O liku kapetana Gradaščevića mnogo se zna. No bh muslimani ga se, moglo bi se reći, stidljivo spominju. Tu i tamo pri nekoj godišnjici protutnje nešto o njemu i to je to. Nema spomenika u centru Sarajeva i drugim velikim musl. gradovima, nema većih službenih proslava, nema sportskih ili kuturnih događanja nazvanih po njegovom imenu na nivou Federacije ili BiH, nema priznanja...

Kosti mu i dandanas leže u Turskoj iako Bakir skoro svaki mjesec ispija kaHvu s Erodganom. Husein je najbolji primjer licemjerstva i dokaz da nacionalni identitet u bh muslimana nije sazreo. Ne smiju se zamjeriti Turcima, jer je taj ratovao protiv njih. Za Islamsku zajednicu je isto marginalan, jer znamo što njihovi sadašnji ("Naši preci su Turci") i predhodni ("Naša majka je Turska") ulema misli o okupatorima.

Dakle i dalje prevladava podaništvo gdje se samo katkad za dnevno političke potrebe kapetan izvlači kao borac za autonomiju Bosne. S druge strane ta događanja za vrijeme Gradaščevića iznose na vidjelo i unutarmuslimanske nesuglasice, zapravo građanski rat muslimana Bosne i muslimana Hercegovine. Kapetan Gradaščević bi možda bio i sretan što je ovako, jer da vidi kako mu po Bosni na proslavama i raznim događanjima marširaju likovi u turskim odorama, koje je on mačom proganjao, bolje i da ga previše ne spominju. Ili možda čine što je i on sam dosta godina činio? Gradaščević, muslimanski narodni junak, koji to je, ali i nije, sve dvosmisleno, sve podložno nečijim interesima, bez jasnog opredjeljena.

U nešto daljnjem susjedstvu imamo Skenderbega, Albanca s kojima bh muslimani vole često praviti paralele. 18 godina je vodio rat protiv Osmanskog osvajača, konvertirao na katolicizam, pa je ipak u danas u većinskoj muslimanskoj Albaniji ponosno narodni heroj i osoba poznata u cijeloj Europi, dok bosanski "zmaj" ne smije ni posthumno u zemljicu Bosnu iz koje je odnio 8000 zlatnih dukata, dvije vreće srebrenog novca,... jer bi od tamo opet mogao "rigati vatru" protiv "braće".

Ja bih rekao da je on podrijetlom Srbin?

Mater mu Vojsava Branković.

Branitelj kršćanstva (titula od pape Kalixta III. "Athleta Christi") u sred Tirane.

Huseina Gradašćević je dio hrvatske baštine i šteta je što ga mi slabo spominjemo.

Bošnjačko tumačenje povijesti nije vrijedno spomena. Malo su za kraljevinu Bosnu, ali onda uredno dignu spomenik onome tko je istu tu kraljevinu Bosnu osvojio.

Husein Gradaščević je digao bunu zbog ukidanja povlastica i zbog otpora reformama Osmalijskog sustava, kojom bi se krščanskoj raji dali ravnopravniji status.
Srećom njegov ustanak je slomljen i nakon sloma ustanka broj katolika u Bosni je počeo konstantno rasti, jer su katolici dobili ravnopravniji status.

Posta i rahmetli Husein Hrvat. A zalagao se za ukidanje prava istih. Tipično. Ono što valja u Bošnjaka prisvojiti, ostalo odbaciti.

Čovjeka je zanimala samo vlast, ništa više.
Iako meni miriše na izdajnika radi odnosa prema poboljšanju statusa kršćana.

@miđa-AmiĐa, Bośnjaci, to ima neku povijest? Burek-baklava ?

Đaka nemoj bit ustaša. Čapljinci su mi dragi automatski, nemoj to kvarit sa cvjećarstvom.

Nemaju, gdje bi oni... Zna se da su Hrvati najnajnaj autentičniji i najoriginalniji, najzapadnouljudbeniji među zapadnouljudbenima. Još otkada su došli na ove prostore iz svoje nordijsko - arijsko - zapadnouljudbene skandinavijske prapostojbine.

Ja sam svoj odnos prema cvjećarstvu dao na jednom drugom forumu, Cehi je to poznatije.

Odreći se traženja u Bošnjacima "cvijeće hrvatstva" jer su se oni u zadnjem ratu "pokazali" prema Hrvatima. Međutim, treba njegovati one koji se istinski deklariraju Hrvatima islamske vjere - Zlatko Hasanbegović.
Treba zaštiti našu povijesnu baštinu iz srednjeg vijeka(kraljevina Bosna), ali isto tako zaštiti i našu hrvatsku muslimansku baštinu(Musa Ćazim Ćatić, Mak Dizdar, Džaferbeg Kulenović, Nahid Kulenović itd.) i ne dati Bošnjacima da nam to preotmu.

Peace ;)

Hrvati su došli iz Irana.
Zato će tamo vratiti vas.
Bośńaci (ili boşņaci, turski je vjerojatno ispravniji) nisu Hrvati (bez obzira što su im neki preci bili).
To je narod koji je nastao u SFRJ (nakon njenog raspada zapravo), mijenjao gro imena i koji pokušava ukrasti dio hr. povijesti, kulture i jezika.
Neka budu što hoće i neka se zovu kako žele (iako je ime bošnjaka hrvatsko), ali razlika mora postojati.
Dakle, Hasanbegović je Hrvat (bez obzira na vjeru), Izetbegović nije.
I to je to.
Đaka
Bośńake u trokut, ionako ih na tih pola frtalja živi tri frtalja.

Ko mi nađe dokaz da se HaSSanbegović izjašnjava kao Hrvat dobit će pivo od mene.

Nije ti on HaSSanbegović već Hasanbegović. Mislim da bi tolerantni ljevičari puni ljubavi prema svima to trebali naučiti.

Inače čovjek je bio član HČSP, branio hrvatsko stajalište o hrvatsko-muslimanskom ratu(imaš na youtubeu tu tribinu) i nije niti jednom spomenuo išta o Bošnjacima koliko ja znam.

http://hu-benedikt.hr/?p=52879
Je da je Bujanec, al...

http://narod.hr/hrvatska/tko-je-dr-sc-z ... ar-kulture
https://hr.wikipedia.org/wiki/Zlatko_Hasanbegovi%C4%87
Pogledaj izvore, njegova djela i radove.

Stav prema NDH;
http://www.vecernji.hr/hrvatska/zlatko- ... dh-1077520

A imaš i njegove vlastite riječi, pogledaj zadnje pitanje;
http://www.hercegbosna.org/vijesti/bih/ ... o-463.html

Čovjek je Hrvat, nije baš ljubitelj SarajTeherana.

Sazrijevamo, pa kao i ostali evropski narodi borbu guzonja za stolice pretvaramo u mitove o nacionalnom buđenju.

Kakov lažjivi jado.

U ovom članku o stavu o NDH je zaista smešan kad govori kako ova Hrvatska nema kontinuitet sa NDH , a sam je onaj za kojeg se zna da žali za njom o čemu govori njegova reputacija.
On ja kao i Tompson , peva koljačke i ustašeke pesme , a kad ga pitaju jeli ustaša on uglavnvom ćuti i pravi se grbavi i ne sme javno da kaže za čega se zalaže , znači PIČKA.

U tom članku veli da Hrvatska nije slednik NDH i da je ona stekla samostalnost na osnovu samoopredeljenja koje odbranjeno u domovinskom ratu.
Opet čovek laže , jer Hrvatska je nastala na tekovinama partizana jer su partizani i hrvatski komunisti stvorili SR Hrvatsku u tim granicima ,i stvorili jugoslovenski ustav koji je imao u sebi mogućnost samo opredelenja ,i taj usta su tuđman i iskoristili i taj ustav je priznat od celog sveta.

Jer ako nije tako i ako hrvatski komunisti i jugoslovenski ustav nije osnova hrvatske nezavisnosti onda po pravnom osnovu Hrvatska ne može postojati i njene granice su nevažeće.
Znači bez kontinuiteta sa SR Hrvatskom ne može biti današnje Hrvatske , to je činjenica jasna kao dan.

A to što ovaj kučak je ustaša i što je smrad , to vama ne ide u prilog , a nama Srrbima čak i ide jer on svoju rođenu zemlju stavlja pod upitnik i srozava je moralno i pravno.

Joe, ti imaš problema?
Pogledaj BiH. Ona je bila jedna od 6 republika za vrijeme SFRJ. Čak se i forsirao "bosanski" izgovor "srpskohrvatskog" u njoj.
Je li ona danas država?
Ili protektorat?
Ista stvar bi bila i s RH da su Hrvati izgubili u Domovinskom ratu.

Sve je to super, i hr. pobjeda u ww2 (Hrvati čine jedan od najjačih pokreta otpora u cijeloj europi) i ustav (donesen tek 1974), ali malo bi to sve značilo bez DRa.

Ponovo Jole ima problema a predsjednik mu i premijer notorni fasisti i predvodnici koljackih pohoda na susjednu drzavu..
ko o cemu kurava o postenju

Uvijek je tak', jbg
Čudim se kaj uopće upotrebljava slovo u na tipkovnici.
I slovo k

Da li je nadimak BiH nogometne reprezentacije Zmajevi nastao po ovom pobunjeniku?
Ne trebaju se druga 2 naroda bunit kad imamo svoje reprezentacije u Rusiji, nek zovu na svojoj četvrtini kako žele.

Mala digresija, ali je tema o povjesnim junacima, pa da pojasnimo....

http://www.kurir.rs/vesti/drustvo/24315 ... -kastriota

Đurađ Kastriot Skenderbeg je ličnost veoma značajna za istoriju otpora prema osmanlijskim osvajačima na Balkanu. Smatra se, da je Đurađ Kastriot bio i jedna od brana brzom prodoru muslimanstva na Balkan.

Zašto je istoričar Oliver Jens Šmit uzburkao albansku javnost sa novim tumačenja događaja i ličnosti Skenderbega ?

– Švajcarski naučnik Oliver Jens Šmit je dao tumačenje uloge Đurađa Kastriota Skenderbega, da on nije isključivo albanski nacionalni heroj, doveo je u pitanje nacionalni albanski indetitet Skenderbegov, a i da Skenderbegov otpor Turcima nije bio opštenarodni ustanak, već njegova borba za obnavljanje očevine, odnosno kneževine Ivana Kastriota na prostorima koje je ona zauzimala.

Određena dokumentarna građa iz srpskih srednjovekovnih izvora, veoma bitna za analitički pristup ovoj temi, nije do sada uzeta u obzir u postavkama o etničkom indetitetu Kastriota, kao što je: Povelja cara Stefana Dušana iz 1347, Prostragma iz 1349/53, Svetoarhanđelovska hrisovulja iz 1348/52, zatim za Masareke, neposredne pretke Kastriota, „Janjinska hronika“, a ni objašnjenja V. Kačanovskog o nastanku „Memorije…“ Musakija i dr. dokumenti i zapisi. Neki dokumenti poznati naučnoj javnosti kao Dubrovačka povelja Aleksandru iz 1368 god. je pogrešno tumačena, te se i stoga smatra, da je situacija sa temom o etničkom indetitetu Kastriota ostala nedorečena i nedovoljno dokumentarno istražena i adekvatno tumačena.

Povelje Stefana Dušana i Dubrovačka povelja razjašnjavaju pitanje, da je Branilo, pradeda Đurađa Kastriota, bio kefalija „dominusa“ Aleksandra, a prethodno čelnik u vojsci cara Stefana Dušana, koji je isticanjem u vojsci dostigao status nižeg plemstva i dobio feud na reci Gardi sa kastelom „Kastri“, starom vizantiskom tvrđavom, po kome su se i nazvali Kastrioti njegovi potomci i njihova porodica (inače jedna grana roda Masareka).

Takođe „Janjinska hronika“ u istoriografiji smatrana kao verodostojan hronički dokument, daje tačno opredeljenje,

da su Masareci srpsko-slovenski rod iz kraja Zagorja i mesta Zagore kod Janjine pominjani kod istoričara Prokopija još posle prvih doseljenja slovenskih skupina u VI veku. Iz okoline Janjine iz Epira, za koji Đurađ Kastriot i govori, po njegovim biografima, da mu je postojbina, je njegov rod preseljen iza Drima, etničke granice srpsko-albanske, na padine Paštrika, blizu Prizrena.

Tada je Branilo, Đurađev pradeda i zabeležen kao carev čelnik, od koga je moguće dalje dokumentarno pratiti dalji genetski niz predaka do samog Đurađa Kastriota Skenderbega i dalje posle njega njegovih potomaka do današnjeg vremena.

Zaključak o srpsko-slovenskom poreklu se kod starijih generacija potvrđuje čitavim nizom argumenata do kojih se dolazi istraživanjem nacionalnog indetiteta Kastriota: njihova pravoslavna vera sa porodičnom slavom (karakterističnom specifičnošću za srpski indetitet) što nalazi istoričar I. Jastrebov, njihov status srpske vlastele, (koji u Dušanovo vreme mogu imati samo Srbi, Grci, ili Nemci), bliske rodbinske veze sa srpskim velikaškim kućam, hilandarski monasi iz njihove najuže familije