šefa Lagumdžije preuzeo sve poluge partijske vlasti u Sarajevskom kantonu. Komšić je bio potpuno odsječen i marginaliziran: o radu sarajevske partijske organizacije, za koju je formalno bio zadužen, informirao se najčešće iz novina! Njegov partijski autoritet na zamjerke se počeo kruniti - upućeni tvrde da mu je kantonalni premijer Fikret Musić u nekoliko navrata zalupio slušalicu, ne želeći čak ni saslušati a pogotovo prihvatiti njegove prijedloge i sugestije.

Komšićev politički autoritet slabio je u oficijelnim partijskim strukturama lojalnim Lagumdžiji, no rastao je u partijskoj bazi i osobito u krugovima stranačkih nezadovoljnika koji su iz različitih razloga razočarani postizbornom politikom SDP-a. U krugu nezadovoljnika okupljenih oko Komšića nalazi se nekoliko članova najužeg partijskog rukovodstva (Besima Borić, Hasan Bećirović, Slobodan Popović), ali i nekoliko bivših aktivista i funkcinera SDP-a koji su međuvremenu eliminirani iz partije u čiju su pobjedu uložili silnu energiju i entuzijazam, poput Emira Suljagića, donedavnog ministra obrazovanja u Vladi Kantona Sarajevo, ili pak Reufa Bajrovića, donedavnog savjetnika Zlatka Lagumdžije za vanjskopolitička pitanja.

Teško je pouzdano utvrditi jesu li posljednji potezi Željka Komšića ozbiljno planirani ili su rezultat njegovog impulsivnog karaktera. Pogotovo je teško predvidjeti njegove naredne poteze.
Prema pouzdanim informacijama Slobodne Bosne, Komšić će definitivno ostati u politici, pitanje je samo hoće li pokrenuti vlastiti politički projekat ili će se prikloniti nekoj od postojećih partija srodne ideološke orijentacije.

KOMŠIĆ - POPOVIĆ

Trebaju li SDP-u Srbi i Hrvati?

“Ja se protivim duhu ovog dokumenta, između ostaloga i zbog toga što su u njemu diskriminirani svi oni koji se osjećaju kao Bosanci i Hercegovci, a kojima ovakva ustavna rješenja uskraćuju pravo da budu to što jesu”, kazao je u emotivnom govoru na sjednici Predsjedništva SDP BiH Željko Komšić, pominjući svoju kćerku Lanu koja se “ne uklapa u etnonacionalni” koncept budući da je rođena u miješanom braku.

Na Komšićevu diskusiju nadovezao se Slobodan Popović, član Predsjedništva SDP-a iz Republike Srpske, koji je direktno upitao predsjednika svoje stranke Lagumdžiju: “Predsjedniče, recite nam otvoreno: da li vi od SDP-a pravite bošnjačku nacionalnu stranku i jesmo li mi, Hrvati i Srbi, višak u SDP-u?”

ŠTA SAD

Lagumdžija pukušava “posušiti” efekte Komšićevog odlaska iz SDP-a

Partijska vrhuška SDP-a ostala je potpuno zatečena Komšićevim zahtjevom za brisanje iz partijske evidencije. Svjestan goleme podrške koju Komšić uživa u partijskoj bazi, Lagumdžija je izbjegavao otvorenu konfrontaciju, nastojeći tihom izolacijom Komšića postupno ”osušiti” njegov golemi politički kapital, koji se opasno počeo kruniti nakon martovske “hoću-neću” ostavke.
Ali, osveta je najbolja kada se servira hladna: Komšić se pobunio u prelomnom trenutku za SDP, kada je Lagumdžija povjerovao da bi vanjskopolitičkim uspjehom (kredibilna aplikacija za članstvo u EU) mogao anulirati katastrofalne promašaje dvogodišnje vlasti SDP-a.

KOMŠIĆEVI GRIJESI

Medijski istupi i “neprijavljeni” diplomatski kontakti

Na sjednici Predsjedništva SDP-a BiH partijski vrh okupljen oko predsjednika Zlatka Lagumdžije kritizirao je Željka Komšića zbog “ishitrenih i neusuglašenih istupa u javnosti. “A koga ja trebam pitati šta ću i kada reći novinarima, je li tebe, Zlatko? Nema šanse!”, uzvratio je Komšić. Komšiću je prigovoreno i da “neovlašteno” komunicira sa visokim međunarodnim diplomatskim predstavnicima u BiH, prije svega predstavnicima Ambasade SAD-a u BiH, te da “kontakte” ne prijavljuje stranačkoj središnjici.

TRANSKRIPT “REKET”

HADŽIĆ: “Kad-tad ću Komšiću j….t mater!

Afera “reket” je prije više od dvije godine potresala federalnu pravosudnu i političku scenu. Čelnici SDP-a BiH, Damir Hadžić. Marin Ivanišević i Zlatko Lagumdžija i njihov poslovni prijatelj, privatni poduzetnik Husein Hasibović, vlasnik građevinske firme PP Butmir, osumnjičeni su za reketiranje Nihada Imamovića, tadašnjeg direktora “ASA HOLDINGA”. Federalna uprava policije dostavila je Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine tada ogroman dokazni materijal, pored ostalog i više od dvije hiljade stranica snimljenih/presretnutih razgovora osumnjičenih SDP-ovaca. U jednom od tih razgovora, na preporuku Fikreta Musića, tadašnjeg predsjednika sarajevskog Kantonalnog odbora SDP-a da se “pripazi” Željka Komšića i tadašnjeg direktora FUP-a Zlatka Miletića, Damir Hadžić, tadašnji načelnik Općine Novi Grad, samouvjereno, prostački, kočijaški poručuje: “J…t ću ja njima mater, kad-tad”!

ovi jadni bosnjaci se stvarno nadaju da vreme radi za njih.Ludilo

Priča se da Komšić osniva "'Patriotsku ligu BiH'

Tadić kazao je da se u nekim sarajevskim krugovima priča kako je „moguće osnivanje nove političke stranke u FBiH

Potpredsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Ognjen Tadić kazao je da se u nekim sarajevskim krugovima priča kako je „moguće osnivanje nove političke stranke u FBiH, čiji bi lider bio Željko Komšić, uz neke druge nezadovoljne ljude iz federalnih krugova, a koja bi, najvjerovatnije, nosila naziv 'Patriotska liga BiH'.

„Ta informacija, do koje smo jučer došli, jasno govori kuda se kreće federalni politički brod“, rekao je Tadić na pres-konferenciji u Banjoj Luci ističući da, s druge strane, dio federalnih stranaka nalazi se u poziciji i da je zaokupljen svojim problemima.

„Situacija je takva da, kada bi stranke iz RS-a donijele papir u kojem piše 'Suglasnost za otcjepljenje RS-a', oni bi ga potpisali i ne bi ni primijetili šta potpisuju“, tvrdi Tadić.

Mišljenja je da je „razvoj krize u Federaciji BiH poprimio svoj najlošiji oblik scenarija i da je takav da blokira cjelokupne procese“, bilo o pitanju implementacije odluke „Sejdić-Finci“ ili drugih zadataka koji su pred sadašnji sastav Vijeća ministara stavili građani, dajući povjerenje političkim strankama koje sudjeluju u njegovom radu.

„Nažalost, male su mogućnosti da utječemo da se promijeni ta slika, jer stranke iz RS-a, posebno SDS, svoje relacije s federalnim strankama nisu gradile na principu bilo kakvog zajedničkog planiranja budućnosti, već nastojanja da se postigne jedan kompromis koji je dobar i usklađen s Daytonskim sporazumom“, naglasio je Tadić.

SDS je stava i da posljednje aktivnosti u FBiH govore da sve ovo ide prema „jednoj vrsti ekstremnijeg ponašanja i da, umjesto da se putem procesa razrješavanja odnosa unutar FBiH dođe do nove daytonske slike, dobija se jedna dimenzija kako su se te stranke ponašale '90.godina“.

„Tako i istup iz SDP-a člana Predsjedništva BiH, formalno predstavljenog iz reda hrvatskog naroda Željka Komšića, jasno govori o tome da političke ideje koje vode tu vrstu političke orijentacije, realno nisu ostvarive, jer se ne mogu uskladiti s Daytonskim mirovnim sporazumom niti voljom predstavnika iz RS-a i hrvatskog naroda, prvenstveno HDZ-a, pa se zato postavlja i pitanje smisla njegove političke akcije“, naveo je Tadić.

Komšićevo nastojanje da „bosancima“ i „hercegovcima“ udahne svojstvo nove nacije,
prepuno je opasnosti, jer se na taj način ruši povijesna arhitektura Bosne i Hercegovine kao zemlje sa tri naroda.
Niti jednim dokumentom Bosna i Hercegovina nije definirana kao zemlja „bosanaca“ i „hercegovaca“.
Uvođenje nadnacije „bosanaca“ i „hercegovaca“ predstavljalo bi udar na temelje na kojima počiva ideja Bosne i Hercegovine.

Time bi se pogodovalo „najbrojnijima“ u BiH da se težnja za dominacijom distribuira kroz „bosance“ i „hercegovce“.
To znači da bi Komšićevi „bosanci“ i „hercegovci“ bili alatka u rukama onih kojima nije stalo do nacionalne i građanske
ravnopravnosti u BiH.

Pejo Gašparević , posavina.org 21. Srpanj 2012.

Pa lik ne zna sastaviti obični dopis. On će stranku osnivati