Za usporedbu:

Prijevoji u Hrvatskoj: prijevoj, nadmorska visina

Mačkovac = 1514 m

Gdje si izvukao taj Mačkovac, mislio sam da sam prošao sve prijevoje u HR, ali za ovo prvi put čujem.

Jel istina da u dolini Neretve usevi rađaju tokom cele godine, kao u Brazilu? To sam čuo, ali mi je teško da poverujem.

Jel istina da u dolini Neretve usevi rađaju tokom cele godine, kao u Brazilu? To sam čuo, ali mi je teško da poverujem.

Posebna klima i vegetacija
Vanjski pučinski otoci srednjeg Jadrana su od nutarnjih otoka uglavnom odvojeni većim dubinama preko 120m, pa su u ledena doba ostali otocima i većinom stalno odvojeni od kopna.
Takodjer su dijelom i geološki različiti, jer su uz inače dominantni vapnenac tu još česti dolomiti, pa mjestimice još gipsne naslage i vulkanski silikati (Jabuka, Brusnik, Komiža itd.) kojih inače nema na inim nutarnjim otocima.
Nadalje im je i klima više maritimna s manjim toplinskim amplitudama zbog jačega termostatskog učinka okolnoga dubljeg mora, a takodjer su ovi još sušniji s oskudnim sezonskim oborinama od 300-600 mm godišnje i jakom sušom preko pola godine.
Zbog svega toga, takodjer je i njihova vegetacija većinom različita od inih nutarnjih i priobalnih otoka, pa bar u nižemu priobalnom pojasu i na manjim pučinskim otočićima više nije tipska mediteranska kao na primorskoj obali i nutarnjim otocima, nego više subtropska-južnosredozemna poput obala Sicilije, Krete, Cipra, Malte i sjevernoafričke obale. Dok na nutarnjim priobalnim otocima listopadne (submediteranske) vrste iz južnoeuropskog kopna, zbog povremenih mrazova rastu bar na otočnim vrhovima i svježim sjevernim padinama (na Krku i Cresu po većem dijelu otoka), takve zimopadne biljke zbog toplije zime i ljetne suše na pučinskim otocima uglavnom posve izostaju.
Naprotiv se na tim vanjskim otocima bar uz južne obale, pa čak i na većem dijelu Palagruže, Sušca, Brusnika i Vrhovaca uz tvrdolisne stalnozelene vrste iz mediteranske makije, još obilnije pridolaze južnije subtropsko-ljetopadne vrste savanskog tipa koje su optimalno prilagodjene na dugotrajnu sušu i stalnu toplinu bez mraza s neznatnim sezonskim oborinama, kao u sjevernoj Africi i najjužnijim otocima Sredozemlja. Zato priobalne šume naših pučinskih otoka i otočića imaju poput sjeverne Afrike, obrnuti redoslijed razvitka od kopnenih: baš zimi su vlažnije i živozelene, u listopadno proljeće su već šarene žutocrvene (kao kopnene ujesen), ljeti na suši su sive-ogoljele (kao kopnene zimi), a ujesen s prvim kišama opet propupaju žutozelene s obiljem šarenih cvjetova (kao kopneno proljeće). Stoga europski i naši kopneni 'žabari' (i nestručna Wikipedia) često daju promašene krivo-izvrnute opise o prividno oskudnoj i "bijednoj" vegetaciji tih južnih vanjskih otoka, jer su ih većinom gledali iz eurocentričkog (srednjoeuropskog) nazora tj. samo u sezoni kupanja kroz najgore ljetno doba (slično kao da Mediteranci navode usred zime bijedno sivilo kopnene vegetacije diljem Europe!).

Podneblje Svetca je zimi izrazito najtoplija na Jadranu i u cieloj Hrvatskoj tj. južnomediteranskog tipa klimazone Oleo-Ceratonion, pa je to jedino mjesto u Hrvatskoj stalno bez mraza: minimum = 0°C. Ranija višegodišnja mjerenja iz 20. stoljeća tu pokazuju kod nas najviši godišnji prosjek čak 17.4°C (poput Malte, Krete i slično)
Na Svetcu još nije zabilježen mraz i najniži minimum je oko 0°C, a mjesečni prosjeci jesu: I: 10.1°, II: 11.0°, III: 12.5°, IV: 15.8°, V: 19.8°, VI: 22.5°, VII: 24.2°, VIII: 25.0°, IX: 22.6°, X: 18.4°, XI: 15.2°, XII: 13.7°. Svetac ima 5 sušnih mjeseci bez ljetne kiše od svibnja do rujna, a godišnji prosjek oborina je oko 500mm uglavnom zimi.

Ekološki je Palagruža jedinstvena u Hrvatskoj zbog najblaže klime i najmanjih oborina, prosječno tek oko 270 mm godišnje, uglavnom bez mraza. Prosječna siječanjska temperatura je 11,5 °C, dok je ona srpanjska 24,4 °C. Zato je uz susjedni otok Sušac, Palagruža jedini dio Hrvatske gdje obilno i samoniklo raste prava subtropska vegetacija ljetopadnog grmlja (južni tip restinga) koje samo za vlažne zime nosi lišće te pupa i cvate najesen, a ljeti je posve golo (tj. baš obratno nego na kontinentu zimi). Slična subtropska vegetacija se nalazi tek na južnom Sredozemlju, npr. Malta, Sinaj, polupustinje Izraela i Palestine, te sjeverne obale Afrike.

The heights of the narrow coastal belt and the islands of the Adriatic are under influence of Mediterranean climate with hot dry summers and mild rainy winters. But higher and the highest mountains in the coastal area have more complex climate. Sunny slopes of those ranges are very hot in summer. Also, warm humid air that comes from the sea, very often crashes with colder air above those mountains, so the higher areas can have a lots of snow in winter and overall, the first rows of high ranges into hinterland (Orjen, Velebit, Gorski kotar), receive a huge amount of precipitation - yearly averages (some of the highest in Europe) are between 3000-5000 mm of precipitation (Crkvice on mt. Orjen have an average of 4640 mm, the absolute maximum in Europe).

The climate of the ecoregion is wet and extremely humid. Precipitation ranges are generally above 1500 mm and ranges between 2000 and 3500 mm are common. Maximums measured in the hinterland of the Bay of Kotor surpass annual averages beyond 4500 mm (Crkvice), the highest precipitation ranges in Europe and one of the highest of the Northern Hemisphere. It is part of Köppen's temperate type with humid summers (Cfs) and mountain snow climates (Dfs). Due to snow abundance and avalanching, alpine biotopes are common for all high mountains. Several small glaciers still persist in the Durmitor and Prokletije ranges, the Dinaric Alps' highest massifs.

koliko vas je znalo da dinaridi obaraju rekorde u padalinama pored škotske, norveške, alpa, itd.?

Taj podatak se uči još u osnovnoj školi.
Crkvice na Krivošijama, na Orjenu - najkišovitije mjesto u Evropi.