Joj ovog Ceha i njegovih kartografskih megalomanija... Zamisli kako bi meduentitetska linija izgledala da je u FBiH inkorporirana svaka cuka na koju Hrvati polazu "povijestno", etnicko i svako drugo pravo. Krivudava i neodrziva, kada bi se inkorporirao svaki kamen i krs kao sto je Prhinje, Kotezi i Misljen do... Da ne govorimo o famoznoj Liskovici, koju Turci izostavise iz hrvatskog zagrljaja da bi postali vecina u opstini Jajce. Sve kako bi napakostili jadnim latinima...


Sta tek reci onda o prostoru od Bijeljine do Trebinja...

to je na vašu sramotu

Nije bilo akcije, otkud ti ova brojka?

Nije.
Ako će biti novog rata...
RS izgleda kao rogovi jelena lopatara.
Ali ono, bolje da ga nema.

@Amiđa, gle poanta je da takve stvari trebaju raditi ljudi koji znaju kaj rade, a ne idioti kojima je svejedno di je linija.
Za Liskovicu, pripojili smo mi Dobretiće, pa su na kraju završili u drugoj općini.
Mogla je i tu biti mikro općina Liskovica-Majdan.
Moglo je biti svega.
A linija nije neodrživa, dovoljno je baciti pogled na kartu.
Sad su iznad Stoca Srbi, a tako nije trebalo biti.

Ha dobro bude li rata onda sta ko zgrabi, ali ne znam ko bi to vise ratovao...

Ako bude rata odu Trebinje i BL (s Posavinom) nama.
Ali to je na duuuugačkom štapu...

Haris Silajdžić.

Čitao sam prije 5-6 godina na nekoj lokalnoj stolačkoj stranici da je mahom prije daytona bila neka akcija za oslobođenje ta 3-4 sela i da je 15 bojnika HVO-a izginulo u toj akciji i da nije akcija uspjela.

A inače iznad Stoca nema ni Srba, ni nažalost Hrvata. A također ta sela što vežu na Ravno (Kotezi, Mišljen i Prhinje) prošao sam tuda ljetos, to ti je pustinja i kamen i tamo života više nikada neće biti.

Znam, to su ruševine.
Za akciju, daj neki link...

Od kud mi link nakon 7 godina. Što imam od toga da izmišljam 15ak poginulih.

Možda si pročitao neku srpsku ratnu propagandu.
Imaš u Holbrookovim memoarima da su Srbi granatirali ta područja "kao odmazdu za pad Krajine". Da je Milošević slao svoje posrednike dole da ih smire jer se HV sprema s Burinom da ih pomete do Gackog...
I da je isti Milošević nakon toga žicao Holbrooka da zaustavi HV.
Čudna bi bila priča da je HV prije toga nešto išao raditi, a da nije uspio.

Imaš i priču nakon Lipanjskih zora, da se htjelo dalje, pa da su ljudi poginuli, a da se nije moglo. Baš na Šćepan Krstu. Neki naš zapovjednik je izgubio život.

Ne. Čitao sam baš na našim stranicama, možda baš na stranici donjahercegovina ili tako nekoj. ne sjećam se. Bio je tekst u kontekstu banovine hrvatske kako je to područje pripalo banovini hrvatskoj, a kako je sada taj mali dio ostao izvan federacije bih te da je HVO(ne HV) pokušao akciju oslobađanja tik prije daytona, ali je izginulo 14-15 ljudi i da nisu uspjeli. eto to je ono čega se sjećam. ne vidim razloga zašto bi izmišljao. ako je tekst netočan, onda i ja lažem. u to ne mogu ulaziti. ali siguran sam da sam to pročitao.

Onda su oni pobrkali godine.
92. je bila akcija nakon Lipanjskih koja je završila loše.
95. toga nije bilo.
Imaš i malo tu o zbivanjima dole (samo to su Muslimani, tu ima svega);
https://forum.klix.ba/rat-u-hercegovini ... 2s100.html

https://forum.klix.ba/rat-u-hercegovini ... 12s75.html

A ovdje je Burin;
hercegbosna.org/forum/download/file.php?id=1018&sid=c68ced17e41a1e35db99962e9bb0df55

Donosimo raspored sv.Misa u grobljima Župe Stjepan Krst, u povodu blagdana Svih svetih i Dušnog dana:

31.10. G.Brštanik u 15.00 h

2.11. Dabrica u 15.00

3.11. S.Krst u 9.00 h
D.Brštanik u 14.00 h
Ljubljenica u 15.00 h

U nedjelju 1.12. 2019.god./prva nedjelja Došašća/sv. Misa na S.Krstu u 9.00 sati.

Mise na grobljima župe Stjepan Krst u povodu blagdana Svih svetih i Dušnog dana

Subota,31.10.2020.godine:
Stjepan Krst u 9.00 h,
Gornji Brštanik u 10.00 h,
Donji Brštanik u 14.00 h,
Ljubljanica u 15.00 h.
Ponedjeljak, 2.11.2020.god.(Dušni dan)
Dabrica u 15.00 h.

Nedjelja,6.12.2020.god.(2.nedjelja Došašća,Sv.Nikola)

MISA na Stjepan Krstu u 9.00 h.

Don Pero vas sve pozdravlja i poziva na ovaj susret. (Pridržavati se epidemioloških mjera.)

Sedam desetljeća života u Americi slavi fra Pavao Maslać, čovjek koji svoju obitelj nije vidio 23 godine. Otac je na Radio Vatikanu doznao da mu je sin zaređen za svećenika

Rođen 25. kolovoza 1937. u Ljubljenici, župa Rotimlja, istočna Hercegovina (sada župa Stjepan krst)...

Izvor: https://www.dijaspora.hr/sedam-desetlje ... enika/2595

Izvor: https://www.hercegovina.info/vijesti/bi ... ko/196402/

NIČIJI POŽAR Kad u Stocu dimi, a u Berkovićima gori, što mislite gasi li itko!?

Između općina Stolac i Berkovići, uz prometnicu prema Stjepan Krstu od sinoć je aktivan požar. Gorjelo je cijelu noć, a jutros je cijeli kraj pod gustim dimom. Zanimljivo, ovaj požar je ničiji. Stolačka strana tvrdi da požar pripada Berkovićima, dok u Berkovićima uopće i ne znaju da požara ima. Požar je očito ničiji, a vatra i gusti dim svačiji.

U Berkovićima znaju za samo jedan požar, odnosno za ovaj ne znaju.

"Samo je aktivan jedan požar i to na granici sa Crnom Gorom, mjesto Nudo. Jučer su vatrogasci imali pune ruke posla u Gacku i Nevesinju i ti požari su stavljeni pod kontrolu. A dim što se osjeti i vidi u Trebinju, rezultat je ovog požara u Nudom", kaže Radoslav Prelo, načelnik Područnog odjela Civilne zaštite RS za Hercegovinu. Dalje on ne zna.

U vatrogasnom Stolac pak kažu da požar nije njihov, odnosno da pripada RS-u - Berkovićima. Ono što je u ovom slučaju razvidno jeste da bi trebale gasiti obje strane, a ne nijedna, i da požar koji je na granici općina i za sada ničiji, vrlo lako može biti svačiji problem.

Raspored Sv.misa po grobljima u Župi Stjepan Krst,u povodu blagdana Svih svetih i Dušnog dana:
30.10.2021.god.(subota):
- D.Brštanik u 9.00 h,
- G.Brštanik u 10.00 h
31.10.2021.god. (nedjalja):
- Ljubljenica u 14.00 h,
- S.Krst u 15.00 h
2.11.2021.god. (utorak):
- Dabrica u 14.00 h

Izvor: https://neum.online/spomen-na-babu-troj ... bi_XMbXCuY

Spomen na babu Trôjku: Hodočasnicu između Hotnja i Brštanika

HOTANJ, župa Gradac – Mnoge su osobe na području Hercegovine, u različitim razdobljima naše povijesti, svojim kršćanskim životom – u vremenima često teškim za katoličku vjeru i Crkvu – bili pravi Kristovi svjedoci na zemlji. Svejedno, radilo se o ženama, suprugama i majkama, odnosno muževima i sinovima, različitih društvenih staleža.

Upravo je jedna od njih, koja je svakodnevnim življenjem, neprestano životom svjedočila vjeru u živoga Krista, bila i Lucija Puljić Gaštanović, rođ. Trojić, znana kao baba Trôjka ili rjeđe Trojuša (1892.-1981.).

Kršćanska je to žena i majka koju život nije mazio, ali koja nije posustajala u vjeri, niti je ikada gubila nadu ili posumnjala u vječni život. Pa čak ni onda kada je, poput biblijskoga Joba, iskušavana do te mjere da je ostala i bez supruga Pere i bez sina Boška, bez svoga bližnjega i bez obiteljskoga doma. Ona je i tada još ustrajnije koračala kroz život i svjedočila Kristov nauk i ljubav, čak i više nego neki Isusovi suvremenici i svjedoci Njegovih čudesnih znamenja. I ne samo to: kako krunicu iz ruku, tako ni molitvu s usana, ali što je još važnije – ni iz svoga srca – pok. baba Trojka nikada nije ispuštala.

Svjedoci njezina života i dan-danas dobro pamte brojne zgode i anegdote vezane uz Trojku. A sjećanje na ovu kršćansku ženu, ujedno je spomen na brojne kršćanske žene i majke ove zemlje koje su, unatoč mučnu, često i mučeničkom življenju, ostajale vjerne Bogu.

Kako je pok. baba Trojka cijeloga života molila i hodočastila, zaslugom don Ivice Puljića obnovljen je grob babe Trojke te je u kamenu ostalo trajno ispisano njezino ime i njezina služba: moliteljica i hodočasnica. U spomen i na 40 godina od njezine smrti (1981.-2021.) služena je sv. Misa na Hotnju koju je predvodio biskup u miru msgr. Ratko Perić zajedno s don Ivicom Puljićem i gradačkim župnikom don Nedjeljkom Krešićem.

Roditelji su joj bili Đuro i Božica (rođ. Katić) Trojić i imali su četiri kćeri i dvojicu sinova. Cijela je obitelj kršćanski patnička gotovo mučenička, osobito u ova posljednja tri svjetska rata. Sin Božo dopao je u rusko ropstvo, za Prvoga svjetskog rata, jedva se spasio nakon sedam godina i vratio se na Hotanj. On je ovdje s Lucom Prekačinušom imao kćeri Janju i Božicu i sina Vidu, navodi Crkva na Kamenu.
Trojkina udaja i životna nevolja

Lucija Trojuša, rođena 1892., udala se 1923. s Hotnja na Gornji Brštanik za udovca Peru Puljića Gaštanovića koji je od prve žene Janje Pažinuše imao sina Andriju, koji se oženio Anicom Jurkušom, a njihova kći Janja majka je don Mile Vidića. Peri i Luciji Trojki rodio se sin Boško, 2. ožujka 1924. Kada su mu bile dvije godine, umro mu je otac Pero, 20. ožujka 1926. Nakon Andrijine ženidbe i djelidbe Trojka ostaje sa sinom Boškom: sirotanka majka, sirotan sin. Zabilježeno je kako je Boško nakon nekoga objeda sav mukotrpan život sažeo u duhovit stih: “Majko, ovo je jelo kao ona molitva: ‘S krstom legoh, s krstom ustah; gladan sjedoh, gladan ustah’!”

Drugi svjetski rat pomaknuo je gotovo sve hrvatsko pučanstvo iz jugoistočne Hercegovine prema zapadu, najviše u Slavoniju. A Boška je rat odveo u hrvatsku vojsku više zbog gladi nego zbog samog rata. Službovao je po Hercegovini i Dalmaciji. Nema nikakvih pisanih dokaza da je Boško pohađao sjemenište, kako se priča negdje u narodu. God. 1945. kao zarobljenik vraćen je s Križnoga puta u Mostar, 20. srpnja, pročamio nekoliko dana u Ćelovini, pa u Stolac na zloglasan partizanski sud, gdje je oslobođen. Ali interventom Savice Gordićuše Ivković Đotun sa Stjepan Krsta i njezina brata Pante i njihovih ortaka, zajedno s jedanaest drugih mladića sa Stjepan Krsta i s Brštanika, Boško je vraćen iz Komšica te preko Stoca svi dovedeni na Poplat gdje su ih pobili i “ubacili u jednu od 5 jama na tom području”.

Don Ivica donosi imena devetorice od njih dvanaestorice:

S Gornjega Brštanika: Boško Puljić Gaštanović 1924.; Mirko Puljić Vidić 1925.; Frano Puljić Vidić 1924.; Martin Puljić Vidić 1925.; Sa Stjepan Krsta: Frano Marić 1925.; Mato Marić Ilijin 1923.; Mato Marić Boškov 1924.; Pavo Marić 1921.; S Donjega Brštanika: Grgo Vukić 1918.
Hodočasnica

Nakon smrti sina joj Boška Trojka je tražila osobitu utjehu u ljubavi prema Bogu i bližnjima. Često je hodočastila u vjeri i molitvi od Gornjega Brštanika do donjih sela Hercegovine i Dalmacije sve do dubrovačkoga Šipana odakle bi donosila slatkih rogača i razveseljavala djecu. A kada bi nakon sv. Mise pred crkvom na Rotimlji upitala dječake: koji je ono od vas danas pjevao “evanđelje” [poslanicu], dala bi mu za nagradu rogač! Znala je sve župne zaštitnike i po Hercegovini i po Dalmaciji dokle su je noge nosile. Zapisano je da je nekada, kada bi susrela Gordićušu, koja je pedesetih godina prošloga stoljeća imala sina Momčila, bolesna od raka u stolačkoj bolnici, znala joj zazvati Božju pravdu: “Kako ti moga, tako Bog tvoga”. Trojka je pričala da je Gordićuša pred smrt tražila oproštenje i umrle su pomirene.
Povratak na Hotanj

Sedamdesetih godina, nakon što je na Brštaniku pregrmjela više od pola stoljeća patnje i “pregatorije” [purgatorium = čistilište] i kada joj se bližila osamdeseta, preselila se u rodni zavičaj, na Hotanj. Odvezao ju je, prema pouzdanim svjedocima, Ljubo Puljić Gaštanović. Nastanila se kod Vide, sina brata joj Bože, a bila je i kod druge rodbine. Trojka je kod Vide i njegove Ruže Mustapuše proboravila svoje posljednje barem tri godine života, uglavnom prikovana uz postelju. Na Hotnju je tada bio i njezin brat Božo, dvije godine mlađi od nje. Posljednjih godina za njih se dvoje brinula Vidina žena Ruža, a od sebe joj je pomagala i Ivana (1916.-2006.), žena Nike Pavlovića – Kralja, zvana Daničuša. Obje su stekle neumanjive zasluge pred Bogom za sve što su radile oko babe Trojke i djeda Bože, kao oko male djece. A sve bez struje i modernih načina i mašina.

Godine 1981., 7. siječnja, preminuo joj je brat Božo, a ona 28. studenoga na Hotnju. Pokopana je na mjesnom starom Trojića groblju. Don Ivica je u rujnu 2020., iz zahvalnosti, dao postaviti umjesto betonske mramornu ploču i podigao spomen ploču s natpisom Lucija Trojka moliteljica i hodočasnica.

Sjećanjem na pok. Lucu Trojku potiče se spomen na brojne druge naše velikane, osobito iz novije povijesti, o čijem kršćanskom življenju i nerijetko mučeničkom životu, još uvijek postoje izravni i živi svjedoci, čime takve osobe ne bi bile zaboravljene, nego su i poticaj i putokaz mlađim naraštajima da se ne uguše u liberalizmu ili još opasnijem relativizmu koji nam se, kao simbol novoga, moderna i napredna vremena, stalno nameće.

Misa na Donjem Brštaniku je u nedjelju 29.5 .2022 u 9 sati ujutro (donje groblje )

MISA na Ivandan 24.6.2022. god. na Stjepan Krstu je u 11.00 sati.

Prethodi joj MISA u kapelici na G. Brštaniku u 9.00 sati.

Sv. Misa na Stjepan Krstu: 4.rujna 2022.god. u 9.00 sati.

Misa na S. Krstu je u nedjelju 2.listopada 2022.godine u 9.00 sati.

Raspored Misa po grobljima župe Stjepan Krst povodom blagdana Svih svetih i Dušnog dana:

Subota, 29.10.
D. Brštaniku u 10 sati, G. Brštaniku u 11 sati, Dabrica u 15 sati

Nedjelja 30.10.
Stjepan Krst u 13 sati, Ljubljenica u 15 sati