Tipično perecijansko shvaćanje ekonomije.

Nek se jednom i s tobom složim, HDZ botovi redovito kritiziraju socijalizam i komunizam a u praksi ga provode žešće nego Tito.

Hoćemo li ubrizgati išta EU pomoći do kraja godine ili čekamo iduću godinu?

Izvoz u sedam mjeseci veći 24,7 posto, a uvoz 17,9 posto
Pokrivenost uvoza izvozom za prvih sedam mjeseci iznosi 66 posto

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih sedam mjeseci ove godine iznosila je 77,6 milijardi kuna, što je 24,7 posto više u odnosu na isto razdoblje 2020. godine, dok je uvoz porastao za 17,9 posto, na 117,5 milijardi kuna, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u srijedu.

Izražen u eurima, hrvatski robni izvoz u prvih sedam mjeseci ove godine je iznosio 10,3 milijardi eura, što je na godišnjoj razini porast od 24,3 posto. Istodobno, uvoz je porastao za 17,4 posto, na 15,6 milijardi eura. Vanjskotrgovinski manjak tako je iznosio 5,3 milijarde eura.

https://www.vecernji.hr/biznis/izvoz-u- ... to-1521648

Spominje se kraj ljeta početak jeseni uplata prve tranše od 13% odobrenih sredstava oko 800 miljuna eura, to je iz onih 6,3 miljarde "bespovratna sredstva za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ".

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za rujan ove godine iznosila je 8.205 kuna (1.094 eura), što je porast za 5,5 posto u odnosu na rujan lani, podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba.

U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za rujan na razini Hrvatske koja je iznosila 7.108 kuna (948 eura), prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za isti mjesec bila je veća za 1.097 kuna.

https://novac.zabranjeni.hr/novac/aktualn ... i-15132339

"HNB očekuje rast BDP-a u ovoj godini za 10.8 posto, prvenstveno zbog boljeg izvoza, i to zbog inozemne potrošnje", rekao je Vujčić i dodao da će u sljedećoj godini rast BDP-a potaknuti i veća osobna potrošnja.

Au, ubili amo i rukama i nogama, idemo na 11% realnog rasta.

....najači svi vremena...

S obzirom na postojeću inflaciju vrlo je realno da prosječna plaća na razini RH iduće godine pređe mitskih 1000 eura.

a i to nije neka big deal vijest, evo Zagreb će preći 1100 eura neto prosjeka, nigdje nikakve uzbuđenosti.

općenito, para je nikad više, a tek će ih biti s ulaskom u eurozonu jer EU samo fila eure.

Kad vam se ubrzo raspadne EU, bice masa puckih ratova, prevrata, anexija jakih drzava ka patuljastim.

HOROR>>>>>>>>>>>>>

..nedajte se vi u eu ni pod koju cijenu..

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/vijesti/stern-c ... al-1549081 - http://www.vecernji.hr

Sve poskupljava i će da nastavi tako. Još najbolje da ne rastu prosječne plaće. Iako većina Hrvata sigurno ne radi za tu prosječnu plaću od 1000+ eura koju hdz botovi navode.

Bruto inozemni dug Hrvatske na kraju rujna 2021. godine iznosio je 44,1 milijardu eura, što čini udjel od 79,4 posto u bruto domaćem proizvodu (BDP), objavila je u petak Hrvatska narodna banka (HNB)

"Omjer stanja bruto inozemnog duga i BDP-a poboljšao se s 84,5 posto na kraju lipnja 2021. na 79,4 posto na kraju rujna 2021. zbog blagog smanjenja dužničkih obveza domaćih sektora i rasta nominalnog BDP-a", ističu analitičari središnje banke u komentaru.



Po podatcima koje iznose, bruto inozemni dug je krajem rujna ove godine bio za 200 milijuna eura manji nego krajem lipnja, zahvaljujući smanjenju duga svih domaćih sektora osim središnje banke.

Svoj su dug najviše smanjili ostali domaći sektori, uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima (za 700 milijuna eura), potom kreditne institucije (za 500 milijuna eura) i država (za 200 milijuna eura). Istodobno se dug središnje banke povećao (za 1,2 milijarde eura), a riječ je o povećanju na osnovi sredstava dodijeljenih na osnovi posebnih prava vučenja Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF-a) te porasta obujma repo poslova, objašnjava se u priopćenju HNB-a.

Po podatcima iz tablica HNB-a, bruto inozemni dug je na mjesečnoj razini, u odnosu na kolovoz ove godine, smanjen za 967 milijuna eura ili 2,14 posto.

No, u odnosu na godinu ranije, odnosno na rujan 2020. godine, bruto inozemni dug porastao je za 3,1 milijardu eura ili za 7,5 posto.

Od početka godine, pak, taj dug je veći za nešto više od 4 milijarde kuna ili 10 posto, a njegov rast rezultat je povećanja duga svih domaćih sektora, osim drugih monetarnih institucija, to jest banaka, koje su svoj dug smanjile za 402 milijuna eura.

Tako je inozemni dug opće države krajem rujna iznosio 15,4 milijarde eura, što je za 1,46 milijarde više nego krajem prošle godine.

Istodobno, dug središnje banke dosegnuo je 3,29 milijardi kuna, što je za 2,4 milijarde više nego krajem prošle godine, a na što je utjecao već spomenuti rasta posebnih prava vučenja i repo poslova.

Inozemni dug ostalih domaćih sektora, uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima, porastao je za 97 milijuna eura, na 12,78 milijardi.

Po podatcima HNB-a, inozemni dug drugih monetarnih institucija je krajem rujna iznosio 3,74 milijarde eura te je bio za 402 milijuna manji nego krajem 2020. godine.

https://www.tportal.hr/biznis/clanak/br ... a-20211231

..veličanstveni kancelar sto je teza situacija to jači..

OBOREN REKORD
HNB: Prihodi od stranih turista u trećem kvartalu za 3,3 milijarde eura veći nego 2019. godine
Po podacima iz platne bilance, u trećem tromjesečju ove godine od turističke potrošnje stranih turista ostvaren je prihod od 6,8 milijardi eura



Hrvatska je u trećem tromjesečju 2021. ostvarila višak na tekućem računu platne bilance od 4,4 milijarde eura, što je za 2,4 milijarde eura više nego u istom razdoblju lani, a ponajprije je rezultat primjetnog rasta prihoda od turizma stranih gostiju, koji su i dvostruko viši nego u trećem kvartalu lani te za 2,2 posto viši od istog razdoblja rekordne 2019., pokazuju podaci HNB-a.

Kada se višku tekućeg računa platne bilance od 4,4 milijarde eura doda i višak na računu kapitalnih transakcija od 325 milijuna eura, u trećem je tromjesečju ove godine na tekućem i kapitalnom računu platne bilance zabilježen višak od 4,7 milijardi eura, što je za 2,5 milijardi eura više nego li u istom razdoblju prethodne godine, objavila je u petak Hrvatska narodna banka (HNB) u komentaru platne bilance.

"Snažno povećanje viška, kojim se gotovo dostiglo rekordno ostvarenje iz trećeg tromjesečja 2019., ponajprije je rezultat primjetnog rasta prihoda od usluga putovanja, a u znatno manjoj mjeri i rasta neto prihoda od osobnih doznaka te jačega korištenja sredstava iz fondova EU-a. Za razliku od toga, rast viška na tekućem i kapitalnom računu ublažen je daljnjim produbljivanjem manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom i, manjim dijelom, rastom profitabilnosti banaka i poduzeća u stranom vlasništvu, što je povezano s brzim oporavkom domaćega gospodarstva od pandemijske krize i rastom domaće potražnje", tumače analitičari središnje banke.

Po podacima koje iznose, promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu u razdoblju do kraja rujna 2021. iznosio je 6,0 posto BDP-a, odnosno 3,9 postotnih bodova više nego u cijeloj 2020. godini.

U trećem kvartalu robni uvoz rastao brže od izvoza

Na računu roba u trećem je tromjesečju ove godine zabilježen manjak od 2,9 milijardi eura, što je za oko 800 milijuna eura veći manjak nego u isto vrijeme lani, a posljedica je većeg rasta robnog uvoza od izvoza.

"Rast robnog uvoza (za 29,4 posto) tijekom trećeg tromjesečja 2021. premašio je rast robnog izvoza (za 24,4 posto), što je, uz primjetno veću uvoznu bazu, rezultiralo znatnim povećanjem manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom (za 800 milijuna eura) u odnosu na isto razdoblje prethodne godine", ističu analitičari HNB-a.

Ostvarene godišnje stope rasta bile su niže nego u prethodnom tromjesečju (kada je godišnji rast robnog izvoza iznosio 45,8 posto, a uvoza 41,5 posto), no to je, kako objašnjavaju iz središnje banke, ponajprije povezano s postupnim iščezavanjem učinka baznog razdoblja povezanog s prošlogodišnjim izbijanjem pandemije koronavirusa.

"Kretanja tijekom trećeg tromjesečja 2021. ponajviše odražavaju snažan rast domaće i inozemne potražnje za robom koji je praćen rastom cijena sirovina na svjetskom tržištu. Utjecaj opisanih činitelja posebno je vidljiv usporede li se ostvarenja robne razmjene s pretkriznim razdobljem. Tako je ukupan robni izvoz u trećem tromjesečju 2021. bio veći za 13,7 posto, uvoz za 16,8 posto, a manjak za 21,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine", navodi se u komentaru platne bilance.

Prihodi od turističke potrošnje stranih gostiju u trećem kvartalu premašili one iz rekordne 2019.

Na računu usluga u trećem je kvartalu ove godine zabilježen višak od 6,9 milijardi eura, što je za 92,6 posto veći višak nego u istom lanjskom razdoblju.

"Rast viška u međunarodnoj razmjeni usluga u trećem tromjesečju 2021. (za 3,3 milijarde eura u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) rezultat je udvostručenja prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju tijekom glavne turističke sezone u odnosu na prošlu godinu, što je ujedno za 2,2 posto više od rekordnog ostvarenja iz istog tromjesečja 2019. godine. Znatno bolja ostvarenja prihoda od turizma tijekom ljetnih mjeseci u odnosu na konkurente na Mediteranu ponajviše se mogu objasniti povoljnom epidemiološkom situacijom te činjenicom da najveći broj gostiju stiže cestovnim prijevozom iz geografski bliskih ključnih emitivnih tržišta", tumače analitičari središnje banke.

Po podacima iz platne bilance, u trećem tromjesečju ove godine od turističke potrošnje stranih turista ostvaren je prihod od 6,8 milijardi eura, dok je u isto vrijeme prošle godine taj prihod iznosio 3,4 milijarde eura, a 2019. godine 6,6 milijardi eura.

Kumulativni podatci za prva tri tromjesečja ove godine pokazuju snažan oporavak turističke potrošnje stranih gostiju u odnosu na isto razdoblje lani, dok se u odnosu na rekordnu 2019. godinu bilježi pad nešto veći od 12 posto.

Naime, prihodi od potrošnje stranih turista u razdoblju siječanj-rujan ove godine iznosili su 8,3 milijarde eura, što je za 3,9 milijardi eura ili 90,2 posto više nego u istom razdoblju lani. U odnosu, pak, na podatke za devet mjeseci rekordne 2019. godinu ove se godine bilježi manji prihod od stranih gostiju od gotovo 1,2 milijarde eura ili 12,4 posto.

Pogoršanje salda na računu primarnog dohotka

Po podatcima HNB-a, na računu primarnog dohotka u trećem je tromjesečju ove godine zabilježen manjak od 152 milijuna eura, što je znatno lošiji rezultat nego u isto vrijeme lani kada je višak iznosio 39 milijuna eura.

"Pogoršanje salda na računu primarnog dohotka (za 200 milijuna eura) u trećem tromjesečju 2021. rezultat je većih rashoda od izravnih vlasničkih ulaganja zbog porasta profitabilnosti banaka i poduzeća (osobito u djelatnosti pružanja smještaja) u stranom vlasništvu u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Takva su kretanja ublažena rastom prihoda od naknada osoba privremeno zaposlenih u inozemstvu te smanjenjem rashoda za kamate na inozemni dug domaćih sektora, ponajprije sektora države. Istodobno se ukupan višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija povećao (za 100 milijuna eura) zahvaljujući daljnjem intenziviranju korištenja sredstava iz fondova EU-a te većim priljevom osobnih transfera", objašnjavaju analitičari središnje banke.

Višak na računu primarnog dohotka u trećem tromjesečju ove godine iznosio je 566 milijuna eura, što je za 45 milijuna eura bolji rezultat nego u isto vrijeme lani, dok je kod kapitalnih transakcija zabilježen višak od 325 milijuna eura, ili 89 milijuna eura više nego u trećem lanjskom kvartalu.

https://novac.zabranjeni.hr/novac/aktualn ... e-15140426

..pitanje za milion eura kome je teze citat ovu fantastičnu vijest ljevici il desnici/...

Ako uvedemo € i uđemo u Schengen ja nemam što prigovoriti. Oboje diže standard, i direktno oslobađanjem deviznih rezervi i indirektno.

..smatraj riješenim ..

naslov je pogrešan, 3,3 milijarde eura više nego 2020. godine, a 200 milijuna više nego rekordne 2019. godine.

evo konkretan primjer, došao bratić iz Švice, nema dovoljno kuna da časti cijelu večer, morao sam uskakati sa svojim kunama.

Dal da već sada kune počnem prebacivati u eure ili ne? To vas pitam ja, šta kaže magični kancelar?