Teski uzas nista mi tu nije ni simpaticno.

Iskreno pošten stan u novoj zgradi pruža više privatnosti i komfora od ovoga cirkusa sa slike gore, te kućice em su ruševine, em su jedna na drugoj, ni dvora ni ničega, fuj.

Pitam se kako žive ti ljudi, nemaš vrt, blago, a plata 500 maraka.

Zato i ima pridjev mahalašenje, od mahala.
Međusobno virenje u WC.

Pa viriš.

I navijaš da komšija propadne, da se bolje osjećaš.

Bijeljina se ne šali. Iskreno, nisam mislio da je ovoliko široka.

Šta tek reći na činjenicu da je 80% Trokutistana teška šumetina a dotičnima malo teritorija.



Sprčili se u te kasabe uz rijeku Bosnu od Sarajeva do Zenice i to gore oko Tuzle što je ostalo, sve između park prirode.

Da, put koji povezuje dva najveća muslimanska grada izgleda ovako



Veza između dva najveća him grada biva prekinuta kad padne više od 20 cm snijega.

Nije im malo teritorija nego višak stanovnika, kojeg se sad rješavaju. Te kasabe i takva vrsta ekonomije može podržati optimalnih 300 000 stanovnika.

Inače da, Bijeljina izgleda površinski ogromno



, ali i Sarajevo sa svojih 250 000 stanovnika izgleda napuhano sa tim mahalama.

Od centralne ulice koja ide sred Sarajeva, do prvih kuća na klizištima mahala, je 450 metara (ova žuta crta).


Sama debljina urbanog dijela je uglavnom manja od 1 km.
Zato i imaju samo jednu tramvajsku liniju, koja ide lijevo-desno.
Srbija im je na 1 km udaljenosti od budućeg muslimanskog parlamenta (nakon što nam isplate naš dio za nekretninu u zajedničkom vlasništvu u kojoj je smješten parlament BiH).

Za usporedbu Mostar, žuta linja je iste duljine, 450 m

Mostar ima glupo brdo Hum usred kotline. Valja tunel tu praviti.

Zapadni Doboj 2006-2019 . meni lijep grad . uskoro autoputno čvorište .

ovako treba u Bijeljini rušiti , temeljno čitave ulice , kao ova dijagonalna ulica , među zgradama . Isto je izgrađeno na Sjeveru Doboja + unutar grada .

Bijeljina prošle godine dobila novi urbanistički plan , ja bih rekao da je pola posla urađeno




A mahale , pa to je srednji vijek i kada se osvajač nalazi okružen domorodcima . samo im bedemi nedostaju .

Federacija Bih ima veći procenat šuma od Srpske , a nas zovu šumska , doduše i posjekli su dosta .

Srpska bankrotirala , a u neprijateljskom okruženju za 20 god , izgradili sebi grad od 100 000 ,kada se sabere ova veća urbanizacija .

Za normalan zivot ne vajaju ni zgrade ni ove nacickane kasabe. U svakoj razvijenoj drzavi koja ima solidan prirastaj (ne racunajuci imigrante) svi ljudi koji to mogu da priuste zive u kucama. Ali pravim sa dvoristem okolo, planski gradjenim, ne ovim lego kockicama gde ti komsija gleda u kupatilo.

Vidiš to si upravu. Šta bi bilo recimo kada bi došlo bar 50 % Srba i Hrvata iz Hrvatske i Srbije i glasalo na izborima u BiH? Te srpske i hrvatske partije osvoje ukupno 70% glasova. Ne znam kako te stvari stoje kod Hrvata,ali Srbi koji su odselili za BGD ili NS ne razmišljaju više o dnevno političkim dešavanjima u BiH. Imaju tamo drugačije viđenje svog života,planiraju putovanja Atina ili Budimpešta,daleko manje tamo izlaze na izbore.Sa druge strane Bošnjaci koji žive u Švedskoj ili Danskoj organizovano dolaze kad su izbori ili popis. Oni i dalje pomno prate stanje u Bosni ko neki lešinari.

Zenica, muslimanskog oka zjenica.







Drži se dobro ove godine, 3 rođenih više nego u Mostaru iako je popisano 5000 ljudi više i ima više ruralnog stanovništva od Mostara. Ako je vjerovati popisu.

sta mene fascinira , taj brdsko-planinski tip mahale . naprimjer u Mostaru , sporo mi učitava Gifove , a napravio bih šta rade uz Forticu.
a imaju da se šire na jug i sjever .

Imamo i urbani tip brdsko-planinske mahale , kao Koševo i Ciglane , žičarom dolaziš do zgrade ,pa onda u lift

vrh urbanizma je sovjetski tip (mada zapad to ismijava , kao nema arhitekture ) npr. Novi beograd i Bjelorusija ,zapadni mostar , alipašino , dobrinja ,ogromna dvorišta drvoredi ,bulevari , parkinzi , širina .



Treba i u Mostaru žičaru uvesti , kružna linija stanica -fortica -luka

Imaju 2 nebodera po 10 spratova. U zadnjih par godina počeli su praviti neke šestospratnice i sedmospratnice. Meni je Bijeljina jako ružan grad,podsjeća me na šiptarske gradove na Kosovu i Makedoniji,kao Gnjilane ili Tetovo. Ruglo obično. Inače prije rata je imala duh kasabe i mahale. Što je jako čudno. Bijeljina je u ravnici i ima prostora za široke ulice ili ulice 2x2...ali ništa od tog.U predgrađima uske ulice i kuće uz sami put napravljene ( to su scene od prije 20 tak godina). Nikakvog smisla za urbaniziju nemaju. Negdje ulica dvosmjerna a ona uđeš u slijepu ulica, a ne možeš se pošteno ni polukružno napraviti. Tek poslije rata su uveli kanalizaciju. Imali do unazad 5 - 6 godina septičke jame.Grad je imao relativno srpsku većinu,te postoje špekulacije da su komunisti više Tuzlu protežirali jer ima relativno većinsku muslimansku većinu...ali i sami Semberci su nonšalantni po tom pitanju. Nije ih ništa posebno zanimali. Poslije posla svi na selo i okopavaj njive i sij baštu.
Jedno vrijeme im je kvadrat stana bio 3000KM.
Velika navala Srba iz Sarajeva i Tuzle bila. Muslimani nisu htjeli da prodaju po tržišnoj cijeni nekretnine,već su bezobrazno dizali cijene. Kuća koja je vrijedila 50 000 KM maksimalno,prodavali je Srbima za 100 000 KM i više. Stanovi bili skuplji nego u Sarajevu.
Zato je buknula gradnja kuća,što samo zauzima plodnu zemlju. U jednoj kući je obično 3 stana ili više. Tako je isplativije. Jedan sprat su uobičajeno za roditelje,a druga dva namjenjena za djecu. Djeca obično tu i zasnivaju porodice. Ako su živi svekar i svekar i za njih je namjenjen mali stan unutar tih kuća. Znači i po četiri generacije tu stanu.
Zato je BN naše veliko selo

Ako se ne varam Bijeljina je imala muslimansku većinu (sam grad) do rata)...

Meni nije jasno što zapad ismijava taj tzv sovjetski tip arhikteture ? Većina zgrada na Novom Beogradu ima dovoljan razmak( kao u svim gradovima ex yu poštovala se pravila). Ispred svake zgrade mali parkić i zelenilo. Rodica mi živi na Novom Beogradu nema potrebe ljeti za klima uređajem. Zgrada se nalazi u zelenoj gradskoj oazi.
U pređašnjem sistemu su česti bili trosobni i četverosobni stanovi. Ko može u Berlinu ili Parizu kupiti trosoban stan ?? Pogotovo u Parizu trosobni su velika rijetkost.

Grad ( urbani dio)većina muslimani malo više od 50 % plus Janja koja je 90% muslimanskw. Kompletna opština sa okolnim selima imala su srpsku većinu negdje malo više od 50%.

Ok, na to sam mislio

Prenosim od forumaša @Robelec, koji nam je donio ekskluzivu

Najbogatiji Hrvati u Hercegovini po općinama. Na listi su gotovo svi oni koji posluju uspješno u BiH i regiji te imaju imovinu vrijednu 5 + mil. €.

Široki Brijeg:
Mirko Grbešić - 300 mil. € - vlasnik MEPAS Široki Brijeg, Brodomerkur ŠB, Mepas Mall Mostar, Saponia Osijek, Brodomerkur ST itd.
Jozo Bogdan - 160 mil. € - vlasnik Feal Široki Brijeg i Feal Hrvatska
Pero Nakić - 50 mil € - vasnik - Lukas TP Nakić Široki Brijeg i Nameks Široki Briijeg
Miljenko Mićo Crnjac - 46 mil €. - vlasnik MCI Široki Brijeg i suvlasnik Vina Zadro Čapljina
Josip Kožul - 35 mil €. - vlasnik A3 Široki Brijeg i A3 Split
Marijan Primorac - 25 mil € - vlasnik Primorka Široki Brijeg i Pelet Grupa Zagreb
Ladislav Bevanda - 23 mil € -vlasnik - Hering Široki Brijeg i Hering Ploče
Mario Bošnjak - 10 mil €. vlasnik kompanije Sjemenarna Široki Brijeg i GardenPetHome Zagreb
Ivan Ševo - 10 mil € - vlasnik firme Centar Motor Široki Brijeg
Ante Suton - 10 mil € - vlasnik Suton Široki Brijeg, Tiskara Dvornik Split i Suton Print Podgorica
Obitelj Mandić - 10 mil € - vlasnik TEM Mandeks Široki Brijeg i Mandeks Solin
Blago Hrkač - 7 mil € - vlasnik Bernina Široki Brijeg
Marko Zovko - 5 mil € -vlasnik EZ engineering Široki Brijeg i EZ engenering Bibinje
Božo Galić - 5 mil € - vlasnik Vibar Široki Brijeg
Marinko Soldo - 5 mil € - vlasnik Soldo Metali Široki Brijeg, suvlasnik Presal Široki Brijeg i Emerus Mostar
________________________________________________________________________________________________

Ljubuški:
Marinko Planinić - 27 mil. € - vlasnik Unirade Ljubuški i podružnice ima u 18 BiH gradova
Dubravko Grgić - 50 mil. € vrijednu imovinu ima u BiH - vlasnik AGRAM Osiguranja BiH. U RH ima imovinu vrijednu preko 60 mil €
Igor Jurčić - 15 mil. € vlasnik Jur Prom Ljubuški i Jur Prom Metković
Josip Nuić - 15 mil. - €. vlasnik Nuić Ljubuški
tanislav Mucić -15 mil. € - vlasnik Mucić & Co Ljubuški i IN d.o.o Ljubuški, u RH ima filijalu
Goran Džajić - 14 mil. € - vlasnik Džajić commerca Ljubuški
Milan Rašić - 9 mil.€ - vlasnik R.P.M. Glob Trade Ljubuški
Ante Tomić - 8 mil. € - vlasnik AT Kerametal Ljubuši
Karlo Kraljević - 8 mil. € - vlasnik Karliko Ljubuški
Miroslav Rupčić - 8 mil. € - vlasnik M.R.M Ljubuški.
Andrija Zovko - 5 mil. € - suvlasnik AS Kramer Ljubuški, ima u RH filijalu.

________________________________________________________________________________________________

Grude:
Petar Ćorluka - 200 mil. € - vlasnik Violeta Grude, Lasta Čapljina, Violeta RH, Prodex, hotela u Sarajevu,
Stjepan Vranješ - 130 mil. € vlasnik Grafotisak Grude i Fokus Zagreb
Marinko Zadro - 17 mili € vlasnik Grdudske Pivovare i kompanije Viro BH Grude, u RH ima imovinu vrijednu oko 200 milijuna €
Obitelj Artuković -20 mil € vrijednost BiH imovine - vlasnik Franck Grude i Franck Sarajevo, u RH imaju imovinu vrijednu 150 mil€
Miro Palac - 13 mil € - vlasnik kompanija Autoherc i TSP Grude i Autoherc Metković
Obitelj Šimić - 12 mil € - vlasnik Bili Brig Grude.
Miro Perić - 7 mil € - vlasnik TP Drinovci
Miro Tomas - 7 mil. € - vlasnik GP Toming Grude
Ivica Pandžić - 7 mil €. - vlasnik Lumen Drinovci i Lumen Zagreb
Ivan Šimić - 6 mil € - vlasnik AX- Soling Grude i Ax Soling Zagreb
Vlatko Grizelj - 5 mil € - vlasnik firme M.A.L. Grizelj Grude
Obitelj Marić - 5 mil € - vlasnik Bilo Trade Grude i Bilo Trade Velika Mlaka
Ivan Leko - 5 mil - vlasnik firme Grioss Grude, a u RH ima jaku firmu C.I.A.K d.o.o Zagreb i imovinu vrijednu oko 30 milijuna
Obitelj Kolobarić - 5 mil - €. vlasnik firme Antonio Traded Grude.
___________________________________________________________________________________________________

Posušje:
Milenko Bašić - 180 mil. € -vlasnik Lager Posušje, International Ljubuški, Kamengrad RMU Sanski Most, Lager Bašić Zagreb
Veljko Lončar - 40 mil € - vlasnik Vokel Posušje i Vokel Metković
Franjo Širić - 35 mil €. vlasnik Weltplast Posušje, Weltplast Odra i Modepack Zagreb
Krasnodar-Darko Petrović - 25 mil. € - vlasnik tvrtki Planet i Dara Posušje.
Damir Vican - 20 mil. € - vlasnik Miviko Posušje, a u RH ima partnerski odnos sa firmom lipapromet Zagreb
Obitelj Pavković - 18 mil €. vlasnik Mesna industrija Šišović, farme Glamoč, farme Tomislavgrad i farme Vita Čapljina.
Obitelj Begić - 10 mil € vlasnik Femis Posušje i I. G. ARMATURA Imotski.
Obitelj Šušnjar - 9 mil € - vlasnik BINVEST Posušje
Obitelj Bašić - 8 mil € vlasnik kladionice Formula Posušje
Željko Kovač - 6 mil € - vlasnik Tehnostar Posušje, a podružnice ima u Bihaću, Livnu, Sarajevu i Banja Luci
Branko Penava - 5 mili € -vlasnik Penava Posušje
Tomislav Marić - 5 mil. vlasnik KTM Brina i Brina Split
Ivan Šego - 5 + mil € vrijednu imovinu ima u BiH - vlasnik Dimotel Posušje, Dimotel Zagreb, Tech Doctor Zagreb i direktor je kompanije MOBIS eletronic koja uprihoduje godišnje 150 milijuna kn.
_____________________________________________________________________________________________________

Čapljina:
Branislav Bakalar - 14 mil € - vlasnik Bakalar Komerc Trebižat-Čapljina
Ivan Zadro - 5 mil € - suvlasnik Vina Zadro Čapljina i Vino Zadro Zagreb
Obitelj Jurković - 5 mil € - vlasnik Dalmata Gabelo Polje Čapljina
______________________________________________________________________________________________________

Čitluk:
Vlatko Barbarić -50 mil. € - vlasnik PAQ Čitluk, Hercegovina Produkt, etno-sela Herceg, Union Foods i Čačak "chips way"
Renato Korać - 40 mil. € - vlasnik Premier World Sport Kladionice Čitluk
Obitelj Zelenika - 35 mil. €. vlasnik Globtour Međugorje, Panorama Bus, Croatia Bus, Deutsche Touring, Jadran Express Subotica itd. Obitelj Miličević-Mališić - 20 mil €. vlasnik Mališić Čitluk, Mališić MP Čitluk iHotela Brotnjo
Niko Dodig - 15 mil € - vlasnik kopanije Sport Centar Circle International Međugorje
Ivan Doko - 10 milijuna € - vlasnik Andrea & Giovanni Čitluk
Željko Nakić - 5 milijuna €. vlasnik Vinarija Čitluk i Hercegovinavino Mostar
Obitelj Buntić - 5 mil € - vlasnik Kompas Međugorje
Obitelj Džida - 5 mil €. - vlasnik Džido u Čitluku, poslovnice imaju u Sarajevu, Banja Luci, Tuzli, Bihaću i Tešnj itd.
__________________________________________________________________________________________________________

Mostar:
Miro Musa - 40 mil € - suvlasnik Ataco Mostar, u RH ima luksuzni Hotel
Dinko Slezak - 15 mil - € vlasnik firme Editus Mostar
Mario Vujević - 13 mil € - vlasnik Guma M Mostar i Vujović Company Vitez
Marinko Rozić- 10 mil € - vlasnik firme M Rozić Mostar
Igor Krezić - 10 mil € - vlasnik Nsoft Mostar i N-Soft Solutions Zagreb
Davor Krezić - 10 mil € - vlasnik Alfa Therm Mostar i Alfa Therm Metković
Obitelj Marinčić - 8 mil € vlasnik kopanije OMEG Paneli Mostar i Omega Paneli Zagreb
Veselko Čule - 8 mil. €. suvlasnik kompanije Hercegovinavino Mostar i Hercegovinavino Sesvete
Zdenko Džidić 7 mil. €. - vlasnik firme Građevinar Mostar
Miroslav Čuljak 10 mili € - vlasnik FERRO-Keš Mostar i FERRO Mo Makarska
Brano Markić - 5 mil € vlasnik kompanija Oil AC Mostar i MO Herc
Željko Ivanković Lijanović - 5 mil € - vlasnik Auto Lijanović Mostar
Ivan Vukoja - 5 mil € vlasnik Interkomerc Mostar
Ivan Knezović - 5 mil € vlasnik SIK Mostar
______________________________________________________________________________________________________

Bošnjaci Mostar:
Šemsudin Hasić - 60 mil € - vlasnik Hercegovinalijek Mostar
Haso Pekušić - 15 mil € - vlasnik HP Investing Mostar
Senad Husnić - 5 mil € - vlasnik firme Amitea Mostar




Brutalna dominacija Hrvata. Praktički 95% milijunaša u federalnoj Hercegovini.

Od 10 najbogatijih u SBŽ, Hrvati su 9, Merhametlije 1.

Od 100 najbogatijih u federalnoj Hercegovini, Hrvati su 95, i to samo ako velikodušno pretpostavim da u Konjicu i Jablanici ima po 1 Merhametlija s preko 5 mil. imovine, što je vjerojatno kriva pretpostavka i moj poklon Merhametlijama.

Sad pogodite tko će u situaciji otvorenih granica za sve, zadržati se u Hercegovini.

Mi smo svoj udio u Hercegovini povećavali čak i u periodu kad smo jedini imali mogućnost emigracije.

Ova fukara će sva navalit u Njemačku i Zapad, konačno su ostvareni uvjeti za postizanje 2/3 većine u HNŽ u slijedećim godinama.

Janjevci su Hrvati Torlaci, kao i Krašovani.
Ali za njih se zna kada su pokupili dijalekt.

Što se država i jezika tiče, griješiš.
Oni utječu, no ne mijenjaju iste.
Inače ne bi imao 3 narječja.
Kajkavsko se ustalilo na području zg biskupije, iako su srodni govori bili i u Požeškoj i krbavskoj...

Ugarska je imala pod svojom vlašću i Mačvu, pa tamo baš nisu bili zapadnoštokavci.

Koine je bio latinski.
Lokalne plemiće je često bolila neka stvar kako govore njihovi kmetovi...
Zapadna Hercegovina (župa Imota), ti je jedna od 11 originalnih župa.
Do Neretve ti je vrijedila nadležnos Splitske, a od Neretve Dubrovačke nadbiskupije.
Hrvatski ban je uvijek svojim smatrao i Hum..
A imaš podosta primjera di se Dubrovčani smatraju Hrvatima.
Svaka država ima svoju nacionalnost ili nacionalnosti.

To je kao da kažeš da Bavarci prije 500 godina nisu bili Nijemci.
Mogli su i oni proć kao Austrijanci, ali Austrijanci su kao narod nastali nakon ww2.

Ki bi, da bi, su what if scenariji.
Da je Hercegovina ili Dubrovnik postao vlastita nacija, morao bi imati svoj jezik, a vjerojatno i vjeru.
Nizozemci su nastali kao "kalvinistički" donjenjemcj, Hercegovci se ne razlikuju od ostalih Hrvata.

Još jedan dokaz da smo mi osnovni uzrok što oni tamo toje malo bolje nego u USK i TK. Di nema nas, oni propadaju.