Žana Merkus heroina hercegovačkog ustanka
Citat:
Nizozemka koja je toliko prirasla srcu Hercegovine da ju Hercegovci danas otvoreno svojataju Žana Merkus (Jeanne Merkus) rođena je 1839 godine u Indoneziji u porodici generalnog guvernera nizozemske kolonije Istočna Indija.
Jako rano ostala je siroče bez oba roditelja.
Prvo joj je umro otac 1844 godine, četiri godina kasnije 1848 godine umire joj i majka „prebogata Vilhemina Kransen“.
O Žani Merkus i njenoj obitelji braći i sestrama brigu preuzima stric Charles Guillaume Merkus koji je bio svećenik protestantske, valonske crkve.
Pod njegovim utjecajem ona je postala religiozna i zavoljela je Boga i težila je ka Bogu. Kasnije će postati jasno da je protestantski duh, i slobodarska ideja protestantizma bila ključ njene uloge oko hercegovskog ustanka.
U ranoj mladosti idol joj je bila fracuska revolucionarka Ivana Orleanska.
Tako je i ona odlučila da se ne udaje i da ne stvara obitelj već da se sva posveti revolucionarnom radu.
U ljeto 1875 godine, Žanu Merkus potresaju i uznemiravaju vijesti o početku ustanka potlačenog hrvatskog i srpskog naroda u Hercegovini pod imenom Gabelski ustanak i Nevesinjska puška, koji će trajati tri godine od 1875 do 1878 godine.
Početkom 1876 godine, Žana Merkus nalazi se kao dobrovoljac među hercegovačkim ustanicima sa kojima se bori rame uz rame u najžešćim borbama sa muškarcima u prvim borbenim redovima.
U borbe je išla odmah do barjaktara koji je bio omiljena meta turskog oružja.