Carmello Šešelj je napisao/la:
Slažem se, ali čisto da primetim, zar po tvojoj logici ne bi trebalo ukinuti i kantone, čiji zaposleni takođe žive na grbači radnog čoveka, i sve nadležnosti prebaciti na opštine, mesne zajednice i kućne savete?
Ne brini, znam da veruješ da kantoni treba da ostanu, jer je BiH teritorija sa posebnim potrebama, ali ipak moram da ukažem na nedoslednost u načinu na koji propovedaš svoju ideologiju, iiako ovde nedosledan potpuno opravdano.
Nisam anarhist, ne zalažem se za potpuno ukidanje svih upravnih i saveznih jedinica. Ako sam dobro razumio to je ono što mi pokušavaš imputirati. Javna uprava ima svoje funkcije koje su stanovništvu potrebne. Ali je boležljiva, slaba na virus korupcije u prvom redu i lako postaje mrtvo tkivo od kojega organizam nema koristi, već samo štetu ako mu birokracija oduzima hranu i širi se na račun zdravog tkiva, parazitira. Svaka javna uprava, ne samo naša balkanska, je takva, ima tu slabost. Postoje načini kako se protiv toga boriti, kako liječiti državni organizam i kako ga čuvati otpornim na boleštine.
Svaku nadležnost valja spuštati na što nižu jedinicu koja dotičnu funkciju može zadovoljavajuće vršiti. To se zove
supsidijarnost. To je jedan jako dobar i pametan princip, koji služi kao imunološki sustav javne uprave, ako je implementiran. Minimalizira birokratsku rastrošnost, nerad i korupciju. Jer što je pojedina ovlast podignuta više iznad onih na koje se primjenjuje, to je slabija kontrola onih koji obnašaju vlast i posljedično više je korupcije i nerazboritog trošenja sredstava.
Prema tome, imajući princip supsidijarnosti u vidu, FBiH je najočitiji višak. To se vidi po ovlastima koje su joj nepotrebno date i s druge strane po količini proračunskih sredstava kojima se razbacuje.
Od četiri razine vlasti tri su savezne (državna, federalna, kantonalna) i jedna administrativna (općinska). Ako gledamo kako ukinuti jednu od njih, logično će to biti ona:
a) bez koje se najlakše može tj. čije ukidanje ne bi izazvalo dodatne međunacionalne prijepore, bezvlašće ili još gore kaos, drugim riječima onu koja je redundantna po pitanju održanja reda, sigurnosti, pravne zaštite i blagostanja pučanstva
b) koju je najjednostavnije ukinuti imajući u vidu potrebne ustavne i zakonske izmjene
c) koja najneracionalnije troši novce
FBiH zadovoljava svaki od ova tri osnovna kriterija bolje nego bilo koja od ostale tri razine vlasti.
Ukidanje FBiH ne samo da ne bi zaoštrilo međunacionalne odnose, već bi ih relaksiralo. Sukob Muslimana i Hrvata od državnog problema postao bi regionalni. Spustio bi se stepenicu niže. S federalne razine, gdje je u sukob uključeno 88% svih Muslimana u BiH i 91% svih Hrvata u BiH na kantonalnu razinu SBK i HNK gdje bi u sukob bilo uključeno 13% svih Muslimana u BiH i 40% svih Hrvata u BiH. Bitka za Sarajevo izašla bi iz fokusa (što se tiče Hrvata) i usredotočili bismo se na bitke za Travnik i Mostar.
Vruća tema, Dom naroda FBiH je također nepotreban ako se sve ovlasti Federacije prenesu na kantone, uključujući samostalno raspolaganje entitetskim vetom FBiH od strane svakog pojedinog kantona.
Ukidanje FBiH ne bi izazvalo nikakav kaos jer za stanovništvo bitne funkcije i sada obnašaju kantoni (školstvo, zdravstvo, redarstvo u prvom redu) niti bezvlašće jer su kantoni spremni preuzeti sve kantonalne nadležnosti i mogli bi ih bez ikakvih problema nositi. Vidi npr. Distrikt Brčko.
Za ukinuti FBiH bilo bi ju dovoljno staviti van funkcije u prvom koraku, putem političke blokade, za što imamo preduvjete. A u sljedećem koraku ugovoriti i formalno ukidanje i prijenos njenih nadležnosti na kantone.
Da je FBiH razina vlasti koja najneracionalnije troši sredstva valjda nije potrebno dodatno objašnjavati. Mislim da su bili čak osnovali institut ili zavod za nuklearna i svemirska istraživanja, tako nešto. Iz dokumenta kojega je Robbie gore stavio može se vidjeti popis federalnih zavoda i ministarstava, sve metastaza do metastaze, čisti tumor.
Da se vratim na početak, glede racionalizacije ostalih razina vlasti, nakon ukidanja FBiH kantoni bi mogli samostalno organizirati administrativnu upravu na svojim područjima, uključujući gašenje pojedinih općina, spajanje postojećih i promjene njihovih granica te osnivanje novih.
Osobno najprikladnijim (najštedljivijim) držim model slobodnog inkorporiranja općina na lokalnim referendumima i administraciju neinkorporiranih područja direktno s kantonalne razine. Model u kojem su samo naseljena područja inkorporirana u općine, a slabo ili nikako naseljena (vukovi, medvjedi i njihova staništa) su prepušteni kantonalnoj upravi. To je dakako samo jedan od modela. Bilo bi dobro da se kantoni imaju mogućnost natjecati međusobno i s RS-om u ovom pogledu, a još više u pogledu intenziteta haračenja stanovništva tj. da svaki kanton, RS i DB dobiju mogućnost samostalnog odlučivanja o porezima i nametima i visini istih.