Izvozna senzacija: Hrvatski izvoz u srpnju postigao novi mjesečni rekord – 1,6 milijardi eura

Tako je za dvjesto milijuna eura premašen dosadašnji rekord postignut u listopadu prošle godine. Budući da je u lipnju hrvatski izvoz neočekivano podbacio, srpanjski rekord najvjerojatnije je posljedica prelijevanja nerealiziranih lipanjskih narudžbi u sljedeći mjesec

https://lider.media/aktualno/izvozna-se ... ardi-eura/

CEIZ indeks za srpanj 2019.: Ubrzavanje stope rasta BDP-a na početku trećeg tromjesečja 2019.
16. rujna 2019.

CEIZ indeks je u srpnju 2019. godine zabilježio porast vrijednosti od 0,3 indeksna boda u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na srpanj prošle godine zabilježio povećanje vrijednosti od 0,6 indeksnih bodova. Vrijednost CEIZ indeksa u srpnju je ujedno bila za 0,2 indeksna boda veća od prosječne vrijednosti indeksa u drugom tromjesečju 2019., čime se sugerira blago jačanje ekonomske aktivnosti u zemlji u odnosu na prethodno tromjesečje. Desezonirani podaci pokazuju da su početkom trećeg tromjesečja u odnosu na drugo tromjesečje tri od četiri komponente indeksa ostvarile rast. To su, poredano od veće prema manjoj stopi rasta, prihodi Državnog proračuna od poreza na dodanu vrijednost, industrijska proizvodnja te realni promet u trgovini na malo, dok je pad ostvario broj turističkih dolazaka.

Na temelju kretanja CEIZ indeksa, očekujemo da bi godišnja stopa rasta realnog BDP-a u trećem tromjesečju ove godine mogla iznositi 3,2 posto*, što je snažniji rast u odnosu na stopu rasta BDP-a od 2,4 posto koja je ostvarena u drugom tromjesečju 2019. Desezonirani podaci upućuju na to da je u odnosu na prethodno tromjesečje BDP u trećem tromjesečju 2019. godine porastao za 0,8 posto. Međutim, za pouzdaniju procjenu rasta BDP-a za treće tromjesečje, trebat će ipak pričekati objave vrijednosti indeksa za kolovoz i rujan 2019.


* Mjesečna procjena stope rasta BDP-a na temelju vrijednosti CEIZ indeksa je indikativna i treba je koristiti prvenstveno kao informaciju o tekućem stanju i smjeru kretanja poslovnog ciklusa u Republici Hrvatskoj.

https://eizg.hr/indeksi-168/ceiz-indeks/169

„Prema statističkim pokazateljima sustava eVisitor, u razdoblju od siječnja do kraja rujna 2019. godine, u Hrvatskoj je u komercijalnom i nekomercijalnom segmentu ukupno ostvareno 18.792.461 dolazaka i 102.900.601 noćenja što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od pet posto u dolascima te dva posto u noćenjima. Od toga su strani gosti ostvarili 16.828.657 dolazaka (rast od četiri posto) 90.428.237 noćenja (rast od 1,4 posto), dok porast prometa bilježe i domaći gosti i to u dolascima od devet posto te u noćenjima od sedam posto“, objašnjava direktora Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.

Turizam u ovoj zemlji zauzima značajan udio bruto nacionalnog dohotka, a Hrvatska narodna banka je saopštila da su u prvih šest mjeseci 2019. godine, prihodi od stranih turista iznosili dvije milijarde i 720 miliona eura, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od pet posto, odnosno prihodovano je 127 miliona eura više.

U Hrvatsku najviše dolaze turisti iz Njemačke, Slovenije, Austrije, Italije, Velike Britanije, Češke, Poljske...

„Također, HTZ je tijekom prošle i ove godine pojačao marketinške aktivnosti i prisutnost na dalekim tržištima. Otvoreni su uredi predstavništva HTZ-a u Šangaju, Los Angelesu i Seulu. Potvrđuju to i ostvareni rezultati u ovoj godini, pa se tako primjerice s tržišta SAD-a bilježi rast noćenja od 12, odnosno 28 posto rasta u noćenjima s tržišta Kine ili 10 posto rasta u noćenjima s tržišta Kanade, te pet posto rasta u noćenjima s tržišta Južne Koreje“, napominje Kristijan Staničić ističući zadovoljstvo sezonom koja u pojedinim mjesecima nije nagovještavala sjajne rezultate.

Čudi me da ti nije odgovorio.

I kako se ovo sad uklapa u priče o Azijatima koje Plenković dovodi?

Nanobit su osnovali s dva računala, a sada je prodan za gotovo milijardu kuna

Nanobit postaje dijelom švedske Stillfront grupe, jedne od vodećih svjetskih gaming kompanija. Jednoj od najvećih investicija u povijesti hrvatske ICT industrije, Zagreb je stavljen na svjetsku kartu gaming scene, objavila je kompanija

"Nanobit postaje dijelom švedske Stillfront grupe, jedne od vodećih svjetskih gaming kompanija u free-to-play segmentu. Transakcija će biti provedena u dvije tranše, pri čemu će Stillfront najprije kupiti 78% udjela za 100 milijuna dolara. Nakon dvije godine, Stillfront će kupiti ostatak udjela u Nanobitu po cijeni koja će ovisiti o kretanju dobiti prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) Nanobita u financijskim godinama 2021. i 2022. Ukupan iznos koji će Stillfront platiti na kraju transakcije bit će do 148 milijuna dolara, prilagođeno za stanje gotovine. Stillfront je vodeća free-to-play kompanija koja okuplja 14 gaming studija diljem svijeta. Zapošljavaju više od 800 zaposlenika, a glavna tržišta su SAD, Njemačka, Bliski istok i Sjeverna Afrika te Francuska i Kanada. Sjedište je u Stockholmu, a kompanija je javno izlistana na Nasdaq First North Premier Growth Marketu. Njihov bogat portfelj igara karakteriziraju lojalni korisnici i igre koje su aktualne dugi niz godina. Nanobit uspješno posluje od osnutka, niz godina među najbrže rastućim kompanijama Europe.

Nanobit su prije 12 godina u Zagrebu osnovali Alan Sumina i Zoran Vučinić bez kapitala, bez ureda i samo s dva računala. Danas je Nanobit sa svojim igrama prisutan u više od 150 zemalja svijeta, zapošljava 125 visokoobrazovanih zaposlenika te je jedan od najpoželjnijih hrvatskih poslodavaca. Nanobitove igre ukupno su preuzete više od 145 milijuna puta, a na mjesečnoj razini ih igra preko 10 milijuna aktivnih igrača sa svih kontinenata svijeta. Najpopularnije igre su My Story, Hollywood Story i Tabou Stories. Najutjecaniji svjetski mediji Nanobit već niz godina svrstavaju na liste najbrže rastućih kompanija Europe. Samo u ovoj godini, Nanobit je lokalizirao svoje igre na čak šest novih jezika i to na njemački, francuski, španjolski, talijanski, ruski i japanski, uz standardni engleski jezik, čime su se probili na više od 15 novih tržišta. Zagreb na mapi globalnih gaming središta Zagreb je danas globalno središte jedne od najbrže rastućih industrija na svijetu, ističu Alan Sumina i Zoran Vučinić iz Nanobita. "Industrija mobilnih igara brzo raste i sve se više globalizira, a ako želimo ostati broj 1, moramo ići naprijed. Pridruživanjem Stillfront grupi Nanobit dobiva dodatni zamah koji će nam omogućiti nastavak rasta, razvoj novih ambicioznih planova i projekata. Sasvimje prirodno, s obzirom da smo u poziciji da možemo birati strateškog partnera, da odaberemo onog koji se uklapa u našu kulturu i dugoročnu viziju. Sve one kvalitete koje njegujemo interno – poduzetnički duh, samostalnost i inovativnost - vidjeli smo upravo u vodstvu Stillfront grupe. Veselimo se suradnji s ostalim uspješnim studijima u sastavu Stillfronta, što će dodatno ubrzati razvoj i Nanobita i Stillfront grupe, a naši zaposlenici će imati priliku surađivati s najboljima iz svijeta“, izjavili su Alan Sumina i Zoran Vučinić.

Nanobit će nastaviti poslovati kao i do sada, ali u vlasništvu Stillfront grupe. Sjedište ostaje u Zagrebu, a kompanija će i u budućnosti nastaviti ostvarivati ambiciozne razvojne planove. “Preuzimanjem talentiranog tima u Nanobitu, Stillfront se širi u žanr narativnih lifestyle igara, čime dodatno jača svoj portfelj igara i povećava doseg kod gaming publike. Alan i Zoran su u proteklih 12 godina zajedno sa svojim timom u Nanobitu izgradili impresivan gaming studio s čvrstom nišom u uzbudljivom žanru lifestyle igara, a mi se veselimo što ćemo zajedno s njima raditi na tome da podignemo kompaniju na višu razinu. Osnovni portfelj igara ostvario je impresivan rast tijekom prošle godine, a vidimo i snažan potencijal rasta u budućnosti, uključujući i obećavajuće nove igre koje su u razvoju”, rekao je Jörgen Larsson, CEO Stillfronta. Cijeli proces vodio je tim konzultanata. Latham & Watkins je pravni, a Aream & Co. financijski savjetnik Nanobita, dok je DLA Piper Sweden pravni, a EY financijski savjetnik Stillfronta u ovoj

Pročitajte više na: Nanobit su osnovali s dva računala, a sada je prodan za gotovo milijardu kuna - www.vecernji.hr

Investicije u infrastrukturu ‘teške’ 40 mlrd.
Čak 22 mlrd. kuna uložit će se u željeznicu, a tu su i projekti koridora do Mađarske, modernizacija zračnih luka..., najavljuje ministar Butković.

Imamo investicijski ciklus od više od 20 milijardi kuna, prvenstveno u željezničkoj i cestovnoj infrastrukturi. Projekti su to koje uglavnom financira Europska unija u važećem operativnom razdoblju, a za sljedećih desetak godina, do 2030., planiramo investicije koje bi trebale biti veće od 40 milijardi kuna, od čega će se oko 22 milijarde uložiti u željezničku infrastrukturu. Znači, ovo će biti desetljeće ulaganja u željeznicu – najavio je veliki investicijski ciklus ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković na panelu “Pokretači gospodarstva u vrijeme krize”.

Bit će i posla i investicija

Odgovarajući na pitanje moderatora Mislava Šimatovića, zamjenika glavnog urednika Večernjeg lista, Butković je naglasio da se će nakon gradnje Pelješkog mosta manje ulagati u cestovnu infrastrukturu. Završit će se koridor do Mađarske, autocesta do Siska...
– Pripremaju se i projekti oko Splita jer je najviše prometno zagušen. Idu i ulaganja u zračne luke, velike su uglavnom dovršene. Ići će se u modernizaciju zračnih luka u Zadru, Puli i Lošinju. Male obalne luke grade se kao nikada, ja to zovem renesansom na hrvatskoj obali. S time nastavljamo dalje. Što se tiče građevinskih tvrtki, kad sam postao ministar situacija je bila puno gora. Nije bilo investicija i projekata, i naših velikih građevinskih tvrtki nije više ni bilo. Kriza i nedostatak projekata rezultirali su time da su velike ili nestale ili su bile na aparatima. Danas je situacija puno bolja, imamo više tvrtki koje su ozdravile, rastu i javljaju se na natječaje. Iskoristile su i institut zajednice ponuditelja. Posla će biti, bit će i investicija, a mi ćemo napraviti sve da što više hrvatskih građevinskih tvrtki bude uključeno.
– Imamo i primjere da su naše tvrtke bez konkurencije. Evo, imali smo potpis ugovora za nabavu vlakova, vrijedan milijardu kuna, a stigla je samo jedna ponuda, i to Končara. To znači da će nove vlakove graditi hrvatska tvrtka – rekao je ministar Butković.

Ivan Ergović, predsjednik uprave Nexe grupe, objasnio je da je došlo do velikih promjena u građevinskoj operativi. Tržište se konsolidiralo.

– Imamo uspješne firme koje mogu biti nositelji i okupiti manje, zdrave kompanije. Imamo manje teškoća s naplatom, likvidnost je puno bolja, a projekata ima. Važno je da se investicije nastave jer je građevinska industrija nositelj napretka. Oko 150.000 ljudi radi u tom sektoru, trećina manje nego 2008. Jedan građevinski radnik povlači još tri do četiri zaposlenika iz drugih sektora. Ne smijemo stati s investicijama i trebamo omogućiti privatnom sektoru da dođe do europskih sredstava. To je velika prilika za sve nas – zaključio je. Tvrtka puno radi na uvođenju alternativnih izvora energije, što donosi dodatne uštede. Aktivnost u građevinskom sektoru u prvih osam mjeseci ove godine manja je za oko 30% nego lani, a zabrinjava i podatak da je izdano oko 15% manje građevinskih dozvola. Zato je sad važno pokrenuti infrastrukturne radove.

Predsjednik uprave Radnika Mirko Habijanec također se slaže da gospodarstvu treba što više investicija. Građevinarstvo čini četiri do pet posto BDP-a, a trebalo bi najmanje 8%. U Hrvatskoj su se događali veliki diskontinuiteti, izmjenjivale su se velike investicije, pa onda ih jedno vrijeme nije bilo, što je jak udarac za velike, moćne tvrtke koje su ostajale bez posla koji ih je vodio i došlo je do kolapsa. Kad se manje ulaže u turizam, projekti Vlade su dobro došli. Može li se očekivati veća zaposlenost? Habijanec smatra da može i ne misli da će uvoz stranih radnika dovesti do smanjenja plaća ako se poštuju kolektivni ugovori.

– Vlada čini pozitivne korake. Strani radnici su skuplji, ali ih ima. Tržište rada se kontrolira. Kao poslodavci smo stavili primjedbu i tražimo da tvrtka ima pravo na uvoz radne snage ako poštuje plaće prema kolektivnim ugovorima koji su abeceda zapadnoeuropskog gospodarstva. U građevinarstvu surađujemo sa sindikatima. Vladu molimo da izradi kriterije. Isto tako, treba riješiti i probleme oko javne nabave. U EU ne možete sudjelovati u javnoj nabavi ako ne poštujete kolektivne ugovore. Kod nas to nije tako. Uspjeli smo dogovoriti 3,3% veće plaće, što smo učinili u svrhu ozdravljenja. Plaće u građevinarstvu su u dvije zadnje godine, vezano i uz politiku Vlade, rasle od 20 do 30%. Nama je cilj Njemačka – njemačke plaće i njemačko gospodarstvo – rekao je Habijanec. Treba izmijeniti i Zakon o minimalnoj plaći koji ne prepisuje kriterije, pa dolazi do nereda. Treba, predložio je, povećati plaće, konkurentnost i urediti sustav. Majstori će se tražiti puno više nego dosad.
– Premalo ljudi školujemo, a konkurentnost se postiže s kvalitetnim ljudima, organizacijom i tehnologijom. Dok ima posla u Hrvatskoj, teško je ići na druga tržišta. Investicijski projekti su dobrodošli, no nedostaje reda. Što se tiče građevinske operative koja bi trebala ići izvozno raditi u Europu, mislim da to nije opcija. Treba ih zadržati u Hrvatskoj – smatra. Strukturne reforme hitno Ekonomski analitičar Zdeslav Šantić poručio je da je kriza pokazala da smo nešto naučili i da smo spremniji nego za vrijeme ekonomske krize 2008. i 2009. – Prije smo imali manji javni dug, kad gledamo u odnosu na BDP, ali trebalo je oko šest godina da dođe do poreznog rasterećenja i da se pomogne oporavku gospodarstva. Sjećamo se i nelogičnih poteza poput uvođenja kriznog poreza. Prije osam godina bio sam na konferenciji na kojoj je švedski ministar financija grčkim kolegama rekao da ulaganje u ceste i tunele neće donijeti rast. Donijet će ga jedino ulaganje u obrazovanje i tržište rada. Pozitivno sam se iznenadio kad sam danas čuo da je došlo vrijeme da se novac ulaže u uspješne tvrtke, a ne u spašavanje posrnulih. Hrvatska kao mala zemlja može povećati kvalitetu radne snage da ulaže u sustav obrazovanja, poveže realni sektor s obrazovanjem – istaknuo je Šantić.
Kad prođe pandemija, pred državom je još nekoliko jako teških godina što se tiče javnih financija, očekuje, a samim time teško da će se nastaviti praksa smanjenja poreznog rasterećenja.

– Kad završi pandemija, sigurno je da ćemo se morati okrenuti nekim novim djelatnostima – rekao je. Marko Remenar, predsjednik uprave Adris grupe, složio se da je godina bila šokantna. No, neke su se stvari iskristalizirale.
– U hotelima s pet zvjezdica imali smo pad 25%, tako da je jasno da je bitno ulaganje u kvalitetu zbog održivosti na dugi rok jer se tako generira najveća dodana vrijednost za društvo u cjelini. Ukupno je pad u turizmu bio oko 50-60 posto, što je dramatično. To je škola i za sljedeću godinu. Sa znanjem ćemo se bolje pripremiti – rekao je Remenar. Dolazi i do sustavnih promjena u potražnji u društvu, mijenjaju se načini rada, nesigurnost i stres su veći, pa će i potrošnja trajnih dobara biti veća. Ove godine nije bilo problema s radnom snagom. Govoreći o očekivanjima, Habijanec je rekao da će do potpunog oporavka u Hrvatskoj doći brzo. Vlada bi trebala radikalnije ući u određene reforme jer gospodarstvenici trebaju stabilnost i čvrstu državu. – Fenomen je što smo danas ovdje u jeku krize, a puni smo optimizma i puno je suglasja između javnog i privatnog sektora. Dogodio nam se šok koji je poticaj za transformaciju. Imamo na raspolaganju 22 milijarde eura i pred izazovom generacije smo da ovo iskoristimo i da napravimo transformaciju društva i budemo jedno od najboljih mjesta za život u Europi, nema razloga da to ne postanemo – smatra Remenar. Ministar Butković očekuje da će do oporavka sigurno doći već u 2021., no puno toga ovisit će o koroni.

– U prometnom sektoru traže se projekti u visokom stupnju pripravnosti. U selekciji se vodimo investicijskom logikom, da vrijednost uloženih sredstava mora biti manja od koristi koje taj projekt ima. Pripremit ćemo puno projekata, tražit ćemo i od drugih ustanova da se uključe i uvjeren sam da će Hrvatska uspjeti povući sva sredstva. Ako sve provedemo, od poreznog rasterećenja i reforme općenito, uza sve projekte, možemo biti optimistični – rekao je ministar i na kraju otkrio da su u Hrvatskim cestama otvorene ponude za nastavak brze ceste prema Koprivnici. Na natječaj su se javile hrvatske tvrtke, što je izazvalo pljesak poduzetnika. Jedan od zaključaka bio je da je Hrvatska pred izazovom generacije da se transformira u uspješnu europsku državu.


Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/vijesti/investi ... rd-1433181 - www.vecernji.hr

Baranjski kulen, Dalmatinski i Drniški pršut, Lički krumpir, Dingač i Neretvanska mandarina, šest je proizvoda koji su se našli na listi od 100 europskih sa zaštićenim geografskim porijeklom koji će biti posebno označeni i privilegirani u trgovanju s Kinom, piše u petak zabranjeni list.

Recipročno, Europska komisija je objavila i listu 100 kineskih proizvoda koji će biti priznati i preporučeni na tržištu EU. Na europskoj listi su francuski šampanjac, grčki feta sir, talijanski parma pršut i mozzarella, irski viski, portugalski porto, a na kineskoj listi to su njihovi proizvodi od riže i grahorica i povrća koje europsko tržište već poznaje.

Kako je istaknuo na potpisivanju ugovora europski povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski nakon godinu dana pregovora potpisan je sporazum koji mnoge zemlje u EU nazivaju povijesnim jer će omogućiti razmjenu registriranih proizvoda, bez dilema oko plasmana plagijata velikih brendova.

Vijest o uvrštenju čak dva hrvatska pršuta na listu od 100 europskih proizvoda kojima je olakšan pristup kineskom tržištu Ante Madir, izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta dočekao je u organizaciji još jedne smotre najboljih pršuta u Zadru.

"Ova vijest je dobar vjetar u leđa našim proizvođačima koji su proteklih godine uložili velika sredstva u proširenje proizvodnje upravo iz razloga velike potražnje za izvoz. Uložilo se i u razvoj domaće sirovine poput Grupacije Pivac koja ima sve više domaćih butova iz Vajde. Sada će se i pregovori koji su imali sa Kinom, Rusijom i SAD-om oko izvoza pršuta i drugih zaštićenih suhomesnatih proizvoda moći lakše realizirati", kaže Madir, donosi zabranjeni list.

Ne valja davat bankama te novce niti ulagat u nekretnine vec u proizvodnju. Sve ostalo se manje isplati.