HercegBosna.org

Bobovac

Kako i sam naslov kaže tema su predturske građevine u BiH i njihovo (ne)postojanje? Znači od početka XV stoljeća za Istočnu Bosnu, 1463 za Središnju, pa do konca XVI stoljeća za najzapadnije dijelove našeg svetog tla.
Kolika je turska vladavina za ove prostore bila tragična, vidi se i iz toga fakta da iz toga perioda praktički nema nijednog funkcionalnog objekta ili ih se može nabrojati na prste jedne ruke i to prvenstveno u zapadnim dijelovima BiH koje su Osmanlike zadnje zauzele.
K tomu dodatni problem je što je onih par jadnih preživjelih tvrđavica za vrijeme islama toliko pregrađivano, obnavljano, dograđivano... da se ne može reći što doista jeste iz perioda predosmanlija a što nakon.

Ono što mi za sada pada na pamet jeste jedino zvonik Svetog Luke u Jajcu - jedini sačuvani srednjovjekovni zvonik u kontinentalnom dijelu Balkana i jedini primjer građevine na tom prostoru koja ima elemente renesanse, znači jedno neprocjenjivo kulturno blago Bosne i Hercegovine.

slika

Robbie MO

Bobovac je napisao/la:

Znači kad se zamišlja srednjovijekovna Bosna valja zamisliti gradiće s crkvama ovakvog stila. Dosta slična arhitektura Dalmaciji, vjerojatno su i majstori odatle dolazili, a pogotovo kad je zvonik tek bio pušten i ganc nov te svijetloga kamena, crkve u Dalmaciji su renovirane kroz stoljeća a ovo je nagrizao zub vremena i potresi rasklimali kamenje, što nitko nije obnavljao.

Robbie MO

Uglavnom, količinski gledano (arhitektonski i umjetnički se ne može uspoređivati), ostalo je više islamske arhitekture u Španjolskoj negoli predturskih građevina u BiH.

daramo

To je ipak raskošnija krunidbena crkva, klasičniji primjer predotomanskih crkvi u BiH je ona svetog Ilije u Podmilačju.
S tim da obje imaju isti gotički stil.

slika

daramo

Glavni grad Hercegovine prije turske okupacije

slika

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27395

Počiteljska utvrda

daramo

Predosmanski grad Ljubuški

slika

1. Ulaz
2. Veliki obor
3. Tabija
4. Kula
5. Čatrnja
6. Unutarnji ulaz
7. Kula
8. Unutarnji ulaz
9. Kula "Herceguša"
10. Obor
11. Prohodni koridor
12. Čatrnja
13. Masivne kule
14. Skladište
15. Obor
16. Nastambe

dudu

džamija Fethija (osvojena) u Bihaću, suštinski crkva iz 13. stoljeća.

Dukatareva džamija u Livnu, jedan zid, temelji, ali i gradnja džamije u stilu predosmanske crkve sv. Iliije.

daramo

Glavni grad Bosne Bobovac

slika

daramo

Stari grad Vranduk

slika

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 15:06 **Postovi:** 27395

Ovdje su sve proglašeni spomenici kulture.
Ima ih dosta iz predosmanskog doba.

http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/publ ... =50&page=7

Anti-Zlobnjak · **Pridružen/a:** 23 sij 2019, 15:02 **Postovi:** 927

Citat:

Osmanlije su, osvojivši Bosnu, porušili 464 katoličke crkve i 48 franjevačkih samostana

slika

Poštovani fra Andrija, u svibnju ove godine navršilo se 550 godina otkako su Osmanlije uništili Bosansko Kraljevstvo, i Bosnu izbrisali s europske karte. Koju težinu ima ovaj povijesni događaj?

Sve je to bilo dobro smišljeno. Da se Bosansko Kraljevstvo nikad više ne bi obnovilo, ubili su bosanskoga kralja Stjepana Tomaševića, pobili sve visoko bosansko plemstvo, a njihovu djecu odveli u Carigrad i obratili na islam. Zameli su trag Bosni sve do novijih vremena. Nije to bio slučaj samo u Bosni, nego u svim krajevima koje su osvojili Osmanlije, koji su svojedobno pokrivali oko 40 suvremenih država.
...

Suvremeni izvjestitelji i ljetopisci vojnog pohoda na Bosnu 1463. bilježe pustošenja, razaranja, golem plijen te odvođenje stanovništva iz zemlje. Sultan je prilikom zauzimanja gradova i utvrda stanovništvo dijelom ostavio u gradu, dijelom darovao svojim zapovjednicima kao roblje, a jednu trećinu slao u Carigrad i u Aziju gdje su ih, u okolici Jedrena, putopisci i vizitatori susretali i cijelo stoljeće kasnije. Zbog predaje Jajce je ostavio u miru, ali je i od njih tražio plemićke sinove za sebe i svoje zapovjednike. Ubrzo su jajački franjevci organizirali izgon Osmanlija iz grada, i ostali slobodni više od 50 godina u sklopu tzv. Jajačke banovine.

Vi ste to pustošenje istraživali. Što biste onda o tomu mogli reći?

Pišući povijest kršćanstva u BiH, nailazio sam na brojne teškoće, posebice glede srednjega vijeka jer se njime u posljednje vrijeme puno manipuliralo. Da negdje ipak „otkvačim“, više od godinu dana istraživao sam srednjovjekovne crkve i samostane, samo na temelju povijesnih izvora, arheologije i stručne literature. Da to bolje utemeljim, uz svaku otkrivenu crkvu ubilježio sam sve što je u njoj i o njoj sačuvano, te izvore i stručnu literaturu u kraticama. To sam tiskao 2001. u Bosna franciscana 15., 161. - 219. Uporan mi se rad isplatio. Pronašao sam porušene 464 katoličke crkve i 48 franjevačkih samostana. Za povjesničare nije bilo dvojbe jer su činjenice najtvrdoglavije.
...

Jesu li franjevci sudjelovali u obrani Bosne?

Svakako. Budući da je Bosanska vikarija u to vrijeme zauzimala golem prostor, a istočna i središnja Bosna bila zauzeta, franjevci su se podijelili u dvije zajednice. Ona pod Osmanlijama pripala je Bosni Srebrenoj/Srebreničkoj, a ona na sjeverozapadu, Bosni Hrvatskoj. Ova posljednja posve je uništena u borbama s Osmanlijama. Da bi popis porušenih samostana bio sustavniji, navest ću ih od sjevera prema jugu:

Ivanjska/Bosanska Krupa, Bijela Stijena/Cazin, Krupa/Bosanska Krupa, Bihać, Kamengrad, Inađol/Srebac, Lijevče, Glaž/Popovići, Modriča, Lendava, Srebrenica, Skakava, Srebrenik, Gornja Bukovica/Koraj, Bijeljina, Stari Teočak/Ugljevik, Zvečaj/Rekavice, Tešanj, Soli/Tuzla, Gornja Tuzla, Gradovrh, Jezero, Jajce (2 samostana), Komotin/Podmilačje, Vranduk/Varošište, Zvornik, Lašva, Radaslije/Glamoč, Vesela Straža/Bugojno, Fojnica, Kraljeva Sutjeska, Bobovac, Mili/Arnautovići, Podvisoko, Srebrenica, Bistrički Grad/Livno, Šćit, Deževice, Kreševo, Blažuj/Tomislavgrad, Bokševac/Kostajnica, Konjic, Blagaj, Mostar, Ljubuški, Blagaj i Gabela. Biskup fra Jeronim Lučić 29. srpnja 1638. na ruševinama samostana u Skakavi bilježi kako je on porušen „kad su Turci porušili sve crkve i samostane po cijelom Bosanskom Kraljevstvu“.

Kako su obično izgledali ti samostani?

Bili su skromni. To su bile veće kuće u kojima je živjelo nekoliko franjevaca. O njima postoje i arheološki tragovi. U građevinskom pogledu nisu imale oblik klasičnog samostana s klaustrom. Obično su to bile kamene građevine dužine 22 - 24 metra s podrumskim prostorijama i katom opremljenim keramičkim pećima veće snage. Domaći izvori nazivaju ih loca/mjesta, domus/kuća, dormitoria/spavaonice ili, jednostavno, mala braća. Da bismo ih nekako sebi predstavili, trebalo bi danas pogledati „samostančić“ u Porcijunkuli koji je gradio Bernardin Sijenski (1380. - 1444.).

U otkrivene 464 srednjovjekovne crkve u BiH, u njih 205 spominjete i njihove patrone. To je zanimljivo. Recite nešto i o njima.

Istraživanja mjesta kršćanskog kulta na tlu BiH temeljili smo na izvorima iz srednjeg vijeka, rezultatima arheoloških istraživanja, bilješkama iz prvih dvaju stoljeća osmanske vladavine i najnovijoj znanstvenoj literaturi. Te srednjovjekovne crkve bile su najčešće skromno građene, zidane kamenom ili kombinacijom drva i kamena. Istraživanja pokazuju da je u srednjovjekovnoj Bosni gotovo svako naseljeno mjesto imalo svoju crkvu, a da je u većim naseljima bilo i nekoliko njih.

Zbog osmanskih osvajanja i islamske politike u BiH je – za razliku od drugih južnoslavenskih zemalja – očuvano vrlo malo srednjovjekovnih crkava. Ipak, na tlu današnje BiH dosad su otkrivene 464 crkve iz srednjega vijeka. U 205 (44,27%), od dosad otkrivene 464 crkve, saznali smo i patrone, i to različitih 45. Zanimljivo je da je 60% spomenutih crkava, tj. 121, bilo posvećeno 8 patrona: sv. Mariji (31), sv. Jurju (20), sv. Petru (14), sv. Križu (13), sv. Iliji (12), sv. Ivi Krstitelju (11), sv. Mihovilu (10) i sv. Martinu (10).

Sve to pokazuje da Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku, prije provale Osmanlija, po broju i rasporedu crkava nije zaostajala za ondašnjim susjednim kršćanskim feudalnim državama.

Kakav je danas odnos prema ostatcima crkava i samostana?

Nažalost, loš. Na primjer, preko najvažnije krunidbene crkve i saborne crkve te grobnice bosanskih kraljeva i samostana sv. Nikole u Milima/Visoko, prolazi seoska makadamska cesta. Tko se na to obazire?!

Vraćamo li se, glede kršćanske baštine u BiH, u osmanska vremena?

Ne bih znao, ali pokazatelji nisu dobri.

http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=37813

Najviše ih bilo na području Turske Hrvatske, gdje je i uništavanje, progon i ubijanje bilo najtemeljitije.

daramo

Najbolje su sačuvane utvrde jer su se nastavile koristiti.

Anti-Zlobnjak · **Pridružen/a:** 23 sij 2019, 15:02 **Postovi:** 927

Stari grad Ostrovica

Stari grad Ostrovica, velika srednjovjekovna fortifikacija na strmom brdu iznad lijeve obale rijeke Une kod istoimenog naselja u blizini Kulen Vakufa, općina Bihać, Unsko-sanska županija, Bosna i Hercegovina.

Izgrađena najvjerojatnije tijekom 15. stoljeća na temeljima starije građevine iz rimskog ili još ranijeg vremena, Ostrovica se nalazila u hrvatskoj župi Lapac i bila u posjedu krbavskih knezova Kurjakovića (kasnije Karlovići). Tim područjem gornjeg toka Une išao je važan prometni pravac u smjeru sjever-jug još iz vremena starih Rimljana, a strmo brdo bilo je idealno za izgradnju utvrde koja ga je nadzirala, tim više što je ispod nje bio razmjerno plitak dio rijeke koji je jahač na konju mogao pregaziti.

Prema nekim izvorima, gradina se u 15. i početkom 16. stoljeća, osim u rukama Kurjakovića, nalazila jedno vrijeme i u posjedu Frankopana, Jurja Mikulčića (koji je poginuo 1495.g.) te Ivana Keglevića. Stalna turska prijetnja koja je bila prisutna nakon propasti srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva 1463. godine, dovela je naposlijetku do pada Ostrovice pod osmansku vlast u prosincu 1523., i takvo se stanje održalo sve do 1878.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Stari_grad_Ostrovica

Anti-Zlobnjak · **Pridružen/a:** 23 sij 2019, 15:02 **Postovi:** 927

Ostrožac

Ostrožac, gradina starijeg željeznog doba, srednjovjekovna tvrđava i turski grad. Tvrđava je smještena na dominantnom uzvišenju iznad lijeve obale rijeke Une i istoimenog naselja, na 12 km od Bihaća prema Bosanskoj Krupi, na mjestu gdje se račva put za Cazin.

Tvrđava je nepravilnog kružnog oblika sa kapikulom i kružnom branič-kulom uz koji se nalazi bunar. Prvi spomen tvrđave je iz 1286. Tvrđava je u posjedu knezova Babonića-Blagajskih (knezovi Ostroški). Prelazi pod vlast Antuna Bakšića 1552. Pada u ruke Osmanlija 1577. Ima svog dizdara. Od 17. st. tu je sjedište Ostrožačke kapetanije koja je najjača u Bosanskoj krajini. Dizdari i kapetani bili su Beširevići (Mehmedaga 1700-1716; Omeraga 1730). Osmanlije dograđuju tvrđavu u južnom dijelu oko 1700. Sjeverni srednjovjekovni dio grada prozvao se narodnim, a južni dio grada gospodskim.

https://bs.wikipedia.org/wiki/Ostro%C5%BEac_(Cazin)

Stari grad u Velikoj Kladuši

Velika Kladuša, (Кладуша, Cladussa; ranije Donja Kladuša, za razliku od Male Kladuše koja je bila Gornja Kladuša) tvrđava na uzvišenju iznad desne obale rijeke Graborske, pritoke Kladušnice.

Kladuša se prvi put spominje 1280. Na osnovu arheoloških istraživanja utvrđeno je postojanje okrugle branič kule, kružnog gornjeg gradski zida i bunara-cisterne u srednjem vijeku. Tvrđava pripada knezovima Babonićima-Blagajskim.

Kapetanova kula u Bihaću

slika

Kapetanova kula predstavlja dio nekadašnje tvrđave u Bihaću, Bosna i Hercegovina. Proglašena je za nacionalni spomenik BiH.

Nalazi se u donjem dijelu grada, na lijevoj obali rijeke Une. Ono što čini specifičnost ove tvrđave-grada u odnosu na druge gradove u Bosni i Hercegovini u osmanlijskom periodu jeste sačuvana urbana struktura unutar gradskih bedema iz prethodnog perioda.

Nije poznato vrijeme gradnje Kapetanove kule. Na osnovu raspoloživih istorijskih karata grada i okoline, moguće je utvrditi da je sagrađena prije 1697. godine.

Jedan dio istoričara smatra da je Kapetanova kula građena oko 1205. godine i da je bila jedna od četiri bihaćke kule. Prema narodnom predanju u kuli je boravio ugarski kralj Bela IV prilikom tatarske najezde.

Osmanlijska vojska zauzima grad juna mjeseca 1592. godine. Od tada, tokom sljedeća tri vijeka, Bihać postaje važno utvrđenje Osmanlijskog carstva na krajnjem zapadu i služi kao polazna tačka za osmanlijske upade i konstantne pritiske na granice Hrvatske. Po anonimnom izvještaju iz 1785 bilo je na Bihaćkom gradu 28 velikih topova, a posada je brojila 700 vojnika.

https://sh.wikipedia.org/wiki/Kapetanov ... iha%C4%87u

Anti-Zlobnjak · **Pridružen/a:** 23 sij 2019, 15:02 **Postovi:** 927

Stari grad Rmanj

Stari grad Rmanj nalazi se pored obale rijeke Une, u naselju Martin Brod, Bihać, Bosna i Hercegovina.

Srednjovjekovni grad Rmanj podignut je krajem XIV ili početkom XV vijeka na ušću Unca u Unu, a postoje mišljenja historičara da ovaj stari grad datira iz XII vijeka. Po zapisima iz 1396 god. ovaj se grad nazivao Konuba. Gradski bedemi su porušeni do temelja, a sačuvala se samo obla kula visoka oko 10 metara, kod koje su etaže odvojene svodovima. U izvorima iz 1431. godine ugarski kralj Sigismund ga je založio Nikoli Frankopanu. Udovica Anža Frankopan je 1436. godine stanovala jedno vrijeme u Rmnju i potpisivala se kao kneginja Rmanjska. Sredinom XV vijeka dobio ga je Juraj Frankopan. U ovom se gradu 1451, spominje «sudac» i «bratstvo purgari“. Pod nazivom Rmanj, ovaj grad se spominje još 1504. godine među gradovima koje je trebalo popraviti i bolje utvrditi.

https://bs.wikipedia.org/wiki/Stari_grad_Rmanj

Sokolačka tvrđava

Tvrđava Sokolac je poznati srednjovjekovni grad na području Bihaća, Bosna i Hercegovina.

U srednjovjekovnim dokumentima tvrđava najčešće spominje se pod tri naziva: Sokol, Zokol i Sokolatz. Prvi spomen grada vezuje se za 1380. godinu. Najstarija povelja u kojoj se Sokolac spominje kao kraljevski grad potiče iz 1395. godine. Dugo vremena bio je izložen borbama za kraljevsko prijestolje i bosansku krunu između kraljeva Sigismunda Luksemburškog i Ladislava Napuljskog. Nakon toga kraljevi su često ustupali grad plemićima, ali i odkupljivali od njih. Kao najznačajniji zapovjednik grada istakao se bihaćki kapetan Petar Keglević. Zbog značaja Sokoca za odbranu Bihaća, on je po nalogu kralja Ferdinanda dobio grad od ovlaštenih gospodara.

https://bs.wikipedia.org/wiki/Sokola%C4 ... r%C4%91ava

Tvrđava u Bosanskoj Krupi

Prvi pisani tragovi o župi na području Bosanske Krupe datiraju još od 1072. god. Središte župe je tvrđava, izgrađena u XIII. stoljeću, koja je tokom srednjeg vijeka naizmjenično u vlasništvu hrvatske vlastele (Babonići, Ivaniš Korvin, Ivan Karlović, Zrinjski) i ugarskog kralja.

Surin-paša Bosanski sa 2000 konjanika i 5000 vojnika pokušavao je 1522. i 1523. god. da osvoji ovaj grad puna četiri mjeseca i to je označeno prvim pokušajem Osmanlija da osvoje krupsku tvrđavu. Predvođeni pašom Mustafom Sokolovićem, 23. Juna 1565. god. Osmanlije osvojili su grad i tvrđavu, kada je poginuo i branitelj Matija Bakić. Nakon toga Krupski grad počinje se širiti na lijevu i desnu obalu rijeke Une.

https://bs.wikipedia.org/wiki/Tvr%C4%91 ... skoj_Krupi

Bužimska tvrđava

Bužimska tvrđava pojavljuje se u historijskim dokumentima pod dva naziva: Čava i Bužim. Iako je Bužim jedna od najvećih i vrlo značajnih srednjovjekovnih tvrđava u Bosanskoj Krajini, o njenjom nastanku nema podataka. Prema načinu gradnje sagrađena je u 14. stoljeću, od kada ima i nešto više podataka.

U dokumentu iz 1334. godine, pominje se Bužimska crkvena župa svetog Klimenta, koja je pripadala Zagrebačkoj biskupiji. Područje držao je feudalni gospodar Grgur Galesu, čiji nasljednici 1425. godine prodali su svoj dio knezovima Blagajskim. U vrijeme između 1429. – 1456. godine, imanje preuzimaju grofovi Celjski, zatim Frankopani i Mikuličići. Godine 1495., imanja Jurja Mikulčića prelaze porodičnim vezama u vlasništvo Keglevića, kojima kralj Ludovik dopustio je da mogu svugdje na zemljištima grada Bužima, za 25 godina, vaditi zlato, srebro, bakar i druge rude i metale obrađivati, uz uslov da kralju plaćaju propisan porez.

https://bs.wikipedia.org/wiki/Bu%C5%BEi ... r%C4%91ava

Anti-Zlobnjak · **Pridružen/a:** 23 sij 2019, 15:02 **Postovi:** 927

Tvrđava Kastel

Na mjestu tvrđave Kastel su pronađeni brojni ostaci i predmeti iz vremena Rimskog carstva. Najvjerovatnije su prvo utvrđenje (Kastra) sagradili Rimljani u 2. vijeku.

Po doseljavanju Slovena, tvrđava je razorena i na njenom mjestu je nastalo slovensko naselje gradinskog tipa. U srednjem vijeku nema pouzdanih podataka o ovoj lokaciji, a ulogu Kastre tada preuzima utvrđeni grad koji se nalazio u južnom dijelu današnje Banje Luke.

https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A2%D ... 0%B5%D0%BB

Ključ na Sani

Ključka tvrđava je središte župe Banica. Tvrđava je kontrolisala promet dolinom Sane koja je povezivala Pounje sa dolinama Plive i Vrbasa. Prvi spomen tvrđave vezan je za njegove vlasnike Hrvatiniće 1322. godine. Tvrđava je pripadala Vukoslavu Hrvatiniću pa njegovom sinu Vlatku Vukoslaviću. Vlatko je 1364. tvrđavu ustupio ugarskom vladaru Ludoviku Anžujskom u zamjenu za posjede u Ugarskoj. Poslije smrti Ludovika 1382, Ključ je ponovo u vlasti Hrvatinića, tada Hrvoja Vukčića Hrvatinića, glavnog predstavnika tog roda. Poslije je Ključ pripao unucima Hrvojevog brata župana Dragiše Vukčića.

https://bs.wikipedia.org/wiki/Klju%C4%8D_na_Sani

Jajačka tvrđava

Vrijeme nastanka

U I fazu spada tvrđava, koja se nalazi na samom vrhu brda, iznad sastava Plive i Vrbasa. Predpostavlja se da je postojala već u XIII stoljeću. Imala prvobitno 3 četverostrana tornja: dva na južnom zidu i jedan u sjeverozapadnom uglu.

Period Hrvoja Vukčića

II faza je period vladavine Hrvoja Vukčića, prelaz iz XIV u XV stoljeće, kada se i prvi put spominje u historijskim izvorima 1396. godine. Njegovom djelatnošću tvrđava je pretvorena u respektabilnu vlastelinsku rezidenciju.

https://bs.wikipedia.org/wiki/Jajce_(tvr%C4%91ava)

Crkva svete Marije (Jajce)

Franjevački samostan i crkva sv. Marije bili su samostan i crkva bosanskih franjevaca u Jajcu. Crkva Sv. Marije je temelj državnosti BiH, krunidbena, oprosna, zavjetna i najstarija crkva na ovim prostorima.

Nije sasvim sigurno kad je osnovan ovaj samostan u Jajcu. Pouzdano se zna da su franjevci u Jajcu početkom 15. stoljeća imali samostansku crkvu sv. Marije. Ona je kao romanička građevina nastala u 12. ili 13. stoljeću.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Franjeva% ... je_u_Jajcu

HercegBosna.org

Predturske građevine u BiH

Online