HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: 28 ožu 2024, 21:07.

Vremenska zona: UTC + 01:00




Započni novu temu Odgovori  [ 349 post(ov)a ] 
Stranica Prethodna  1 ... 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10 ... 14  Sljedeća
Autor/ica Poruka
 Naslov: Re: 1396.
PostPostano: 14 vel 2019, 19:59 
Offline

Pridružen/a: 03 sij 2012, 23:08
Postovi: 4974
Vujadin je napisao/la:
Jebla vas bitka kod Nikopolja.


Citat:
Već je pobjeda naginjala kršćanima, ali tijekom te odlučne borbe Turcima je u pomoć pritekao srpski knez Stefan Lazarević s 5.000 konjanika. To je dalo prevagu Turcima, koji si iznijeli pobjedu nad postrojbama kralja Sigismunda. Veliki dio vojske bio je potučen i zarobljen, samo manji dio mogao je uzmaknuti na sjever i spasiti se. Kršćani su izgubili oko 12.000 vojnika a veliki dio je i zarobljen.

Od tada je Osmansko carstvo moglo naprjedovati prema srednjoj Europi.


kme kme


Vrh
   
 
 Naslov: Re: 1396.
PostPostano: 14 vel 2019, 20:04 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 01 lip 2009, 14:18
Postovi: 8425
Đe su "kršćanska braća" bili kad je trebalo pomoći na Marici 1371, na Kosovu polju 1389?

Stigoše tad Turci do Beča, i ne dalje.
A sad ih je pun i Beč, i Minhen i Berlin.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: 1396.
PostPostano: 15 vel 2019, 11:23 
Online
Avatar

Pridružen/a: 17 svi 2018, 23:02
Postovi: 4233
zar nije prvi ustanak bio janjicarski?


Vrh
   
 
 Naslov: Re: 1396.
PostPostano: 15 vel 2019, 12:25 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 01 lip 2009, 14:18
Postovi: 8425
Prvi ustanak je bio ovaj Banatski 1594. kada je Turska bila na vrhuncu svoje moći.

slika

https://en.wikipedia.org/wiki/Uprising_in_Banat

Citat:
Ustanak u Banatu 1594. godine bio je prvi srpski ustanak protiv turske vlasti. Taj pokret banatskih Srba protiv Osmanlija bio je neposredan povod turskom Sinan-paši da spali mošti srpskog svetitelja Svetog Save na Vračaru, u blizini Beograda.

Na čelu banatskih Srba u vremenu između predaje Banata Turcima (1551-1552) i banatskog ustanka (1594.) bile su samosvesne vođe vojničkih družina. Srbi u Banatu bili su privilegovan vojnički narod sa znatnom samoupravom koja je činila tursku vlast dalekom. U Banatu je tada postojala gusta mreža pravoslavnih manastira (Vojlovica, Mesić, Zlatica, Hodoš, Drenovac, Sveti Đurađ) koja je od vremena obnove srpske crkvene organizacije u Turskoj (Pećka patrijaršija 1557. godine) obnovila samosvest banatskih Srba (U "vekovima vere" kolektivna svest nosila je uvek religijsko osećanje). Na vest o velikom turskom porazu kod Siska (1593.), ustanak banatskih Srba počeo je u vreme "dugog rata" (1593-1606). Položaj privilegovanih vojničkih družina uoči "dugog rata" bio je znatno pogoršan i vođe vojničkih skupina u Banatu pokrenule su ustanak na prve znake turske slabosti. Petar Majzoš, jedan od hajdučkih vođa, napadom na Vršac dao je znak za početak ustanka marta 1594. godine. Ustanak Srba u Banatu bio je masovan. Marta meseca 1594. ustanici su zauzeli Bečkerek. Četiri puta su ustanici u velikim bitkama, od kojih je najveća ona kod mesta Pretaja, pobeđivali Turke. Sva veća mesta u Banatu, sem Temišvara, nalazila su se u rukama ustanika. Mnoge snažne ličnosti iz redova banatskih Srba pojavile su se u ustanku kao njegove vođe (Sava Temišvarac, Velja Mironić, Đorđe Rac Slankamenac).

Banatski ustanak silno je odjeknuo i među Turcima i u hrišćanskom svetu. Na dvoru austrijskog cara Rudolfa Drugog govorilo se o pobedama banatskih Srba. Nemački, francuski i italijanski hroničari pisali su o pokretu Srba u Banatu. Sami ustanici tražili su susret sa vojskovođama Rudolfa Drugog, ali se ustanak suštinski oslanjao na Erdelj. Erdeljski zapovednik Ferenc Gesti podsticao je Srbe na ustanak. Lugoški ban Đerđ Palotić snabdevao je ustanike oružjem. Vršački vladika Teodor Tivodorović boravio je kod erdeljskog vladara Sigismunda Batorija (Báthory Zsigmond) tražeći pomoć za ustanike. Erdeljskom vladaru banatski Srbi slali su trofeje i proglasili ga svojim kraljem. Vojnici Sigismunda Batorija prelazili su u Banat i borili se zajedno sa banatskim ustanicima protiv Turaka. Tako su banatski Srbi svoj pokret vezivali za opštehrišćansku borbu protiv Turaka.

Banatski ustanak okrnjio je samosvest Turaka. Prvi put posle pada srpske despotovine (1459.) Srbi su se pobunili protiv turske vlasti. Reakcija Osmanlija na ustanak u Banatu bila je surova. Sinan-paša iz Mileševe uzeo je mošti Svetog Save i spalio ih na Vračaru, kod Beograda, pred očima banatskih ustanika. Srpski ustanak u Banatu uključio je Mađare iz Erdelja i Rumune. Kao posledica susreta slovenskog i romanskog sveta u Banatu i Karpatima negovana je verska istovetnost što je narode u vekovima hrišćanstva činilo bliskim. Učešće rumunskog elementa u ustanku i saradnja sa erdeljskim vladarem i staležima davali su ustanku obeležje opštehrišćanske borbe protiv Turaka. Uzrok propasti banatskog ustanka nalazi se u podelama vođa ustanka i prirodi vojničkih skupina koje su samostalno hitale za plenom. Ustanak tako nije imao objedinjujuću vojnu strategiju. U odlučujućoj bici kod Bečkereka jula 1594. borilo se 4.300 ustanika protiv 36.000 Turaka i poraz je bio neminovan.

Iza poraza došla je turska osveta. Stanovništvo Banata bilo je izloženo iseljavanju i zatiranju. Vršački vladika Teodor Tivodorović živ je odran. Preživelo srpsko stanovništvo pomerilo se ka severu. Istaknute vođe ustanka, sa svojim četama, kao najamnici u naredne dve decenije učestvovale su u svim nemirima, ratovima i četovanjima koji su zahvatili srednjeevropski prostor. U kolektivnoj istorijskoj i mitskoj svesti srpskog naroda ne postoji sećanje o banatskom ustanku, iako je on prvi pokret Srba protiv turske vlasti. Srpska pravoslavna crkva, koja je velikim delom oblikovala mitsku svest srpskog naroda, spaljivanje moštiju Svetog Save odvojila je od toka banatskog ustanka. U XIX i XX veku, kada je građena kolektivna svest o prošlosti, banatski ustanak se nije pominjao, jer se dogodio van tzv."matice" i njegovo poimanje nije bilo u interesu tzv. "dvorske istoriografije" koja je početke borbe protiv osmanlijske vladavine tražila u Šumadiji, na početku XIX veka.

Masovni pokret Srba u Banatu protiv turske vlasti nije bio moguć bez duhovne obnove koja je inicirana delatnošću Pećke patrijaršije. Prostor duhovne obnove bio je širok i obuhvatao je pored Srba u Banatu i Srbe Srema i Bačke. Manastiri u Banatu i Sremu bili su sedišta obnovljene duhovnosti. Na prostoru Fruške gore u XVI i XVII veku postojalo je mnoštvo pravoslavnih manastira (Kuveždin, Beočin, Bešenovo, Divša, Grgeteg, Jazak, Krušedol, Mala Remeta, Velika Remeta, Staro Hopovo, Novo Hopovo, Petkovica, Privina Glava, Rakovac, Šišatovac, Vrdnik). Za neke od njih se zna vreme nastanka i ktitor (Krušedol - Brankovići Maksim i Angelina, Grgeteg - Vuk Grgurević); o nekim manastirima postoji predanje o ktitoru (Velika Remeta, Bešenovo - kralj Dragutin Nemanjić, Divša - despot Jovan Branković), a većina njih se prvi put pominje u turskim tefterima iz XVI veka. Fruškogorski manastiri bili su središta srpske kulture i duhovnosti. Mošti svetitelja čuvane su u nekima od njih što im je davalo poseban značaj (Brankovići u Krušedolu, mošti Svetog Stefana Štiljanovića u Šišatovcu. Od 1697. godine mošti kneza Lazara u Vrdniku, a od 1705. mošti cara Uroša u Jasku).


Vrh
   
 
 Naslov: Re: 1396.
PostPostano: 15 vel 2019, 14:16 
Offline

Pridružen/a: 06 vel 2019, 20:48
Postovi: 2009
Da vam objasnim zasto se mrzite.

Nemate vjere u sebi, a ona je svjetlo pomocu kojeg vidite te sada zivite u tami. Slijepi ste kraj ociju, gluhi kraj usiju, nerazumni kraj mozga i bezdusni pored duse.

Koliko vas je podrzalo ovo sto govorim? Niko! Zasto? Bez vjere nemate ni vizije ni hrabrosti niti mozete razumjeti veliku sliku.

Historija samo sluzi da se iz nje uci ali ne i da se obozava. Kosti Svetog Save ne mogu rijesiti vase probleme nego samo ziv covjek. Mozete obozavati i slike i freske i ikone i tapiserije i kaliografiju i kipove i bogomolje i knjige, ali sve je to samo materijalno.
Mozete obozavati i svoje svestenstvo ali je i ono bez duse poput stada pa vas nicemu ne moze ni nauciti do mrznji, netrpeljivosti i podozrenju prema vasim bliznjim.

Sada znate i zasto ratujete evo vec stoljecima.

Ako se kritikuje vasa historija, obratite paznju zasto se to radi. Da vam se ukaze na greske! Samo njihovo ispravljanje i eliminiranje vam moze obezbijediti mirnu buducnost.

Vjernik se fokusira na ono sto je pred njim a budala na ono sto je davno proslo…

Ovi savjeti vam mogu obezbijediti mir kada bi bili dovoljno pametni da razumijete sta vam se govori.

Slavite one koji su vas odveli u samounistenje, a prezirete onog koji vas je ujedinio i pomirio. Moze li ista biti gluplje od toga?
Jadni vi kada vas stranci spasavaju jer sami sebi ne mozete pomoci.

Samo totalne budale bi navrat-nanos izasle iz zajednicke drzave i ostavile kompletno federalno naoruzanje u Milosevicevim rukama. Radi toga je vas opstanak bio u rukama stranaca. Da se oni nisu umijesali zavrsili bi kao Palestinci 1948 godine.
Koliko ste izgubljeni i nevjerni ukazuje situacija da ste zavrsili u ratu tri strane po principu svi protiv svih. To nije bio incident. Skoro tri decenije nakon toga, jos uvijek ste u identicnoj samoubilackoj paralizi. To indicira potpuno pogresan sistem vrijednosti.
Tudjman i Izetbegovic su bili Vozdovi ljudi. Da je Slobo zelio sacuvati zajednistvo, njima dvojici ne bi bilo dozvoljeno da osnuju politicke stranke krajem osamdesetih nego bi odmah zavrsili na Golom Otoku. (bas kako sto je i Kina odradila u tom trenutku). Znali su da se revolucija gusi na samom pocetku, ali je nisu zeljeli ugusiti. Razumijete li zasto?

Zeljeli su da uniste zajednistvo i na tome su svi skupa radili, dakle nisu se borili jedni protiv drugih nego medjusobno suradjivali.

Radi toga ste zavrsili u ratu tri sukobljene strane u kojem je samo jedna imala kontrolu nad naoruzanjem JNA. Da Klinton nije sazvao Tudjmana i Aliju u Washington DC u februaru 1994 godine i naredio im da odmah postanu saveznici, citava Bosna bi bila Srebrenica.

To je promijenilo ishod rata, a ne HV i Armija BiH. Stranci su vas privremeno naucili pameti.

Takva suradnja je dovela do pada SAO Krajina, a dovela bi i do pada RS da Amerikanci nisu zaustavili ofanzivu. Milosevic ne bi smio prijeci Drinu da mu je Amerika zaprijetila te bi Banja Luka pala.

Znaci ni Federaciju ni RS nisu stvorili ni SDA ni SDS ni HDZ nego stranci. Vasi nacionalisti su vas gurnuli u mrznju i samounistenje. Takvi nikada ne mogu nista trajno stvoriti.

To sto ih i dan danas slavite ukazuje da nemate vjere u sebi te da jos uvijek zivite u mraku.

Vjera je svjetlo, ali vam je niko ne moze pokloniti jer je iskljucivo dobrovoljni izbor.

Nikola Tesla vam je osvijetlio ulice, ali vam samo vjera moze prosvijetliti duse…

Znate li sta je Tesla pisao majci iz Amerike pred njenu smrt? Nocu mu je redovno u san dolazilo maursko pojanje. Osjecao je da nesto strasno vazno propusta ali nije mogao razumjeti sta i to ga je proganjalo.

Bog je zelio da Tesla iskoristi svoj intelekt da vam i duse osvjetli, a to se moze desiti samo ako konacno ispravno razumijete Bozije Upute…


Vrh
   
 
 Naslov: Re: 1396.
PostPostano: 15 vel 2019, 16:27 
Offline

Pridružen/a: 06 vel 2019, 20:48
Postovi: 2009
Bez vjere ste apsolutno slijepi i izgubljeni u vremenu i prostoru.
Pa vi ste prije tacno tri decenije glasali za nacionalne stranke da bi izgradili zajednistvo?
Zar niste mogli shvatiti da nacionalna iskljucivost unistava slogu te vas ne moze zastititi?
Vi jos niste shvatili da ste glasanjem za nacionalne stranke glasali za rat?
Svi ste glasali za njih, ali su samo ovi drugi krivi za rat?
Pune tri decenije proslo a vi jos niste shvatili gdje ste i kako pogrijesili?
Da li sada shvatate da ste bez vjere obicni slijepci bez obzira kakvo obrazovanje imate te koliko ste fakulteta i doktorata zavrsili?
Vjera je sistem vrijednosti a bez toga nema te pojma sta radite.
A to sto mislite da vas religije uce vjeri, e to je tek najludja vrsta zablude.
Da vas religije uce vjeri, vi bi vec milenijumima zivjeli u miru jer vjera propovijeda ljubav i toleranciju prema nasim bliznjim.
Religije vam samo propovijedaju bespogovornu poslusnost kleru koji laska nacionalistima da bi ih vi slijepo slijedili a time vas samo guraju u krvave ratove.
E radi toga je Teslu nocima budilo maursko pojanje u Americi. Govorilo mu se da koristi svoj intelekt da konacno razumije sustinu vjere, ali nije uspio desifrovati problem i prepoznati stvarni izvor mrznje.
Da je Tesla tada rijesio hronicnu logicku kontradikciju, to bi vas zastitilo i od Prvog i od Drugog Svjertskog Rata.
Evo vec milenijumima niste kadri teoretski razrijesiti iskrivljenja. To je tek preduslov za korektnu implementaciju vjere.
Da li sada mozete razumjeti u kakvim ste problemima?
Jos uvijek mislite da vas Bakir, Mile i Dragan mogu zastititi i slijepo ih slijedite?
Znajte da ste sami sebi najgori problem!


Vrh
   
 
 Naslov: Re: 1396.
PostPostano: 15 vel 2019, 16:51 
Online
Avatar

Pridružen/a: 17 svi 2018, 23:02
Postovi: 4233
Sarajlija je korisnik ili je amiđa prije uvjek ispisivao citav qur an?


Vrh
   
 
 Naslov: Re: 1396.
PostPostano: 15 vel 2019, 23:25 
Offline

Pridružen/a: 06 vel 2019, 20:48
Postovi: 2009
Prijatelju, nemoj zuriti. Da je ovo sto govorim ocigledno svima vama, nikad ne bih to ni pisao. Ne bi bilo potrebe. Nego isprintaj ovo sto napisah, pa sacekaj deceniju ili dvije te onda procitaj, pa mi reci koliko sam bio u pravu... Da znas sta sve pogodih tokom zadnje tri decenije, ti bi se usrao u gace. Tacno prije cetvrt stoljeca urednik u jednim sarajevskim novinama dadne mi zadatak da napisem tekst o sukobima HVO i Armije BIH koji su u to vrijeme bjesnili u srednjoj Bosni i kako ce se situacija razvijati. Napisem da su sukobi absolutno besmisleni, da vode samounistenju, da se oni kao dvije najslabije strane moraju udruziti ako zele opstati. Pogleda me zacudjeno, kaze da odem u Prvu Liniju, oni ce mi dati potrebne podatke i da ponovo napisem kolumnu. Ja odgovorim da ne mogu jer je ovo u sta vjerujem. Pogleda me jos zacudjenije, upita da li sam lud, da li znam koja su zvjerstva pocinjena na terenu te da se to nikada nece dogoditi a baci tekst u kantu za smece. Kad sreca hoce, za samo jedan mjesec Klinton sazove Tudjmana i Aliju u Washington, naredi im da formiraju saveznistvo i potpisu ugovor… Izmedju "totalne ludosti" i realnosti nije proslo ni nekoliko sedmica… Rekoh sreca jer je to nama u Sarajevu spasilo zivote… Stranac sa kraja svijeta nas zastitio a ne oni kojima je posao bio da se brinu za naroda...


Vrh
   
 
 Naslov: Re: 1396.
PostPostano: 16 vel 2019, 12:34 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 29 pro 2018, 12:46
Postovi: 1678
Lokacija: Zagreb, RH, EU, safe European home
Tema je zasluženo manje-više krepala, ali malo masakriranja malog zelenog za kraj...

Sarajlija Bosanac je napisao/la:
Jedni izvori govore o 200 tisuca ratnika, drugi o 40 tisuca, ja uzeh prosjek od 120 hiljada. Sta je tu strasno? Ko zna koliko ih je tacno bilo, niti vi, niti ja...
.


Majko isusova... znaš li išta o srednjovjekovnim vojskama, logistici, načinu zapovijedanja itd? Postoji niz dobro poznatih razloga zašto je u to doba bilo jako rijetko skupiti i 30ak tisuća ljudi. Pazi njega, 120-200 k ljudi :smijeh Pa što su jeli, baklave? Pa i za samu opsadu Konstantinopola je sultan Mehmed II. skupio 50-80 tisuća ljudi na jedvite jade i uz strašne logističke napore.

Sarajlija Bosanac je napisao/la:
Sta je to za vas kada se borite sa Osmanlijama protiv krscanske Evrope na Nikopolju a mogli ste im udariti s ledja jer ste bili naoruzani do zuba. Evo vi nam dajte tacnu kvalifikaciju...


Prvo, ja nisam Srbin već Hrvat (da ne naglašavam u svakom dijelu odgovora od sada). Dakle, da su im udarili s leđa a Osmanlije ipak dobili bitku što se onda događa? Što se događa i ako Osmanlije izgube a Srbi su sada izdajnici? Osmanlije se nisu mogle iz Europe potjerati nakon jedne bitke ! Tko zna što bi dalje bilo, bi li popustila križarska logistika, što bi oni dalje itd.... Sve pojednostavljuješ.

Sarajlija Bosanac je napisao/la:
Kada vam prijatelji ratuju izmedju sebe, vase je da ih pomirite i zaustavite pokolj a ne da podrzite u tom krvoprolicu i aktivno ucestvujete.


Na što se ovo točno odnosi... Srbi su trebali rješavati Ruski građanski rat iz Soluna? :D

Sarajlija Bosanac je napisao/la:
Samo govorim o mentalnom sklopu koji je doveo do potpisivanja Trojnog Pakta u martu 1941 godine, savez s nekim protiv koga ste ratovali 1914. Vi klasificirajte to ponasanje kako god hocete, cak i junastvom ako vam je tako lakse.


Odredbe Trojnog pakta za KJ su bile relativno povoljne, povoljnije no za druge članice. Jedan od razloga zašto je Hitler tako poludio kad su izbile demonstracije. U to vrijeme Hitler drži Poljsku, dijelove Skandinavije i Zapadnu Europu te je većina srednjoeuropskih jugoistočnoeuropskih zemalja u njemu. Kao danas EU je tada Trojni pakt !

Sarajlija Bosanac je napisao/la:
Srbija je izdala vijekovno prijateljstvo sa A-U 1902 godine ubistvom kralja Obrenovica koji je odrzavao dobre odnose sa Becom. Sve ostalo je posljedica tog zlocina jer je izvrsen da se dovede proruski kralj, i to vas je gurnulo u rat sa vijekovnim prijateljima koji su vam sirom otvorili vrata svoje zemlje za vrijeme Osmanlijske okupacije i ugostili kao svoje najblize....


Je, ti vjekovni prijatelji su bili Caritas i nisu ništa radili za svoj račun nego samo pazili na Srbe :D


Vrh
   
 
 Naslov: Re: 1396.
PostPostano: 16 vel 2019, 13:49 
Offline

Pridružen/a: 06 vel 2019, 20:48
Postovi: 2009
Gospodine, ako ne mozete prepoznati i razumjeti istinu ja vam tu ne mogu pomoci.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: 1396.
PostPostano: 16 vel 2019, 13:59 
Offline

Pridružen/a: 06 vel 2019, 20:48
Postovi: 2009
Problem nije da vi ne mozete razumjeti ono sto vam govorim. Problem je da vi ne zelite da prihvatite ono sto bi vas same zastitilo. Ne ukazujem na vase greske tokom zadnjih 600 godina da bih vam napakostio nego da takve greske nikada vise ne ponovite u buducnosti, To bi zastitilo vas, a ne mene...


Vrh
   
 
 Naslov: Re: 1396.
PostPostano: 16 vel 2019, 14:49 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 stu 2012, 00:05
Postovi: 22976
NiceBoyZg je napisao/la:
Majko isusova... znaš li išta o srednjovjekovnim vojskama, logistici, načinu zapovijedanja itd? Postoji niz dobro poznatih razloga zašto je u to doba bilo jako rijetko skupiti i 30ak tisuća ljudi. Pazi njega, 120-200 k ljudi :smijeh

120.000 ljudi je i u Napoleonskoim ratovima bila jebački velika vojna formacija. Čovek je očigledno sa istorijom na Vi, nema razloga i potrebe ubeđivati ga u bilo šta, pusti ga nek se izgubi u beskraju svoje mašte i uživa u njoj.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: 1396.
PostPostano: 16 vel 2019, 16:40 
Offline

Pridružen/a: 06 vel 2019, 20:48
Postovi: 2009
Glupost je slijepa i tvrdoglava. Da moze vidjeti, razumjeti i analizirati ne bi ni postojala.

60,000 boraca na jednoj strani je osmanlijski izvjestaj. Ako oni lazu, lazem i ja.

Da ste procitali tekst koji sam vam preporucio i nasao link da procitate, ne bi se ni blamirali pred svima nama.

Uvijek gledate na pogresnu stranu. Da ste procitali historijske dokumente, vidjeli bi da su Evropljani uspjeli sakupiti 60,000 boraca tri stoljeca ranije i poslati ih do Jerusalema tokom prvog krstaskog pohoda.

Poslati isti toliki broj boraca samo do Nikopolja je upola laksi zahtjev, zar ne barem sto se logistike tice.

Ucestovalo je oko 20 evropskih kraljevina i vojvodstava u tom pohodu, sto bi bilo samo oko 3,000 ratnika po drzavi.

Hajde da se vratimo samo 7 godina ranije na Kosovsku Bitku. Po osmanlijskim izvorima tu je ucestvovalo 60,000 boraca na njihovoj strani dok su Srbi, Bosanci i Albanci sakupili oko 40,000 ratnika.

Po vasoj racunici te tri male drzavice su mogle sakupiti toliko boraca a citava Evropa dva puta manje za bitku kod Nikopolja?!


Vrh
   
 
 Naslov: Re: 1396.
PostPostano: 16 vel 2019, 17:07 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 stu 2012, 00:05
Postovi: 22976
U Kosovskom boju je učestvovalo između 27.000 i 40.000 Osmanlija (tačan broj se ne zna, jer nije bilo brojača karata na stadionu), mada je i ta brojka naduvana, kao i sve druge iz tog perioda. Na srpskoj strani je bilo između 13.000 i 27.000 ljudi (takođe naduvanao iz istih razloga). Tačan broj nikad nećemo znati jer se procene temelje na posmatračima iz tog doba koji su koji su naučnim sistemom "odoka" doneli tu procenu.


Ti porediš prvi Krstaški rat gde su cele kraljevine Francuska, Nemačko carstvo i razne italijanske države sa skoro celim svojim vojskama krenuli na Svetu zemlju. To je tebi poređenje koje je primenljivo sa lokalnom bitkom kakva je boj na Kosovu bila?!


Vrh
   
 
 Naslov: Re: 1396.
PostPostano: 16 vel 2019, 17:23 
Offline

Pridružen/a: 29 sij 2019, 01:17
Postovi: 248
Na Nikopolju - brat bratu - nije ucestvovalo vise od 30.000 ljudi.

Tacnije:

12.000 na krstaskoj (krstasi vitezovi, ugarska vojska, vlaska vojska i jos jedan viteski red, ne znam vise koji)
15.000 na osmanskoj strani (osmanlije, srpski despot sa svojima)

A i te brojke su naravno upitne.

slika

Osmanlije su pobijedili zahvaljujuci napadu srpske konjanice na desni bok protivnika.

_________________
https://www.youtube.com/watch?v=DEdGlJj0lzM&feature=youtu.be&fbclid=IwAR0PMGlwioTpjOOXJ-rp5PUQ7wPsNsXnMw5e_xx0gn5i_X8kacNwK67Pu7g


Vrh
   
 
 Naslov: Re: 1396.
PostPostano: 16 vel 2019, 17:29 
Offline

Pridružen/a: 29 sij 2019, 01:17
Postovi: 248
Ovo je inace eklatantan primjer osmanske taktike tog doba koja je bazirala na odbrani centra u kojem su stajali janjicari. Ispred njih trupe slabijeg kvaliteta. Neprijatelj bi se obicno istrosio napadajuci na centar, zeleci da osvoji sultanov logor koji je bio odmah iza, i onda bi Osmanlije udarili po bokovima.

Kriticno je jedino bilo kad bi neprijatelj bio brojcano mnogo nadmocniji kao kod Ankare 1400. godine kad je Tamerlan zarobio Bajazita. Tamerlan je imao duplo, i vise, ljudi nego Bajezit I., pa je linija u centru brojcanom nadmoci jednostavno probijena i sultan zarobljen.

_________________
https://www.youtube.com/watch?v=DEdGlJj0lzM&feature=youtu.be&fbclid=IwAR0PMGlwioTpjOOXJ-rp5PUQ7wPsNsXnMw5e_xx0gn5i_X8kacNwK67Pu7g


Vrh
   
 
 Naslov: Re: 1396.
PostPostano: 16 vel 2019, 17:56 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 stu 2012, 00:05
Postovi: 22976
Čudna taktika, ovo sa zarobljavanjem Sultanovog čadora. Obično kada se centri sretnu, krila (konjanici uglavnom) su slati da opkole neprijateljev centar i tako naprave pokolj i bežaniju neprijateljske vojske.

Dobro da se Englezi u bici kod Ažinkura nislu obazirali ko je ko i francuskoj hijerarhiji i gde mu je položaj (svestan sam da je ta bitka išla sasvim drugim tokom i da je poređenje prilično besmisleno), ali da su brinuli koji vitez koliko vredi za otkup, verovatno bi izgubili bitku.

A i koji debil (u bici kod Nikopolja) od generala komanduje sve snage u centar, kada je centar uvek najjači i uvek gledaš da ga opkoliš konjicom i neutrališeš tu njegovu prednost.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: 1396.
PostPostano: 16 vel 2019, 18:02 
Offline

Pridružen/a: 06 vel 2019, 20:48
Postovi: 2009
Carmello Šešelj je napisao/la:
U Kosovskom boju je učestvovalo između 27.000 i 40.000 Osmanlija (tačan broj se ne zna, jer nije bilo brojača karata na stadionu), mada je i ta brojka naduvana, kao i sve druge iz tog perioda. Na srpskoj strani je bilo između 13.000 i 27.000 ljudi (takođe naduvanao iz istih razloga). Tačan broj nikad nećemo znati jer se procene temelje na posmatračima iz tog doba koji su koji su naučnim sistemom "odoka" doneli tu procenu.


Ti porediš prvi Krstaški rat gde su cele kraljevine Francuska, Nemačko carstvo i razne italijanske države sa skoro celim svojim vojskama krenuli na Svetu zemlju. To je tebi poređenje koje je primenljivo sa lokalnom bitkom kakva je boj na Kosovu bila?!


Hocete li konacno procitati tekst koji sam vam preporucio?

U njemu pise da je papa prethodno proglasio krstaski rat da se zaustvi napredovanje Osmanlija u Evropu sto je rezultiralo bitkom kod Nikopolja. Dakle, poredim krstaski rat sa krstaskim ratom.

Naveo sam vam da su cifre koje koristim dosle iz osmanijskih izvora koje su vece u poredjenju sa izvjestajima koji su dosli sa druge strane.

A zasto koristim osmanlijske cifre?

Pa da Srbima podignem ugled!

Kakav bi to bio narod koji je uspio sakupiti samo 13,000 vojnika iz citave Srbije, Crne Gore, Bosne i Hrvatske u pokusaju da odbrani svoju slobodu?


Vrh
   
 
 Naslov: Re: 1396.
PostPostano: 16 vel 2019, 18:11 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 13 ožu 2011, 22:11
Postovi: 7952
Citat:
Srpsku katastrofu iskoristili su prvi Mađari. Kralj Sigismund, koji je čitav život proveo u borbi i smelim podvizima, bio je više vitez avanturista nego državnik sa dalekim pogledom. On je bio kivan na kneza Lazara i kralja Tvrtka što su pomagali njegove hrvatske buntovnike i njegovog protivkandidata Ladislava Napuljskog, i, premda je, pred kosovsku bitku, bio pristao na sporazum sa Srbima i imao u Vuku Brankoviću pouzdanog pristalicu za prijateljsku politiku, on je ipak, sasvim neviteški, udario još u jesen 1389. god. na Lazarevu udovicu, razboritu kneginju Milicu. Kao da je išao na nekakav težak i slavan pohod on se sam stavio na čelo vojske. Prodro je duboko, sve do srca Šumadije, u Gružu, gde je osvojio gradove Borač i Čestin. Hvalio se čak potom, u jednoj povelji od 31. marta 1390, kako je te gradove u obezglavljenoj zemlji "pobednički" dobio. Kneginja Milica držala je jedno vreme, da se pred opasnostima koje joj prete neće moći ni održati sa decom u Srbiji, pa je za svaki slučaj zamolila Dubrovnik za utočište, koje su joj oni odobrili.

Bajazit, koji je brzo uspeo da se učvrsti na prestolu, nije više vojnički napadao na Srbiju i bio je voljan da s njom sklopi mir. Ljudima oko kneginje Milice, ogorčenim na Mađare, činilo se, da se s Turcima lakše nagoditi nego s njima i da je opasnost od Turaka manje neposredna. Između tadašnje Srbije i Turske postojalo je nekoliko hrišćanskih vazalnih državica, koje su Turci tolerisali i koje bi, ako primi sličan odnos, služile Srbiji ujedno i kao neka vrsta grudobrana. Prema Mađarskoj bila je Srbija prva na udaru i potpuno izložena. Karakteristično je za Srbiju da je, i pored te opasnosti, primila sporazum s Turcima. Za tu politiku nisu, istina, bili svi srpski državnici. Vuk Branković je bio pre za sporazum sa Mađarima.

Srbija je primila na sebe vazalske obaveze prema Turskoj. Priznala je vrhovnu vlast turskog emira, obećala mu davanje pomoćne vojske za slučaj ratovanja, obavezala se da srpski prinčevi Stevan i Vuk, dolaze na sultanov dvor i Milica je, uz to, morala dati i svoju najmlađu ćerku Oliveru u sultanov harem. Sem toga, u izvesne srpske gradove uđoše turske čete. Na Dunavu čak posedoše Turci, uz Srbe, dobro utvrđeni grad Golubac, da bi iz njega mogli neposrednije kontrolisati kretanja Mađara. S turskom pomoću Srbi su potpuno očistili zemlju od mađarskih četa i za izvesno vreme, što se kaže, dahnuli dušom. Kosovska katastrofa osećala se u zemlji. Strah od Turaka i njihove snage prodro je duboko i ljudi su primili novo stanje nešto zbog njih, a nešto i zbog velikih žrtava koje je podnela Lazareva porodica za spas zemlje. Kao Srbija primila je iste obaveze prema Bajazitu i Vizantija, koju nije zadesila tako teška nesreća, ali u kojoj je 1390. god. vođen građanski rat oko prestola.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: 1396.
PostPostano: 16 vel 2019, 18:14 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 stu 2012, 00:05
Postovi: 22976
Citat:
Hocete li konacno procitati tekst koji sam vam preporucio?

Ne, neću. Gubljenje vremena na čitanje gluposti mi nije zanimljivo niti zabavno.

13.000 vojnika nije bilo malo u to vreme. Tada je cela Evropa imala ispod 50 miliona stanovnika. A opremanje vojnika oklopom i oružjem je bilo jako jako skupo. Nije to doba posle industrijske revolucije, pa da mačeve, koplja, buzdovane, lukove sa strelama i oklope praviš na pokretnoj traci. A i kada bi nekom magijom to bio slučaj, nisi imao kome da ih podeliš, Evropa je bila pustara u Srednjem veku.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: 1396.
PostPostano: 16 vel 2019, 18:20 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 13 ožu 2011, 22:11
Postovi: 7952
Carmello Šešelj je napisao/la:
Ne, neću. Gubljenje vremena na čitanje gluposti mi nije zanimljivo niti zabavno....


Imas pravo. Pusti ovoga sljedbenika pogresne bozije knjige i zaljubljenika u pustinjskog teroristu i pedofila.

slika


Vrh
   
 
 Naslov: Re: 1396.
PostPostano: 16 vel 2019, 18:23 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 stu 2012, 00:05
Postovi: 22976
bezimeni12 je napisao/la:
Citat:
Srpsku katastrofu iskoristili su prvi Mađari. Kralj Sigismund, koji je čitav život proveo u borbi i smelim podvizima, bio je više vitez avanturista nego državnik sa dalekim pogledom. On je bio kivan na kneza Lazara i kralja Tvrtka što su pomagali njegove hrvatske buntovnike i njegovog protivkandidata Ladislava Napuljskog, i, premda je, pred kosovsku bitku, bio pristao na sporazum sa Srbima i imao u Vuku Brankoviću pouzdanog pristalicu za prijateljsku politiku, on je ipak, sasvim neviteški, udario još u jesen 1389. god. na Lazarevu udovicu, razboritu kneginju Milicu. Kao da je išao na nekakav težak i slavan pohod on se sam stavio na čelo vojske. Prodro je duboko, sve do srca Šumadije, u Gružu, gde je osvojio gradove Borač i Čestin. Hvalio se čak potom, u jednoj povelji od 31. marta 1390, kako je te gradove u obezglavljenoj zemlji "pobednički" dobio. Kneginja Milica držala je jedno vreme, da se pred opasnostima koje joj prete neće moći ni održati sa decom u Srbiji, pa je za svaki slučaj zamolila Dubrovnik za utočište, koje su joj oni odobrili.

Bajazit, koji je brzo uspeo da se učvrsti na prestolu, nije više vojnički napadao na Srbiju i bio je voljan da s njom sklopi mir. Ljudima oko kneginje Milice, ogorčenim na Mađare, činilo se, da se s Turcima lakše nagoditi nego s njima i da je opasnost od Turaka manje neposredna. Između tadašnje Srbije i Turske postojalo je nekoliko hrišćanskih vazalnih državica, koje su Turci tolerisali i koje bi, ako primi sličan odnos, služile Srbiji ujedno i kao neka vrsta grudobrana. Prema Mađarskoj bila je Srbija prva na udaru i potpuno izložena. Karakteristično je za Srbiju da je, i pored te opasnosti, primila sporazum s Turcima. Za tu politiku nisu, istina, bili svi srpski državnici. Vuk Branković je bio pre za sporazum sa Mađarima.

Srbija je primila na sebe vazalske obaveze prema Turskoj. Priznala je vrhovnu vlast turskog emira, obećala mu davanje pomoćne vojske za slučaj ratovanja, obavezala se da srpski prinčevi Stevan i Vuk, dolaze na sultanov dvor i Milica je, uz to, morala dati i svoju najmlađu ćerku Oliveru u sultanov harem. Sem toga, u izvesne srpske gradove uđoše turske čete. Na Dunavu čak posedoše Turci, uz Srbe, dobro utvrđeni grad Golubac, da bi iz njega mogli neposrednije kontrolisati kretanja Mađara. S turskom pomoću Srbi su potpuno očistili zemlju od mađarskih četa i za izvesno vreme, što se kaže, dahnuli dušom. Kosovska katastrofa osećala se u zemlji. Strah od Turaka i njihove snage prodro je duboko i ljudi su primili novo stanje nešto zbog njih, a nešto i zbog velikih žrtava koje je podnela Lazareva porodica za spas zemlje. Kao Srbija primila je iste obaveze prema Bajazitu i Vizantija, koju nije zadesila tako teška nesreća, ali u kojoj je 1390. god. vođen građanski rat oko prestola.

Dogovor između Stefana Lazarevića i ugarskog kralja je bio da, ukoliko Stefan umre bez naslednika, Despotovina Srbija dolazi pod ugarsku vlast. U to ime je Beograd, Mačva i Golubac došao u posed Despotovine. S obzirom da Stefan nije imao naslednike, predložio je ugarskom kralju da njegov rođak Đurađ Branković preuzme presto. Ugarski kralj je pristao, ali pod uslovom da mu se vrate Beograd, Mačva i Golubac.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: 1396.
PostPostano: 16 vel 2019, 18:24 
Offline

Pridružen/a: 06 vel 2019, 20:48
Postovi: 2009
sorosh je napisao/la:
Na Nikopolju - brat bratu - nije ucestvovalo vise od 30.000 ljudi.

Tacnije:

12.000 na krstaskoj (krstasi vitezovi, ugarska vojska, vlaska vojska i jos jedan viteski red, ne znam vise koji)
15.000 na osmanskoj strani (osmanlije, srpski despot sa svojima)

A i te brojke su naravno upitne.

slika

Osmanlije su pobijedili zahvaljujuci napadu srpske konjanice na desni bok protivnika.


Znaci po vama je citava Evropa skupila 12,000 boraca da se bore za svoju slobodu ili ropstvo tokom iducih 3-4 vijeka i vi ta plemena zovete nekakvim narodima?!


Vrh
   
 
 Naslov: Re: 1396.
PostPostano: 16 vel 2019, 18:29 
Online
Avatar

Pridružen/a: 17 svi 2018, 23:02
Postovi: 4233
Carmello Šešelj je napisao/la:
Čudna taktika, ovo sa zarobljavanjem Sultanovog čadora. Obično kada se centri sretnu, krila (konjanici uglavnom) su slati da opkole neprijateljev centar i tako naprave pokolj i bežaniju neprijateljske vojske.

Dobro da se Englezi u bici kod Ažinkura nislu obazirali ko je ko i francuskoj hijerarhiji i gde mu je položaj (svestan sam da je ta bitka išla sasvim drugim tokom i da je poređenje prilično besmisleno), ali da su brinuli koji vitez koliko vredi za otkup, verovatno bi izgubili bitku.

A i koji debil (u bici kod Nikopolja) od generala komanduje sve snage u centar, kada je centar uvek najjači i uvek gledaš da ga opkoliš konjicom i neutrališeš tu njegovu prednost.


Francuzi se tad nisu udostojili niti poravnat linije vec su jurili a nisu bili niti u formaciji LOL
Nisu se bojali turaka posto su ovi bili slabici u borbama 1 vs 1.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: 1396.
PostPostano: 16 vel 2019, 18:35 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 stu 2012, 00:05
Postovi: 22976
Sarajlija Bosanac je napisao/la:
Znaci po vama je citava Evropa skupila 12,000 boraca da se bore za svoju slobodu ili ropstvo tokom iducih 3-4 vijeka i vi ta plemena zovete nekakvim narodima?!

Tolike su bile bitke tada, polupismeni čoveče. Šta si ti očekivao, bitku na Marni i po nekoliko miliona vojnika sa svake strane!?

Ti osnovne stvari ne znaš, a raspravljao bi o istoriji. Ni ja nisam istoričar, ali ovo što ti pokušavaš da nas ubediš se uči u osnovnoj školi. Koliko razreda si ponavljao u istoj, ako smem da pitam?


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 349 post(ov)a ]  Stranica Prethodna  1 ... 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10 ... 14  Sljedeća

Vremenska zona: UTC + 01:00


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 65 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO