I sam je prezimenski lik poučan jer se izvodi od pokraćenoga imena Krešo < Krešimir, lika jednoga od rijetkih imena narodnih vladara koje je u znatnijoj mjeri preživjelo veći dio srednjovjekovlja. Izvorni je lik toga narodnog imena bio Krešimir, a njegova je izvedenica Kresoja zabilježena u Zažablju 1418.
Kresoje su Hrvati, Škabrnja, Raštane, Prkos....dobrim dijelom iz okolice Biograda na Moru. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u Gradu Zadru i u okolici Biograda na moru.

Stara Hrvatska katolička obitelj Kresoja živjela je u Jadranskom zaleđu uzduž cijele Dalmacije. Poznati su po borbama protiv Turaka i uspješnog istjerivanja Turaka iz Dalmacije i Hercegovine. Danas ih najviše možemo naći u Zadru, Biogradu i okolici, (Škabrnja, Raštane Gornje, Prkos) također su tu zapisi da su neki članovi obitelji Kresoja kao Bunjevački Hrvati odselili u Vojvodinu. Mnogi iz obitelji Kresoja su također bili članovi NDH.

KRESIMIR/KREŠIMIR.
"Stvarni oblici i značenje nekoliko starohrvatskih osobnih imena« (Onomastica
XXII., 1977, Krakow)
U hrvatskoj se historiografiji XIX. st. kraljevo ime pisalo KRESIMIR IV.,
u naše doba gotovo uvijek KREŠIMIR IV. A valja ustvrditi da je u suvremenome, dakle živome, hrvatskom imenarstvu isključivo Krešimir.
Izvoran oblik imena bijaše Kresimir. Složeno je od imper. kresiti, kresati
- buditi, iskriti i min (kresiti). Označuje »Onoga koji budi mir,
koji iskri mir.« Od glag. kresiti bio je nastao ijek. oblik krijesiti.
Ostale su imenice krijes i krijesnica. Za potkrepu glag. kresiti i ujedno imena Kresimir.
U poljskome su osobna imena složena s pomoću kresi, kresiti: Krzesoja
i Krzesislaw, u češkome: Kresislav i Kresomyl. U nas je od njega izved. Kresoje te prezimena Kresojević, Kresoja, Kreso, Kresević, Kresić, Kresović i dr.