Džaba sva statistika i ta minijaturna povećanja, Slavonija koja je skoro trećina države prolazi kroz exodus, nedavno neki projekti vodovodi kanalizacije kurci palci, Istarskoj županiji više nego svim slavonskim županijama zajedno.

Na jedno 60% teritorija nikakav biznis se ne obavlja, par gradova na moru, malo Zagreb i sjeverna okolica uz Sloveniju, i Istra.. Ostalo ala Bih van života ovisno o javnom proračunu. Doslovno gdje HDZ pobjeđuje tu života nema.

Bez industrijalizacije Slavonije i one mantre o povezivanju plave i zelene Hrvatske nema sreće.

Džaba sva statistika i ta minijaturna povećanja, Slavonija koja je skoro trećina države prolazi kroz exodus, nedavno neki projekti vodovodi kanalizacije kurci palci, Istarskoj županiji više nego svim slavonskim županijama zajedno.

Na jedno 60% teritorija nikakav biznis se ne obavlja, par gradova na moru, malo Zagreb i sjeverna okolica uz Sloveniju, i Istra.. Ostalo ala Bih van života ovisno o javnom proračunu. Doslovno gdje HDZ pobjeđuje tu života nema.

Bez industrijalizacije Slavonije i one mantre o povezivanju plave i zelene Hrvatske nema sreće.

HDZ-ovcima je uspjeh otvaranje Emmezete, Mime, Jyska gdje se radi za 3000-4000 kn 6 dana u tjednu (onaj slobodni u pravilu nije subota ni nedjelja). Naravno kad oni i njihovi ne rade tamo , nego oni rade gdje se radi 07-15 od ponedjeljka do petka , a plaće su od 6000kn pa na više.

BDP je u drugom kvartalu rastao više od preliminarne procjene DZS-a, a javni dug je u padu

HNB je krajem prošlog tjedna objavio podatke o stanju javnog dugu na kraju lipnja i platnu bilancu za drugo tromjesečje 2017. Time smo dobili potpuniju sliku o kretanju gospodarstva u prvoj polovici godine.

Javni dug, nakon privremenoga porasta u ožujku ove godine radi financiranja obveza iz drugog tromjesečja izdanjem inozemne obveznice, na kraju lipnja je iznosio 287,3 mlrd. kn (po ESA 2010, međunarodno usporedivoj metodologiji). Ako ovaj iznos usporedimo sa stanjem na kraju 2016., kada je javni dug iznosio 289,1 mlrd. kn, govorimo o nominalnom smanjenju za 1,8 mlrd. kn.

Kuna je od početka godine do kraja lipnja aprecirala za oko 2% (sa 7,55 na 7,40 kuna za euro), a kako je dio javnog duga vezan uz euro, nominalno smanjenje iskazano u kunama može se objasniti promjenom tečaja. Ipak, najvažnije je da javni dug ne raste (podsjetimo da je i u 2016. nakon dugo vremena došlo do nominalnog smanjenja javnog duga), a kako BDP nastavlja s rastom, tako se udio javnog duga na kraju lipnja spustio ispod 82% BDP-a.

Zanimljivo je za primijetiti kako inozemna komponenta čini sve manji udio u ukupnom dugu opće države. Osim opće države, i ostali sektori (prvenstveno banke i poduzeća) također se nastavljaju razduživati prema inozemstvu pa je tako ukupni bruto inozemni dug pao na 40,4 mlrd. €. To je gotovo 9 mlrd. € manje u odnosu na vrhunac dosegnut u travnju 2015. (kada je iznosio 49 mlrd. €), čime se vanjska ranjivost hrvatskog gospodarstva značajno smanjila.

Valja napomenuti kako je današnji gospodarski rast na sasvim drugim temeljima od onog kojeg smo imali u godinama ekspanzije prije krize. Primjerice, od početka 2005. do kraja 2008., bruto inozemni dug porastao je za preko 18 mlrd. € (s 23 mlrd. € na 41 mlrd. €), a danas gospodarstvo raste uz paralelno razduživanje prema inozemstvu te uz suficit platne bilance.

BDP u drugom kvartalu porastao više od preliminarne procjene?

DZS je krajem kolovoza objavio prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda za drugo tromjesečje 2017. U njoj stoji kako je BDP, prema originalnim podacima, u drugom tromjesečju 2017. realno veći za 2,8% u odnosu na isto tromjesečje 2016., a prema sezonski prilagođenim za 3,4% veći.

Iako su u javnosti interpretacije rezultata išle u smjeru kako je to rezultat izvrsne turističke sezone, pažljivijim promatranjem mogli smo vidjeti da je evidentirani izvoz usluga (gdje turizam čini najveći udio) porastao za svega 3,3%. Ako znamo da je broj noćenja stranih turista u drugom kvartalu porastao za 27% na godišnjoj razini (gdje je lipanj činio presudnu ulogu), očiti je nerazmjer ta dva rezultata.

DZS podatke o izvozu usluga dobiva od HNB-a, a kako je HNB tek prošlog tjedna kompletirao podatke platne bilance, iz slijedećeg je očito da će revidirana procjena rasta BDP-a biti osjetno podignuta. U komentaru platne bilance HNB navodi:

„Povećanje manjka robne razmjene u drugom tromjesečju rezultat je činjenice da je rast robnog uvoza bio brži od rasta izvoza (8,6% prema 7,3% na godišnjoj razini), dok je povećanje viška u razmjeni usluga odredio rast izvoza, koji je bio snažniji od rasta uvoza (8,2% prema 1,6% na godišnjoj razini). Pritom je poboljšanje salda u turizmu ostvareno uz vrlo visoke stope rasta prihoda i rashoda (13,4% i 25,1% na godišnjoj razini), čemu je pogodovao i kasniji Uskrs, dok se neto prihodi od ostalih usluga nisu značajno promijenili.“

To su osjetno drukčije brojke od prvotno korištenih, stoga pod pretpostavkom da konačne deflacionirane brojke (omjeri) neće značajno odstupati od gore navedenih, možemo izračunati da je rast BDP-a u drugom kvartalu bio za pola postotnog boda viši od preliminarne procjene iz kolovoza. No, novu službenu procjenu od strane DZS saznat ćemo tek slijedeće godine.

ZDRAVSTVU DODATNIH MILIJARDU KUNA ZA DUGOVE BOLNICAMA Proračun će dodatno smanjiti vanjski dug, a jednom ministarstvu konačno ide više novca

Rebalansom ovogodišnjeg proračuna, koji će danas na Vladinoj sjednici biti poslan u Sabor, kako doznajemo, zdravstvo će dobiti oko milijardu kuna više, uglavnom za plaćanje dugova bolnicama, a za iduću godinu, kako je bilo planirano i u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike do 2020., Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje dobit će dodatnih 500 milijuna kuna.

Time će se barem početi rješavati nagomilani dugovi u zdravstvu, ali to je tek kap u moru ukupnih dugovanja koja iznose više od 8 milijardi kuna.

- Rebalansom ne možemo pokriti ni blizu sve dugove, ali ćemo napraviti jednu dobru injekciju za ovu godinu i poboljšati dinamiku plaćanja - kaže naš sugovornik.

Rebalansom će se dalje pokriti i dio štete od ovogodišnjih poplava, a više novca ići će i za brdsko-planinska područja. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pak, rebalansom će dobiti čak 200 milijuna kuna više, i to uglavnom za materijalna prava nastavnika i profesora.

Usporedo s rebalansom proračuna, ministar financija Zdravko Marić Vladi će danas predstaviti i prijedlog proračuna za iduću godinu koji bi, kažu nam u Vladi, trebao slijediti smjernice. U tim smjernicama prihodi su planirani na 128 milijardi kuna, i bit će nešto veći u predloženom proračunu zbog boljih poreznih prihoda, a rashodi iz općih primitaka (oni koji utječu na deficit) ostat će na razini od 132,9 milijardi kuna.

Manji deficit

No, otkrivaju nam sugovornici iz Vlade, deficit opće države u ovoj će godini biti manji od planiranog i iako se jučer još nije točno znalo koliki će biti - u Ministarstvu financija najavljuju da će manjak biti manji od 0,9 posto BDP-a - taj je deficit u smjernicama bio planiran na 1,3 posto BDP-a, dok se za iduću godinu planira još niži deficit, i to vjerojatno niži od 0,8 posto BDP-a, kao što se planiralo prema ESA metodologiji (konsolidirana opća država).

Kada je riječ o rebalansu, napominju u Vladi, proračun se bolje puni, tako da se neće probijati limiti rashoda, nego će se novac preraspodijeliti, a od toga će najveći iznos, od čak oko milijardu kuna, ići zdravstvu.

Također, optimistično se najavljuje i daljnje smanjenje javnog duga koji bi do kraja godine trebao pasti na 80 posto BDP-a, a u idućoj godini prosječno bi trebao pasti za dodatnih 2,5-postotnih poena, odnosno na barem 77,5 posto BDP-a. Te su brojke isto bolje od planiranih u smjernicama kad se predviđalo padanje javnog duga do kraja godine na 81,1 posto BDP-a.

Pomoć iz fondova EU ove će godine biti ispod planirane, ali je ona neutralni deficit. Za iduću godinu planiraju veći rashodi od planiranih 13,8 milijardi kuna.

Više za mirovine

Kad gledamo najveće dobitnike među ministrima, onda je to zasigurno Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava, ali to je tako samo na papiru jer najveći iznos otpada na mirovine. Tako će se za 2018. ukupni proračun Ministarstva povećati za 1,585 milijardi kuna, a od toga više od 1,2 milijarde kuna ide za najavljenu indeksaciju mirovina, odnosno povećanje s obzirom na troškove života. Ostatak od više od 300 milijuna kuna namijenjen je za dio braniteljskih prava te za dogovoreno povećanje plaća za zaposlene. Ministarstvo će pak rebalansom za ovu godinu ostati bez 54 milijuna neutrošenih kuna.

I Ministarstvo poljoprivrede iduće će godine imati proračun veći za 1,096 milijardi kuna, a većinom se povećanje odnosi na fondove EU.

Vlada je za iduću godinu odlučila napokon dati više novca i za obrazovanje, pa će tako ministrica Blaženka Divjak imati za više od 600 milijuna kuna veći proračun u odnosu na ovu godinu, što će se, kažu neslužbeno u Ministarstvu, iskoristiti za različite projekte, povećanje plaća i za provedbu kurikularne reforme.

Među dobitnicima je i Ministarstvo obrane, na čijem je čelu Damir Krstičević. Oni će u 2018. imati proračun veći za 9,8 posto ili 429 milijuna kuna, u što je uključena i prva rata za nabavu borbenih zrakoplova. No, s obzirom da se 30. studenoga tek očekuje odluka o odabiru ponuđača, ne može se sa sigurnošću reći koliko će biti novca potrošeno na prvu ratu. U smjernicama je to naznačeno s iznosom od 350 milijuna kuna, a ostatak će se iskoristiti za podizanje standarda u vojsci, odnosno vratit će se dodaci za rad na terenu, za dežurstva i za stražu. Vojni proračun tako bi u 2018. trebao narasti na 1,3 posto BDP-a, a obveza prema NATO-u je 2 posto BDP-a.

Proračunom za 2018. može biti zadovoljna i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, jer će joj prihodi rasti za čak 10 posto, što nismo dugo vidjeli u kulturi. Tako će proračun kulture u 2018. biti veći za oko 70 milijuna kuna.

Ministarstvo graditeljstva imat će veći proračun za samo 20 milijuna kuna, ali će se dio sredstava koji nije korišten u ovoj godini za subvencioniranje kamata za kredite prebaciti u iduću jer je bilo panirano da se novac troši od srpnja, a zapravo će se početi trošiti posljednja dva mjeseca ove godine. Više novca namijenjeno je i za digitalizaciju, za projekt e-dozvola, te za uređenje katastra, a veći iznos planira se povući i iz fondova EU za projekte energetske obnove.

Ministarstvo uprave imat će pak veći proračun za oko 60 milijuna kuna, a u tom resoru planira se nastavak projekata u e-građaninu, kroz centar dijeljenih usluga koji povezuje tijela državne uprave te projekt e-poslovanja.

Za povećane roditeljske i rodiljne naknade je planirano 156 milijuna kuna za iduću godinu, dok se za 200 milijuna kuna povećavaju učešća države za projekte EU.

One koje zanima - ovo je lista firmi sa prihodima od 40 do 100 milijuna kuna. Izbacite iz ove liste par građevinskih firmi koje postoje jedino zahvaljujući uskoj povezanosti sa politikom dobijete motore novog hrvatskog gospodarstva.

https://arhivanalitika.hr/blog/inkubator-iv-rakete-s-prihodom-izmedu-40-i-100-milijuna-kuna/

Znači vanjski bruto dug Hrvatske je 40,4 mlrd EUR, srbijanski oko 25-26mlrd, a bosanskohercegovački oko 5-6mlrd EUR, podaci variraju ovisno iz kojeg mjeseca je podatak.
S tim da je kuna aprecirala oko 2% pa jedan dio smanjenja je zbog toga, isti slučaj i sa srbijanskim dinarom, dok je KM fiksno usidren s Eurom

Potez socijalnih davanja uhljeba je dno, lova se dijeli a viška ih je pola plus je javna uprava neefikasna. Blago povećanje policiji i vojnicima je ok. Kao i što sindikati kažu najveći problem su niske plaće, nizak minimalac koji je eto tom poreznom reformom povećan s 2400 na 2620, al to bi minimum minimuma moralo bit 3000kn, ko nije u stanju to isplaćivat nek zatvori biznis.

I s tim viškom umjesto uhljebima mogli su stvarno stratešku nacionalnu tvrtku Imunološki zavod konsolidirat, modernizirat i profesionalizirat. Potencijalno izvoznopotentna firma.

Ja danas sam sebi ne mogu isplaćivati 1000kn neto mjesečno iz svoje firme plus plaćati si mirovinsko i zdravstveno jer mi država ne da .

Koje je god mjesto ugašeno otvorilo se negdje drugo a ito je fama bez popokrića.
Robovlasnici kukaju da se ne poveća 100-200 kuna plaća eto propast će radi toga.. Pa propadni, nije ti ovo Bangladeš, a kukaju najviše oni koji su gladni extra profita. Todorić je godinama davao najmanje moguće plaće koje su rasle rastom minimalca nekad je radnik radio za 2200 a sad za 2620, da nije minimalca lešinari bi držali 2200 dok se svi ne iselišmo u Njemačku.
Tekstil, drvna industrija isto je dobar primjer.. Kuka neko propast će, a u redu ko zapeta puška čeka neko drugi za drvnu kvotu tog koji propadne, to drvo obradit će neko drugi ako ti nećeš i dati tu mrvu veću plaću. da je drvene kvote još duplo ovoliko sve bi se prodalo vani i još zaposlilo ljudi.

Minimalne plaće nisu ukinule najbolje države na svijetu nego samo par njih, ok kad Hrvatska bude kao Luxemburg slobodno nek je ukinu.

Kako ne možeš, ne moraš se u vlastitoj firmi prijaviti na 8-satno radno vrijeme, ako se prijaviš na 2 sata dnevno onda ti negdje treba oko 700-800 kn za brutto plaću.

inače onu listu perspektivnih firmi sam prestao čitati kad sam došao do Rijekaplus. Da će izmišljena gradska firma koja naplaćuje kazne za parking i autobusne karte biti motor hrvatskog gospodarstva.

Citav ZOR je anti-hrvatski zakon.

Ti padas na glupe floskule kako poduzetnici isplacuju sebi ekstra profite na racun radnika, medutim da bi ti nekom isplatia 4-5 tisuca neto tribas platit 8-9, pitanje je zaradi li tebi taj radnik 12 da opravda tu placu. Pogledaj primjer Irske isti broj stanovnika poduzetnici su ostvarili 45 milijardi eura dobiti, a nasi jedva 5. Da nasi ostvaruju takve cifre slozia bi se, ali ovako tanka ti je prica.