kakav je zakon za kriptovalute u bosni i hercegovini, konkretno me zanima kada se povlači novac sa kriptotržišta na račun u banci iz BiH, dal se taj nova oporezuje i po kojoj stopi, tj. dal je osoba dužna sama prijaviti poreznoj i popuniti obrazac?

Ne bih se složio. Ko to od vas ima veliku svotu novca pa da vam je atraktivan neki prinos na tržištu 5-10%. Samo YOLO i ganjaj stvari koje imaju realnu šansu da ti zarade nešto što će napraviti realnu razliku u tvom životu.

Otvori Revolut ili Wise kroz adresu u RH (snađi se za adresu). Zaradu povuci na Revolut ili Wise račun (račun je tzv borderless, nija klasični bankovni). Oni će ti izdati debit Visa ili Mastercard, s kojom ćeš novac povlačiti sa bankomata ili plaćati direktno u trgovini. Novac nikad neće ući u BiH, porezna neće imati pojma.

Pet do 10 posto i tako 20 godina i nakupi se, za "male" ljude nema boljeg načina. Burzovne akrobacije su za ljude koji vise 0/24 sata u tom svijetu, inaće si si samo mala riba koja posluži za nečiji doručak.

Ne kažem da nema i uspjeha kod sitnijih investitora ali opet to je iznimka a ne pravilo.

1,1^20=6,73
Jel imaš bar 50 000 kuna za početak da nakon 20 godina imaš kakvu takvu lovu?

Ulažite, ali su samo 3 savjeta:

1. Ulažete višak, znači nešto što nema kratkoročnu namjenu.
2. Ulažite dugoročno. Nikakvo kratkoročno trejdanje ne dolazi u obzir. Niste dovoljno sposobni, nemate znanja i infrastrukture za nikakve kratkoročne špekulacije i "daytrading", to je sigurni gubitak za amatere, ostavite to profesionalcima. Za profesionalno kratkoročno trejdanje trebate imati fee koji je jako nizak (što obično znači da morate biti institucionalni igrač), dubinsko razumijevanje mehanike marketa (a većina vas potpuno zanemaruje i najosnovnije osnove npr. bid-ask spread, što je ekvivalentno vožnji automobila gradom uz zanemarivanje drugih vozila), a bilo koji "daily patterns" su zbog konkurencije ulavnom iznimno slabi, gotovo da ne postoje i vide se samo naprednom statističkom analizom, a dugoročnije ponašanje (ili ponašanje u specijalnim trenucima) se pogađa samo kroz golemo iskustvo trejdera.
Vi koji imate fee 0.1%, bidask spread vam je 0.2%, uz par trejdova dnevno iskrvarit ćete 20% novca već prvih pola mjeseca "trejdanja".

3. Ulažite diverzificirano. Ne samo u jednu stvar, nego u više stvari, koje po mogućnosti nisu korelirane (stvari koje ne rastu i ne padaju zajedno). Nije toliko bitno u šta (npr. nebitan je odabir dionica, ionako nemate znanje za odabrati ih, kupite bilo koje i ne trošite vrijeme na odluku, neka su samo raznolike po sektorima ekonomije, mada su i sve dionice međusobno jako korelirane, i kad krenu dolje sve idu dolje). Bitno je da ima dokazan dugoročni profit (recimo za dionice imamo statistiku 100 godina, gdje im je prosječni prinos oko 10% godišnje što je ogromno i vrlo atraktivno), da je likvidno (da možete u bilo kojem trenutku prodati i to bez diskonta), i da nije jedna stvar nego više.

To je sve što trebate znati o ulaganju. I to može svatko tko generira bilo kakav novac koji nije nužno potreban za svakodnevne troškove. Uostalom, tako i mirovinski fondovi po svijetu funkcioniraju, ti novci se ulažu.

Znači najbolje što možete je da glumite dodatni vlastiti mirovinski fond.

Za one koji imaju značajnije ušteđevine, moja preporuka je portfelja je


Ako ste mlađi od 40 godina možete biti agresivni, ali ipak ne bezumni, dakle:
30% cash ili obveznice
65% dionice
5% kripto (max 10% no onda morate prihvatiti da ćete se uzbuđivati na vijesti o bitcoin. Ako ste "ludi" onda 15%. Sve preko toga je financijska naivnost.)

Ako ste stariji od 60 godina:
65% cash ili obveznice
35% dionice
0% kripto

Vrlo štetna i prevaziđena boomerska razmišljanja.

- Prije svega, dominantna preporuka o štednji i odricanjima u 20im i 30im kako bi "imao za starost" je debilana i zločin prema mladima. Zamisli, odricati se uživanja i iskustava u godinama kada imaš najveći potencijal za zadovoljstvo, kako bi si imao nekakvu lovu u 60im i 70im? Zamisli krasti od sebe u 20im, kad imaš neograničenu energiju, kad ti se još diže, da bi poklonio sebi u 70im kako bi možda mogao otići na nekakvu plovidbu Dunavom sa ostalom gerijatrijom, LOL!

- Dalje, savjeti o nekakvim "balansiranim portfeljima" su gluposti iz boomerskih udžbenika (nastalih kad su dionice imale prinos od 10% a kamate 7%) koji ne korespondiraju s današnjim svijetom s kamatama od 0%. U 20im se ne bi trebalo štedjeti, nego uživati, a ono malo što se može odvojiti treba ići u YOLO strategije, koncentrirane i s velikom polugom (crypto, CFD itd). To je jedini način da dođeš do količine novca koja ti može predstavljati neku razliku u životu u 20im, 30im i 40im. Kad budeš penzić, koga briga, dovoljan stančić, imat ćeš apetita za nešto kruha, keksa i čaja, a bit ćeš i više nego zadovoljan šetnjom i televizijom.

Troši mladost da bi uživao u starosti uglavnom dolazi od onog dijela boomerskih ojebina koje niti u starosti ne znaju uživati, kompleksaši koji su potrošili mladost da bi stekli nešto materijalno i onda im je muka i u starosti to potrošiti jer im to onda dođe kao konačno bacanje njihove mladosti, muka im je vidit i omladinu koja zna uživat i koja ne ide njihovim nakaradnim stopama troši mladost da (ne) bi uživao u starosti i tu ih pucaju baš teški kompleksi i muka i onda imaš komentare tipa gle ove trule omladine, ovo sve treba na preodgoj itd. U pozadini su u velikoj većini slučajeva teški vlastiti jad i kompleksi.

YOLO strategija funkcionira za osobe koje nemaju namjeru imati djecu ili biti u braku, i tada često u zadnjem dijelu života zapadnu u neimaštinu s obzirom kako nemaju nikoga da im pomogne.

Financijska sigurnost, razumno ulaganje i izbjegavanje “kockanja” na burzi je strategija svakog razumnog obiteljskog čovjeka.

Ne kažem da treba živjeti kao crkveni miš i sve trpati pod kauč ali bome ne treba glumiti ruskog grofa.

Pa dobro ne moraš u 20im ali onda moraš najkasnije u 30im.
To je riskantno i samo ako te ne zanima vertikalno dizanje u društvenoj ljestvici, ni sebe ni potomaka.

Za profesionalce, kojima treba po pola godine da si nađu novi posao, samo rizik gubitka posla iziskuje ušteđevinu za bar 6-12 mjeseci. To je godišnja plaća i automatski se javlja potreba za ulaganjem toga iznosa u nešto likvidno, s obzirom da je iznos značajan zašto ne bi rastao po stopi 10%, a nakon 8 godina se vjerojatno uduplava.

Kako ćeš otvoriti biznis ako nemaš ušteđevine, znači odustaješ i od poduzetništva.

Banke te ne vole, ogromne kamate.

Bez minimalno godišnje ušteđevine plaće, puno teže se i seliti.

Bez značajne količine casha, odričeš se mnogo financijskih prilika u životu koje su dostupne samo onima s novcima, skupo je biti siromašan, sirotinja plaća visoke kamate na kredite, a kupuje najskuplje (npr. nije im dostupan popust pri kupovanju veće količine ili plaćanja u kešu ili avansno, i kupuju proizvode koji su sranje, kratko traju i ne mogu se prodati, dok bogataši za skoro sve što kupe postoji kolekcionarsko ili second hand tržište).

Što ako si klikac koji ima roditelje koji sve troše i ništa ne štede, a ti želiš ići na Harvard.

O emergency fund za neočekivane probleme, te penziju, neću komentirati, jer si rekao da te briga za starački ili bolesnički život. Problem je što staračka faza života danas predstavlja 30% životnog vijeka.

Također, osjećaj financijske sigurnosti je dobar i potiče na uživanje, zabavu, relaksiranost. Nije lako putovati po svijetu kada znaš da na računu imaš tek 1-2 plaće ušteđene. Bogataši s razlogom najviše uživaju u odmoru.

Na kraju krajeva, matematički je nerealno držati takav balans da si stalno "na nuli". Stvorit će se sam od sebe ili višak ili dug, prilike će te baciti ili u štednju ili u kredit.

Isto tako, bez financijskog rizika, imaš slobodan prostor (oslobođene bodove) za raditi rizike druge vrste.

Recimo karijerne rizike.

Mijenjaš temu. Nigdje nisam rekao da ne treba imati malo sa strane (jednu mjesečnu plaću kao minimum) kako bi mogao pretrpjeti neki kratkoročni financijski šok.

Govorim o tim nekim boomerskim pojmovima štednje za stare dane (što je glupo samo po sebi), iz zapadnih udžbenika od prije 10-20 godina. Sve za pet kad ljudi mogu odvojiti $1.000 mjesečno, i u doba kad si mogao staviti pola u dionice, pola u obveznice (koje su tada imale prinose veće od 5%).

Sve što govorim je u kontekstu BiH i RH, gdje je nekome sa 20ak ili 30ak godina teški izazov odvojiti i 100ak maraka mjesečno. I onda bi to kao trebao stavljati u neki dosadni fond koji će imati prinos od 3% nakon svih troškova.

Ne, u tim godinama treba optimizirati i za uživanje i za uzimanje velikih rizika pri investiranju (imaš nekoliko desetljeća za nadoknaditi gubitak). Ako imaš manje od 1.000 KM godišnje na raspolaganju za uštediti, onda treba ići za rizičnije strategije uz agresivno korištenje poluge.

Jel ti imaš šta uloženo u crypto Ministre?

Nešto vrlo malo, davno sam 2013. i 2014. mislio o ulaganju, ali mi nije krivo, jer nikad ne bi držao do danas. Vjerojatno bih prodao čim bi uduplao ulog.

Nije to za mene jer imam neke druge metode za zaradu.

Jesu li bitcoin i ostale digitalne valute budućnost i digitalno zlato ili najobičnija prevara i Ponzijeva shema?

Prevara, beži od toga. Isto misle i Tesla, Visa, PayPal i Mastercard.

Napomenuo sam nekoliko stranica ispred jedan coin koji ima usecase u „stvarnom“ zivotu radi se o prijevozu tereta, a to je samo mali coin za koji skoro nitko nije cuo dosada, a iza kulisa se spremaju velike stvari koje nemozes ni u najboljoj masti zamisliti, u buducnosti ce blockchain biti nezaobilazna u svjestkoj ekonomiji.

Najbolje ti je sam se informiraj i citaj sve do cega mozes doci, i nedozvoli da ti skepticari svojim neznanjem i ignorancijom utjecu na odluku, tu gresku sam ja napravio prije 10 godina.

DYOR

Pa ako možeš ostavit samo 100 maraka sa strane onda investicije nisu tema za tebe.

Koga briga šta ćeš sa tih sto maraka.

To što ti predlažeš to već rade ljudi u BiH, idu u kladionice. Slažem se da je daleko bolje stavit svu tu lovu na random kripto, nego se kladit. Imaju barem šansu, dok kod sportskog klađenja na puno malih uloga su skoro ravne 0.

Također, kripto je lako dostupan svima na svijetu, dok npr. američka burza dionica nije.

Da sam u Turskoj ja bih radije da me plaćaju u BTC ili ETH nego u lirama.

Bitcoinskeptik


Warren Buffett’s Deputy Calls Bitcoin ‘Disgusting’ And Bad For Civilization

https://www.forbes.com/sites/joewalsh/2 ... 5937b7bf05


90-godišnjacima se bitcoin ne sviđa.

Slažem se sa svime navedenim jer sam i ja ulagač. Što se tiče dionica treba kupovati dionice od onih tvrtki koje isplaćuju dividende. Te dionice u pravilu rastu, a i dividenda može pokriti eventualni pad vrijednosti. Ja osobno imam najviše dionica u IT i bankarskom sektoru i u plusu sam kod većine dionica (šteta što je dionica od PBZ-a izgubila puno na vrijednosti jer bi bio u puno većem plusu, doduše nisam pokrio još uvijek troškove brokera)
Osim toga dio novca sam uložio i u investicijske fondove i tu sam isto u plusu. Razmišljam i o investicijskom zlatu

Treba štedjeti (bar 400-500 kn mjesečno) i ne trošiti novce na nepotreban luksuz i to ne samo radi starosti nego i izvanrednih nepredvidih situacija za koje nikad ne znaš kad će iskrsnuti. Ljudi nisu u mirovini više tri-četiri godine nego po deset-petnaest godina što je velika razlika. Prosječne mirovine nisu ni 40% prosječne plaće i bit će sve manje jer je radnika sve manje, a umirovljenika je sve više (covid 19 je samo usporio porast umirovljeničke populacije).Jest da su po stare dane životni troškovi manji (ono otplatiš stambeni kredit, a djeca odrastu), međutim mirovine će biti sve manje, a možda budu i ukinute. U svakom slučaju država će se u budućnosti manje brinuti za ljude, odnosno ljudi će više morati voditi računa o sebi I stoga je dobro štedjeti kao i investirati i imati dodatni prihod od dividendi.

Bilo koja prilika da se javi, npr. mogućnost da se jeftino kupi neka zemlja (koju hitno prodaje upravo netko tko ne štedi, pa mu treba cash), dostupno je samo onima koji imaju financijsku moć.

Valjda se priču treba prilagoditi većini ljudi, a ne za neke 1%-ere (za balkanske prilike). Ja sam obraćam većini koji čitaju forum, a ne Johnu iz LA koji mjesečno odvaja $1,000 pa vaga hoće li biti 60% ili 40% u indeksu.

Poluga do 5x (svako i u BiH može otvoriti CFD račun sa samo 100 EUR), i dionice, indeksi i kripto. Malo začiniti s opcijama (koje imaju dodatnu polugu), i nije nemoguće tijekom godine tih 1.000 KM ušteđevine pretvoriti u 3-4.000 KM, a onda dalje.

I da, kladionica je racionalna u uvjetima niske štednje. Kupnja zadovoljstva, uzbuđenja, nade, sa čak nekom šanse dobiti je privlačnija od štednje s prinosom od 3% za "stare dane". Od kladare bi još bolje bilo potrošiti taj novac na izlaske.