Dakle, brčko cijelo iz tri djela?

Čovječe naš je dio površinom največći?!

Narančasta se dosta raširila

Bukvik, Lukavac, Vujčiće i Gajeve (srpska sela) u narančasto kao i Gorice i Krepšić (većinska hrvatska sela) i to je to.

Brijem si da je

Još na ovoj slici nisu Krepšić i Ulice obojeni u našu boju... a mislim da je i jedno prigradsko naselje na istoku imalo hrvatsku većinu...

Ovako?

Ja sam za

Je, sjećam se toga s jedne stare karte Ravne-Brčko.
Da li je tako i sada?

Radi se o naselju Čađavac, izgleda da tamo nemamo većinu danas, gotovo sva ostala naselja su ostala s našom većinom osim Krepšića gdje prema rezultatima izbora činimo 1/4 stanovništva... (što ne znači da je naš grunt prodan).

Evo moje analize prema rezultatima izbora...

Ispravak netočnog navoda, ova srpska sela su na jugu (središtu općine).

Ovo mi već miriši na Vance-owena

Ovo mi liči na najpoštenije - svakom svoje.

Potpisujem
S time da bi se možda nakon toga DB mogao i podijeliti, pa da mi naše 2 općine uvrstimo u PŽ

Sve bi bilo moguće da dogovaramo s normalnim ljudima. Pa i pojedini švicarski kantoni su sastavljeni iz enklava, tj. diskontinuitetom.

Teriorijalno-administrativna dioba Brčko distrikta u tri općine po dominantno etničkom kriteriju kao paradigma istovrsnog teriotrijalno-administrativnog rješenja u Federaciji BIH?

1. opcija (izglednija) - prema ratnim linijama nastaju tri općine; općina s hrvatskom većinom ulazi u sastav Posavske županije

2. opcija (manje izgledna) - prema etničkoj većini danas, bez obzira na ratne linije, nastaju tri općine; općina s hrvatskom većinom ulazi u sastav Posavske županije

Diskontinuitet kao osnovno načelo, pa je tako moguć u odnosu naselja unutar općine, općina unutar županije/kantona i županija/kantona međusobno unutar pojedine federalne jedinice.

Problem je što ni Srbima ni Bošnjacima nije do enklava. Jedni su forsirali i forsiraju koridor koroz Posavinu prema Srbiji, a drugi su forsirali i forsiraju na ovaj ili onaj način dolinu Neretve, izlaz na Savu kod Brčkog, spajanje USK sa SBŽ... I jedni i drugi imaju u vidu raspad i stvaranje svojih država odnosno priključenje Srbiji (RS).

Očito je da su samo Hrvati za cjelovitu BiH sa tri fed. jedinice.

dupli, molim brisanje

Gledam kartu, našao još jednu grešku...
Evo sad je bolje:

Inače, da.
Da imamo posla s normalnim ljudima, sve bi bilo bolje

Ne znam, malo je vjerojatna opcija raspada DB (bar za sada).
Muslimani kakvi jesu sigurno sline nad hrvatskim dijelovima DB-a....
Protiv prve opcije su Muslimani, a protiv druge (vjerojatno) srbi

Da.
Samo muslimani su sada već odustali od Neretve (vidi Mostar), možda i od cijele Hercegovine, još malo seruckaju po S.Bosni, a Srbi su trenutno presječeni kod Brčkog.
Ovo spajanje SBŽ i USK je možda još nekim mundžosima u glavi...

Naravno, razbijaju se planovi i jednima i drugima. Mi smo odbili "napade" na dolinu Neretve, iako oni još pokušavaju nešto kroz taj autoput...

Kako povezat USZ i SBZ kad nisu ni teritorijalno povezane zupanije ???

To s autoputom više služi da nama zagorčaju život nego nešto drugo.
Ako smo ih u Mostaru presjekli, di će više ?

Istina.

Isto tako, točno.

Pa zar neznaš planove koje razrađuju u poštarovoj kuhinji, presjecanje kod Jajca i uzimanje Kupresa, Mrkonjića... brzo će to oni poklopit

Poštaru ni Srbi nisu do koljena.
Sarajevo do Tokija, Bosna do
Nečeg bijelog ?

Članovi vlade Brčko Distrikta iz hrvatskih stranaka

Dogradonačelnik Brčkog, Anto Domić

Rođen je 19. veljače 1967. godine u Gornjoj Skakavi.
Završio je Medicinski fakultet u Tuzli i stekao zvanje liječnika.
Predsjednik je Odbora organizacije HDZ za Brčko distrikt BiH, član je predsjedništva HDZ BiH, Središnjeg odbora i Nacionalnog vijeća HDZ BiH. Dragovoljac-veteran je domovinskog rata, koji je proveo u sanitetskoj struci 108. HVO brigade.
Obavljao je dužnosti ravnatelja Doma zdravlja sa stacionarom u općinskom aranžmanu Ravne – Brčko, te predstojnika Odjela za zdravstvo i ostale usluge u prijelaznoj Vladi Brčko Distrikta BiH. 2004. godine na lokalnim izborima izabran za zastupnika u Skupštinu Brčko distrikta BiH, a potom izabran na mjesto dogradonačelnika Brčko distrikta BiH. Na lokalnim izborima 2008. godine ponovo izabran za zastupnika u Skupštini Brčko distrikta BiH.

Pero Gudeljević

Predstojnik Odjela za privredni razvoj sport i kulturu
E-mail: [email protected] e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript
Adresa: Bulevar mira 1, 76100 Brčko
Rođen je 1.1.1962. godine. Završio je Pravni fakultet u Sarajevu 1986. godine i stekao zvanje dipl. pravnika.
Od 2001. godine u dva mandata bio zastupnik u Skupštini Brčko distrikta BiH.


Pejo Mendeš

Predstojnik Odjela za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu
E-mail: [email protected] e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript
Adresa: Bulevar mira 1, 76100 Brčko
Rođen je 14. 5. 1969. godine u Bijeloj, gdje je i stalno nastanjen. Osnovnu školu završio je u Bijeloj, srednju u Brčkom, a Fakultet u Vinkovcima Sveučilišta u Osijeku, smjer poljoprivredna mehanizacija i stekao zvanje dipl. ing. poljoprivredne mehanizacije.
Od 1995. godine angažiran u MUP-u Herceg Bosna u Policijskoj upravi Ravne Brčko kao pomoćnik zapovjednika za opće upravne poslove, a potom i kao zapovjednik Policijske uprave do uspostave Brčko distrikta BiH.
Od 2000. do 2005. godine obnašao je dužnost pomoćnika predstojnika Odjela za stručne i administrativne poslove u Vladi Brčko distrikta BiH kao voditelj Ureda za žalbe i pritužbe građana.
Na prvim lokalnim izborima za Brčko distrikt BiH izabran je zastupnika u Skupštini Brčko distrikta BiH, a potom u Vladi Brčko distrikta na mjesto predstojnika Odjela za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo. Na lokalnim izborima 2008. godine ponovno je izabran za zastupnika u Skupštini Brčko distrikta BiH.



Slavko Matanović

Predstojnik Odjela za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja
E-mail: [email protected] e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript
Adresa: Islahijet 7, 76100 Brčko
Rođen je 6.3.1958. godine u Brčkom, gdje je pohađao osnovnu školu. Završio je gimnaziju u Mostaru, a Vojnu Vazduhoplovnu Akademiju u Zadru. Uz rad se školovao na Filološkom fakultetu u Beogradu i stekao zvanje profesora engleskog jezika i književnosti. Početkom 1991. godine napušta vojnu službu, te radi kao profesionalni pilot u kompaniji Adria Airways, zatim kao profesor engleskog jezika u Sremskim Karlovcima. Od kraja 1991. do 2001. godine boravi u Italiji, radeći u međunarodnoj špediciji. Po povratku iz inozemstva, zapošljava se kao profesor engleskog jezika u JU Ekonomska škola u Brčko distriktu. Kao profesor u srednjoj školi, 2005. godine upisuje poslijediplomski studij „Menadžment u računovodstvu i revizija“ na Ekonomskom fakultetu u Brčkom i magistrira 2010. godine. Iste godine upisuje doktorski studij „Menadžment“ na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Od kraja 2009. radi kao programer u poduzeću „My Software d.o.o.“ u Brčkom. Šefom Odjela za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja imenovan je 12.04.2011. godine. Tečno govori engleski i italijanski jezik.
Oženjen je i ima petero djece.