Za 2020..
Srbija nove gajbe 25000
Hrvatska nobe gajbe 3000

dok ste vi živjeli po po čobanskim konacima na planinama, špiljama i straćarama.

Pa naravno kad se u Hrvatskoj grade stanovi od samostalnosti dok ste vi živjeli po po čobanskim konacima na planinama, špiljama i straćarama.

Zemun



Dorćol

A opet te podsjećam da vam mafija drži tržište stanova koje im služi za pranje novca

A opet te podsjećam da vam mafija drži tržište stanova koje im služi za pranje novca

Nagurali se u BG koji polako ide s četvrtine na trećinu stanovnika Srbije. Ono što ostane prazno kupit će Matijević.

Hah..

Pa vama u Zagrebu živi svaki treći stanovnik Hrvatske.
Takodje, svaki drugi mladi Slavonac je u Irskoj, i ostavio je zemlju u Slavonjji.

Zemlja u Slavoniji bilong tu Krajišnik.. :)
I svaka treća glava u Hrvatskoj vam je penzić..
Revenger je jedan od njih.. :)

Za koga Srbi grade te stanove? Gube 100,000 stanovnika godišnje. 50,000 na prirast i 50,000 na iseljavanje.
Valjda to grade nebodere u Beogradu da sisaju malobrojno preostalo stanovništvo s juga Srbije.

Za koga Srbi grade te stanove? Gube 100,000 stanovnika godišnje. 50,000 na prirast i 50,000 na iseljavanje.
Valjda to grade nebodere u Beogradu da sisaju malobrojno preostalo stanovništvo s juga Srbije.

Država Srbija je deo imovine PKB-a, uključujući i oko 17.000 hektara poljoprivrednog zemljišta prodala je u pola cene jer je zakonom o privatizaciji predviđeno da se imovina preduzeća može ponuditi po početnoj ceni od 51 odsto njene procenjene vrednosti.

Al Dahra je kao jedini ponuđač na tenderu ponudila najnižu propisanu cenu i zahvaljujući tome ostvarila dobit od preko 100 miliona evra.

Odmah nakon kupovine imovine PKB-a, Al Dahra je objavila finansijski izveštaj u kome se navodi da je ova kompanija samo na osnovu razlike između plaćene i fer vrednosti imovine PKB-a zaradila 106,3 miliona evra, podseća Insajder..

Potvrda istraživanja Insajdera da je država ispod svake cene prodala zemljište kompaniji iz UAE je i primer PKB-ove parcele koja nije prodata u postupku privatizacije, a godinu dana kasnije oglašena je na prodaju po ceni koja je bila za čak osam puta veća od one koju je platila Al Dahra.

Al Dahra je kupila poljoprivredno zemljište nadomak Beograda za 4.700 evra po hektaru.

Da bi za otkup tog zemljišta država mogla da plati i do 20 puta veću cenu od one po kojoj je zemljište prodato Al Dahri pokazuju podaci o ekproprijaciji poljoprivrednog zemljišta za izgradnju deonice Koridora 11 od Surčina do Obrenovca.

Ovo je štala ne kuća

KOLIKO ste se puta pitali - zašto se ne odustaje od Pelješkog mosta, unatoč recesiji? Novinar Jutarnjeg lista Gordan Malić u intervjuu Indexu tvrdi da odgovor na to pitanje leži u velikim kupoprodajnim transakcijama zemljišta na Pelješcu koje su započele još 2007. godine. Površine koje naoko nemaju vrijednosti kupio je misteriozni Coorporatie Emac Illyrian Land Fond i one su temelj privatnoj investiciji vrijednoj 200 milijuna eura, takozvanom projektu Duba Stonska u koji se investitori, kaže Malić, ne bi upuštali da nema izgradnje Pelješkog mosta, popratne infrastrukture i garancija da će u idućih deset godina Generalni urbanistički plan biti krojen po njihovim potrebama. No, krenimo od početka

Uporedio je rezultate Srbije i sa Hrvatskom.

"Srbija 2013. godine imala je preko 33 milijarde, oni 15 ili 16 milijardi više. Na kraju ove godine, mi ćemo biti na 51, oni na oko 52. A oni primaju mnogo više od EU", rekao je on.

Takođe, naveo je i da je važno da nastavimo dalje i da ne odgovaramo na uvrede.

"Bog im je podario fantastičnu obalu", kaže i dodaje da to nije neka prednost jer "najjače evropske države nemaju izlazak na more".

B92

Predao se ipak za ovu godinu, kriva je obala.

Ova godina ćorak, al mi se čini kako i za iduću nema euforičnih najava - "A oni primaju mnogo više od EU"
A što tek reći za stoljetni srpski san o izlasku na more pretvoren u prekrasnu javu: "najjače evropske države nemaju izlazak na more"

Pa naravno kad se u Hrvatskoj grade stanovi od samostalnosti dok ste vi živjeli po po čobanskim konacima na planinama, špiljama i straćarama.

Zemun



Dorćol