HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: 28 ožu 2024, 18:12.

Vremenska zona: UTC + 01:00




Započni novu temu Odgovori  [ 7 post(ov)a ] 
Autor/ica Poruka
 Naslov: Opsada Sinja
PostPostano: 09 kol 2020, 23:01 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 01 kol 2020, 11:37
Postovi: 15480
U gradu Sinju se preko tri stoljeća održava viteška igra Sinjska alka, po strogo kodificiranom pravilniku, sa sudionicima u povijesnim odorama te s povijesnom opremom i oružjem. Organizira se u spomen pobjede sinjskih vitezova nad višestruko brojnijom osmanlijskom vojskom koja je 1715. opsjedala Sinj te u slavu Gospe koja je prema vjerovanju tada spasila grad. Održava se jedanput godišnje, prve nedjelje u kolovozu (ali tako da sva tri natjecanja, Bara, Čoja i Alka, budu u kolovozu), samo u Sinju i od osnutka na istome mjestu – Alkarskome trkalištu. Punih tristo godina Alka je žiteljima Cetinske krajine istinsko etičko mjerilo u ljubomornom čuvanju viteškoga duha i zavičajnosti, poticaj za natjecanje u plemenitosti i poštenju te vječita uspomena na junaštvo pradjedova. Igra je to koja se tijekom višestoljetne tradicije utkala u narod, postala njegov nepobitni činitelj, nositelj narodnoga ponosa, nadahnuće i izvorište stvaralaštva.
U alkarskome natjecanju alkar u punome trku, nogu duboko u stremenima i bez podizanja sa sedla, gađa kopljem u alku (obruč s četiri razdjeljka – pogodak u pojedini od njih nosi jedan, dva ili tri boda). Slavodobitnik je onaj alkar koji u natjecanju prikupi najviše bodova. Nakon završene Alke ponosno na koplju gradom pronosi plamenac hrvatske trobojnice, a Sinjani i Cetinjani slave ga cijelu godinu.

Opsada Sinja

Zbog loših uvjeta i stalnog turskog zuluma osulo se domicilno stanovništvo, te mletačke vlasti nastoje primamiti stanovništvo iz tadašnjeg bosanskog sandžaka, što im i uspijeva. Pristao je i fra Pavao Vučković (1658. – 1735.) te je poveo 1687. stanovništvo i fratre iz samostana Rame prema Cetinskoj krajini. Ponijeli su sa sobom samo nužne stvari i sliku Gospe od Milosti, koja će poslije obilježiti budućnost Sinja. Na područje Cetinske krajine nekoliko godina potom naselilo se stanovništvo iz Hercegovine i Poljičke republike. Tako je dotad slabo naseljen cetinski kraj napokon oživio. Relativno mirno razdoblje koje je uživalo novopridošlo stanovništvo prekinuto je 1714 kad je između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva izbio Drugi morejski rat.
Glavnim zapovjednikom osmanlijske vojske koja je trebala krenuti na Sinj bio je imenovan Mustafa-paša Čelić (umro 1719.). Krajem 1714. okupio je najveću vojsku koja se ikad spremala provaliti na područje Dalmacije.
Mlečani na vijest kako na njih ide golema vojna sila 21. srpnja 1715. izdaju proglas kojim se od serdara i harambaša traži da svoje snage drže u pripravnosti te zaustave stanovnike koji bi bježali prema obali. Mletačka posada koja je u to vrijeme dočekivala osmanlijske snage brojila je tek nešto manje od 700 vojnika uz mnogo Cetinjana pod zapovjedništvom serdara i harambaša. Sinjski providur i zapovjednik obrane tvrđave Zorzi Balbi poslije je iznio podatak od oko 60 000 osmanlijskih vojnika koji su napali Sinj krajem srpnja 1715. Smatrao je da su u pričuvi imali još desetak tisuća vojnika, a da je cjelokupna vojska koja je krenula na grad bila skupljena iz različitih dijelova Carstva. Sami Osmanlije vidjeli su Sinj samo kao “usputnu” stanicu na putu prema obalnim gradovima.

Da osvajanje Sinja neće biti nimalo lako, Osmanlije su se uvjerili već u mjestu Otoku, gdje su naišli na jak otpor i pretrpjeli ozbiljne gubitke, a nekolicina se njihovih vojnika u paničnom bijegu utopila u Cetini. U odmazdi su masakrirani deseci stanovnika Otoka, mnogi su odvedeni u roblje, a oni koji su uspjeli pobjeći sklonili su se u sinjsku tvrđavu. Početkom kolovoza Osmanlije su sve više stezali obruč oko tvrđave tako da je mletačka posada sve češće mogla vidjeti njihove izvidnice koje su prikupljale informacije o položaju branitelja i najboljim položajima za napad. Istodobno u sinjskoj okolici Osmanlije nastavljaju pljačkaške pohode popraćene paležom.

Konačno je 8. kolovoza došlo do topničkog napada na sinjsku tvrđavu. Branitelji su žestoko uzvratili pa se neprijatelj prvog dana opsade morao zadovoljiti paležom dviju crkava (Gospina i sv. Frane) te uništavanjem kuća u dijelu Sinja zvanom Varoš. Idućeg dana Osmanlije su još silovitije napali tvrđavu i oštetili je na nekoliko mjesta pogocima iz lumbardi te kuglama iz topova. Usprkos umoru i malobrojnosti u odnosu na Osmanlije, branitelji tvrđave nastavili su žestoko uzvraćati iz mušketa i nekolicine topova koje su posjedovali. Nakon dva dana silovitih borbi osmanlijske snage nisu uspjele znatnije napredovati u smjeru tvrđave. U nju su franjevci prilikom povlačenja donijeli Gospinu sliku i zajedno sa stanovništvom neprestano se molili da ih obrani od Osmanlija. Branitelji su trećeg i četvrtog dana opsade nastavljali odbijati topničke napade te diverzantske upade osmanlijske konjice s krila. Paralelno s obranom popravljani su oštećeni dijelovi tvrđave.

Napadi na tvrđavu idućeg su dana pojačani, što je trebao biti samo uvod u opći pješački juriš. On se dogodio već 14. kolovoza, kad Mustafa-paša Čelić zapovijeda napad svim raspoloživim snagama.
Početni osmanlijski nalet zaustavljen je neposredno pred vratima tvrđave. Siloviti juriši i žestoki sukobi pred samim vratima trajali su više od tri sata, da bi se na koncu Osmanlije povukli zbog teških gubitaka. Branitelji su 15. kolovoza, na blagdan Velike Gospe, očekivali novi napad osmanlijskih snaga, ali ostali su iznenađeni viješću da se vojska Mustafa-paše Čelića povlači prema Livnu. Tako je Sinj nakon tjedan dana opsade uspješno obranjen. Turci su za sobom ostavili oko 10.000 poginulih i golem ratni plijen. Od samog su početka puk Sinja i njegovi branitelji tu pobjedu pripisivali čudotvornom zagovoru Gospe Sinjske, čija je slika svo vrijeme opsade bila u tvrđavi, kamo je bila prenesena iz franjevačkog samostana podno grada da je Turci ne oskvrnu. U zahvalu na pomoći providur je Balbi s časnicima odmah skupio 80 zlatnika koje su poslali u Mletke da se skuje zlatna kruna i križ i da se okruni Gospin lik. Pri dnu krune urezao je u dva reda riječi :In perpetuum coronata triumphat-Anno MDCCXV (Zauvijek okrunjena slavi slavlje - godine 1715.).
Požarevačkim mirom iz 1718. godine cijela se Cetinska krajina s Podinarjem našla kao cjelina i konačno raskrstila s Turcima. Od tada pa sve do 1797. godine, tj. do propasti Mletačke Republike, ostaje pod mletačkom upravom. Razdoblje mletačke vlasti smatra se periodom bezperspektivnosti, iako se zahvaljujući pojačanom prometu i trgovini s Bosnom grad počeo polako gospodarski razvijati. Iz stare i za život neprikladne tvrđave naselje se premješta na ravnicu ispod Kamička do Žankove glavice. Tu se grade crkva, samostan i prve stambene trgovačke kuće. U čast veličanstvene pobjede nad Turcima 1715. Sinjani svake godine tradicionalno održavaju viteški turnir, poznat u cijelom svijetu kao Sinjska alka, kao i proslavu blagdana Čudotvorne Gospe Sinjske.

Danas je odigrana 305. sinjska alka i slavodobitnik je Ivo Zorica! Pobjedu je odnio s ukupno sedam punata.


Privitak/ci:
61930123-ivo-zorica-sinjska-alka.jpg
61930123-ivo-zorica-sinjska-alka.jpg [ 178.53 KiB | Pogledano 1168 put/a. ]

_________________
Broj učenika u osnovnim školama u USK
2013/2014 - 25,758
2023/2024 - 15,503
Vrh
   
 
 Naslov: Re: Opsada Sinja
PostPostano: 09 kol 2020, 23:08 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 01 kol 2020, 11:37
Postovi: 15480
Nema fućkanja :zubati


_________________
Broj učenika u osnovnim školama u USK
2013/2014 - 25,758
2023/2024 - 15,503


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Opsada Sinja
PostPostano: 11 kol 2020, 09:31 
Offline

Pridružen/a: 08 sij 2020, 16:34
Postovi: 24718
Inače, ovo je bila i posljednja velika bitka Hrvata s muslimanima, sve do 1993.

_________________
Čuvajte nacionalnu homogenost ko zjenicu oka svoga!


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Opsada Sinja
PostPostano: 12 kol 2020, 17:44 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 13 ožu 2019, 21:34
Postovi: 13882
Lokacija: Sjeverna Bosna
divizija je napisao/la:
Inače, ovo je bila i posljednja velika bitka Hrvata s muslimanima, sve do 1993.


I te 93/94 su napadali tamo gdje je hrvata malo ili su u okruzenju. Zepce, Lasvanska dolina su novi Sinj.

_________________
Prigovara nekome da nije izašao iz 90tih, a on sam i dalje neuspješno ratuje protiv Osmanlija.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Opsada Sinja
PostPostano: 12 kol 2020, 22:24 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 23 ožu 2015, 21:56
Postovi: 5046
pa sinj i jesu biscani napali

_________________
Muslimani su nastali, kada je Bosna nestala.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Opsada Sinja
PostPostano: 12 kol 2020, 22:37 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 01 kol 2020, 11:37
Postovi: 15480
Inace zanimljivo mi da su Hrvati iz Rame naselili opustošenu Cetinsku Krajinu i u konačnici je i obranili. Ima mnogo mjesta po Dalmaciji gdje je zapisano da su ljudi iz Rame naselili u različitim vremenskim periodima.

_________________
Broj učenika u osnovnim školama u USK
2013/2014 - 25,758
2023/2024 - 15,503


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Opsada Sinja
PostPostano: 13 kol 2020, 00:12 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 23 ožu 2015, 21:56
Postovi: 5046
uskoci su takodjer iz hercegovine :)
di god je bilo cuda hercegovci u pozadini,samo malo treba kopat.

_________________
Muslimani su nastali, kada je Bosna nestala.


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 7 post(ov)a ] 

Vremenska zona: UTC + 01:00


Online

Trenutno korisnika/ca: Jean Luc Picard i 56 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO