HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: sub ruj 21, 2019 3:32 pm.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]




Započni novu temu Odgovori  [ 827 post(ov)a ] 
Stranica Prethodna  1 ... 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31 ... 34  Sljedeća
Autor/ica Poruka
 Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji
PostPostano: sub lip 01, 2019 11:55 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pet vel 24, 2017 2:26 pm
Postovi: 1198
Sve što taj graf pokazuje je isto ono na što sam ti ja očito bezuspješno sugerirao. Da radnička klasa kako ju je definirao Marx i kako ju još uvijek doživljava propala socijal-demokracija ne postoji više. Radnička klasa s prijelaza 19-og na 20. stoljeće nije bila isto što i radnička klasa u razdoblju velikog rasta nakon II. svj. rata, koji je nas mimoišao zbog pametnih komunista. Nadalje, radnička klasa iz druge polovice 20. stoljeća nije isto što i ono što mozgovi zaostali u prošlom stoljeću smatraju danas radničkom klasom.

Ona više ne postoji. Ako govorimo o masi ljudi koji su radili jedan do dva posla čitav svoj produktivni vijek. Danas je očekivano trajanje zaposlenja po prilici 2-3 godine. Ljudi ne samo da mijenjaju radna mjesta (u zdravim gospodarstvima, ne računajući socijalističke pripizdine poput ex-Yu), već je mobilnost između radnika i poduzetnika neusporedivo veća.

Otkaz je nekoć bio katastrofa za radnika, ravno osudi na gladovanje. Danas je stvar takva da svaka zdrava firma redovno dijeli otkaze i zapošljava nove radnike istovremeno. To je korisno ne samo za firmu, već i za radnika. Često je otkaz okidač da se probudi, zaposli na drugom radnom mjestu na kojemu će biti bolji, produktivniji, zadovoljniji ili se okuša u samostalnoj djelatnosti.

Zato su, između ostaloga, državne firme spalionice novce i kočničari razvoja. Jer je nemoguće dobiti otkaz u državnoj firmi i odnos njenih zaposlenika i firme je često očajno loš brak. Kojega niti jedna strana nema snage raskinuti. Da stvar bude gora, RH ima jedno od najrigidnijih radnih zakonodavstava u svijetu koje onemogućava slobodniji protok, kretanja na tržištu rada. Zbog agende zaštite "radničke klase". A na kraju to je medvjeđa usluga radnicima. Jer je primarni interes radnika da mu plaća raste i da ako izgubi posao može sutra naći novi. Čega ima samo ako se država uopće ne miješa u uvjete pod kojima će firme zapošljavati radnike, koliko će ih plaćati, koliko će imati godišnjeg itd.

_________________
Djela su bitnija od rijeci.

Muslimanski SDP i Sejdo Komsic vode BiH u raspad. Njihov sam fan.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji
PostPostano: ned lip 02, 2019 8:46 am 
Online
Avatar

Pridružen/a: ned svi 03, 2009 5:49 pm
Postovi: 6295
iJozo je napisao/la:
Zbog agende zaštite "radničke klase". A na kraju to je medvjeđa usluga radnicima.


To je najtužnije od svega, što ljevičari ne pomažu radnicima nego od njih prave socijalne slučajeve. Ljevičari mrze slobodne ljude i žele ovisnike o pomoći države kojima je onda lako vladati.

Radnik treba raditi u firmi ako je tu potreban. Ostvaruje se simbioza i obostrana korist. Ako je radnik "zaštićen" od otkaza, onda to praktično znači da radi u firmi kojoj ne treba. Njegovo radno mjesto je izmišljeno. Takav radnik je teret firmi i praktično parazit.

Na kraju kao i svaki parazit slabi domaćina, firma slabi, cijelo gospodarstvo slabi i kao uvijek kad ljevičari vladaju, prije ili kasnije nestane tuđeg novca.

_________________
Znameniti turski povjesničar i putopisac Mustafa Ali Gelibolulu (1542. - 1599.), "A pleme Hrvata, koje se nastanilo oko rijeke Bosne prozvalo se po toj rijeci."


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji
PostPostano: ned lip 02, 2019 11:08 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned svi 03, 2009 10:39 pm
Postovi: 36199
Lokacija: DAZP HQ


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji
PostPostano: sri lip 05, 2019 7:27 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned svi 03, 2009 10:39 pm
Postovi: 36199
Lokacija: DAZP HQ
Citat:
Hrvatski poduzetnici, obveznici poreza na dobit, njih 131 117 (bez banaka, osiguravajućih društava i dr. financijskih institucija), u 2018. godini imali su 939 954 zaposlenih (prema satima rada), što je 48 428 zaposlenih (5,2 %) više u odnosu na broj zaposlenih kod istog skupa poduzetnika u 2017. godini.

Ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od gotovo 751,2 milijarde kuna i ukupni rashodi u iznosu od 715,4 milijarde kuna. U odnosu na 2017. godinu ukupni prihodi veći su za 8,6 %, a ukupni rashodi za 4,0 %. Na stranim tržištima svoje proizvode i usluge plasiralo je 19 594 poduzetnika (14,9 %), s tim da je od ukupnoga prihoda 147,2 milijarde ostvareno je prodajom robe na inozemnom tržištu, što je rast izvoza od 8,6 % u usporedbi s 2017. godinom. U istom razdoblju kupljeno je robe u vrijednosti od 132,4 milijarde kuna te je trgovinski suficit iznosio 14,8 milijardi kuna.

Dobit razdoblja, u iznosu od 46,9 milijardi kuna, ostvarilo je 88 824 poduzetnika (67,7 %), dok je gubitke razdoblja ukupne vrijednosti 18,7 milijardi kuna, iskazalo 42 293 poduzetnika (32,3 %). U odnosu na 2017. godinu poduzetnici su ostvarili 15,2 % veću dobit razdoblja uz istovremeno smanjenje gubitka razdoblja za 57,4 %. To je rezultiralo ostvarenjem konsolidiranog financijskog rezultata – neto dobiti većoj od 28,2 milijarde kuna, u odnosu na 2017. godinu kada je ostvaren neto gubitak, nešto manji od 3,1 milijardu kuna.

Izvor FINA


100 milijardi eura prihoda, neto dobit 4 milijarde eura.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji
PostPostano: čet lip 06, 2019 1:05 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pet vel 24, 2017 2:26 pm
Postovi: 1198
dudu je napisao/la:


Kad smo kod Pragera, evo sličan video s prijevodom na hrvatski.




_________________
Djela su bitnija od rijeci.

Muslimanski SDP i Sejdo Komsic vode BiH u raspad. Njihov sam fan.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji
PostPostano: čet lip 06, 2019 1:54 pm 
Offline

Pridružen/a: sri kol 19, 2015 12:38 pm
Postovi: 1246
Ako je ovaj gore podatak istina o 939 954 zaposlenih kod poduzetnika to znači da taj broj ljudi uzdržava sebe i još 3 100 000 onih koji ne rade uopće ili rade na proračunu.

Ako su pod "poduzetnike" ubrojili firme tipa brodogradilišta, HŽ, HAC i ostale koji formalno nisu korisnici proračuna, a subvencioniraju se, onda je omjer još gori.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji
PostPostano: čet lip 06, 2019 2:33 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pon stu 22, 2010 3:59 pm
Postovi: 1111
To je bez banaka, osiguravajućih kuća i sličnih financijskih djelatnosti i bez obrtnika koji ne plaćaju porez na dobit. Znači bez 200.000 zaposlenih koji tu rade.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji
PostPostano: čet lip 06, 2019 2:41 pm 
Online
Avatar

Pridružen/a: uto lis 18, 2016 7:43 am
Postovi: 869
Lokacija: Zadar / Bihac
Grunf je napisao/la:
To je bez banaka, osiguravajućih kuća i sličnih financijskih djelatnosti i bez obrtnika koji ne plaćaju porez na dobit. Znači bez 200.000 zaposlenih koji tu rade.


I fizičkih osoba, OPG-ova itd. Odnosno svih ostalih koji plaćaju porez na dohodak. A to su ti frizerski saloni, poljoprivredna gospodarstva, dućani, standovi, slastičarnice, tobacco-i itd. itd. itd. Ima i onih sto proizvode a ne plaćaju porez na dobit nego na dohodak, već sam spomenuo OPGove ali i ostali mali obrti.

Neovisno plaćaju li porez na dobit ili dohodak, svi oni plaćaju doprinose za svoje zaposlene... Tako da...


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji
PostPostano: uto lip 11, 2019 11:13 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pet pro 08, 2017 10:27 pm
Postovi: 2686
INDEKS LJUDSKOG KAPITALA
VELIKA KARTA SIROMAŠTVA: OVO JE KRUNSKI DOKAZ ZAŠTO SLAVONCI NAJVIŠE ISELJAVAJU IZ HRVATSKE Vodeća svjetska financijska institucija detektirala ključni uzrok egzodusa s našeg istoka
https://novac.jutarnji.hr/aktualno/slav ... a/8988812/

_________________
Sreća pa nam Muslimani neprijatelji...


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji
PostPostano: uto lip 11, 2019 1:25 pm 
Offline

Pridružen/a: uto tra 10, 2018 10:19 pm
Postovi: 1007
Diablo je napisao/la:
INDEKS LJUDSKOG KAPITALA
VELIKA KARTA SIROMAŠTVA: OVO JE KRUNSKI DOKAZ ZAŠTO SLAVONCI NAJVIŠE ISELJAVAJU IZ HRVATSKE Vodeća svjetska financijska institucija detektirala ključni uzrok egzodusa s našeg istoka
https://novac.jutarnji.hr/aktualno/slav ... a/8988812/

Najbolje kad ovi iz Zagreba ili Splita jadikuju kako je loše u Slavoniji, a sutradan nam jebu sve živo šokačko što glasamo kako glasamo...

U Slavoniji ko hoće dobro živi, prođi Osijekom ovih dana svuda se nešta gradi, kao i u okolici. Reko sam nekoliko puta reći ću opet, floskule prazna Slavonija i sl. mogu se objesiti mačku o rep. Da je bar malo praznija, imo bi di parkirat.

_________________
...Mi ćemo naše uzet lipo, ako će oni lipo, ako neće, onda ćemo mi radit svoj posa...


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji
PostPostano: uto lip 11, 2019 2:13 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: pon stu 22, 2010 3:59 pm
Postovi: 1111
Fun fact:

Osječko-baranjska županija je razvijenija od Splitsko-dalmatinske županije.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji
PostPostano: uto lip 11, 2019 3:12 pm 
Online
Avatar

Pridružen/a: ned svi 03, 2009 5:49 pm
Postovi: 6295
Znam da je u Osijeku prilično razvijena IT industrija, iznenadio sam se kad sam vidio koliko informatičkih tvrtki imaju.

_________________
Znameniti turski povjesničar i putopisac Mustafa Ali Gelibolulu (1542. - 1599.), "A pleme Hrvata, koje se nastanilo oko rijeke Bosne prozvalo se po toj rijeci."


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji
PostPostano: uto lip 11, 2019 3:53 pm 
Offline

Pridružen/a: ned vel 18, 2018 12:31 am
Postovi: 660
1986 je napisao/la:
Diablo je napisao/la:
jadikuju kako je loše u Slavoniji, a sutradan nam jebu sve živo šokačko što glasamo kako glasamo...

U Slavoniji ko hoće dobro živi, prođi Osijekom ovih dana svuda se nešta gradi, kao i u okolici. Reko sam nekoliko puta reći ću opet, floskule prazna Slavonija i sl. mogu se objesiti mačku o rep. Da je bar malo praznija, imo bi di parkirat.


U Slavoniji se ne primjeti nikakav egzodus.
Nije kao veliki djelovi BiH (najviše istočni i Posavina) gdje se stvarno primjeti feeling pustinje.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji
PostPostano: uto lip 11, 2019 3:55 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: uto lis 05, 2010 12:48 pm
Postovi: 81205
Lokacija: Fuck you Greta
Pa je. Kad odem u Posavinu primjetim nekako malo ljudi. Kad odem na Rivu u Split odmah pomislim, majko moja koliko ove Dalmatinke rađaju djece. Nisam bio u USA ali jedan prijatelj mi pričao da se oni u New York rokaju kao ludi i samo djecu rađaju.

_________________
Muslimani iz Bosne su kršćanski 33% kmetovi.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji
PostPostano: uto lip 11, 2019 4:24 pm 
Offline

Pridružen/a: ned vel 18, 2018 12:31 am
Postovi: 660
Razbijanje mitova: sedam zabluda o aktualnom gospodarskom rastu u Hrvatskoj

Autor: Ivica Brkljača

Brkljača uz pomoć sedam tema i pripadajućih slika uvjerljivo tumači što je u današnjoj strukturi rasta drukčije nego prije 2008., zašto će nas sljedeća kriza pogoditi slabije nego prethodna i upozorava da to ne znači kako je danas sve riješeno; naprotiv, ističe preostala problematična područja poput javne administracije, državnih poduzeća, zdravstva, u kojima su reforme nužne kako bi ova zemlja dosegla rast od 5%, što može doseći ako hrabrije krene u reforme

Objava Državnog zavoda za statistiku o relativno visokom rastu BDP-a u prvom tromjesečju ove godine (+3,9%) mnoge je analitičare, političare i ine komentatore dočekala nespremnima. Tako smo mogli čuti razna (pogrešna) tumačenja kako i zašto je došlo do takvog rasta, pa odgovorimo na neka najučestalija koja evidentno „promašuju metu“.

1.Ponovno se stvara se „balon investicija“

Možda najveće iznenađenje u objavi DZS-a o rastu u prvom tromjesečju bila je brojka o porastu bruto investicija u fiksni kapital za 11,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Zadnji put smo takve dvoznamenkaste stope rasta vidjeli još daleke 2008. pa su neki pohitali zaključiti kako se opet stvara „balon investicija“ koji smo imali i u prethodnom ciklusu rasta.

Takvi su zaključci pogrešni. Naime, od svih sastavnica BDP-a, upravo su investicije najviše pale u krizi: krajem prošle godine ukupne investicije – koje uključuju investicije u fiksni kapital i promjene zaliha – i dalje su bile na 23,4% nižoj razini nego 2008. (iskazano u stalnim cijenama, referentna godina 2010.; sve brojke koje slijede će također biti tako iskazane kako bi se isključio efekt promjene cijena), iako je BDP gotovo dosegao pretkriznu razinu.

Investicije u fiksni kapital su 2008. činile 26,7% BDP-a (ukupne investicije čak 29,8% BDP-a), a prošle godine 21,7% BDP-a (ukupne investicije 23,1% BDP-a). Drugim riječima, investicije su danas niže za značajnih 5-7 postotnih bodova BDP-a nego u razdoblju prije krize.

slika

Ako usporedimo prvi kvartal ove godine s prvim kvartalom 2008., unatoč značajnom ovogodišnjem rastu, investicije u fiksni kapital bile su i dalje na 13,2% nižoj razini nego prije 10 godina.

2.Opet baziramo rast na građevinskom sektoru

Kada promatramo doprinos pojedinih djelatnosti gospodarskom rastu, vidimo kako je najveći doprinos rastu BDV-a u prvom kvartalu ove godine doista došao od građevinarstva (rast za 11,6%). Ne iznenađuje stoga što smo mogli čuti zaključke kako opet temeljimo rast samo na građevini, iako takve interpretacije, naravno, ne drže vodu.

Prvo moramo napomenuti kako građevinarstvo niti na vrhuncu prošlog gospodarskog ciklusa nije činilo više od 8,2% hrvatskog BDV-a; primjerice, prerađivačka industrija (djelatnost šifre C) ili pak djelatnost trgovine na veliko i malo, prijevoz, priprema i usluživanje hrane (djelatnosti G, H, I), oduvijek su imale nekoliko puta veći udio u hrvatskom BDV-u.

Što se tiče samog iznosa bruto dodane vrijednosti građevinarstva, isti je prošle godine bio na 36,7% nižoj razini nego 2008., a udio građevinarstva u BDV-u smanjio se na svega 5,3%

slika

Čak i nakon spomenutog dvoznamenkastog skoka u prvom kvartalu ove godine, bruto dodana vrijednost u građevinarstvu je na 31,1% nižoj razini nego u prvom kvartalu 2008.


3.Investicije idu samo u „beton i ciglu“, javne investicije „pumpaju BDP“



Usko vezano uz prethodne dvije točke, u javnosti prevladava uvjerenje kako se u Hrvatskoj investira prvenstveno u infrastrukturne projekte, kako prevladavaju javne investicije (ceste i autoceste, Pelješki most, obnova željeznica, ulaganja u komunalnu infrastrukturu itd.), a ono malo privatnih investicija što ima koncentrira se u hotelskoj industriji, gradnji privatnih apartmana i sl. (dakle, primarno i najviše u „ciglu i beton“).

To je daleko od istine (klasičan mit) jer pravo stanje je upravo suprotno: privatne investicije u Hrvatskoj, baš kao i u drugim zemljama, zapravo su nekoliko puta veće od javnih. Podaci o strukturi investicija objavljuju se s dosta velikim vremenskim pomakom pa ćemo se za najaktualnije podatke morati strpjeti, no na slici 3 vidimo kako su privatne investicije svake godine 4-6 puta veće od javnih.

Slika 3. Udjel privatnih i javnih investicija u BDP-u

slika

Što se tiče posljednjih dostupnih podataka DZS (za 2017.) o strukturi investicija, isti pokazuju kako se 43,8% investicija odnosi na građevinske objekte, a gotovo isti postotak (43,6%) na strojeve i opremu (na biološku imovinu, intelektualnu imovinu i ostalo otpada 12,6%).

Gledano prema djelatnosti, podaci pokazuju kako je najveći investitor sa 16,1% udjela zapravo – prerađivačka industrija (C); slijede javna uprava i obrana (O) s 10,4% udjela, turizam (I) s 10% udjela u investicijama, prijevoz i skladištenje (H) s 8% udjela itd. Iako posljednjih godina ulaganja u turizam rastu, investicije u prerađivačkoj industriji su u 2017. još uvijek bile veće od onih u turizmu za preko 63% (8,5 mlrd. kuna naspram 5,2 mlrd. kuna).

Priču o investicijama – osim što se iste danas u velikoj mjeri financiraju iz EU fondova, za razliku od prijašnjeg razdoblja kada su uglavnom financirane skupim zaduživanjem (naročito javne investicije) – mogli bismo proširiti i pokazateljima njihove efikasnosti. Analiza pokazuje kako se efikasnost investicija u Hrvatskoj značajno poboljšala od 2015. naovamo, no više o tome u HUB analizi 67.

4. BDP raste prvenstveno zbog veće potrošnje građana



Često možemo čuti kako BDP raste jer snažno raste osobna potrošnja; to je iz nekog razloga valjda loše, iako je u svim razvijenim zemljama osobna potrošnja glavna i najveća sastavnica BDP-a.

Potrošnja kućanstava u prvom se tromjesečju ove godine povećala za 4,4% odnosno nešto brže od samog BDP-a – i to su neki protumačili kao nešto zabrinjavajuće. U tom kontekstu dvije su činjenice koje valja istaknuti.

Prvo, manje važno: to je zapravo tek blago ubrzanje u odnosu na prethodne kvartale jer potrošnja kućanstava u posljednje tri godine kontinuirano raste stopama između 3 i 4 posto (bliže 4 posto). Drugo, važnije: potrošnja kućanstava danas čini manji udio u BDP-u nego ranije!

http://arhivanalitika.hr/wp/wp-content/ ... cture4.png

Ni 10 godina nakon dostignutog vrhunca, potrošnja kućanstava nije dosegla razinu na kojoj je bila 2008.: bila je na 3,8% nižoj razini. Promatrano na kvartalnoj osnovi, razlika je još veća: u prvom kvartalu ove godine potrošnja kućanstava bila je i dalje je na 5,2% nižoj razini nego u prvom kvartalu 2008.

Dakle, i to je promašena priča, a više od potrošnje građana trebala bi nam biti zanimljiva potrošnja države (koja je također prikazana na prethodnoj slici). Jasno se vidi kako je državna potrošnja svih ovih godina postojana, kako su priče o navodnoj štednji koju je država provodila priče u prazno, a isto tako se vidi kako u posljednje dvije godine državna potrošnje snažno raste i danas je na 8% višoj razini nego 2008. Udio državne potrošnje u BDP-u danas je veći nego ranije i tu vrebaju opasnosti, a ne u oporavku osobne potrošnje.

5. Potrošnja se bazira na rastu kredita i opet se troši nezarađeno



Vezano uz oporavak osobne potrošnje, čuli smo interpretacije kako su građani „otpustili kočnice“, kako je opet „u modi“ dizanje kredita, kako su građani zaboravili na opasnosti koje leže u neopreznom zaduživanju i trošenju nezarađenog te da je to glavni razlog porasta osobne potrošnje.

To, dakako, ne drži vodu. Prvo, plaće zaposlenih posljednjih godina rastu stopama oko 3% (realno), a zaposlenost stopama oko 2% – i to je glavni razlog rasta potrošnje. Naravno, i oporavak kreditiranja kućanstava kojem svjedočimo u posljednje vrijeme (nakon godina razduživanja) tome pridonosi, no gledano na agregatnoj osnovi, neto štednja građana (štednja umanjena za kredite) i dalje raste.

Na slici 5 možemo jasno vidjeti zašto su usporedbe s prethodnim ciklusom rasta sasvim promašene. Ne treba previše pojašnjavati jer se jasno vidi kako se prethodna faza ekspanzije temeljila na snažnom zaduživanju (i to svih sektora, no na slici su prikazana samo kućanstva), dok sada imamo tek blage stope rasta plasmana. Neto štednja u prijašnjem je ciklusu rasta padala i gotovo se sasvim istopila, dok zadnje 4 godine imamo gospodarski rast uz rast neto štednje. To je vrlo značajna, fundamentalna razlika.

slika

6.Rastemo samo na turizmu



Ovo je sada već duboko ukorijenjeni mit u javnom prostoru, a rast gospodarstva gotovo se u pravilu pripisuje dobrim turističkim sezonama („malo“ je problem kada treba objasniti rast BDP-a u prvom i zadnjem tromjesečju odnosno kada je turistička aktivnost krajnje skromna). Vrlo je slabo poznata činjenica da je zapravo rast izvoza roba, a ne rast izvoza usluga (koji uključuje i turizam) najviše pridonio rastu hrvatskog gospodarstva.

Na slici 6 vidi se kako je izvoz roba zapravo najviše „potegao“ od svih sastavnica BDP-a, kako je danas na 52% višoj razini nego 2008., te kako smo prvenstveno zahvaljujući njemu izašli iz krize jer se on najprije počeo oporavljati. S druge strane, izvoz usluga porastao je puno manje i danas se nalazi na tek 12% višoj razini nego prije 10 godina.

slika

Iz gornje slike se također može zaključiti kako je hrvatska postala otvorenija odnosno kako je udio ukupnog izvoza (i roba i usluga) danas osjetno veći nego ranije. Dok je 2008. udio izvoza roba i usluga u BDP-u iznosio tek 38,5%, posljednje dvije godine kreće se iznad 51% BDP-a.


7. Sljedeća kriza bit će gora od prethodne



Kada se priča bez argumenata i dokaza, često ćemo naletjeti na ovakve tvrdnje („Sljedeća kriza sasvim će nas potopiti, tko preživi pričat će!“). To samo pokazuje kako u javnosti još uvijek nije sasvim osviješteno zašto je Hrvatska bila 6 godina (2009.-2014.) u neprekinutoj recesiji, kakve smo sve vanjskotrgovinske neravnoteže imali i zašto je svjetska recesija bila samo povod za dugotrajnu krizu u Hrvatskoj (u drugim „normalnim“ zemljama već 2010. ili najkasnije 2011. započeo je oporavak BDP-a).

O fundamentalnoj razlici između današnjeg gospodarskog rasta više smo puta o tome pisali pa sada samo ukratko. Deficit na tekućem računu platne bilance u godinama prije krize dosezao je do nevjerojatnih 9% BDP-a, što znači da smo živjeli znatno iznad realnih mogućnosti i trošili tuđi kapital (koji je najmanje završavao u sektoru međunarodno razmjenjivih dobara). Danas pak ostvarujemo suficit na tekućem računu plate bilance odnosno višak u transakcijama s inozemstvom. Pojednostavljeno, danas živimo blago ispod mogućnosti i to je ogromna razlika u odnosu na razdoblje prije krize.

slika

Čak se i država ovoga puta ponaša odgovornije: dok je na vrhuncu prošlog ciklusa rasta proračun opće države ostvarivao nemale deficite od oko 3%, u posljednje je dvije godine proračun opće države po prvi put u povijesti – u suficitu! Nažalost, to je dijelom rezultat i veće porezne presije, no svejedno se radi o značajnoj razlici pa danas umjesto dvostrukog deficita (platne bilance i državnog proračuna) imamo dvostruki suficit.

slika

Mogli bismo još nabrajati kako se posljednjih godina snažno razdužujemo, kako bruto i neto inozemni dug rapidno padaju dok su u prijašnjem ciklusu rapidno rasli, kako su devizne rezerve danas dvostruko veće nego 2008. itd., no shvatili ste poantu. Radi se o fundamentalnoj razlici u strukturi gospodarskog rasta jer vanjskotrgovinskih neravnoteža Hrvatska danas gotovo da i nema – i utoliko ćemo kroz sljedeću krizu kada dođe proći znatno brže i lakše.

Zaključno: u čemu je onda problem?

Nepažljivi čitatelj mogao bi iz svega prezentiranog zaključiti kako autor ovih redaka smatra da je sve „divno i krasno“ u Hrvatskoj. Naravno da to nije tako. Naime, Hrvatska i dalje ima brojne probleme: pravosuđe je u katastrofalnom stanju, državna poduzeća i dalje su neefikasna i leglo su „podobnih“, javna uprava je golema i neefikasna, mirovinski i zdravstveni sustav nisu samoodrživi iako se za njih puno izdvaja, porezna presija je prevelika za ovaj stupanj razvoja itd. Sve su to strukturne slabosti zbog kojih je Hrvatskoj gotovo pa nemoguće ostvarivati stope rasta iznad 5 posto, a što bismo trebali moći kao što je to u nama usporedivim zemljama čest slučaj.

Drugim riječima, sve dosadašnje vladajuće garniture malo su ili nimalo napravile da se stanje popravi – i to najblaže rečeno, jer moglo bi se argumentirati da su neke i direktni krivci za mnoge loše stvari kojima svjedočimo. Udvostručavanje javnog duga u samo nekoliko godina ostat će jedan od trajnih podsjetnika na katastrofalno reagiranje u krizi i nevoljkost za provođenjem reformi.

No, to ne znači da sve trebamo gledati crno i plakati za prolivenim mlijekom: najvećim smo dijelom već platili cijenu nerazumnog ponašanja u vidu gubitka stanovništva, desetogodišnje gospodarske stagnacije te relativnog zaostajanja za našim konkurentima.

Zato je pogrešno paušalno tvrditi kako sada opet rastemo na sličnim osnovama kao i prije. To naprosto nije istina i inzistirati na tome znači ne razumjeti koliko je bio pogrešan razvojni model koji smo njegovali sve do ulaska u Europsku uniju, te koliko je ovo što imamo posljednjih nekoliko godina drukčije (bolje, zdravije) od svega što smo dosad imali. Ovoga puta imamo priliku za bolje i dobro smo počeli, no ako to ne razumijemo, možemo doći u napast da opet ponovimo iste pogreške.

http://arhivanalitika.hr/blog/razbijanj ... hrvatskoj/


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji
PostPostano: uto lip 11, 2019 5:38 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sub vel 04, 2017 12:34 am
Postovi: 715
Lokacija: Zagreb
Grunf je napisao/la:
Fun fact:

Osječko-baranjska županija je razvijenija od Splitsko-dalmatinske županije.


Te dvije županije su bile gotovo izjednačene 2008. i 2015. prema analizama HGK.

Uglavnom, Slavonija je najteže stradala u ratu i praktički je do 1998. god. bila u ratu odnosno okupirana od pobunjenih Srba zbog čega je gospodarstvo Slavonije gotovo uništeno. Slavonske županije nisu imale iste polazišne točke razvoja kao npr. Istarska ili Krapinsko-zagorska županija, međutim Osječko-baranjska županija ima BDP po stanovniku 64.000 kn što je veći BDP od npr. Krapinsko-zagorske županije koja je na 54.405kn po stanovniku prema podacima HGK iz 2015.god. Varaždinska je na 67.506kn, a Međimurska na 68.706 kn po stanovniku, pa bi se moglo postaviti pitanje zašto npr. SDP-ova Krapinsko-zagorska županija ima BDP po stanovniku kao da ju je poharao rat?


Zadnja izmjena: robelec; uto lip 11, 2019 6:03 pm; ukupno mijenjano 1 put/a.

Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji
PostPostano: uto lip 11, 2019 5:45 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sub vel 04, 2017 12:34 am
Postovi: 715
Lokacija: Zagreb
1986 je napisao/la:
Diablo je napisao/la:
INDEKS LJUDSKOG KAPITALA
VELIKA KARTA SIROMAŠTVA: OVO JE KRUNSKI DOKAZ ZAŠTO SLAVONCI NAJVIŠE ISELJAVAJU IZ HRVATSKE Vodeća svjetska financijska institucija detektirala ključni uzrok egzodusa s našeg istoka
https://novac.jutarnji.hr/aktualno/slav ... a/8988812/

Najbolje kad ovi iz Zagreba ili Splita jadikuju kako je loše u Slavoniji, a sutradan nam jebu sve živo šokačko što glasamo kako glasamo...

U Slavoniji ko hoće dobro živi, prođi Osijekom ovih dana svuda se nešta gradi, kao i u okolici. Reko sam nekoliko puta reći ću opet, floskule prazna Slavonija i sl. mogu se objesiti mačku o rep. Da je bar malo praznija, imo bi di parkirat.


Slavonsko gospodarstvo je bilo gotovo paralizirano do 1998. i neki brzi napredak nije bio moguć nakon 1998. jer je industrija Slavonije bila vezana uz bivše SFRJ republike i istočni blok te se krah te industrije nazirao već 1989. kada su npr. Vukovar potresali veliki štrajkovi. Poljoprivreda je trebala biti jaki adut Slavonije nakon 1995. međutim male proizvodne parcele, rascjepkana zemljišta i niska tehnološka razina proizvodnje je bacila u probleme veliki broj slavonskih poljoprivrednika koji se i uz silne poticaje nisu znali nositi na otvorenom tržištu sa visoko-tehnološkom, subvencioniranom i jeftinom proizvodnjom iz članica EU.

Isto tako kod Slavonije puno toga uvjetuje i geografski položaj. Npr. Istra graniči sa Italijom i Slovenijom koje imaju veći BDP od Istre i dosta Istrana radi u tim državama, a žive u Istri, dok Slavonci pak graniče sa Mađarskom u kojoj su prosječne plaće 650€, Srbijom (350€) i Bosnom odnosno tzv. RS gdje su plaće 400€. Ne može Slavonija pobjeći od svog okruženja i što je "najbolje", ratom poharana Slavonija je bolja od svog okruženja, odnosno u Slavoniji su veće plaće nego u Srbiji ili Mađarskoj.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji
PostPostano: uto lip 11, 2019 5:59 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sub vel 04, 2017 12:34 am
Postovi: 715
Lokacija: Zagreb
Istin je napisao/la:
U Slavoniji se ne primjeti nikakav egzodus.
Nije kao veliki djelovi BiH (najviše istočni i Posavina) gdje se stvarno primjeti feeling pustinje.


Partijski mediji su ciljano fokusirani na Slavoniju jer u javnosti vlada percepcija da tamo vlada HDZ i vlada u županijama, ali nositielji razvoja u županijama su gradovi i općine. Mediji kada prodaju priče o Slavoniji nikada ne navode da je više od 70% svih iseljenih iz Slavonije živjelo u Slavonskom Brodu, Osijeku, Vukovaru, Đakovu i općinama u kojima je srpska manjina prisutna 10 do 50 posto, a tko je zadnjih 15 godina vlast tamo? "Nezavisni" Duspara, Đapić, Bubalo, Vrkić, SDP-ovci Sabo i Vinković te razne lokalne srpske stranke.

Uglavnom, što se Slavonije tiče, čini mi se da ide na bolje jer je Slavonija povukla 8 milijardi kn iz EU fondova 2018., a tu su i povoljni poljoprivredni krediti. IT sektor u Osijeku raste iz dana u dan, nije sve tako crno u Slavoniji kako se prikazuje.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji
PostPostano: uto lip 11, 2019 10:29 pm 
Offline

Pridružen/a: uto tra 10, 2018 10:19 pm
Postovi: 1007
robelec je napisao/la:
Istin je napisao/la:
U Slavoniji se ne primjeti nikakav egzodus.
Nije kao veliki djelovi BiH (najviše istočni i Posavina) gdje se stvarno primjeti feeling pustinje.


Partijski mediji su ciljano fokusirani na Slavoniju jer u javnosti vlada percepcija da tamo vlada HDZ i vlada u županijama, ali nositielji razvoja u županijama su gradovi i općine. Mediji kada prodaju priče o Slavoniji nikada ne navode da je više od 70% svih iseljenih iz Slavonije živjelo u Slavonskom Brodu, Osijeku, Vukovaru, Đakovu i općinama u kojima je srpska manjina prisutna 10 do 50 posto, a tko je zadnjih 15 godina vlast tamo? "Nezavisni" Duspara, Đapić, Bubalo, Vrkić, SDP-ovci Sabo i Vinković te razne lokalne srpske stranke.

Uglavnom, što se Slavonije tiče, čini mi se da ide na bolje jer je Slavonija povukla 8 milijardi kn iz EU fondova 2018., a tu su i povoljni poljoprivredni krediti. IT sektor u Osijeku raste iz dana u dan, nije sve tako crno u Slavoniji kako se prikazuje.

Bolje da se fokusiraju sa pričama o iseljavanju iz HBŽ ili SBŽ. Nisam dugo bio u tim krajevima, ne znam jel se primjeti ili ne, ali sve indicira na to da se itekako primjeti i da ljudi nema. Ali to je za naše medije samo Bosna, ništa drugo

_________________
...Mi ćemo naše uzet lipo, ako će oni lipo, ako neće, onda ćemo mi radit svoj posa...


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji
PostPostano: sri lip 12, 2019 7:37 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sub vel 04, 2017 12:34 am
Postovi: 715
Lokacija: Zagreb
Ekonomski institut predviđa kako bi gospodarski rast u drugom tromjesečju mogao iznositi čak 4,7 posto
https://novac.jutarnji.hr/aktualno/ekon ... o/8999114/


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji
PostPostano: sri lip 12, 2019 8:45 pm 
Online

Pridružen/a: pet lis 12, 2018 8:35 pm
Postovi: 51
Ako je ikad bilo vrijeme za velike investicije onda je to sad.
HR se zaduzuje po stopi od 1.3%

https://novac.jutarnji.hr/aktualno/vlad ... o/9001712/


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji
PostPostano: čet lip 13, 2019 8:26 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned ruj 20, 2009 10:10 am
Postovi: 2280
Lokacija: Grobnik
Samo je jedan premijer od osnutka hrvatske države smanjio javni dug – Tihomir Orešković

https://narod.hr/hrvatska/samo-je-jedan ... -oreskovic

- Plenkovićev prethodnik Tihomir Orešković jedini je premijer koji je smanjivao javni dug. Od veljače do listopada 2016. u prosjeku je smanjio dug za 211 milijuna kuna mjesečno!

- Ako se uzme prosjek, Plenković nas je mjesečno zaduživao 150 milijuna kuna. Projekcije za godine ispred nas, predviđaju porast duga.

- Vlada Zorana Milanovića od siječnja 2012. do prosinca 2015. zaduživala se za 1,4 milijarde kuna mjesečno pa je dug na kraju mandata iznosio 284 milijarde kuna.

- Vlada Jadranke Kosor povećavala je dug 2,2 milijarde kuna mjesečno. Prilikom preuzimanja dužnosti u kolovozu 2009. dug je iznosio 148 milijardi kuna, krajem mandata u prosincu 2011. dug je prešao 200 milijuna i iznosio 212,9 milijardi kuna.

- Tijekom drugog mandata Ive Sanadera od veljače 2009. do srpnja 2009. dug je skočio za 1,5 milijardi kuna mjesečno.
Prva vlada Ive Sanadera od siječnja 2004. do siječnja 2008. zadužila nas je mjesečno 618 milijuna kuna.

- Vlada Ivice Račana od 2000. do 2003. povećavala je dug 808 milijuna kuna mjesečno.

- Vlada Zlatka Mateše od 1995.-1999. mjesečno nas je zaduživala 448 milijuna kuna pa je u prosincu 99′ dug bio 48,4 milijarde kuna.

_________________
RH-BiH-Sandžak-Sriem-Boka Kotorska-Trst
KREPAT MA NE MOLAT
http://hrvatska-bosna.eu5.org/znanost/zamjena_zarulje-prednje_kratko_svietlo-reno_clio_3.pdf


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji
PostPostano: čet lip 13, 2019 3:31 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sub vel 04, 2017 12:34 am
Postovi: 715
Lokacija: Zagreb
Nisam dugo bio na portalu narod.hr, a zašto ću i dalje ignorirati taj portal je ovaj manipulatorski naslov i tekst ispod njega. Novinari tog portala kao i njihova šefica Željka Markić vole manipulirati desnim biračkim tijelom i ovaj tekst o dugu kao i komentari ispod članka najbolje oslikavaju koliko su podli i koliku moć imaju nad jednim dijelom desnog biračkog tijela koje je financijski nepismeno i neinformirano.

Jadno je kako taj portal ne navodi kako je ministar Marić vodio brigu o financijama, pa tako i o dugu u Oreškovićevoj vladi. Orešković je imao tu "sreću" da mu u razdoblju kojim je vladao nisu došli ogromni krediti na naplatu iz ranijih razdoblja pa je tako stastistički ostalo zabilježeno kako nas je najmanje zadužio, ali već 2017. da je Orešković ostao premijer, poremetila bi se ta njegova "briga" o dugu kojom nas obasipa Markićkin portal jer je 2017. državnom proračunu na naplatu došlo preko 30 milijardi kuna ranijih dugova.


Zadnja izmjena: robelec; čet lip 13, 2019 6:17 pm; ukupno mijenjano 1 put/a.

Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji
PostPostano: čet lip 13, 2019 3:39 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sub vel 04, 2017 12:34 am
Postovi: 715
Lokacija: Zagreb
dane-croatia je napisao/la:
Samo je jedan premijer od osnutka hrvatske države smanjio javni dug – Tihomir Orešković

https://narod.hr/hrvatska/samo-je-jedan ... -oreskovic


Da je portal narod.hr profesionalni konzervativni portal, a ne manipulatorski, informirali bi svoje čitateljstvo da je ministar Marić glavni i odgovorni od 2015. pa sve do danas za javni dug RH. Objasnili bi svom čitateljstvu da se Marić bavi refinanciranjem duga po nastalom kreditu! Obzirom da su kamate padale i pale zbog fiskalne konsolidacije financija RH te uzročno posljedičnom vezom ostvareni su preduvjeti za uštedu ogromnih količina novca samo na razlici u kamatama. Za informaciju, do sad je ministar financija Marić dugoročno uštedio cca 16-20 milijardi kn s tendencijom rasta ušteda koje do kraja 2020. očekujem na razini cca 24 milijarde kuna!

Marić pametno razdužuje Hrvatsku tako da će odnos duga prema BDPu pasti na 70% BDPa do 2021., a u vrijeme SDP lopina udio duga u BDP-u je iznosio 90%. Ova Plenkovićeva Vlada isplaćuje stare kredite koji su imali kamatu od 6-7% s novim kreditima od 1-2%, uz raspoređivanje dospijeća kroz niz godina tako da nam se više nikad ne ponovi 2017.g. kad je 30 milijardi kn došlo na naplatu.

Ministar Marić je pametan lik koji je zauzdao rastrošnost konzervativnim predviđanjem proračuna za 2016.,2017. i 2018.. i upravo zahvaljujći Mariću i načinu na koji on slaže proračune, 150 tisuća više djece ima pravo na dječji doplatak, dignute su porodiljne naknade s 2600kn na 3900kn, kao i mirovine te plaće u javnom sektoru. Uz sva ta davanja, on još dodatno porezno rasterećuje građane i privatni sektor mini poreznim reformama od kojih najveće koristi imaju upravo oni koje već godinama proglašavamo glavnim osloncem i budućnosti hrvatskoga gospodarstva, a to su visokoobrazovani kadrovi u industrijama s visokom dodanom vrijedošću.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji
PostPostano: pet lip 14, 2019 10:54 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned ruj 20, 2009 10:10 am
Postovi: 2280
Lokacija: Grobnik
Robelec:

Ne bih rekao da se tu radi o nekoj manipulaciji.
Ovoj vladi nije prvo po važnosti vraćanje duga, već da svi budu zadovoljni, ter da uspiju kod naroda ušićariti još glasova na sliedećim izborima. A to što će netko kroz ne tako daleko vrieme, morat vaditi državu iz bankrota, njih se ne tiče. Ova Vlada se ponaša kano da se opet ne će ponovit neka recesija, a onda će dugovi opet skočit u nebo.
Jedini kojima je bilo važno vraćanje duga i to su naglašavali, jesu bili Mostovci.
Marić jest možda sposoban, ali on sluša premiera koji mu zapovieda kako će upravljat financijama. Ako mu premier naredi da mora iz proračuna dodatno pod svaku cienu izdvojiti za plaće novozaposlenih HDZovih, HNSovih, Bandićevih, SDSSoivih uhljeba, on to mora napraviti bez da išta pita. Također, u vrieme Plenkovića povećana su davanja za političke stranke. Opet se masovno daju novci ljevičarskim kulturnjacima, koje je Hasanbegović svojevremeno bio srezao.
Sad je prilika da se dug sreže, a tu priliku je očito u glavi imao samo Tihomir Orešković...

_________________
RH-BiH-Sandžak-Sriem-Boka Kotorska-Trst
KREPAT MA NE MOLAT
http://hrvatska-bosna.eu5.org/znanost/zamjena_zarulje-prednje_kratko_svietlo-reno_clio_3.pdf


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 827 post(ov)a ]  Stranica Prethodna  1 ... 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31 ... 34  Sljedeća

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 13 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO