HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: 28 ožu 2024, 10:24.

Vremenska zona: UTC + 01:00




Započni novu temu Odgovori  [ 271 post(ov)a ] 
Stranica Prethodna  1 ... 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11  Sljedeća

U čiju kulturnu baštinu izvorno spadaju guslanje i ojkanje?
hrvatsku 62%  62%  [ 66 ]
srpsku 20%  20%  [ 21 ]
obje 19%  19%  [ 20 ]
Ukupno glasova : 107
Autor/ica Poruka
 Naslov: Re: Čije su gusle?
PostPostano: 25 vel 2016, 19:31 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06
Postovi: 2840
ŽELJKO ŠIMIĆ - JESEN STIŽE, IZBORI SE BLIŽE

Sjela vila nasred Sarajeva
podvi ruke, veselo zapjeva
teško mužu kad ga žena vara
i državi sa sto gospodara.
Teško Anti sa Savom i Mehom
troje djece s jednom je maćehom
teško Bosni dok joj je Petrića
i Hrvatskoj dok joj je Mesića.
Zatim strunu na guslam' priteže
i zapjeva, Vrhbosnom odliježe
Sarajevo nasred Bosne ravne
sjećam ti se prošlosti nedavne.
Bio si gradom svih naroda
tu bi i zimska olimpijada
vrelo Bosne, tvoja Baš-čaršija
bihu ponos cijele Bosne prije.
Sarajevo, što od tebe biše
dušmani te k'o jaje razbiše
sad si, Bosno, bez ikakva plana
ti si zemlja sva okupirana.
Strana sila na tebi se uči
kako narod treba da se muči
Bosnom cijelom sad zvecka oružje
mir prividni drže vojske tuđe.
Svakog dana spremaju ti dramu
Bosnu mlate k'o kumovu slamu
zauzeše nekakvu taktiku
srpskom rodu daše republiku.
Muslimanim' jezik i naciju
a Hrvatim' dadoše robiju
a u vlasti u Federaciji
slabo mjesta hrvatskoj naciji.
Tri Hasana, četiri Jovana
na jednoga dolaze Antuna
kad tu Ante želi diskutirat'
bolje mu je uz tamburu svirat'.
Zavladaše neke alijanse
pa ti i to slabo travu pase
Srbin hoće zemljom carevati
Musliman bi htio begovati
Hrvat mora obojicu slušati.
Tri su stranke sve nacionalne
u narodu svome popularne
svaka misli da je Bogom data
ne smije imat' sestre niti brata
jer svi znaju ako vlast izgube
nitko više ne vidi im zube.
Županije, kanton do kantona
k'o da nas je trista milijuna
više tamo ima službenika
nego cijela Bosna djelatnika.
Amerika, znaš da nije mala
'vako radeć' davno bi propala
pola ljudi u Bosni ne znade
tko je ministar, tko predsjednik vlade.
Hrvat stalno o Zagrebu sniva
Beogradu Srbin namigiva
Bošnjak šuti i džamije pravi
Muhameda i Europu slavi
naciju mu i jezik priznaše
Muslimani Bošnjaci postaše.
Sve to sluša vila s Čvrsnice
pa upita svoje drugarice
drugarice ti iz Sarajeva
ti nam Bosnu pomalo opjeva.
Veliš u njoj je dramatično stanje
hoće l' u njoj nastati mijenjanje
kako živi tu radnička klasa
za koga će na jesen da glasa?
Političke kako stoje stvari
kako žive tu političari
hoćete li postavljati nove
ili starim dodijelit' glasove?
Što ti kaže u Vrhbosni nena
ima l' Bosna puno biznismena
je li narod u Bosni pati
kako tamo žive nam Hrvati?
Piju li s Muslimanim' kahvu
i idu li u Srba na slavu
hoće li se brzo sjediniti
međusobno udavat', ženiti?
Tad Sarajka progovori vila
poslušaj me, moja sestro mila
ne ću ti reć' ni više ni manje
nego samo kakvo je pravo stanje.
Srbin svaki ima svoja prava
Daytonom mu priznata država
Bošnjak veli što ću tražit' više
naciju mi i jezik priznaše.
Jedino se Hrvat bori za se
otpao je k'o trinaesto prase
sva'k' to vidi jer je to istina
nacionalna da smo manjina.
Svijet ih cijeli proglasi za krivce
njima pune u Haagu tamnice
u državi bezakonje vlada
tko god može malo je potkrada.
Porezi se taje redovito
korupcija zavlada i mito
sve nam vođe izgledaju krasni
kad ga vidiš brkovi mu masni.
Što je bilo njihovo i naše
sve to za male novce prodaše
biznismeni svi u mutnom love
brodovi im u svim morim' plove
više vrijedi mlad ispečen jarac
neg' profesor ili policajac.
Političar za mandata svoga
najgori je, brate, za drugoga
o narodu nitko se ne stara
sva'k' te, sestro, prezire i vara.
Što se tiče ove sada vlasti
mislim, sestro, da ne će propasti
da se pitam, drugarice mila
zauvijek bi ove ostavila.
Valjda su se dosad namirili
što su htjeli to su ostvarili
ako nove budeš postavljati
taj će svaki da se obogati.
Ne budu li imali što krasti
do jednog će uteći s vlasti
moja sestro, ja sam i to čula
sva država iznutra je trula
kad crv bukvu izgrize iznutra
može pasti danas ili sutra.
Izbori se, sestro, sad primiču
svaka stranka ima svoju priču
svaka program na papiru nosi
osim vatre papir sve podnosi.
Što se tiče mješovita braka
drugi put će biti ova stavka.
Nego sestro iz Hercegovine
kakvo je stanje tvoje pokrajine
u vas tamo sve ista nacija
ostaje li isto kao prije
pripremate li se za izbore
je li i vas neke brige more?
Nove stranke što obećavaju
što vam stari reć' novo imaju
nesta Franje, Šuška i Bobana
koja će sad pobijediti strana?
Lako vama kad ste svi Hrvati
ne može vas nitko nadglasati.

Tada poče s Čvrsnice seka
poče opet priču ispočetka
slušaj, sestro, moje jadovanje
predočit ću ti u nas stanje.
Sam HDZ nije u nas više
već stranaka ima kao kiše
svaka od njih bori se k'o crvi
da na jesen oni budu prvi.
Veseli su, uvijek dobre volje
lažu, mažu, da ne mogu bolje
mene nitko slagati ne more
k'o stranačke vođe pred izbore.
Lažu mladež, starce i dicu
dok ne sjednu na pravu stolicu
evo kakvu promidžbu nam šire
kad iz džepa izvade papire.
Hrvatice drage i Hrvati
kada zemljom budemo vladati
zemlja će dat' godišnje tri roda
iz kamena poteći će voda.
Vinogradi bit će navrh Vrana
ovce će se čuvat' bez čobana
kadgod treba kiša će padati
zataji li mi ćemo ju dati.
Nek' nemamo vode niti brane
gradit ćemo hidroelektrane
gradit ćemo mi nove tvornice
zaposliti puno vaše dice.
Standard ćemo dići na visinu
izgraditi svu Hercegovinu
kad ne bude one stare vlasti
mirovine puno će porasti.
I stotine drugih obećanja
to zdrav čovjek ne može da sanja
netko od njih da ga mase vide
triput k misi istog dana ide.
Narod kaže ovoga vjernika
treba staviti za predsjednika
a dok nije osnovao stranku
fratru psov'o i oca i majku.
Nije znao gdje se misa sluša
jer u crkvu nikad nije uša
rade pos'o svakoga zanata
samo da se dočepat' mandata.
U biznisu ništa neobično
il' je isto il' k'o u vas slično
mislim da ih nitko ne progoni
kakva ova vlast takvi su i oni.
Ako nešto kroz prste im vide
nek' se oni za to ispovide
izuzet' se može pojedince
vraćaju se doma izbjeglice.
Pa se tuže s krvnicim' njihovim
da im mnogi propaše planovi
ne možeš prodat' odore ni hrane
humanitarne nesta džabane.
A i ovi što vladaju sada
sad će malo izići iz larda
negdje rupu pokrpit' na putu
metnut' traku bijelu ili žutu.
U redovima dijeliti plaće
mirovine pričekat ćeš kraće
u njihove urede navrati
štogod tražiš to će obećati.
Od naroda sada se ne kriju
veseli su i silom se smiju
naravi su dobre prije svega
pozdravlja te prije neg' ti njega.
Moje oko politiku prati
u mjestima gdje žive Hrvati
zato ću vam reći riječ, dvije
za hrvatske naše županije.
Na izbore, djeco, iziđite
i za stranku najbolju glasujte
vi ćete glas onoj stranci dati
koja će budućnost bolju obećati.
Moje nije ispred ove mase
da ti kažem za kog' glasat' zna se
u programe stranki ne vjerujte
znate sami da oni tamo mute.
Kada momče curi se udvara
obećava da puno ima para
obećava šećera i meda
a para nema ni za slamku leda.
Kada budeš na izbore ići
i kutiji kada budeš prići
stisni oči, nekog zaokruži
građanskoj se dužnosti oduži.
Svejedno je tko će bit' na vlasti
ako ne zna naučit će krasti
izdrži li do kraja mandata
svaka mućka bit će mu poznata.
Evo popit ću čašicu loze
pa kazati glasačke prognoze
prognoze su kod velike mase
HDZ će pobijediti, zna se.
Drugi vele sad su jeb'li mačka
pobijedit će stranka seljačka
čujem i to pobijedit će naši
na vlast stižu pošteni pravaši.
Netko veli meni je užitak
doć' će stranka Radom za boljitak
neki vele nisu posli čisti
glavu dižu opet komunisti.
Sestro mila, ti krilata vilo
ja ti ne znam što bi bolje bilo
mećat' nove il' ostavit' stare
velike se tu potroše pare.
Tko god dođe ne će lako biti
zub pokvaren teško je liječiti
a državu oboljelu 'vako
teško liječi i Marko i Janko.
Ali negdje i ovako zbore
nek' se mijenja taman bilo gore
tkogod dođe ovo treba znati
seljaku je i dalje kopati
tajkunima državu varati.
Uraru je popravljat' satove
policiji hvatati lopove
svećenik će misu govoriti
na munari hodža kuisati.
Tkogod dođe reci najbolji je
tako vrijeme prolazi ti prije.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Čije su gusle?
PostPostano: 25 vel 2016, 19:35 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 stu 2012, 00:05
Postovi: 22976
Samo za vaterpolistu Ateista, jedan deseterac.

"Jure zove, Boban viče, srpska Drina, poglavniče." :D


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Čije su gusle?
PostPostano: 25 vel 2016, 19:44 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06
Postovi: 2840
Zabranjena komemoracija

ZACVILITE GUSLE OD JAVORA
JA ĆU REĆI ONO ŠTO SE MORA

JAVNI APEL UPUTIT ĆU SVIMA
SVIM HRVATIM KOLIKO NAS IMA

JER SVI ZNAMO NAŠE RANE LJUTE
TRNOVITE SVE SMO PROŠLI PUTE

OD POČETKA DOLASKA HRVATA
PA DO ZADNJEG DOMOVINSKOG RATA

NA SVOM PUTU HRVAT NEMA SREĆE
VITAR DRUGI LAĐU MU OKREĆE

I GURA JE PREMA DRUGOM SMIJERU
BOŽE MILI IZGUBISMO VJERU

PA SE PITAM ŠTO SE TO DOGAĐA
JELI NAŠA POTONULA LAĐA

NAŠE VODSTVO VIDIM NEMA SVIJESTI
NIT SE BOJI BOGA NI POVIJESTI

I ZABRANU DAJU NAM NA ZNANJE
POSTALO JE NESNOŠLJIVO STANJE

NE IDITE BIĆE SVIMA BOLJE
HODOČASTIT NA BLAJBURŠKO POLJE

POKROVITELJ SABOR BITI NEĆE
TRAGEDIJE IMA LI NAM VEĆE

JER TU NIJE NIKO POGINIJA
NIT JE NEVIN ITKO OD NJIH BIJA

NE IDITE TAMO NEMA NIŠTA
TO JE VOJSKA BILA OD FAŠISTA

CRVEN TEROR PROVODE NAM SADA
NIŠTA BOLJE NISAM SE NI NADA

NIŠTA SVETO SADA NIJE NJIMA
JOŠ NAM GAZE PO MRTVIM KOSTIMA

SVIM DRUGOVIM ZAUVJEK ĆU REĆI
SVOG SE RODA NEMOGU ODREĆI

JER TA ZEMLJA OD KOČEVSKOG ROGA
KRIJE KOSTI OD NARODA MOGA

KAMEN SMUTNJE SAD SE NA NAS BACA
TU SU KOSTI OD NAŠIH OTACA

ŠTO CRVENI ZLIKOVCI POBIŠE
DA HRVATSKO IME SE IZBRIŠE

I SAD ZOVE BLAJBURŠKA POLJANA
PETNAESTOG SVIBANJSKOGA DANA

CJELU ZOVE HRVATSKU NACIJU
DA ODRŽI TUŽNU KOMEMORACIJU

A POSEBNO ZNANCE I RODBINU
ODAT POČAST UBIJENOM SINU

TUŽNO JEČE SVI SLOVENSKI KLANCI
POZIV ŠALJU HRVATICI MAJCI

DA POTOMKE ŠALJE KAO PRIJE
NEKA KRENU PRIKO SLOVENIJE

PA DA DOĐU NA BLAJBURG POLJANU
U OVOME SVIBANJSKOME DANU

NEK SE SVOGA RODA NE ODRIČU
NESLUŠAJTE NAŠEG VODSTVA PRIČU

SVE OD VLADE PA DO PREDSJEDNIKA
CRVENI SU SINCI NEVJERNIKA

ZATO DRAGI HRVATSKI SOKOLE
OVE RANE SVE NAS SKUPA BOLE

OVA PISMA NEK BUDE POUKA
OD DJEDOVA SVE DO PRAUNUKA

NAŠE ŽRTVE TREBA DA SE ŠTUJU
TO POKOJNI OD NAS OČEKUJU

ZAVJET DAJMO TO MORAJU ZNATI
DA BI MOGLI MIRNO POČIVATI.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Čije su gusle?
PostPostano: 27 vel 2016, 17:47 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 20 vel 2016, 19:33
Postovi: 115
Ja bih gusle pripisao ovoj dvojici!
Oni bi i na guslama bili virtuozi.


Privitak/ci:
preuzmi.jpg
preuzmi.jpg [ 8.38 KiB | Pogledano 7941 put/a. ]
Vrh
   
 
 Naslov: Re: Čije su gusle?
PostPostano: 27 vel 2016, 20:58 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06
Postovi: 2840
IVAN ANTOSOVIĆ - HRVATSKO NASLIJEĐE

Povjesnici, ljudi sveznadari
što ih Gospod mudrošću obdari
istražuju korijene naroda
ispod ovog nebeskoga svoda.
Pomažu im prastari zapisi
pa da i ti znadeš odakle si
čuj guslara istinu da otkrije
i zapamti, na odmet ti nije
stariji smo neg' što misle mnogi
ja ću pjevat' ovoj prispodobi.
Svatko znade, u starome radu
il' u Yasni il' u Vendidadu
stoji ime to Harauhvati
sva'k' se slaže da su to Hrvati.
Stvoreni su po Božjoj volji
među šesnaest naroda najboljih
i Avesta svjedoči o tome
o postanku našem hrvatskome.
A istine koliko tu ima
prosudite, slobodno vam svima
spomenut ću samo jednu zgodu
i poručit' hrvatskom narodu
što zapisi svjedoče nam davni
na perzijskoj divnoj visoravni.
Južni dio od Afganistana
s jednim dijelom istočnog Irana
do zapadnog dijela Pakistana
i do centra grada Kandahara
tu je bila hrvatska država
krasila ju vojska i uprava.
Ta područja kolijevke Indije
naš je prostor, tuđi bio nije
Etimandrus sa svim pritokama
o hrvatskim priča ljepotama.
O bojevim', slavi i stradanju
o našoj slozi i o ljubovanju
samostalna desetke stoljeća
branili ju svi bez izuzeća.
Vodile se i borbe velike
odbijajuć' tuđe nasilnike
još bih htio spomenuti ovo
u doba Zoroastarovo
živjelo se u djedovskom domu
muškarci bi odali se lovu.
Manjina ih zemlju obrađuje
najstarijeg glas se uvijek čuje
vjerovali u jednoga Boga
a u kući morala bit' sloga.
Zakon bio: uzmi jednu ženu
i s ljubavlju i po karakteru
čuvala se strogo jedna međa
takav zakon biše naših pređa.
Zemlja lijepa izazov je svima
kralj Darije svog se mača prima
s perzijskim postrojbama vojnim
i Bivanom, starješinom bojnim.
Taj je borac sličan gorskom tigru
odmah ratnu zametnuo igru
sve osvajat' poče vojnom silom
i u ropstvo odvodit' nemilo.
On osvoji ni manje ni više
po istini, kako povijest piše
postojećih devetnaest država
ostadoše bez narodnog prava.
Hrvatska mu za oko zapade
i Darije tu zapovijed dade
da postanem baš od svih najveći
sad, Bivano, na Hrvatsku kreći.
Ni vlastitog ne žali života
jer bi bila velika sramota
ovaj biser da mi nedostaje
sad Bivana vojsci nalog daje
oštrim kopljem i otrovnim mačem
na bojištu narodu najjačem.
Hrvat o tom ni sanjao nije
da će na njih napasti Darije
kad to čuo mladi Vajazdata
što je bio predvodnik Hrvata
silan vojnik, a za uzor svima
pet stotina osamnaest godina
prije slavnog Kristova rođenja
ništa ne htje bez narodnog htijenja.
Oko sebe on najveće zove
i brzinom da se dogovore
želio je da baš svatko čuje
da Bivana s vojskom napreduje
i kad ne bi drugoga izbora
s manjinom ih dočekati mora.
Tri se dana crna krvca lila
perzijska ih vojska nadmašila
borio se jedan spram stotinu
obraniti dragu domovinu.
Al' uzalud i ta ljubav bratska
obranit' se ne može Hrvatska
jedni bježe dok se drugi biju
jedne vode u ropstvo Dariju.
A ostatak što zarobljen nije
sjeveru se želi da probije
poznati k'o dobri konjanici
a uz to su još skloni i bici
država se nova stvorit' ima
i tu borbe vode sa Skitima.
Podmukli su kao nitko prije
jedan dio Hrvata se bije
a s Grcima radi kolonija
osniva se konfederacija
i tako su četiri stoljeća
glavni bili tu bez izuzeća.
Središte im bihu ruske stepe
a ostali iz zemlje daleke
pristigoše i širit se poče
svima prijete: jača sila doć' će
zauzeli Harkiv pokrajinu
a serdar im biše u Kijevu.
Granica je južna bez prijekora
kraj Azovskog i Crnoga mora
na istoku rijeke Ugra, Volga
hrvatska je granica prohodna
na zapadu do gorja Karpata
tu je narod živio Hrvata.
Na sjeveru do Baltičkog mora
silan prostor, nema pogovora
i u ove svoje nove kraje
donijeli su stare običaje.
Trećina se bavi trgovinom
netko lovom, a manjina njivom
jedan dio spreman da pogine
na braniku nove domovine.
Kao vojska dobro uvježbani
kao narod organizirani
širile se državne granice
a krv se je lila nemilice.
Do godine sto šezdeset prve
divlji Goti jedan dio smrve
prepolove hrvatsku naciju
i razbiju konfederaciju.

Jedan dio tada povlači se
i naseli u dolinu Visle
oko rijeke Odre i Morave
utvrđeni tada grad naprave
Hrvat ime daše gradu ovom
Poljaci ga sada zovu Kraków.
Vodile se i borbe s Gotima
s Vandalima, a i s Gepidima
bojnim kopljem i oštricom mača
Hrvat svoje dušmane nadjača
proširi se k jugu i zapadu
uzdajuć' se u vojničku snagu.
Na zapadu sve od Gota grabe
nasele se u dolinu Labe
i na prostor današnje Šlezije
kakva li se u njih snaga krije?
Ta područja što su osvojena
sva prozvaše Hrvatska Bijela
koju Gospod ljepotom obdari
a u njoj su stvarni gospodari.
U borbama služila ih sreća
sve do konca četvrtog stoljeća
u vrijeme narodnih seoba
i u njih će doći do dioba.
Rimsko Carstvo na dvoje se dijeli
strašni Huni puno zauzeli
porazili Gote i Gepide
i Vandali svoju propast vide.
Za stvarne ih vođe priznadoše
i s njima u borbe dođoše
protiv moćne rimske imperije
godinama boj se žestok bije.
Kud prolaze ta divlja plemena
zemlja osta sva opustošena
a s istoka mongolski Avari
Bizantu su temelj uzdrmali.
S Perzijancim' skupa udruženi
a i drvom križa naljućeni
neprestano boj se ljuti bije
a pod vodstvom cara Heraklije.
Kad osjeti, ne će izdržati
Hrvatima tada se obrati
zle Avare odmah istrijebite
a svu zemlju onda zadržite.
Tada Hrvat ponudu prihvati
i mača se svoga teškog lati
nemilice potuku Avare
s druge strane napreduje care
sad nikoga plašio se nije
protiv moćne vojske iz Perzije.
Boj se bije, crna krv se lije
a u pomoć zove Heraklije
u pomoć mu stigoše Hrvati
spasiteljev tako križ povrati.
Sa srca mu pade teški kamen
križ odnese u grad Jeruzalem
koji blista bolje od dragulja
a taj dan je četrnaesti rujna.
Svetkovina Hrvatim' najbliža
uzvišenje to je svetog križa
vezano je za hrvatsko ime
možemo se ponositi time.
Mnogi o tom velikom blagdanu
sve do danas pojma ne imaju
a od danas nek' se zna i ovo
sve kako je Hrvat napredov'o.
Povijesne nam šesto dvadest šeste
tko je mog'o pomisliti, svijete
da će Hrvat za svetinju ovu
neprestano ostati u boju.
Predvođeni petoricom braće
uz dvije sestre zauvijek ostat će
od svih sedam hrvatskih plemena
pouzdano poznamo imena.
Klukas, Muhlo i Kosenc će se naći
te Lobelos i Hrvat najslađi
dvije sestre Tugana i Buga
sa sjevera kreću putem juga.
Raspored su napravili ovi
od granice najprije gradovi
sjedišta će biti pokrajina
kralj će biti gospodar nad svima.
Dokle dođe do krunidbe kralja
svako pleme mora imat' bana
ili bana il' narodnog kneza
što od boja nikada ne preza.
Zemlju nikad ne imasmo bolju
zato Hrvat zapjeva u polju
i postavi granice države
od Jadrana do rijeke Drave
i od Istre do rijeke Drine
to će biti međa domovine.
Na granice straže postavili
ustanove ove ustrojili
Hrvat bio na Sesvetskom polju
držaše ju tada za najbolju.
Akvileja drugo je sjedište
iz nje će se ići na bojište
trećoj centar bi u Zalajgradu
a četvrtoj u dragom nam gradu
gdje se Kupa ulijeva u Savu
Sisak krasi hrvatsku državu.
Iduća je peta s gradom Ninom
razvila se najvećom brzinom
na obnovi zemlje porušene
od prvoga dana zavoljene.
Šesta biše na izvoru Bosne
stoljećima države ponosne
još je sedma, a za uzor svima
što prkosi stalno dušmanima.
Delminium spomenuti valja
tu prvoga okrunismo kralja
i tu Hrvat prijestolje zasnova
iz potomstva dragog Klukasova.
Pokrajinam' imena su ova
od hrvatskih što dobi sinova
prva se je zvala Karantanska
ona druga imenom Istarska.
A treća se proglasi Panonska
a četvrta bit će Posavska
onu petu Jadranskom prozvaše
i zauvijek to ostat će naše.
Dvije zadnje isto ime nose
na području naše Herceg-Bosne
sinovi joj takvo ime daše
središnjom ju Hrvatskom prozvaše.
Od šest stotin' četrdeset prve
kad korake učinismo prve
otresli se mi poganstva svoga
trojedinog prihvatismo Boga.
Evanđeljem zaorali brazdu
odbacili mržnju i odmazdu
počeše se gradit' crkve nove
a Hrvat se Kristovim nazove.
Na braniku vjere i nacije
života se svog žalilo nije
za križ časni i zlatnu slobodu
i spasenje hrvatskom narodu.
Ginulo se i uvijek se gine
dizalo se ispod ruševine
svu smo povijest krvlju ispisali
posrtali, al' se i dizali.
Na svakom nas ima kontinentu
razasuti po cijelome svijetu
tuđa sila nikad nas ne plaši
Hrvatska je u srcima našim!


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Čije su gusle?
PostPostano: 27 vel 2016, 21:51 
Offline

Pridružen/a: 10 lip 2015, 23:16
Postovi: 6025
http://www.makroekonomija.org/0-mirosla ... goslavije/

Slobodan JarcevicMarch 23, 2015 at 1:06 am
ВИД МАЛИВУК,
из Невесиња

ЗВОНКО КУНЕ ЂЕДА МАТУ

Будите се моје гусле миле,
Испратите ову песму свету,
Која пева о јунаку дичном,
А јунаку из Цебаре села,
Из тог села у поносној Босни,
Недалеко од чувеног Дувна.
Тај је јунак Звонко Млинарићу,
Који школе заврши високе,
А заврши баш у граду Риму,
Где га посл’о католички фратар,
Фратар Јозо из дувањске цркве.
Кад се Звонко дому повратио,
Отиш’о је до свог фратра Јозе
И овако њему је зборио.
„Ао, Јозо шта сам прочитао,
Прочитао у књигама римским,
Које тамо чврсто су сложене,
А сложене у архиви папе,
Тога папе поглавара нашег,
Поглавара католика света.
У књизи сам записе нашао,
Да ми овде у поносној Босни,
Који јесмо вере католичке,
Да Хрвати ми никакви нисмо,
Него да смо Срби од кољена,
Управ’ Срби као што су други,
Као што су Срби православни,
А и Срби вере муслиманске.
Оче Јозо, кад сам ово сазно’о,
Тада сам се и зла присетио,
Кад су наши оци и ђедови,
У хиљаду деветој стотини
Четрдесет и првој години,
Клали сваку српску породицу,
А у моме селу у Цебари.
Српској деци нису опраштали,
А клали су свако у колевци,
Или клали, ил’ су их бацали,
У Бришничку јаму предубоку.
Тад се сетих и свог ђеда Мате,
Који баци у Бришничку јаму,
Баци дичног Радета Зелена
И жену му баш предивну Стану,
А још баци шесторо им деце,
По имену Мару и Милеву,
А још баци и Станку и Бранку,
Међу њима Ружу лепотицу,
А уз ове четири сестрице,
Ђед ми Мате, проклете му руке,
Стрмоглави у дубоку јаму,
Стрмоглави и Стеву и Перу,
А то беше деца понајмлађа,
Стеви беше годиница шеста,
Пери само година четврта.
Све то беше на дан Видовдана,
На дан српског свеца омиљеног.
Тога дана у селу Цебари,
У Цебари где сам и ја рођен,
Католици, с њима муслимани,
Убили су сто тридесет Срба,
Међу њима и најмлађу децу,
Три’ест девет до година десет!
Слушај мене поштовани Јозо,
За сву помоћ коју мени пружи,
До Бога се теби захваљујем,
Ал’ пред Богом искрен морам бити.
Ја од данас виш’ католик нисам,
Нит’ ћу себе виш’ Хрватом звати,
Јер су моји прађедови били,
А били су вере православне,
Те су знали да су Срби чисти,
Чисти Срби од времена првог.
Зато кунем и свог ђеда Мату,
Што он поби ту нејачку децу,
Поби децу Радете Зелена,
А ђед ми је врло добро знао,
Да је и он рода српског био,
Његов ђед је, то је добро знао,
Био Крстан – Србин православни.
Кад је Крстан пао у невоље,
Стиг’о до њег’ фратар католички,
Дао му је и брашна и соли,
Зато мор’о цркву променити,
Оставити веру православну
И прихватит’ веру католичку.
Оче Јозо, још ти једном хвала,
Ал’ да знадеш све је Богу јасно,
Ђеда Мату стигла је и казна,
А та казна само је од Бога.
Кад је Мате обишао место,
Где је била кућа Зеленова,
Тамо било шипражје израсло,
Е ту га је казна сачекала.
Ногом стао на змију поскока,
Која га је угризла за ногу,
Од отрова Мате је премин’о,
Било је то на дан Видовдана,
А хиљаду девете стотине,
Седамдесет и прве године.
Оче Јозо, још ћу да ти кажем,
Да католик више бити нећу,
Нит’ ћу себе виш’ Хрватом звати,
Врати ћу се вери прађедовској,
Праг ћу прећи цркве православне,
Како су га преци прелазили,
Моји преци Срби православни.

Невесиње, 22. март 7523 (2015)

_________________
Kako smo svi opljackani.Film "Tezina lanaca" https://youtu.be/waEYQ46gH08

Film o propasti imperije duge 1.123 g. Vizantijska lekcija https://youtu.be/_fLuI92iHR4


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Čije su gusle?
PostPostano: 28 vel 2016, 20:42 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06
Postovi: 2840
ANTE KNEZOVIĆ - MUČENIČKA SMRT HRVATSKOG SVECA NIKOLE TAVELIĆA 1391.

Zemljo moja krvlju orošena
mila majko suzam' urešena
ti otari svoje suzno lice
pa poslušaj cvrkut lastavice.
Ona novo proljeće ti javlja
evo tebi povijesnoga slavlja
evo tebi radosti i sreće
iz grobova poniknulo cvijeće.
Evo tebi zore novih dana
procvjetale kosti velikana
davor moje gusle javorove
probudite stare vitezove
sve biskupe, bane i knezove.
Probudite lava Tomislava
Krešimira i s njim Zvonimira
zmaja ljutog Zrinovića bana
Petra Zrinskog, Krstu Frankopana.
Podignite stare krajišnike
te stoljetne naše mučenike
sve serdare, stare kapetane
sve prvake pjesmom opjevane.
Dignite mi Mijata Duvnjaka
i plejade ostalih junaka
nek' se bude mrtvi velikani
mučenici znani i neznani.
Što su vijekom na braniku bili
za križ časni svoju krvcu lili
za križ časni i zlatnu slobodu
a na ponos junačkome rodu.
Da sam vila i da imam krila
letio bih preko sinjeg mora
do pod prozor papinoga dvora
svetom ocu donijeti glase
da stoljetno slavlje priprema se.
Svetog Petra malena su vrata
da sad prime sinove Hrvata
jer i mrtvi sa živima kreću
podijeliti zajedničku sreću.
Da se ovdje skupa veselimo
lovor-vijencem sveca uresimo
našim mrtvim ovo je priznanje
za stoljetnu patnju i stradanje
svemu rodu ponos je i dika
da imamo sveca mučenika.
Prvog sveca javno proglašena
naše krvi i našeg imena
svetog Niku roda Tavelića
od starine dičnoga plemića.
Pjesmo moja mukom začinjena
digni njega na naša ramena
da ga cijelom svijetu pokažemo
i tajne mužića otkrijemo.
On je dika svoga Šibenika
rodila ga junakinja majka
dojila ga mlijekom od junaka
pa ga rano u samostan dala
svoje čedo Bogu žrtvovala.
Stari Bribir ponosi se time
da je Niko povezan s njime
tu je Niko zavjet položio
za boj ljuti tu se pripremio.
Disciplina i pokora teška
spremiše ga za djela viteška
u to doba Bosna je u muci
Božje stado razgone joj vuci.
Pa se ona u crno zavila
dajuć' harač vjernih bogumila
tko će opet zemlju obraćati
tko li svoju krvcu prolijevati
gdje su čete hrabrih vitezova
braniti nam vjeru pradjedova?
Tad u srcu malenoga fratra
zapali se neobična vatra
kad mu plamen iz očiju sinu
teško svakom Božjem dušmaninu.
Prve čete u boj sveti lete
još da vidiš međ' njima plemića
ljutog zmaja Niku Tavelića.
Bože mili, divna li junaka
pod uresom Kristova barjaka
on ne nosi haljine od boja
nego habit siromašnog kroja.
On ne paše mača golemoga
već križ goli Krista propetoga
krunica mu sablja posjeklica
molitva mu junačka desnica.
Oštro koplje oko sokolovo
samur-kalpak ime Isusovo
hostija mu hrana i obrana
kroz gudure bosanskih planina
k'o da j' vitez dvanaest godina.
On ob'lazi gradove i sela
i junačka svud izvodi djela
šireć' svetu vjeru katoličku
sve na krunu misleć' mučeničku.
Al' mu Isus tu priliku pruža
tek u zemlji trnovitih ruža
gdje je i on jade jadovao
i krv svoju za nas prolijevao.
S dopuštenjem višeg poglavara
Niki želja ostvari se stara
da on vidi svetu Palestinu
Isusovu zemlju domovinu.
Sad i ona u krvi se pjeni
u njoj zulum čine Saraceni
protivnici Isusove vjere
oni oštre poduzimlju mjere.
Obaraju crkve i oltare
za istinu i pravdu ne mare
i naš Niko ponosi se time
što je lijepo zadobio ime
u to doba čuvar svetog groba.
Malo vrijeme, tek godina jedna
a Niki se mirovati ne da
on ne može sada boraviti
kad se mora u samostan skriti.
Na tisuću i još tri stotine
devedeset i prve godine
on iziđe iz svog samostana
s još trojicom braće franciskana.
Pa dopire na tržnicu glavnu
zametnuti tu raspravu javnu
divan čini silni efendija
od sve zemlje veliki kadija.
Kada fratar na sredinu skoči
svi na Niku prevaljuju oči
al' se junak nije uplašio
već pred zborom riječ prihvatio.
Čuješ mene, čestit efendija
nas ne plaši sila ni orgija
mi smo spravni za istinu mrijeti
i svoj zavjet ispuniti sveti.
A istina na ovo nas tjera
da se prava očituje vjera
recite mi u vaše izbore
je li vas sumnje ikakve more?
Vaša vjera baš nije s nebesa
Isusova ne prizna čudesa
vaša sila ne poštiva pravde
provodite najgore nepravde.
U crkve nam konje ugonite
kopitima vjernike gazite
jedne ste nam sramno porobili
u pepeo druge pretvorili.
Sveta mjesta Isusove muke
pograbiste sva u svoje ruke
do svetoga Isusova groba
ne date nam ni u jedno doba.
Prođite se zala i nevjere
zlodjela vam prevršiše mjere
već istinu pravu upoznajte
pa kršćansku vjeru prepoznajte.
U tom nasta metež i galama
objesi ga! trgom se prolama
tad kadija na noge se skoči
pa se Niki unese u oči.
Il' poreci što si rek'o sada
il' ćeš teških dopanuti jada
njemu Niko mirno odgovara
oj kadijo, ti se prođi jara.
Već saslušaj sad istinu cijelu
i da znadeš odluku nam smjelu
nijedan od nas ništa poreć' ne će
to se tiče naše vječne sreće.
Pa da vidiš bijesnih kurjaka
kad zgrabiše četiri junaka
četvoricu zemlji oboriše
i batinom na mrtvo izbiše.
Tu ih muče tri bijela danka
glađu, žeđu more bez prestanka
na svake ih nagonili muke
vezali im i noge i ruke.
Najveće im zadavali jade
kad im sjekli meso na komade
al' su oni srca junačkoga
te ne svrću s puta početnoga.
Pa dok svakog oguliše živa
njima duša u veselju pliva
očekujuć' mučeničku krunu
oni svoje dušmane ne kunu.
Već se za njih dobrom Bogu mole
za njih svoje pokazuju bole
kad četvrta zora osvitala
na trgu se vatra rasplamsala.
Mučenike opet izvodiše
pa ih triput odru prikloniše
al' ta vatra ne dohvaća fratra
jer koji je stvorio nebesa
sad na njima pokaza čudesa.
Ali masa slijepa kod očiju
vikom jari velikog kadiju
pa on mahnu očim' na dželate
a dželati namjeru mu shvate.
Gole oni sablje povadiše
mučeničke glave poletješe
tu su nekad na pločniku starom
i Židovi s poznatim žarom
krv Kristovu zazivali na se
dok im Pilat ne usliša glase.
Što je Niko od Boga molio
to mu Bog danas i udijelio
pa mu davna ostvari se želja
krvcu proli za svog spasitelja.
Slavno završi započeto djelo
ni danas mu ne zna se za tijelo
jer im tijela noću zakopaše
nikad braća za njih ne doznaše.
Al' po smrti ovih mučenika
mi dobismo prvog blaženika
njega narod od davnina štuje
i oltare njemu sagrađuje.
On je mnogim na pomoći bio
svetački je vijenac zaslužio
kad smo eto i to dočekali
mili rode, Bogu se zahvali.
A ti Niko, divni mučeniče
našeg roda prvi zaštitniče
slavit će te i starci i djeca
dok je Sunca i dok je Mjeseca.
Slavit će te mila domovina
nek' nam živi stara zadužbina
ti nam čuvaj vjeru pradjedova
i kolijevku junačkih sinova.
Pa nek' djeca ovih novih dana
slijede stope svojih velikana
vama pjesma, meni čaša vina
živjela nam naša domovina!


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Čije su gusle?
PostPostano: 28 vel 2016, 20:45 
Offline

Pridružen/a: 10 lip 2015, 23:16
Postovi: 6025
Slobodan JarcevicMarch 27, 2015 at 9:25 pm
ВИД МАЛИВУК,
из Невесиња

А ЗАГРЕБ СЕ ЗВАО СРБИНОВО

Гусле моје вредније од злата,
Кад музика с ваших струна крене,
Свако срце и храбри и снажи,
А ум сваки начини мудријим.
Гусле моје данас ћете пратит’,
Пратићете речи песме једне,
У којој је знано објашњено,
Да је штета настала велика,
Тешка штета за сав народ српски,
Јер је народ гусле одбацио,
Одбацио прије много лета,
Те је ост’о без сазнања многих,
А сазнања стичу се уз гусле,
Којих, ето, дуго и не беше.
Без гусало много тог не знамо,
А не знамо, не знали нас људи.
Сад ће гусле нечег се дохватит’,
А дохватит’ оног што не знамо.
Ми не знамо не знали нас људи,
Да је Загреб данашње Хрватске,
Био давно у земљи Србији,
А тада се звао – Србиново.
У енглеској богатој архиви,
Стоје карте из столећа осмог,
А и карте столећа деветог,
На којим је градић Србиново,
Управ тамо где је Загреб данас.
То је време државе Србије,
Кад на запад она допираше,
Допираше до земље Корушке,
А на исток дохватало море
И то море које зову Црним,
На које се Бугарска наслања -
Знали нисмо, не знали нас људи.
У то време српска престоница,
Беше тамо у каменом Скадру,
А из њега српски краљ владао,
Био је то силни краљ Крепимир,
Презимена Оштривојевића,
А од славног рода племићкога -
Знали нисмо, не знали нас људи.
Ако неко веровати неће,
Веровати да је Србиново,
Давно било оно што је Загреб,
Нек’ погледа у енглеске мапе,
Одштамане за Повјесни атлас,
А штамапне управ’ у Лондону,
Поред тога јоште у Њујорку,
А, такође, у Индији земљи,
Баш у граду што се Бомбај зове –
То чињено двадесетог века,
А по реду годинице пете –
Знали нисмо, не знали нас људи.
Саслушајте истину на крају,
Ако себе Срби не познају,
Ни други их познавати неће –
То је мудрост злаћених гусала,
С чијих струна мудра реч се прати.

Невесиње, 27. март 7523 (2015)

_________________
Kako smo svi opljackani.Film "Tezina lanaca" https://youtu.be/waEYQ46gH08

Film o propasti imperije duge 1.123 g. Vizantijska lekcija https://youtu.be/_fLuI92iHR4


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Čije su gusle?
PostPostano: 28 vel 2016, 21:16 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 20 vel 2016, 19:33
Postovi: 115
Ja ne poznajem ruski pravopis pa bih molio prijevod na neki od normalnih svjetskih jezika.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Čije su gusle?
PostPostano: 28 vel 2016, 22:33 
Offline

Pridružen/a: 05 lis 2014, 15:40
Postovi: 3307
Lokacija: S forumaššem na sunećenju.
Ateist je napisao/la:
ŽELJKO ŠIMIĆ - JESEN STIŽE, IZBORI SE BLIŽE

Sjela vila nasred Sarajeva
podvi ruke, veselo zapjeva
teško mužu kad ga žena vara
i državi sa sto gospodara.
Teško Anti sa Savom i Mehom
troje djece s jednom je maćehom
teško Bosni dok joj je Petrića
i Hrvatskoj dok joj je Mesića.
Zatim strunu na guslam' priteže
i zapjeva, Vrhbosnom odliježe
Sarajevo nasred Bosne ravne
sjećam ti se prošlosti nedavne.
Bio si gradom svih naroda
tu bi i zimska olimpijada
vrelo Bosne, tvoja Baš-čaršija
bihu ponos cijele Bosne prije.
Sarajevo, što od tebe biše
dušmani te k'o jaje razbiše
sad si, Bosno, bez ikakva plana
ti si zemlja sva okupirana.
Strana sila na tebi se uči
kako narod treba da se muči
Bosnom cijelom sad zvecka oružje
mir prividni drže vojske tuđe.
Svakog dana spremaju ti dramu
Bosnu mlate k'o kumovu slamu
zauzeše nekakvu taktiku
srpskom rodu daše republiku.
Muslimanim' jezik i naciju
a Hrvatim' dadoše robiju
a u vlasti u Federaciji
slabo mjesta hrvatskoj naciji.
Tri Hasana, četiri Jovana
na jednoga dolaze Antuna
kad tu Ante želi diskutirat'
bolje mu je uz tamburu svirat'.
Zavladaše neke alijanse
pa ti i to slabo travu pase
Srbin hoće zemljom carevati
Musliman bi htio begovati
Hrvat mora obojicu slušati.
Tri su stranke sve nacionalne
u narodu svome popularne
svaka misli da je Bogom data
ne smije imat' sestre niti brata
jer svi znaju ako vlast izgube
nitko više ne vidi im zube.
Županije, kanton do kantona
k'o da nas je trista milijuna
više tamo ima službenika
nego cijela Bosna djelatnika.
Amerika, znaš da nije mala
'vako radeć' davno bi propala
pola ljudi u Bosni ne znade
tko je ministar, tko predsjednik vlade.
Hrvat stalno o Zagrebu sniva
Beogradu Srbin namigiva
Bošnjak šuti i džamije pravi
Muhameda i Europu slavi
naciju mu i jezik priznaše
Muslimani Bošnjaci postaše.
Sve to sluša vila s Čvrsnice
pa upita svoje drugarice
drugarice ti iz Sarajeva
ti nam Bosnu pomalo opjeva.
Veliš u njoj je dramatično stanje
hoće l' u njoj nastati mijenjanje
kako živi tu radnička klasa
za koga će na jesen da glasa?
Političke kako stoje stvari
kako žive tu političari
hoćete li postavljati nove
ili starim dodijelit' glasove?
Što ti kaže u Vrhbosni nena
ima l' Bosna puno biznismena
je li narod u Bosni pati
kako tamo žive nam Hrvati?
Piju li s Muslimanim' kahvu
i idu li u Srba na slavu
hoće li se brzo sjediniti
međusobno udavat', ženiti?
Tad Sarajka progovori vila
poslušaj me, moja sestro mila
ne ću ti reć' ni više ni manje
nego samo kakvo je pravo stanje.
Srbin svaki ima svoja prava
Daytonom mu priznata država
Bošnjak veli što ću tražit' više
naciju mi i jezik priznaše.
Jedino se Hrvat bori za se
otpao je k'o trinaesto prase
sva'k' to vidi jer je to istina
nacionalna da smo manjina.
Svijet ih cijeli proglasi za krivce
njima pune u Haagu tamnice
u državi bezakonje vlada
tko god može malo je potkrada.
Porezi se taje redovito
korupcija zavlada i mito
sve nam vođe izgledaju krasni
kad ga vidiš brkovi mu masni.
Što je bilo njihovo i naše
sve to za male novce prodaše
biznismeni svi u mutnom love
brodovi im u svim morim' plove
više vrijedi mlad ispečen jarac
neg' profesor ili policajac.
Političar za mandata svoga
najgori je, brate, za drugoga
o narodu nitko se ne stara
sva'k' te, sestro, prezire i vara.
Što se tiče ove sada vlasti
mislim, sestro, da ne će propasti
da se pitam, drugarice mila
zauvijek bi ove ostavila.
Valjda su se dosad namirili
što su htjeli to su ostvarili
ako nove budeš postavljati
taj će svaki da se obogati.
Ne budu li imali što krasti
do jednog će uteći s vlasti
moja sestro, ja sam i to čula
sva država iznutra je trula
kad crv bukvu izgrize iznutra
može pasti danas ili sutra.
Izbori se, sestro, sad primiču
svaka stranka ima svoju priču
svaka program na papiru nosi
osim vatre papir sve podnosi.
Što se tiče mješovita braka
drugi put će biti ova stavka.
Nego sestro iz Hercegovine
kakvo je stanje tvoje pokrajine
u vas tamo sve ista nacija
ostaje li isto kao prije
pripremate li se za izbore
je li i vas neke brige more?
Nove stranke što obećavaju
što vam stari reć' novo imaju
nesta Franje, Šuška i Bobana
koja će sad pobijediti strana?
Lako vama kad ste svi Hrvati
ne može vas nitko nadglasati.

Tada poče s Čvrsnice seka
poče opet priču ispočetka
slušaj, sestro, moje jadovanje
predočit ću ti u nas stanje.
Sam HDZ nije u nas više
već stranaka ima kao kiše
svaka od njih bori se k'o crvi
da na jesen oni budu prvi.
Veseli su, uvijek dobre volje
lažu, mažu, da ne mogu bolje
mene nitko slagati ne more
k'o stranačke vođe pred izbore.
Lažu mladež, starce i dicu
dok ne sjednu na pravu stolicu
evo kakvu promidžbu nam šire
kad iz džepa izvade papire.
Hrvatice drage i Hrvati
kada zemljom budemo vladati
zemlja će dat' godišnje tri roda
iz kamena poteći će voda.
Vinogradi bit će navrh Vrana
ovce će se čuvat' bez čobana
kadgod treba kiša će padati
zataji li mi ćemo ju dati.
Nek' nemamo vode niti brane
gradit ćemo hidroelektrane
gradit ćemo mi nove tvornice
zaposliti puno vaše dice.
Standard ćemo dići na visinu
izgraditi svu Hercegovinu
kad ne bude one stare vlasti
mirovine puno će porasti.
I stotine drugih obećanja
to zdrav čovjek ne može da sanja
netko od njih da ga mase vide
triput k misi istog dana ide.
Narod kaže ovoga vjernika
treba staviti za predsjednika
a dok nije osnovao stranku
fratru psov'o i oca i majku.
Nije znao gdje se misa sluša
jer u crkvu nikad nije uša
rade pos'o svakoga zanata
samo da se dočepat' mandata.
U biznisu ništa neobično
il' je isto il' k'o u vas slično
mislim da ih nitko ne progoni
kakva ova vlast takvi su i oni.
Ako nešto kroz prste im vide
nek' se oni za to ispovide
izuzet' se može pojedince
vraćaju se doma izbjeglice.
Pa se tuže s krvnicim' njihovim
da im mnogi propaše planovi
ne možeš prodat' odore ni hrane
humanitarne nesta džabane.
A i ovi što vladaju sada
sad će malo izići iz larda
negdje rupu pokrpit' na putu
metnut' traku bijelu ili žutu.
U redovima dijeliti plaće
mirovine pričekat ćeš kraće
u njihove urede navrati
štogod tražiš to će obećati.
Od naroda sada se ne kriju
veseli su i silom se smiju
naravi su dobre prije svega
pozdravlja te prije neg' ti njega.
Moje oko politiku prati
u mjestima gdje žive Hrvati
zato ću vam reći riječ, dvije
za hrvatske naše županije.
Na izbore, djeco, iziđite
i za stranku najbolju glasujte
vi ćete glas onoj stranci dati
koja će budućnost bolju obećati.
Moje nije ispred ove mase
da ti kažem za kog' glasat' zna se
u programe stranki ne vjerujte
znate sami da oni tamo mute.
Kada momče curi se udvara
obećava da puno ima para
obećava šećera i meda
a para nema ni za slamku leda.
Kada budeš na izbore ići
i kutiji kada budeš prići
stisni oči, nekog zaokruži
građanskoj se dužnosti oduži.
Svejedno je tko će bit' na vlasti
ako ne zna naučit će krasti
izdrži li do kraja mandata
svaka mućka bit će mu poznata.
Evo popit ću čašicu loze
pa kazati glasačke prognoze
prognoze su kod velike mase
HDZ će pobijediti, zna se.
Drugi vele sad su jeb'li mačka
pobijedit će stranka seljačka
čujem i to pobijedit će naši
na vlast stižu pošteni pravaši.
Netko veli meni je užitak
doć' će stranka Radom za boljitak
neki vele nisu posli čisti
glavu dižu opet komunisti.
Sestro mila, ti krilata vilo
ja ti ne znam što bi bolje bilo
mećat' nove il' ostavit' stare
velike se tu potroše pare.
Tko god dođe ne će lako biti
zub pokvaren teško je liječiti
a državu oboljelu 'vako
teško liječi i Marko i Janko.
Ali negdje i ovako zbore
nek' se mijenja taman bilo gore
tkogod dođe ovo treba znati
seljaku je i dalje kopati
tajkunima državu varati.
Uraru je popravljat' satove
policiji hvatati lopove
svećenik će misu govoriti
na munari hodža kuisati.
Tkogod dođe reci najbolji je
tako vrijeme prolazi ti prije.



=))

_________________
A nation which makes the final sacrifice for life and freedom does not get beaten.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Čije su gusle?
PostPostano: 29 vel 2016, 17:28 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06
Postovi: 2840
NOGOMET JE BITKA PLEMENITA

U Chicagu jednom se dogodi
ljuti boj se nogometni vodi
na jednoj se strani "Hrvat" bije
a na drugoj "Mladost" iz Srbije.
Utakmicu došlo gledat' rado
sve hrvatsko, i staro i mlado
pjesma ječi, zastave se viju
dok se momci na travnjaku biju.
Hrvati se k'o lavovi bore
stalno trče, nikad se ne more
"Hrvat" loptom prava čuda čini
ratuje se k'o da smo na Drini!
Hrvatim' se ipak srce steže
jer još nitko ne zatrese mreže
navijači gromko navijaju
a igrači sve bolje igraju.
A onda se pljesak prolomio
jedan Hrvat mrežu pogodio
Hrvati su Srbe pobijedili
navijači uspjeh proslavili.
Srbi poraz ne mogu podnijeti
pravu bitku žele započeti
nema bitke, redarska će svita
nogomet je bitka plemenita.

HRVATSKA SE NA SLOBODU BUDI

U njemačkom Leonbergu gradu
gdje Hrvati muče se na radu
sina rodi Hrvatica majka
na koga će dizati se hajka.
A ubrzo potrebe velike
odvode ga sve do Amerike
ni četvrtu nije napunio
kad je novu domaju dobio.
Mali Verner bistra uma bio
bistrinu mu svatko zapazio
rastao je u stasu i znanju
marljiv bio i noću i danju.
Roditelji hrvatskoga roda
kojima je zgažena sloboda
svojim sinom zadovoljni bili
iskreno se njime ponosili.
Kad je Verner za život sazrio
i fakultet kad je završio
žarko sunce tad s neba zarudi
Hrvatska se na slobodu budi.
Sve sinove ona k sebi zove
na zadatke velike i nove:
sinci moji, što ste u tuđini
požurite k majci domovini.
Domovinu oslobodit' treba
njeni sužnji vapiju do neba
Verner Ilić odazva se prvi
ne bojeć' se ni patnje ni krvi.
Roditelji nisu mu smetali
samo su mu topli savjet dali:
brani sine, domaju Hrvatsku
ali čuvaj i vjeru kršćansku!
Nemoj, sine, po zlu putu ići
pa i tebe zlo će mimoići
stara poštuj, a nejaka brani
pošten budi i pošten ostani!
S blagoslovom svojih roditelja
ode Verner tragom svetih želja
u redove hrvatske obrane
svim Hrvatim' da sloboda svane.
Prijavi se ministru obrane
i započe svoje ratne dane
ratne dane i ratne godine
sred patničke svoje Domovine.
Neustrašiv svuda borac bio
ni pred kim se nije uplašio
u tijelu mu još biljega ima
od granata i nagaznih mina.
Pred junacim' junački hodio
i junake hrabro predvodio
branitelje bratski je ljubio
i u svemu njima uzor bio.
Mladi časnik rodoljubljem gori,
mladoj vojsci o slobodi zbori
Verner Ilić za Hrvatsku živi
domovini Hrvatskoj se divi.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Čije su gusle?
PostPostano: 29 vel 2016, 19:36 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06
Postovi: 2840
https://hr.wikisource.org/wiki/Sa_obzora_zarudila_zora

Sa obzora zarudila zora zbirka je pjesama hrvatskog emigranta Jage Solde objavljivanih u Chicagu i Širokom Brijegu između 1959. i 1995. godine. Danas sam ju postavio na Wikizvor.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Čije su gusle?
PostPostano: 24 ožu 2016, 12:58 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06
Postovi: 2840
ANĐELKO ČEŠKIĆ - FRA DIDAK BUNTIĆ OTAC SIROTINJE

Herceg-zemljo kršna i saparna
stari kraju hercega Stjepana
sivi kamen, ispod tebe drača
ne mogu te spomenut' bez plača.
Majko draga, opora i škrta
od djedova slabo daješ vrta
tu sve ljeti od Sunca izgori
tek se loza za opstanak bori.
A jedino žuti duhan cvjeta
što je poznat preko cijelog svijeta
kulture su plemenite ove
othranile velike sinove.
Jerbo nisu mogle žitarice
kruh davati kraj vrele litice
zbog čestog su nedostatka hrane
ljudi išli na sve četiri strane.
A još veća nevolja je bila
ta okrutna otomanska sila
oholo je krv narodu pila
Hercegovcu dva su puta bila.
Teški jaram i još ropski lanci
il' bogaze, jadikovci klanci
obrana je ucviljenog puka
bila sablja i desnica ruka.
Sva progonstva i nevolje ove
rađali su brojne vitezove
što s tuđincem zameću ratište
braneć' ponos, grudu i ognjište.
Da odvažnih ne bi vitezova
turskom bi se zvala zemlja ova
još i danas vukli bi okove
ne bi bilo vjere Isusove.
Nakon turskog zuluma i pada
Habsburgovac kamenom zavlada
nova vlada kršćanskog Zapada
boljitku se Hercegovac nada.
Tuđinac vodi i zemljom upravlja
u utege djedove nam stavlja
radi kuluk, tuđi interesi
i ratišta, krvavi udesi.
Na leđa su našim precim' pali
bezobzirno mnogi su propali
mnogu patnju i mnogu nevolju
narod snosi sve za carsku volju.
Značajka je ovoga vremena
velik čovjek velika imena
čovjek tijelom, a gorostas djelom
dobro čini zavičaju cijelom.
U vrijeme svakojakih kriza
redovnik je Franje iz Asiza
gusle moje, zaguslite jače
spomen'te mi Buntić fra Didače!
Jer guslaru teški su zadaci
uz gusle se pjevaju junaci
humanisti, dobročinitelji
velikani, pučki učitelji
a i pjesma teško mi se piše
jer fra Didak velik čovjek biše.
Na tisuću i osme stotine
sedamdeset i druge godine
a u Brotnju, u selu Paoči
prvi put je otvorio oči.
Dok on nejak ništa nije znao
sa majkom je bez oca ostao
odmah ga je znojem zadojila
pa mu majka, a i otac bila.
Kad je sedam ljeta navršio
osnovnu je školu polazio
prva znanja, sve iz prve ruke
on svladava bez ikakve muke.
Nakon što je izučio slova
on polazi školu bogoslova
bistro momče bistro rezonuje
mladost svoju Kristu zavjetuje.
Školovanje uspješno proteče
Didak Buntić mladu misu reče
divan li si zlatni Sunčev zrače
još divniji Buntić fra Didače!
Nad kamenom sokol zaleprša
sivi sokol sin je ovog krša
mladi fratar srca plemenita
herceg-zemlja jadom bremenita.
Sudbina ga vraća zavičaju
sokoliti ucviljenu raju
vidi Didak u kakvom je stanju
glavni problem leži u neznanju.
Nepismenost caruje posvuda
tešku bolest pati rodna gruda
fra Didak se u akciju daje
Hercegovac na borbu ustaje.
Sve pastire, umorne težake
krepke starce i male dječake
iste brige počele da muče
nove pjesme napamet se uče
pučke škole pune su veselja
nepismeni sriču evanđelja.
Fra Didaku ispuni se želja
pod nadzorom mnogih učitelja
a još bolja dolaze vremena
Didak brojna ukršta sjemena.
Još svijet uči voćke kalemiti
što će boljim rodom uroditi
na ovome vrelome podneblju
isto kao i na Sredozemlju.

U to doba pučka biše želja
podignuti crkvu iz temelja
a na Brigu, fratarskoj kolijevci
posvetit' ju našoj dragoj Majci.
Pos'o velik, fra Didak na čelu
hrabro vodi tu akciju smjelu
nikad poslije, a i nikad prije
ne bi čovjek takve energije.
Dostojno je izrasla iz mraka
katedrala našeg fra Didaka
Bože mili, zar u vrijeme gladi
takav hram se može da sagradi?!
Tvrda vjera, a i bratska sloga
odlike su naroda ovoga
s Didakom ga ništa slomit' ne će
pa ni ovo krvavo stoljeće.
Za svoj narod izgar'o na radu
često ide na zemaljsku vladu
i kod vlade tražeći pravice
samom caru govori u lice.
O narodu da vodi računa
u protivnom može biti buna
al' najčešće ne bi rezultata
jer veliki maloga ne shvata.
Još mu krupna zasluga pripada
zbog njegova profesorskog rada
gimnazija njegovo je djelo
za njen uspjeh žrtvuje se smjelo.
U toj krizi uz rijeku Lišticu
on podiže duhansku stanicu
mnoštvo svijeta u njoj zarađuje
seljacima duhan otkupljuje.
Braćo moja, najljepša je slika
plemenitog ovog svećenika
na početku dvadestog stoljeća
kad nevolja biše ponajveća.
Švabi porez, suša na godinu
glad i patnja hercegovu sinu
agonija dotad nepoznata
u vrijeme Prvog svjetskog rata.
Ruka smrti, zategnuta omča
herceg-zemlja na golgoti konča
vlada nema ni srca ni žita
za potrebe umirućeg svita.
Nema spasa, nema milostinje
ali tu je otac sirotinje
gladne djece slušajuć' vapaje
Didak Buntić sve od sebe daje.
Da utjehu pruži djeci gladnoj
uputi se k Slavoniji ravnoj
revno kuca on na svaka vrata
siti treba gladnoga da shvata.
Slavonac je srca plemenita
djecu prima, za račun ne pita
gladne djece sedamnaest tisuća
od svojih je odlazilo kuća.
Didak djecu od smrti izbavi
pravi primjer Kristove ljubavi
u svom radu nije znao stati
kap srčana smrtna ga uhvati.
Dvadest druge na treći veljače
herceg-zemlja u crnini plače
jer izgubi najvećega sina
zlokobna je i teška istina.
Sahranjen je u svom kraju rodnom
u Čitluku, Brotnju vinorodnom
mnoštvo svijeta stiže sa svih strana
ispratiti svoga velikana.
Tridest osme ljeta Gospodnjega
bi prenesen do svojega Brijega
katedrala prima graditelja
njena njedra meka mu postelja.
Tvorničari u svemu se slažu
sluga Božji, za njega nam kažu
fra Didače, veliki junače
Hercegovac spominjuć' te plače.
Ti ne trebaš urese ni slike
nit' mramorne trebaš spomenike
za te idu svi naši vapaji
ljubav tvoju cijene naraštaji!!!


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Čije su gusle?
PostPostano: 28 srp 2016, 13:50 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06
Postovi: 2840
JAGO SOLDO

Hrvatski narodni otpor (Chicago, travanj 1985.)

Samo ime pokazuje svima
zašto dušman na oku nas ima
tko Hrvate ubija i mori
dok se Hrvat za slobodu bori.
To su ljudi nama nepoznati
što ih UDBA svojim novcem plati
neki od njih podrijetlom Hrvati
al' UDBA-ine sluge i dželati.
OTPOR-u su u njedrima bdjeli
rodoljubim' život oduzeli
i klevetu svjetskom sudu dali
da smo narod zločinački, mali.
Pravda traži, poštenje nalaže
da istina svijetu se pokaže
za zločine dokaze nam dajte
ne blatite nedužne Hrvate!
To hrvatska poruka je svima
svim vladama i svim moćnicima
Hrvati se bore u tuđini
za slobodu i čast Domovini.
Ali svjetska farizejska sila
Hrvatim' je oštro odbrusila:
vaš hrvatski OTPOR diljem svijeta
i Istoku i Zapadu smeta!
Svjetska sila traži saveznike
da hrvatske slomi otpornike
svakom kazna od dvadeset veća
nešto manja od pola stoljeća.
Al' Hrvati duhom ne klonuše
već još čvršće k borbi prionuše
nastaviše borbu u tuđini
za slobodu i spas Domovini.

Prisega (logor u Italiji, 1959.)

Iz prsta smo kap crpili
iz vrča ju smjerno pili
križ smo sveti poljubili
tako vjernost potvrdili.
Zatim smo se zagrlili
i prisegu položili.
Uvijek ćemo vjerni biti
a dušmanu nikad kriti
mi hoćemo vodit' borbu
za svoj narod i slobodu.
Ne izdati narod, vjeru
ni u tuzi ni čemeru
svaki ovaj mladi borac
hrvatski je dragovoljac.

U Madridu grobnica od zlata (logor u Italiji, prosinac 1959.)

Jeka grmi s brda i dolina
cvili kopno i morska pučina
Hrvatska se sve do Drine trese
tužne glase sokol joj donese.
Poglavnik je smrtni san usnio
u Španjolskoj kosti ostavio
ne dočeka željenu slobodu
svome dragom hrvatskome rodu.
Gorka muka i sudba nemila
Hrvatim' se oko srca svila
Domovina jeca sa zrenika
oplakujuć' svoga Poglavnika.
U Madridu grobnica od zlata
tu počiva vođa od Hrvata
nad grobnicom mramor-ploča bdije
da se znade gdje Poglavnik snije.
Makar nije u borbi uspio
Hrvatsku je beskrajno ljubio
branio je svega svoga vijeka
ime će mu čuvati dovijeka.

Ožalošćeno stado (Chicago, veljača 1971.)

* uz smrt dr. fra Vendelina Vasilja (27. svibnja 1909.-2. siječnja 1971.)

Tek nastala sedamdeset prva
kad Hrvate tužna vijest shrva
smrt odnese našeg Vendelina
plemenitog hrvatskoga sina.
O sudbino nemila i kleta
što nam uze sa ovoga svijeta
Vendelina, našeg milog brata
rodoljuba, značajnog Hrvata!
Zar ne vidiš naše teške boli
u hrvatskoj našoj suznoj doli
Vendelina ti nemilo uze
tko će sada brisat' naše suze?
Tko će sada tješit' tužno stado
tko će krijepit' i staro i mlado
tko Hrvate branit' od dušmana
što nasrću na nas svakog dana?!
Ti si im'o sve ljudske vrline
naš premili oče Vendeline
učio nas ljubit' dragog Boga
a jednako i bližnjega svoga.
I još k tome Hrvatsku voljeti
za svoj narod hrabro se boriti
da sloboda jednom nama sine
i da ropstvo zauvijek umine.
Domovino, majko okovana
kad slobodu stekneš jednog dana
donijet ćemo tebi tvoga sina
našeg dragog oca Vendelina!

Hrvati se u Chicagu bore (Chicago, kolovoz 1971.)

Još i sada mi smo rastuženi
jer smo ljutim bičem pogođeni
izgubismo vrlog oca svoga
stup OTPOR-a našeg hrvatskoga.
Fra Vendelin dušu ispustio
jer je Gospod tako odredio
da ga zovne u nebeske dvore
gdje anđeli svoga Boga dvore.
Siroti smo sada u tuđini
ali vjerni dragoj Domovini
Hrvati se u Chicagu bore
za svanuće hrvatske nam zore.
U beznađe ne ćemo tonuti
nikad duhom ne ćemo klonuti
tuđina nas proganja i bije
al' hrvatska krv u nama vrije.
Puni volje, puni pouzdanja
žive vjere i čvrsta ufanja
tražit ćemo priliku i zgodu
da Hrvati dobiju slobodu.

Tužno cvili Hrvatica mati (logor u Italiji, travanj 1961.)

Tužno cvili Hrvatica mati
što joj narod u tuđini pati
pa odluči u tuđinu ići
i Hrvate tamo sve obići.
Majka želi sve potanko znati
kako žive tamošnji Hrvati
kako žive muževi i žene
i hrvatske svete uspomene.
Kako mladi hrvatski govore
i kako se za Hrvatsku bore
i misli li Hrvat u tuđini
vratiti se k svojoj Domovini?
Jesu li nam obitelji zdrave
drže li se naše vjere prave
poštuju li bližnjega i Boga
drže li se reda moralnoga?
I još puno željela je znati
zabrinuta Hrvatica mati
svakoga bi htjela zagrliti
i k pravoj ga sreći uputiti.
Hrvati joj u tuđini zbore
da se oni za Hrvatsku bore
da je puno čestitih Hrvata
čiji primjer vrijedi suha zlata.
Da Hrvati mnogi iz tuđine
žele doć' u krilo Domovine
u njoj živjet', njom se ponositi
njoj i sebi sreću donositi.
Ali ima i loših Hrvata
osim zlata, nađe se i blata
i pohlepe za novcima ima
i požude za svim užicima.
Zbivaju se lomovi u braku
neki dijele i djecu nejaku
roditelji neki se ne bore
da im djeca hrvatski govore.
I još drugih tamnih strana ima
u tuđini među Hrvatima
al' su ipak jače svijetle strane
kojima su staze obasjane.
Sve to sluša Hrvatica mati
raduje se i u srcu pati
raduje se zbog svih svijetlih strana
ali pati zbog hrvatskih rana.
Suze briše Hrvatica mati
kličuć' gromko: voljeni Hrvati,
u tuđini čestiti budite,
Boga štujte, Hrvatsku ljubite!

Majci rođenoj (logor u Italiji, rujan 1961.)

Draga moja Ti majko rođena
suzna oka, lica ispaćena
al' je meni Tvoje lice drago
više nego svega svijeta blago.
Zato, majko, čeznem u tuđini
vratiti se miloj Domovini
vratiti se na ognjište svoje
cjelivati milo lice Tvoje.
U toj čežnji šapuće mi vila:
teška te je sudba pogodila,
nikad ne ćeš domaju vidjeti,
ni rođenu majku zagrliti.
Jer dušmani ne daju ti doći
moraš ostat' u tuđoj samoći
za Hrvatskom stalno uzdisati
i za majkom suze prolijevati.
Ne mogoh se s time pomiriti
da ću uvijek tužni stranac biti
da grob ne ću vidjet' oca svoga
ni majčina lica premiloga.
Tad pokaza bijela zora zrake
i ja stigoh u zagrljaj majke
vedrim smiješkom lice joj je sjalo
toplim suzam' sina oblijevalo.

Svaki Hrvat o povratku sanja (Chicago, siječanj 1965.)

Jutrom zvijezde odlaze sa neba
k'o Hrvati iz Doma svojega
dani teku, nižu se godine
Hrvat čami sred mučne tuđine.
A Hrvatska naša brižna mati
ne prestaje svoju djecu zvati
i pali im svjetlost svoga duha
da spoznaju tugu tuđeg kruha.
Tuđina je kao tuđa majka
muka u njoj i nevolja svaka
tko ne kuša, taj ne može znati
kako stranac u tuđini pati.
Svakog dana na srcu mu tuga
mučna čežnja i dosada duga
svaki Hrvat o povratku sanja
s puno boli, s puno pouzdanja.

Svi su naši, al' neki udbaši (Chicago, studeni 1979.)

Vrijeme mutno, zloduh vatru piri
ne dopušta da se Hrvat smiri
stalno kuša nekog potkopati
i pod nekim jamu iskopati.
Usred starog rodnog doma moga
gdjeno majka čeka sina svoga
neprestano zloduh vreba mene
uz svagdanje varke i ucjene.
Doušnika u tuđini hoće
jer im nikad nije dosta zloće
al' ja volim sa Zemlje nestati
neg' Sotoni svoju dušu dati.
U tuđini sa mnom svi su naši
svi su naši, al' neki udbaši
pa ako im Judin novac godi
đavo dušu u lancu im vodi.
Za Judin će novac obraz dati
i nedužne ljude klevetati
tko se takvim zlodusim' zamjeri
on nastrada u najgoroj mjeri.
A tko vjerno služi udbašima
hrpe blaga od njih stalno prima
al' što će mu to blago prljavo
kad je dušu Sotoni prodao?!

Sporazumno složimo se bratski! (logor u Italiji, siječanj 1961.)

Diljem svijeta hrvatske skupine
poradite za spas Domovine
sporazumno složimo se bratski
i pod barjak krenimo hrvatski!
Sad u jeku atomskoga doba
da srušimo dušmanina svoga
što nam zemlju lancim' okovao
i majke nam gorko rasplakao.
Rastjera nas po hladnoj tuđini
sve na žalost majci Domovini
i ne da nam doći k rodnom domu
ni k ognjištu zavičajnom svomu.
Zato naprijed, brat uz svoga brata
kao ptica lastavica jata
potražimo pod rođenim krovom
stara gnijezda u proljeću novom.
Neka stara probudi se slava
i obnovi hrvatska država
nek' sloboda Hrvatima svane
neka ropstvo zauvijek nestane!

Smrtna kosa pokosi nam brata (Chicago, prosinac 1965.)

* fra Tugomiru Soldi (1. ožujka 1911.-17. prosinca 1965.) poginulom u prometnoj nesreći u Americi 1965.

Suze lijem dok stihove slivam
tugom srca ja strofe protkivam
u Ohiu nesreća se zbila
Tugomira fratra usmrtila.
Smrtna kosa pokosi nam brata
svećenika i vrlog Hrvata
o nemila sudbino ukleta
što ga diže sa ovoga svijeta?!
U naponu snage kad je bio
na cesti je život izgubio
taj nesretni slučaj kad se zbio
Hrvate je u crno zavio.
Opet jedan fratar nam odlazi
opet jedna zvijezda nam zalazi
svakog dana sve nove golgote
a Hrvati ostaju sirote.
Al' što ćemo, Bog je tako dao
Tugomira u Nebo pozvao
moramo se s time pomiriti
i životom uzore slijediti.

Brijeg Široki, zavičaju mili (logor u Italiji, srpanj 1969.)

Brijeg Široki, ponositi grade
tvoja prošlost i slava se znade
dušmani ti izbrisali ime
prijatelji ponose se njime.
Dušmani te teško razorili
tvoje fratre smrću umorili
al' se sinci tobom ponosili
tvoju slavu svijetom pronosili.
Brijeg Široki, zavičaju mili
u tebi su velikani bili
u tebi će oni opet biti
iznova će tebe proslaviti.
Uljudba će tvoja zablistati
i mladost će tvoja prolistati
propupat će svo usahlo bilje
procvjetat će smilje i kovilje.
Radost će ti razvedriti dane
sunce će ti obasjati rane
gnijezdo novo ti ćeš odsad viti
na Taboru preobražen biti.
Brijeg Široki, ti grudo hrvatska
primi srca sinovska i bratska
tvoja djeca k tebi se vraćaju
u zanosu tebe pozdravljaju!

Tuđina je naša teška mora (Chicago, studeni 1985.)

* dominikancu o. fra Vjekoslavu Lasiću

Dok Vjekoslav u Švedskoj je bio
mnoge mudre riječi je zborio
iznad svega osudu tuđine
i pohvalbu mile Domovine.
Tuđina je naša teška mora
tuđina je i od smrti gora
Hrvatska je domovina mati
većeg blaga ne možeš imati.
Vjekoslav je govorio tako
mogao je razumjeti svatko
a tko nije njega razumio
život ga je tome naučio.
Tuđina je k'o stijena studena
tuđina je zemlja neljubljena
ako u njoj nekad moraš biti
nju što prije trebaš napustiti.
I vratit' se milom rodu svomu
ljubljenomu rodu hrvatskomu
nemajka je tvoja sva tuđina
majka ti je tvoja Domovina.

Spomen na Divu Grabovčevu (Chicago, travanj 1974.)

Vran planino što te stoji jeka
il' od zvijeri ili od čovjeka
il' se vriska od svatova ori
il' od groma tvoja šuma gori?
Nije moja gromoglasna jeka
ni od zvijeri niti od čovjeka
nit' se vriska od svatova ori
nit' od groma moja šuma gori.
Nešto strašno događa se sada
silovatelj nevinost napada
žrtva mu je jedna čista djeva
po imenu Diva Grabovčeva.
Al' je Diva život žrtvovala
i nevinost svoju sačuvala
silovatelj kaznu je dobio
u zlosilju život izgubio.
Sada Diva u raju uživa
na nevinost svu mladost poziva
njezin krvnik trpi svoje muke
za spas vapi i toči jauke.
Na Kedžari gdje je Diva pala
bijela ruža od iskona cvala
a sa groba gdje Diva počiva
Božja milost u duše se sliva.

Majka mi je savjet dala (Chicago, kolovoz 1991.)

Kad sam bio pun poleta
radoznao, željan svijeta
majka mi je savjet dala:
život, sine, nije šala.
Svijet je, sine, pun taštine
i moralne prljavštine
požuda ga stalno vodi
dobitak mu samo godi.
Vuk u ovčjem runu hodi
teško s njime doć' k slobodi
dok se narod krvi, kolje
jači grabi što je bolje.
A moćniku sve to godi
jer u torbu njemu hodi
njegovo se blago množi
kad se drugi negdje gloži.
Ali ne će iz zla djela
spasit' dušu od pepela
tko zlo čini, zlo iskopa
jer pod sobom jamu kopa.
Uzalud mu ljudske moći
Božji sud će brzo doći
primiče se svakog dana
Božja pravda pouzdana.
Iz zemlje se vulkan diže
prži, pali sve što stiže
oluja se silna stvara
kuće nosi, kamen valja.
A iz Neba Gospod zbori
ljudskoj duši on govori:
mogu samo dobra djela
dušu spasit' od pepela.
Zato, sine, dobro čini
to je savjet moj jedini
jer dobro nas k Dobru vodi
k našem spasu i k slobodi.
To je majka ispričala
takav savjet sinu dala
sin odvrati: majko, hvala
pravi si mi savjet dala!

Bogataši, dobro promislite (Chicago, lipanj 1978.)

Zbog kakvih smo mi otišli jada
u daljine kletoga Zapada
zbog čega smo u zabludi bili
i u tome mladost izgubili?
Kad djevojka mlada momka ljubi
u zanosu i pamet izgubi
a kad momak u ljubavi sniva
sve mu slatko, sve mu glatko biva.
Al' kad život pokaže gorčinu
mnogi ljudi padnu u mučninu
pa kukaju što su učinili
zašto nisu pametniji bili.
Nekoga je poslužila sreća
da brak sklopi i blago uveća
da mu raste svaka trgovina
da mu cvjeta cijela imovina.
Ali takav život brzo prođe
nesta mladost, starost hitro dođe
bolest prijeti i smrt mu se sprema
a još k tome on potomstva nema.
Sve nestaje što mu biše drage
osta pusto zemaljsko mu blago
a u blago sveg' života svoga
vjerovao više neg' u Boga.
Bogataši, dobro promislite
i zemaljske varke ostavite
duša vam je neumrlo blago
život vječni bogatstvo predrago.

Sa obzora zarudila zora (Chicago, travanj 1993.)

U Zagrebu zvijezda je zasjala
u Madridu zvijezda je odsjala
dušmani joj ne dadoše sjati
da slobodu ne steknu Hrvati.
I sve druge zvijezde što su sjale
i hrvatske staze obasjale
sve su one bile utrnute
od sablasti srbijanske krute.
Hrvati se u crno zavili
u zdvojnosti tada su mislili
Hrvatskoj se vječna propast sprema
za Hrvate više spasa nema!
Maks i Bruno zadnje žrtve bile
što hrvatske luči su nosile
što su htjeli narod pomiriti
mirotvorjem Hrvatsku stvoriti.
Te su snage u krvi klonule
al' sve lađe nisu potonule
nova snaga u zemlji se budi
i slobodu Hrvatima nudi.
U pomirbi neka sloga bratska
ujedini sva srca hrvatska
Franjo Tuđman sve Hrvate zove
da se sliju u bratske redove.
Sa obzora zarudila zora
od Zagreba do Jadranskog mora
stvorit će se svuda sloga bratska
rodit će se država Hrvatska!

Vukovar je stijeg slobode vio (Chicago, siječanj 1993.)

Gorko plače vukovarska vila
nad Zagrebom raširila krila
pomoć traži od svoga prijestolja
Vukovar je na rubu pokolja.
Grad junački sve od sebe dao
tri mjeseca on se je hrvao
sad od pusta praha na nizini
potamnilo nebo na visini.
Ruševina sad se svud obara
i garište krvavo se stvara
ječi jauk od zore do mraka
i od mraka do novog danka.
Grad krvnici satiru i blate
nemoćnike kolju i krpate
i još kliču: treba nam salate
bit će mesa, klat ćemo Hrvate!
Dok Vukovar gori i izdiše
tragove mu srpska ruka briše
al' ih nikad ne će izbrisati
spomen njegov čuvat će Hrvati.
Slavu će mu posvuda pronijeti
i slobodu jednom donijeti
Vukovar je stijeg slobode vio
i Hrvatskoj pobjedu donio!

Herceg-Bosna jamac je slobode (Chicago, svibanj 1995.)

Mostar grmi od vriska junaka
jauk ječi od zore do mraka
zrakoplovi kuće poravnaše
a topovi zemlju potkopaše.
Htjeli bi nas u prah pretvoriti
i Srbiji zemlju pripojiti
al' u ponor cijeli plan im ode
Herceg-Bosna jamac je slobode.
Herceg-Bosna i Hrvatska mati
ne da da se istrijebe Hrvati
sklopiše se bratski dogovori
svaki Hrvat za svoj dom se bori.
A i naša braća u tuđini
pomoć daju dragoj Domovini
i borcima u svom zavičaju
da ustraju, da se ne predaju.
Da obrane zemlju pradjedova
za budućnost vlastitih sinova
da obrane stečenu slobodu
za naslijeđe hrvatskome rodu!

Branitelji sa Širokog Brijega (Chicago, svibanj 1993.)

Rođeni su na studenoj stijeni
uz preslicu nježno odgojeni
bura, žega i poskoci ljuti
klesali su njihov značaj čvrsti.
Borili se na kopnu i moru
branili su doline i goru
čuvali su zemlju svojih pređa
da se nikad ne pomakne međa.
Prasak grmi, pucnjava se ori
rekao bi da to Mostar gori
iz visina tuku zrakoplovi
a sa brda puške i topovi.
Neretva se prije rane zore
uzburkala kao burno more
drvlje nosi i kamenje mrvi
sva crvena od vojničke krvi.
Leš do leša svud okolo leži
crni oblak u visine bježi
klikom kliču kraj hrvatskog stijega
branitelji sa Širokog Brijega.
Samo naprijed, a s vjerom u Boga
hrvatska će pobijediti sloga
dotle Srbi bježe preko brda
k'o bezglava razbijena krda.
Neretva se prelijeva u krvi
al' hrvatski barjak ide prvi
hrabri momci idu pokraj njega
branitelji sa Širokog Brijega!

Život guši tko Hrvatsku ruši (Chicago, travanj 1995.)

Predvodnici, dajte hvalu Bogu
i hrvatsku poduprite slogu
zatornik je tko izdaju sprema
u njem' ljudstva ni ljubavi nema.
U njem' srce izdajničko bije
u njemu se zmijsko leglo krije
tko Hrvatsku želi usrećiti
on joj mora uvijek vjeran biti.
Uzalud je vikati do neba
da Hrvatskoj bolji program treba
to govore samo oholice
što se bore za svoje stolice.
Usta su im puna Domovine
riječ njihova puna neistine
za Hrvatsku tobož' sve bi dali
a djelom bi odmah ju izdali.
Dvojica su i nedavno htjela
izdajnička počinit' nedjela
a narodu stali govoriti
da će bolju državu stvoriti.
Al' im narod nije vjerovao
i plan njihov brzo je propao
u Hrvatskoj tako bitku gubi
tko sebično samog sebe ljubi.
Sramota je izdajica biti
Domovini svojoj nauditi
život guši tko Hrvatsku ruši
život štiti tko Hrvatsku kiti!

Odlazak u izbjeglištvo

Iz kolijevke naše
roditeljska
ljubav, sine
nek' te prati.
Ti se opet
iz tuđine
rodnoj grudi
vrati!

Odlazak preko granice

Bijedni se putnik
po tuđini
krije,
majci knjigu žalovitu
štije.
Njom tuđinu
želi da
raskrije.
Teško breme
on sa sebe
prti,
jer tuđina
gora je od
smrti.

Odlazak u bolnicu

Ne čekaj me,
draga majko,
otiš'o sam
predaleko,
i povratka
meni nema.
Spavaj, majko,
al' ne gasi
svijeće,
jer unuci
znat' te naći
ne će.

Oronuli starac

Oronuli starac
razorena srca:
tu života nemam,
tuđa zemlja
u srcu me
boli,
al' mi snage daje,
jer me moja
voli.

Povratak

Dolazim ti,
majko,
uz obilje
blaga,
na srcu mi
leži
Domovina
draga.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Čije su gusle?
PostPostano: 05 ruj 2016, 10:23 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06
Postovi: 2840
IVAN ČALJKUŠIĆ - MOJA DOMOVINA

Pomozi mi, posestrino vilo
zapjevati sve kako je bilo
što su Srbi u Hrvatskoj htjeli
i kakva su zvjerstva počinili
sve hrvatsko prokleto im bilo
teško su joj učinili djelo.
Šire prljavu promidžbu svoju
na Hrvatsku, domovinu moju
postaviše drumske razbojnike
koji čine razne neprilike.
Koliko je krvi prolivene
od hrvatske mladosti nevine
Bože dragi, ti im sudac budi
razbojnike pravedno osudi.
U Hrvatskoj usred Knina grada
svo hrvatsko stanovništvo strada
Srbi hoće sebi da prisvoje
sva hrvatska sela i gradove.
Čujte Srbi, bijedne varalice
tu ste došli kao izbjeglice
Hrvati su vama azil dali
a to niste poštivati znali.
Knin je naša prijestolnica stara
i sjedište hrvatskih vladara
sad želite sve to pogaziti
i Hrvatsku sebi prisvojiti.
Mislili ste pomoću bandita
pokvarenog izdajnika Tita
da ćete nas prisvojiti lako
ali ste se prevarili jako.
Vas je Tito naoružav'o
a Hrvatsku cijelu opljačkao
devize ste naše prigrabili
moć Hrvatske da bi umanjili.
Otkad Hrvat u Hrvatsku dođe
sve nedaće i megdane prođe
borismo se mi protiv Tatara
protiv Švaba i ljutih Mađara.
Protiv Franka i gladnih Latina
i prokletog nevjernog Turčina
izbavismo Srbe od Bugara
a sad Srbin po Hrvatskoj hara.
Čuješ Slobo, ti bukova glavo
crni mošo odnio te đav'o
kad Bugari Srbe protjeraše
Hrvati ih lijepo dočekaše.
S Bugarima bitku zametnuše
Zahariju vašeg obraniše
i s njim Srbe zaštitiše vaše
da se više Bugara ne plaše.
Sad kad ste se u nas nakotili
Hrvatsku bi prigrabiti htjeli
a toga vam nikad ne će biti
niti ćete Hrvatsku dobiti.
Hrvati će, gedžo, jednog dana
očistiti zemlju od đikana
vi ste Srbi zamislili tako
da Hrvate ništite polako.
Koji Hrvat za Hrvatsku pita
mora nestati s ovog svijeta
sredili ste Ivana Goršćaka
i velikog Andriju Hebranga.
Ubili ste hrvatskog mezimca
kardinala Alojza Stepinca
i Šimića Petra generala
njega Srbin baš s leđa obara.
Željezom ga bije iza vrata
to je ljubav od Srbina brata
pa ste rekli, sramota vas bila
da mu se je krv na mozak slila.
Mnogi naši Hrvati nestaše
pod imenom da su svi ustaše
sad pogledaj Milošević beže
kako Srbi iz Pakraca bježe.
Tigrovi ih protjeraše naši
bježe Srbi, sve za njima praši
Jasenovac, Pakrac, Okučani
nema više četničke nemani.
Kupres, Glamoč i Grahovo s njima
nema više mjesta četnicima
vitezovi ih naši protjeraše
da nam zvijeri po šumi ne plaše.
Tako će im biti i u Kninu
ne će u njem' dočekati zimu
krvolocim' četnicim' iz Knina
granica će biti rijeka Drina.
Ostat će im šajka i opanci
kad hrvatski nasrnu junaci
sada vidi, srbijanski gade
što Tigrovi od četnika rade.
Bježi četnik, ne zna kamo stati
ne smije stati, Tigar će ga klati
proklinjat ćeš i kevino mlijeko
al' ti tada ne će pomoć' nitko.
Kad udare Bljesak i Oluja
tad se cijela Srbija zaljulja
Majko Božja s nebeskih visina
moli za nas svog Isusa sina.
Neka čuje za naše vapaje
nek' nam svoje milosrđe daje
mi želimo u miru živjeti
ne želimo nikog ubijati.
Ukloni nam dušmanina s puta
to je Srbin, to je napast ljuta
domovino, moja mila majko
kroz stoljeća trpjela si jako.
Mnogima su zazubice rasle
za hrvatske pokrajine krasne
nemani su sa svih strana bile
što su tebe prigrabiti htjele.
Svi susjedi, moja mila majko
u te su se zaljubili jako
svi su htjeli, nije važno kako
sebi tebe prisvojit' nekako.
A hrvatski bojovnici mili
tuđoj su se opirali sili
borili se za te tisućljeće
i čekali da svane proljeće.
Stoljećima kroz nevere puste
i kroz naše crne tmine mutne
jer za tobom svako srce gori
Bog te samo za Hrvate stvori.
Dali smo ju i krv se je lila
za te, slavna domovino mila
tvoji sinci hrabri i pošteni
braniti te uvijek bihu spremni.
Svaki narod izdajnika ima
koji stoji uz svog dušmanina
a Hrvati što su izdajice
stidit će se i svoje grobnice.
Savjest će im kosti prebirati
u njoj ne će mirno počivati
oj Hrvatska, zemljo ponosita
već je prošlo devet stotin' ljeta.
Da služimo mi tuđinca kleta
al' nam nikad nisi oduzeta
i kada smo bili pogaženi
ni tad ni smo bili pokoreni.
Kad smo bili bez svojih vladara
i tuđinac kada srce para
tad puk hrabri roda hrvatskoga
pomoć traži od Gospoda Boga.
I uzima za zaštitnicu svoju
Kraljicu Majku Isusovu
Hrvatskoj je u pomoći bila
milosti joj mnoge učinila.
Već petnaesta godina nastupi
Majka Božja u Hrvatsku stupi
i navjesti hrvatskome puku
ratno stanje i veliku muku.
Bit će rata i krv će se liti
treba postit' i Boga moliti
djeco draga, čujte moje riječi
sve se može molitvom da spriječi.
Poruka je za svo čovječanstvo
poštivati Božje božanstvo
djeco moja, čujte sada mene
bez molitve nema uspomene.
Čujte, djeco, poruku od Boga
Spasitelja milog sina moga
katastrofa dolazi na Zemlju
morate se svi moliti njemu.
Poruka je za svo čovječanstvo
poštivati Božje božanstvo
Isus traži obraćanje svijeta
vaša zloća njemu puno smeta.
Molite se, Bog će vam pomoći
katastrofu možete izbjeći
međugorska Gospa poručuje
da se ime Isusovo čuje.
Molite se u obiteljima
po selima i u gradovima
molitvom će sve nevolje proći
i milost će baš s nebesa doći.
Kataklizma prijeti čovječanstvu
a spas stoji samo u božanstvu
svi narodi Međugorje štuju
i hrvatskom puku poručuju.
Moliti se za mir u Hrvata
tako otac poručuje papa
zato dragi narode hrvatski
zahvalite Isusovoj majci.
Koja dođe hrvatskome puku
i donese od Boga poruku
obitelji hrvatske, molite
od sveg srca Bogu zahvalite.
Vi ste narod odabran od Boga
zato Gospa moli sina svoga
čuvaj, sine, hrvatsku domaju
svima mjesto pripremi u raju.
Štivaju te od postanka svoga
nikad drugog ne uzeše boga
zato, sine, milostiv im budi
od zloće ih svake oslobodi.
Od postanka vodili su borbu
za križ časni i zlatnu slobodu
mi Hrvati ne trebamo tuđe
krunica nam vjera i oruđe.
Sveti otac dolazi nam sada
mir nam nosi da Bog nama vlada
sveti otac Hrvatskoj dolazi
zbog toga smo sretni i ponosni.
Povijest piše, naraštaji pamte
pa, Hrvati, sada dobro znajte
dolazi nam poglavar crkveni
Ivan Drugi, papa proslavljeni
draga mu je naša domovina
želi sreću baš svim Hrvatima.
Zazvonit će zvona na crkvama
jer dolazi sveti otac k nama
on će vidjet' naše katedrale
naše crkve velike i male.
Porušene od ruke četnike
nas Hrvata ljutog protivnika
neka Srbin znade i zapamti
da će mu se osvetit' Hrvati
a sunce će Hrvatskoj da svane
pod okriljem doktor Tuđman Frane.

IVAN ČALJKUŠIĆ - SUĐENJE ARTUKOVIĆU

Dobro pamti, moj rođeni brate
one što su izdali Hrvate
prvo onog Tita razbojnika
Čaruge je slika i prilika.
Dok je hajduk na životu bio
teški zulum on je počinio
ubijao, palio i klao
haračio i narod varao.
U hrvatskoj kupao se krvi
zločinac je uvijek bio prvi
razbojnike predvodio svoje
što narodu danas pravdu kroje.
Pa zločine svoje nastavljaju
i krvnički pos'o obavljaju
šest godina već je prošlo sada
da nestade tog prokletog gada.
Vrag je doš'o i odnio svoje
pa i s vlasti kako stvari stoje
sada bih ti pripovijed'o drugu
jesi l' čuo za Jovu Čarugu?
Hajdučkoga kletog odmetnika
Tito mu je slika i prilika
a Čaruga Titu ravan nije
pa obiđi pola Slavonije.
Svatko će ti potvrditi ovo
da je Tito gori nego Jovo
Tito svoje uvježba hajduke
da upravu ne daju iz ruke.
Pendrecima da svoje stolce brane
da ih drugi doživotno hrane
a koji se pokoriti ne će
taj sigurno na vješala kreće.
Sve na pravdi šepavog maršala
glavni promet zatvor i vješala
stari krvnik s brdovitog Balkana
uništio sadašnjeg zemana
od Hrvatske napravio groblje
a Hrvate u bespravno roblje.
Stoljeća će njega spominjati
pa nek' dobro zapamte Hrvati
što to znači drugom robovati
hajducima budućnost predati.
A Srbina nazivati bratom
da ti može zavrnuti vratom
dobro počuj, sine domovine
i razaznaj pred očima tmine.
Što si zasp'o k'o mačak na peći
a i ovo ja ću tebi reći
okani se cmizdrenja i plača
jer se bitka jecanjem ne jača.
Otresi se straha svakakvoga
i zazovi svemogućeg Boga
da ti pušku blagoslovi tvoju
koja ti je potrebna u boju.
Ti ne vidiš Boga kao ni ja
pošto danas hara hajdučija
pa pogledaj Titove magarce
što hrvatske osuđuju starce.
Pa kada se jednog starca boje
kakvu onda tebi pravdu kroje
ti pritegni remen i opanke
pa hrvatske potraži junake.
Vraćaj zajam i glavu za glavu
ti si na svom, uvijek si u pravu
i progoni ti ljute dušmane
u njihove smrdljive jazbine.
Koji Hrvat danas voli Tita
taj je krvnik gori neg' komita
i odmetnik od naroda svoga
proklet bio od dragoga Boga.
Tko Srbina smatra svojim bratom
na vješala baš s takvim Hrvatom
izdajniku mjesto je na grani
da se gavran njime nahrani.
Šest godina od Titove smrti
i dalje se Hrvat dade trti
od prokletih Titovih koljača
al' će Hrvat silu da nadjača.
Dobro pamti Titove dželate
i današnje suce i pilate
koji starca hrvatskoga sude
i sile ga da Hrvat ne bude.
Ali starac s duhom ustaštva
još je prepun hrvatskog junaštva
ne plaši ga vikanje dželata
taj je starac ponos svih Hrvata.
Odgovara, smrti se ne boji
na braniku domovine stoji
i ne žali dati svoju glavu
za slobodnu hrvatsku državu.
Hrabri sine iz sela Klobuka
ti si ponos hrvatskoga puka
Herceg-Bosna tobom se ponosi
sva Hrvatska tobom se ponosi.
Uzalud se dušmani naprežu
da ti, starcu, jezik zavežu
te svjedoke lažne montiraju
i Hrvatsku u srce diraju.
Slavni sine zemlje hercegove
grob junaka iz Hrvatske zove
što padoše u krvavom boju
sve za Boga i Hrvatsku svoju.
Slava tebi starino Andrija
istinu si živu svjedočio
bez straha dušmanima rekao
da ti nije poginuti žao.
Tuđinska će sila jednom pasti
doć' će vrijeme junaštva i časti
a ti, starče, osvećen ćeš biti
i krv će se na potoke liti.
Vratit ćemo zajam dušmanima
još Hrvatska sokolova ima
što će zmiji otkinuti glavu
obnoviti hrvatsku državu.
Pa kad sutra dođe vrijeme novo
kamo misliš sakriti se Jovo
ni u mišju rupu ne ćeš stati
kad te budu gonili Hrvati.
Na hrvatsko tlo si zagazio
da bi našu zemlju prisvojio
tu ćeš, gedžo, kosti ostaviti
Hrvatska će grobnicom ti biti.
Hrvatska će svjedočiti pravda
zašto Hrvat pravedan nastrada
svjedoci nam lažni ne trebaju
jer Hrvati svu istinu znaju.
Bježao si i bježat ćeš, Jovo
al' ćeš, Jovo, bježati ponovno
ovog puta ne možeš šmugnuti
Hrvat će ti pute zatvoriti.
Nije ovo, gedžo, od obijesti
nego savjest od hrvatske svijesti
da se Hrvat na noge ustane
i da srpskog zuluma nestane.
U Hrvatskoj Hrvati će suditi
ne će sudac Židov Gajski biti
ni njegova pomoćnica Gajer
dotepenci Sarah ili Majer.
Onakvi su Isusa raspeli
sada su se na druge popeli
Mojsijevim štapom udaraju
lažno sude i narod varaju.
To je kleto gnijezdo hajdučije
kakvu Hrvat zapamtio nije
je l' se zvao Tito ili Moša
u Hrvatsku baš s vragom je doš'o.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Čije su gusle?
PostPostano: 05 ruj 2016, 18:51 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06
Postovi: 2840
ŽELJKO ŠIMIĆ - NAŠEM RADNIKU U NJEMAČKOJ (1981.)

Gusle gude od davnih vremena
jer su one stara uspomena
opjevaše prošlost kroz vijekove
opjevaše prošlost kroz stihove.
Za pjevanje sad bih ih oproba
da pjevamo iz novijeg doba
da pjevamo o našem narodu
koji traži po svijetu zaradu.
Kad nastade šezdeset i druga
mnogi narod baš s balkanskog juga
dobi vize i u svijet pođe
najviše ih u Njemačku dođe.
I naš Jozo vizu je dobio
sve papire i pasoš sredio
i treći je mjesec dolazio.
Dan po danu, valja brzo ići
oko njega skupiše se ptići
mali Ivan i do njega Zora
što ćeš, brate, kad se ići mora?
Petar, Ante i obitelj druga
a najbliže njemu je supruga
tada Jozo poče besjediti
od vas ništa ja nemam sakriti.
Ja vam odoh preko svijeta bijela
a ostade obitelj mi cijela
slušaj, ženo, ovo ću ti reći
ti u kući kavgu ne zameći.
Slušaj svekra i svoju svekrvu
poslat ću vam svoju plaću prvu
malo svoju odjeću presvuci
a ostalo nek' ostade djeci.
Jer će Ivan najesen u školu
Zora isto sad je na pomolu
lijepit će se momci izdaleka
trebat će joj za ljetnih derneka.
Mali Petar će u gimnaziju
on je bolji od ostalih sviju
a i Antu najmlađega svoga
ne mo''š ni njeg' gledat' ni k'o koga.
Ovo plaće što ću ti poslati
moraš njome dobro upravljati
a ostalo što ću para smoći
ja ću ponijet' o prazniku kući.
Onda ćemo kuću popraviti
da nam se svijet ne bude rugati
kupit ćemo onaj vrt u tetka
morat ćemo, slaba smo imetka.
Dobro goj'te one svinje dvije
neka budu k'o i one prije
kravu poj'te, neka bude mlijeka
nemojte ju pretvarat' u bika.
Neka Ante naše ovce čuva
našoj kćeri trebat će za runa
traktorom zemlju uzorite
a otrova u nju ne pustite.
Lozu barem dva puta polijte
onda ljetos dvaput okopajte
vinsko suđe onda operite
i rakijsko pomalo uzmite.
Bijelog vina bačvicu odlijte
a ostalo s crnim pomiješajte
a ni s hranom patit' se nemojte
bit će svega, ničeg se ne bojte.
Više nemam ništa vam pričati
sada 'aj''mo polako spavati
ode žena baš s Jozom spavati
te ga one poče svjetovati.
Ej moj Jozo, sve će tako biti
a i ženu treba poslušati
ostavi me s ovim krdom djece
nemoj tamo gledat' na Švabice.
Ja sam tebi uvijek vjerna bila
poslušaj me, moja dušo mila
ti znaš da sam i bosa i gola
pošalji mi barem plaće pola.
Ja ću reći: mater mi je dala
kada me je neki dan pozvala
za to ne će nitko znati, čovo
niti će to biti išta novo.
Ja za zimu nemam čizmica
a s obućom slabo su i djeca
mala Zora slaba je kaputa
spominjala sam ti to sto puta.
Dobro znadeš, reuma sam puna
trebalo bi meni nešto runa
jer ću ti još jače oboljeti
tko će onda kuću ti voditi?
Mene, čovo, glavobolja muči
liječniku me kojem preporuči
i kupi mi za glavu kapicu
znaš da uvijek imam kijavicu.
Rukavice meni, znaš, trebaju
jer mi ruke obje boluju
treba Zori šivaća mašina
što ćeš, čovo, danas ju sva'k' ima?!
Znadeš, čovo, majka mi je sama
i ne može držati ajvana
stara i je, a nikoga nema
i njoj treba nešto da se sprema.
Tvoja plaća koja bude prva
nek' ne znaju svekar i svekrva
pošalji ju mojoj staroj mati
znadeš i sam, meni će ju dati.
Onda zajmi i doma pošalji
pa idućeg mjeseca ne šalji
znadeš, Jozo, ženi treba svakoj
još kad joj je mužić u Njemačkoj.
Koju marku u džepu da ima
kad se sastane s prijateljima
jer znaš, čovo, da bi ruglo bilo
kad se ne bi s njima što popilo.
I ovo ti moram spomenuti
dušo draga, nemoj se ljutiti
kada sam ja u bolnici bila
malog Antu kada sam rodila.
Od liječnika netko mi je rek'o
da ne smijem ništa radit' teško
drugog uvijek morat ću plaćati
a tko će mi nego ti poslati?
Sve je Jozo ženu saslušao
i laži joj glavi obećao
cijelu noć nije ni zaspao
dok je autobus naišao.
Ode Jozo preko bijela svijeta
osta žena da s' u kući pita
dobru tvrtku Jozi prigrabiše
radi, brate, ne može se više.
Postelja mu u starom vagonu
glavna hrana mu u makaronu
popije se dnevno jedno pivo
za večeru nahrani konzervom.
Što zaradi ženi šalje kući
vragu nikad ne može doteći
a punici šalje on redovno
jerbo mu je tako naređeno.
A doma je gospođa vesela
k njoj dolaze kume triju sela
kavu piju i dimove vuku
da ne znaju ni za kakvu muku.
Ne brine ju ni krava ni koza
a s derneka nju baš taksist voza
jozinica samo Zoru gleda
kupuje joj kolača i meda.
Jadni svekar i svekrva stara
jer nemaju pare ni dinara
cijele dane po njivam' se muče
ne pita ih nitko je l' im vruće.
Sa sobom nose kruha i slanine
iz čatrnje malo vode hladne
doma nema dosta neimarije
vratit će ih ako dođu prije.
Kad nevjesta u matere ode
onda malo imaju slobode
tada mogu malo počinuti
uvijek drhćuć' hoće li panuti.
Ne daj Bože da ih žena vidi
hvala Bogu, nikog se ne stidi
po tri dana u kuću ne smiju
i oboje na njivi spavaju.
Mala Zora i do podne spava
tad ni za čim ne boli ju glava
ćaći piše svakih deset dana
pošalji mi para za đerdana.
Za cipele, sat i narukvicu
ne brine se za ostalu djecu
Jozo šalje sve do milog Boga
ako nema zajmi u drugoga.
A kod kuće ovo ljeto cijelo
naopako mu se okrenulo
krava krepa, žena ovce proda
što ćeš, brate, kćeri treba moda?!
A svu lozu maća uhvatila
jer ju nije žena polijevala
kukuruza nisu ni sijali
nešto malo duhana sadili
koliko su sami vrijedni bili.
Dan za danom, urlab Jozi dođe
jadan čovjek svome domu pođe
a doma ga uhvati groznica
kad su preda nj istrčala djeca.
Svatko pita: što si nam donio
al' mu novac i za put sagnjio
žena veli: što si doš'o prije
komšija će tebi da se smije.
Odmah natrag, više te ne bilo
na tebi je još staro odijelo
u Njemačku ti se odmah vrati
ili ću se od tebe rastati.
Idi tamo, paru drhći vruću
pa u gradu napravimo kuću
čuješ, Jozo, za me nije selo
navrh glave sve mi se popelo.
Jadni Jozo srca žalovita
roditeljima se ne upita
natrag onda odmah se vratio
jer od žene ostat' nije smio
doma ne smije dolaziti više
dok mu žena knjigu ne napiše.
Zato svakom ja kažem čovjeku
koji ide radit' u Njemačku.
Ne davati ženi puno pravo
dok se vrati sve će odnijet' đav'o.
Teško đaku kad razred ponavlja
udovici kad se momak javlja
a i domu gdje žena upravlja.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Čije su gusle?
PostPostano: 27 ruj 2016, 21:17 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 16 kol 2013, 10:35
Postovi: 10
Lokacija: Hrvatska Republika Herceg-Bosna
Na kojem prostoru se koriste gusle?
Ima li netko na karti označeno?

_________________
Herceg-Bosno Srce Ponosno!!


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Čije su gusle?
PostPostano: 16 lis 2016, 19:33 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06
Postovi: 2840
Među Hrvatima značajnije samo u Hercegovini, Dalmatinskoj zagori, dubrovačkom kraju i u Lici.

ANĐELKO ČEŠKIĆ - BIJELA KUGA (1986.)

Zaplakala vila umjetnica
zadrhtala na guslama žica
plači, vilo, zbog nevolje veće
doć' će vrijeme, nit' imat' nas ne će.
Nit' gusliti stare davorije
spominjati junake otprije
gasit će se običaji lijepi
zavladat će bezobzirno slijepi.
Ni zemlja nam ploda ne će davat'
dopingom će plodnost održavat'
a žene će postat ubojice
u utrobi začete im djece.
Tu ću stati da ne brojim više
zlo ću ovo malo da opišem
to nedjelo nikada ne ču se
mnoge majke vrše abortuse.
Pobačaj je naprotiv trudnoće
majko mila, prave bedastoće
jer tu nađe žena iskušenja
žrtvujući nevina stvorenja.
Braćo moja, gradova i sela
evo nam je stigla kuga bijela
kao što je u vremena stara
onim svijetom počela da hara.
Kosila je veće, a i manje
sada je malo drukčije stanje
ona kuga što ju zovu bijela
već iz grada pristigla u sela.
Ona dijete onom svijetu vodi
još u majci, dok se i ne rodi
tako novi pristigoše jadi
nesavjesnost roditelja mladih.
Tih pohotnih cura i momaka
koji nisu ni sklapali braka
ne misleći je li to sramota
i od Boga nije li grjehota.
Jednostavno zamislili tako
dijete nije odgojiti lako
il' ih možda nešto drugo muči
ubojstvo se djetetu odluči.
Zbog čega se to događa tako
o tome mi nije pjevat' lako
zašto žene ubijaju djecu
na koga bih svalio krivicu?
Liječnička su posla dosta kriva
mnoga djeca što nam nisu živa
otkud pravo ginekolozima
da živote nevine uzima?
A iza njih krivicu na žene
iza žena dolaze nam cijene
žene zato što dijete ne žele
a i cijene što se penju vele.
I muževi odgovornost snose
pobačaji što nam mladost kose
eto kol'ko svoju djecu vole
već se mnoge zatvaraju škole.
Sve u ime boljega standarda
natalitet drastično nam pada
al' su majke na crnoj ljestvici
ipak prvi i najveći krivci.
Čim se uda počinje da kuka
kakva ju je uhvatila muka
jadna ti sam do Isusa Boga
tko će 'vako do života svoga?
Gdje li kuća, gdje li limuzina
pa ne misli kad će rodit' sina
danas hoće svaka mlada snaša
posjedovat' golfa dizelaša.
Hoće kuća da bude k'o villa
u sebi svega tridest i pet kila
suvremenost, ville i red ale
mnogu djecu rađaju budale.
Eto čemu to bogatstvo vodi
dvoje djece na sve muke rodi
i od dvoje kaže ne znam što ću
jedno čuvam, drugo babi dat ću.
Djecu dijele danas brojne žene
neženjene i nadoženjene
takvoj majci dijete željeno je
samo jedno il' najviše dvoje.
Neželjeno rijetko koja rodi
braćo moja, kamo ovo vodi?

Više djece nikako ne žele
niti žele, nit' im se vesele
prijevara ju nekakva zanese
pa na svijet ne će da donese.
Gorak miraz ne dade joj mira
jednostavno ode abortirat'
riječ je, brate, o zločinu gorkom
takvu majku zovem čedomorkom.
Jer imade ispod srca kamen
pod kojim je život neostvaren
lude strasti postaše robovi
svom potomstvu živi su okovi.
Vražje kolo najlakše se vrti
nejakoga lako je zatrti
postadoše neka rodilišta
mjesta smrti, okrutna stratišta.
Dnevni tisak i crne kronike
donose nam te krvave slike
mnoge majke koje djecu ne će
bacile ih u kante za smeće.
Kad se majka želi riješit' ploda
to je krivo shvaćena sloboda
zar slobodom opravdat' ubojstvo
bez muke se ne diže potomstvo.
Slijepo prate zapadnu kulturu
više vole bolničku torturu
i savjete čudnih abortera
sve nas skupa to u propast tjera.
Pobačaj je bolesna pojava
na zdravlje se teško odražava
učestali razni karcinomi
sve upale i drugi tumori.
I još teške depresije sprema
sve na bazi živčanog sistema
kroz povijest su naši dragi preci
više pažnje darivali djeci.
Bježali su od gladi i ropstva
ali brojna dizaše potomstva
naše majke što živješe prije
nisu znale za kontracepcije.
Mala djeca tih moralnih žena
nisu mogla biti neželjena
pogledajte drage nam starice
čio korak i vedro im lice.
Za bolesti skoro i ne znaju
drugu mladost sada uživaju
njima život kao voda teče
jer ih savjest ni za što ne peče.
Nit' imaju ispod srca ranu
a ni dušu grijehom okaljanu
sramota je ovog naraštaja
jedan porod, četiri pobačaja.
Braćo moja, svima je poznato
moral nam se srozao u blato
nesta ljubav, nesta humanizam
svemu kriv je jadni egoizam.
Poslušajte što vam guslar kaže
to se s vjerom nikako ne slaže
Višnji Tvorac ljudim' život daje
ne shvaćaju naše mlade snaje.
I obitelj žele planirati
u životu više uživati
braćo moja, uživanje godi
al' zlo svako iz zlog se izrodi.
Drage majke, ne budite lude
pobačajem ubijate ljude
ne pravdajte ta crna umijeća
čovjek živi od dana začeća.
To već tvrdi svjetska medicina
zašto da vas vodi neistina
dan za danom, to nas je sve manje
zapast ćemo u kritično stanje.
Zar trebamo okriviti strance
sami sebi mi kujemo lance
dopast ćemo sami muke razne
naše crkve će zjapiti prazne.
Država će ostat' bez obrane
pred tuđincem da na branik stane.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Čije su gusle?
PostPostano: 30 pro 2016, 16:49 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06
Postovi: 2840
TOMISLAV SMOLJKO - POGIBIJA JOSIPA JOVIĆA

Na tisuću i devet stotina
šezdeset i deveta godina
u Aržanu pokraj Imotskoga
rodi majka diva hrvatskoga.
Katoličko Josip dobi ime
imao se ponositi čime
otac Filip, a i majka Mara
držeći se običaja stara.
Petero su djece porodili
iako su siromašni bili
tri su kćeri, a i dva su sina
to bijaše baš obitelj fina.
Svaki pos'o Filip je radio
da bi svoju djecu prehranio
i kopač je u kanalu bio
da bi svoju djecu odgojio.
Majka Mara uz djecu je bila
u kršćanskom duhu ih gojila
koju god je podnosila muku
uvijek Jozu vodila za ruku.
Čuvala ga od svakoga jada
da joj ne bi od čega nastrada
tako živo do škole je doš'o
prvi razred bez teškoća proš'o.
Uostalom dobar đak je bio
osmoljetku lako završio
nemajući ni stana ni kuće
školovanje biše nemoguće.
Rukave je Josip zasukao
da bi svome ocu pomogao
sve poslove raditi je znao
a nadnice majci je davao.
Temelje je kuće udario
ugrubo ju skoro dovršio
u državi onog pijeteta
Josip shvati da joj zavjet smeta.
Hrvati su na ideju došli
da su dani zajedništva prošli
uz Slovence napustiše savez
i okrnjen ostaviše kavez.
Srbin dugo nad svima je vlad'o
kroz svo vrijeme ostale potkrad'o
tada Tuđman iz sjene nastupi
oko sebe sve Hrvate skupi.
I obeća hrvatskom narodu
da ubrzo imat će slobodu
sve što reče on je učinio
uz hrvatski narod pobijedio.
I dovede do prvih izbora
a uz želju da se znati mora
neovisna hrvatska država
a u njoj su svakom ista prava.
Već tad Josip djelatan je bio
i narodu svome prijegorio
diljem zemlje on ljudima veli
neovisnu Hrvatsku da želi.
Formira se u Zagrebu vlada
al' evo ti od Srbije jada
sakupiše četničke odrede
srbijanski narod da zavede.
Gdje god Srbi u većini žive
tu četnika ima kao pljeve
oko sebe barikade meću
zrakoplove hrvatske presreću.
Četnici nam prisiliše vladu
policiju jaču da imadu
a ministar iz hrvatske vlade
javnim putem naređenje dade.
Da se spreme policajci mladi
na raspored da se jave vladi
među prvim tu je Josip bio
u Imotskom on se prijavio
ispunio sve zahtjeve vlade
peti osmog Josip mladi stade.
A u Zagreb kad je odlazio
sa svojim se Josipom grlio
otac plačni, a i majka cvili
čuvaj zemlju, naš izdanče mili.
Brat Tomislav ne krijući suze
desnu ruku svom Josipu uze
i zaželi sreću svome bratu
uz krunicu o njegovu vratu.
Otac svog je sina zagrlio
na rastanku njemu govorio
dobro shvati, moj voljeni sine
da si dužnik svoje domovine.
Hrabar budi, ljudski se ponašaj
svaki pedalj Hrvatske spašavaj
Josip brzo završi obuku
voljen biše u cijelome puku.
S ljubavlju je sve to obavio
za posebne namjene je bio
dva-tri puta na zadatku bio
uspješno ih Josip obavio.
Dva su teška, ostali su laki
za njega je bio nužan svaki
boreći se stekao je slavu
Bogu hvala, sačuvao glavu.
Tad četnici na Plitvice kreću
i oko njih barikade meću
zauzeše hotel i osoblje
od hrvatskih kuća prave groblje.
A ministar hrvatske obrane
on poziva vitezove znane
podići se na noge lagane
domovinu svoju da obrane.
Zapovjednik Josip Lucić bio
naređenje ministra dobio
da povede vitezove svoje
da otete Plitvice osvoje.
Zapovjednik brzo je došao
policajcima uzbunu dao
vitezovi hrvatski ustali
Za dom spremni! Luciću su dali.
Zapovjednik njima priopćio
naređenje kakvo je dobio
to shvatiše policajci mladi
svaki stao na zapovijed vladi.
Zapovjednik Lucić hitro skoči
i Josipu Joviću priskoči
oj moj Jozo, ti si dvaput bio
zasad svoj si odradio dio.
Ali vitez Imotskoga reče
ja ne želim da me savjest peče
dužnici smo hrvatskome rodu
donijeti mu i mir i slobodu
i ja idem na Plitvice sada
da se ne ću vratiti nikada.
Zapovjednik tada njima kaže
da se s njima u svemu ne slaže
glavnom cestom mi moramo ići
Plitvicama ne će dati prići.
Još koridor moramo im dati
nesmetano da mogu bježati
a oružje bez viđene krvi
mi rabiti ne smijemo prvi.
Što je tu je, poštivat' se mora
a još nije osvanula zora
autobus na Plitvice krenu
četnicima doturiti smjenu.
Vitezovi zapjevaše moru
slično anđeoskomu govoru
da će pasti u zasjedu kletu
da obave svoju dužnost svetu.
Kad su došli Plitvicama bliže
zapovjednik na noge se diže
nešto njemu prostruji u glavi
policiju u pripravnost stavi.
Na prilazu samim Plitvicama
tu se teška odigrala drama
tad četnici baš s okolnih brda
držeći se položaja tvrda
autobus vatrom ustavili
tromblon jedan u njeg' ispalili.
Policiju sreća je pratila
jer im mina nije opalila
onaj četnik što ju je poslao
osigurač nije iščupao.
Autobus borci napustiše
položaje sebi zauzeše
zapovjednik iz sveg grla viče
s četnicima nema više priče.
Moramo ih brzo opkoliti
sa svih strana na njih udariti
naši koji rane zadobiše
u zaklonima ostadoše.
A svi drugi u juriše krenu
i četnike razbiše u svemu
i njih dosta rane zadobiše
policajci mnoge zarobiše.
Kad su išli kroz Plitvice sami
u tome poče nastavak drami
policajci mladi čine čuda
a četnici bježe koji kuda.
Povratiše hotel i osoblje
samo s poštom imaju nevolje
pet četnika poštu zauzelo
njoj se blizu prići nije smjelo.
Petorica snajperisti biše
na Hrvate vatru otvoriše.

Tako Josip izgubi strpljenje
pa on bliže prema pošti krene
za trenutak nepažljiv je bio
u šumi ga četnik opazio.
I podesi nišanske naprave
Josipu radeći oko glave
pogodak je stopostotan bio
podlišnicu Jozi pogodio
točno ondje gdje pancirke nema
ranjen Josip umrijeti se sprema.
Suborci su uz Josipa stali
da bi njemu brzo pomoć dali
ali on se na svemu zahvali
i mrtav se crnoj zemlji svali.
Damir tad je Lucića nazvao
za Jozinu smrt mu je rekao
zapovjednik oborio suze
Bože mili, što mi njega uze?
Od topuza do Jozinog tijela
znoj ga obli preko cijelog čela
mrtvo tijelo Josipovo gleda
od njega se otrgnuti ne da.
Strašne misli odjednom ga prenu
plačne oči suze liti krenu
Mario tad je pored njega stao
i Lucić mu naređenje dao.
Da se borci u zaklon povuku
i čekaju konačnu odluku
uze Mario parabelu kletu
stalno poštu držeći za metu.
Do svojih se boraca dovuka
i priopći kakva je poruka
bolničari po Josipa kreću
u bolnička kola njega meću.
Mrtvo tijelo kolima poslaše
u Grad Zagreb do bolnice naše
a Lucić se na položaj vrati
što su zvijeri on jedanput shvati.
Policiji priopćenje dava
kako će se sačuvati glava
USKOK-ovi pošti će prići
oni na nas pucat' ne će stići.
Vitezovi drže se dresure
na zapovijed Lucićevu žure
svaki od njih kao srna skoči
držeć' dobro otvorene oči.
Kad četnici iz pošte vidješe
vitezove da se približiše
odjedanput bježati su stali
ali su ih momci dočekali.
Nasumice bježeć' su pucali
i tu nisu dugo potrajali
rafalima našim sa svih strana
popadaše kao smokve s grana.
Tako borba završi se tada
prva žrtva u Hrvata pada
sva Hrvatska žali svoga sina
za milost mu moli Gospodina.
Ministarstvo održi sjednicu
obavijesti cijelu zajednicu
neka cijela svjetska javnost znade
što četnici po Hrvatskoj rade.
Novinari iz cijeloga svijeta
osudiše ta zvjerstva prokleta
Hrvatima dajući do znanja
da će brzo doći do priznanja.
A kad sazna Imotska krajina
da je svoga izgubila sina
trobojnice iz kuća izniješe
crne trake preko njih staviše.
Nema onog tko je za to znao
da ga nije suzom oplakao
i pohit'o tamo do Aržana
ispratiti Jozu drugog dana.
Sto tisuća Hrvata i više
na počinak Jozu ispratiše
diljem svijeta iz Hrvatske naše
molitve se ljudi poslušaše.
Tu se mladi vjerski velikani
ispred crkve skupiše pozvani
Ivan Bilić, župnik od Aržana
za njeg' ne bi tužnijega dana.
Pa mikrofon uzima u ruku
obrati se velikome puku
ponosan je i zahvalan bio
što baš on je Josipa krstio.
Oko mrtvog tijela puno plača
roditelje Josipove jača
i njegovu cijelu obitelj
jer su oni pravi mučenici.
Izdržite u svojoj nevolji
Majka Božja nek' se za vas moli
dijelit ćemo ovu tugu s vama
Bože, pomozi svima nama.
Nadbiskupa župnik tad najavi
a njima se na svemu zahvali
riječ sada nadbiskupa slijedi
a mir vama, župnik tada veli.
Sedam-osam godina već ima
u ovoj crkvi da se Jozo krizma
zahvalan sam ovom hrabrom borcu
zahvaljujem i majci i ocu.
Bratu, sestri, Imotskoj krajini
i cijeloj našoj domovini
na gubitku ovog hrabrog borca
i našega pravog mirotvorca.
Prvi pade za našu Hrvatsku
suverenu, lijepu, demokratsku
Josip ne će umrijeti nikada
dok god razum u Hrvata vlada.
Kad je sveta misa završila
povorka se groblju uputila
Jozu prate naši uzvanici
i saborski mnogi zastupnici.
Tu su mnogi hrvatski redari
vladajuće stranke poglavari
doktor Ramljak u grob je ušao
kraj grobnice Josipove stao.
Pa se i on obratio puku
al' uz jednu veliku poruku
da Hrvatska nikad pasti ne će
dok se po njoj njena vojska šeće.
I ovakvi hrabri policajci
život daju domovini majci
Hrvatska se obraniti mora
od velikog srpskog agresora.
Pred očima cijeloga svijeta
on brzojav predsjednikov čita
roditelji dragog nam Josipa
znadem da vas sve tuga zasipa.
Ne plačite jer vaš Josip živi
a Hrvatska cijela mu se divi
upisan je s velikim borcima
što ih narod nosi u srcima.
Govornici tad se izredaše
policajci plotun ispališe
uz najviša priznanja i časti
majka hoće u grobnicu pasti.
Hoće vidjet' kamo će joj jela
i sav ponos rodbine i sela
sine Jozo, milo majke svoje
evo ovdje sada svadbe tvoje.
Kaži majci za ove crne dane
jesi li mi prebolio rane
kad Tomislav pored majke stade
veći jauk i žalost nastade.
Sestre plaču i kosu čupaju
lude žene u nesvijest padaju
otac Filip uz grobnicu stao
i za svojim sinom zaplakao.
Sloboda se ne stječe bez krvi
ti ju, Jozo, zapečati prvi
milostiv mu budi, Gospodine
i pokoj ti vječni, dragi sine.
Od sahrane Radića Stjepana
za Hrvatsku ne bi težeg dana
niti se je svijeta sakupilo
na počinak nekog ispratilo.
Sućut stiže skoro svakog dana
od Hrvata naših sa svih strana
nema župe diljem Dalmacije
da grobnicu posjetila nije.
I molila Mariju Djevicu
hrvatskoga roda zaštitnicu
pomoć dati hrvatskom narodu
sačuvati stečenu slobodu.
Čekali smo na nju stoljećima
hrvatski ju narod danas ima
i platismo krvave račune
srbijanskog naroda pobune.
Gospe Sinjska, milostiva budi
i prekrati ovaj vapaj ljudi
i dalje se Gospodinu moli
da hrvatski narod osokoli.
Da ne padne u još gore muke
Gospodine, raširi mu ruke
pomozi nam u svakoj nevolji
i narodu ovom udovolji.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Čije su gusle?
PostPostano: 06 vel 2017, 16:29 
Offline

Pridružen/a: 06 lis 2015, 20:58
Postovi: 14
gusle se sviraju tamo gdje je krs i kamen(dinaroidi) znaci zaledje dalmacije,hercegovina i crna gora.srbi iz srbije prakticki ni ne znaju kako gusle izgledaju.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Čije su gusle?
PostPostano: 06 vel 2017, 17:15 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 13 ožu 2011, 22:11
Postovi: 7952
Sviraju li gusle kod vas u Sloveniji u savudrijskoj vali?


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Čije su gusle?
PostPostano: 07 vel 2017, 12:11 
Offline

Pridružen/a: 02 tra 2013, 17:46
Postovi: 6791
Lokacija: Srpska Republika Bosna i Hercegovina
"Hrvati su na ideju došli
da su dani zajedništva prošli
uz Slovence napustiše savez
i okrnjen ostaviše kavez.
Srbin dugo nad svima je vlad'o
kroz svo vrijeme ostale potkrad'o
tada Tuđman iz sjene nastupi
oko sebe sve Hrvate skupi.
I obeća hrvatskom narodu
da ubrzo imat će slobodu
sve što reče on je učinio
uz hrvatski narod pobijedio."
:zubati

_________________
Cura bula a ja mlado vlaše


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Čije su gusle?
PostPostano: 07 vel 2017, 12:14 
Offline

Pridružen/a: 02 tra 2013, 17:46
Postovi: 6791
Lokacija: Srpska Republika Bosna i Hercegovina
dupli

_________________
Cura bula a ja mlado vlaše


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Čije su gusle?
PostPostano: 09 vel 2017, 09:41 
Offline

Pridružen/a: 11 tra 2016, 16:17
Postovi: 7949
Lokacija: Сарај Чадор
Srpske bez dvojbe.

_________________
Skidanje okova je imperativ.

Takozvana "rs" je genocidna tvorevina.

The so-called "republic of srpska" is a genocidal ramshackle pseudo-state.

Ko je zrinyia na sigetu posjek'o..


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Čije su gusle?
PostPostano: 13 vel 2017, 17:09 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06
Postovi: 2840
TOMISLAV SMOLJKO - TREĆA IMOTSKA BOJNA

Biokovska javila se vila
ustajte se, moja braćo mila
skupite se u Imotskom gradu
osnivajte veliku brigadu.
Vidjela sam, spremaju granate
Srbi kane uništit' Hrvate
od objave nije dugo prošlo
mladića je puno u grad došlo.
Pred općinskom zgradom oni stoje
uzvikuju: "Branit ćemo svoje! "
nisu prošla niti dva-tri dana
Treća bojna već je formirana.
Stožer glavni već su izabrali
pred narodom prisegu su dali
trenirali po brdu i polju
a imaju strjeljivo i zolju.
Samo pištolj i pokoju pušku
zato snagu imali su mušku
ispred njih vođa je na čelu
milina je vidjet' ga na djelu.
Zdenko Šanić pun vojnog iskustva
ne trebaju mu nikakva uputstva
u gradu vodi svaku vježbu vojnu
hrabro vodi svoju Treću bojnu.
Još ću neke spomenuti borce
neovisne naše mirotvorce
Vinko Žužul u bazenu krvi
kad su borbe on je uvijek prvi.
On na branik domovine stade
i svoj život za Hrvatsku dade
i Kutleša Branko ima dio
u istoj je borbi poginuo.
Josip Jović i Mandarić Drago
Treće bojne to je pravo blago
hrabri momci, a iskusni borci
od prvoga dana dragovoljci.
Živko Đuzel, uz njega je Kuki
jedan drugom pomažu u muci
i četnike držeći za mete
braću svoju hoće da osvete.
Spomenut ću Mustapić Milana
silna borca od prvoga dana
puno braće za Hrvatsku dade
povrh Slanog od granate pade.
Ne bih mog'o još za deset sati
sve vojake naše nabrojiti
nema mjesta diljem Dalmacije
Treća bojna da branila nije.
Branili su Kruševo i Zadar
u početku bez iskustva kadar
brzo zanat ispekoše tada
zovu ih iz Šibenika grada.
Čavoglave, naše slavno mjesto
Imoćani branili su isto
i Pribude od Srbina štite
ne strahuju što im oni prijete.
Imotici doletješe oni
okupator iz nje da se goni
ne žaleći ni truda ni muke
već oružje latiše u ruke.
Pa oko nje već se obruč steže
Srbi iz nje bezobzirno bježe
strašna borba tamo se vodila
opet s brda javila se vila.
Imoćani, moja braćo mila
srpska vojska i sad se slomila
ubijaju i dijete i ženu
uništit će cijelu okolinu.
Kad zapuše digoše se oni
i onda ih voze kamioni
i tu oni četnike sprašiše
mlade žrtve od smrti spasiše.
I Topolo oni očistiše
pa svi vele, sad se lakše diše
strašni borci što ne žele novac
dalje idu čistiti Treskovac.
Srbi ne će s ovim se miriti
svoje snage počeše širiti
svako moćno oružje imadu
onda tuku po selu i gradu.
Na najviši vrh su se popeli
i Golubov kamen zauzeli
s njega daju crtati karte
kamo slati topovske granate.
Ove kote visina je velika
Srbi vide sve do Dubrovnika
tri su puta naši pokušali
ne bi li ih s brda istjerali.
Vilim Božić specijalce vodi
al' Srbima uopće ne naškodi
komisija odlučila vojna
da u pomoć dođe Treća bojna.
Odlučiše svi zapovjednici
Treća bojna da bude u špici
da se krene kad se noć uhvati
a podršku topnici će slati.
I krenuše u zadatak sveti
taj Golubov kamen zauzeti
jedna ura po ponoći bila
kad je Bojna u napad krenula.
To četnici odjedanput shvate
te počeše bacati granate
na sve strane štekću mitraljezi
svaki vitez u zaklonu leži.
A od vatre i gustoga dima
sve izgleda kao Hirošima
kad se naši začuše topnici
ispod brda čuju se povici.
To su naši, idemo sad dalje
doć' će čedo u zmajeve žvalje
pritišću ih naši sa svih strana
sve uz pjesmu Jure i Bobana.
Osjetiše na vrhu četnici
da se bliže pjesma i povici
sad nemaju drugoga izbora
četnik s brda silaziti mora.
Sami bježe da ne budu žrtve
ostavljaju ranjene i mrtve
odustaju četnici od bitke
a uz strašno velike gubitke.
Dva su naša borca poginula
šestorica rane zadobila
tu su Žužul i Kutleša pali
i svoj život za Hrvatsku dali.
U Zagrebu naši metropolci
poslušajte što su dali borci
pa iz malog Imotskoga grada
mnoga žrtva za Hrvatsku pada.
Mogli bi se malo zamisliti
pa nas češće dolje posjetiti
mnoge mlade žive udovice
što imaju dvoje-troje djece.
Bar stambeno pitanje im riješit'
makar malo stanje im pospješit'
jer se djeca moraju othranit'
tko će sutra Lijepu našu branit'?
Odgojismo borce odabrane
vitezove, Sokolove zvane
hrabre borce, ne prezaju ništa
ni od jednog hrvatskog bojišta.


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 271 post(ov)a ]  Stranica Prethodna  1 ... 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11  Sljedeća

Vremenska zona: UTC + 01:00


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 68 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO