Muslimana je u HNŽ danas vjerovatno negdje oko 75 000 a Hrvata oko 105 000 .

Muslimana ima :
40 000 Mostar
8000 Jablanica
20 000 Konjic
3500 Stolac
2000 čapljina
2000 Rama .

Dakle novo tajno oružje, vjeteroelektrane protiv Bošnji

wpd Adria želi uložiti 1,5 milijardi eura u sistem vjetroparkova Livno-Grahovo-Knin

wpd Adria, podružnica njemačke kompanije wpd, planira uložiti 1,5 mlrd EUR u integrirani sistem vjetroparkova na potezu Livno-Grahovo-Knin, rekao je za eKapiju na ovogodišnjem sajmu Zoran Obradović, predstavnik wpd Adria čije je sjedište u Dubrovniku.

Kako je istakao, trenutno pribavljaju dozvole za postavljanje mjernih stupova na području Livna, Glamoča i Grahova, a paralelno su dobili dozvolu za mjerenje u Kninu. Kroz ta mjerenja, kaže, dobit će uvid koliki je vjetropotencijal ovih lokacija i kako će se projekat razvijati u narednom periodu.

- Očekujemo da će, shodno dosadašnjim iskustvima i projektima koje smo razvili u blizini, rezultati biti povoljni, jer su i lokacije dobre. Lokacije su slobodne i nad njima nema koncesija za sada. Plan je da u BiH ostvarimo 900 MW instalirane snage i u Hrvatskoj 300 MW. Sveukupno, ovaj integrirani sistem vjetroparkova imao bi 1,2 GW instalisane snage – rekao je Obradović za eKapiju.

Projekat bi se razvijao u fazama, a plan je da prvi radovi krenu za oko tri do četiri godine. Očekivanja su da će sve biti završeno 2030. i to bi bio prvi ulazak wpd-a na tržište BiH.

- Tamo gdje bi se moglo odmah priključivati na mrežu, tu bismo prvo postavljali vjetroturbine, a onda bismo postepeno, u suradnji sa NOPS-om u Hrvatskoj i Elektroprenosom i NOS-om u BiH radili na tome da uvećamo visokonaponsku mrežu. Očekujemo da bi se u mrežu moralo uložiti 200 mil EUR, ali bi se u tom segmentu novac mogao osigurati iz europskih fondova, jer je cilj kreirati ujedinjeno europsko tržiše struje. Mreža koja bi se izgradila ostaje kasnije državi da je koristi. Nemamo sumnje da se jedan ovako veliki projekat neće isplatiti za obje države – naveo je Obradović.

Što se tiče ulaganja u same vjetroturbine i opremu, to bi bila isključivo investicija wpd-a.

- Obično svoje projekte financiramo sa oko 20-30%, a ostatak je bankarski kredit. On nam služi i kao vanjska kontrola, jer su banke vrlo stroge i projekti moraju biti ako dobri. Ovom investicijom želimo doprinjeti ujedinjenom europskom tržištu eleketrične energije, koje još nije zaživjelo. Zbog prirodnih resursa kojim obiluje ovaj prostor ovo je dobra prilika da se BiH i Hrvatska još jače povežu sa ostatkom Europe i steknu bolju poziciju za izvoz struje. Kao kompanija, imamo snage da iznesemo ovaj projekat, ali moramo imati lokalnu i državnu podršku. Nećemo tražiti feed-in tarife, balansiranje, nego sve radimo sami, ali moramo imati dobar pravni okvir koji će to podržati.
Pilot projekat u Ravnom

wpd Adria radi na pilot projektu vjetroelektrane u općini Ravno, na krajnjem jugu FBiH. To je, kako je rekao Obradović, dobra prilika da primjene iskustva koja već imaju u Hrvatskoj. Trenutno rade na mjerenju vjetropotencijala, za koji kažu da je dobar na ovom području.

Vjetroelektrana u Ravnom bi imala instaliranu snagu od 50 MW i WPD Adria je dobio podršku lokalne zajednice za ovaj projekat. Prvi radovi bi mogli krenuti za oko tri godine.

- Kako je to manji projekat vidjet ćemo kako će se kretati cijena struje. Po svim parametrima koje smo našli za tu lokaciju, vjetrar je odličan. Imamo ovde dobar spoj na mrežu i bilo bi nam drago da to bude prvi uspješan projekat u BiH – naveo je Obradović.

wpd Adria već ima četiri vjetroelektrane u Hrvatskoj – dvije kod Šibenika, na Pelješcu i kod Šestanovca, ukupne snage 100 MW, što je kako je rekao Obradović, značajan udio za Hrvatsku. Nakon izgradnje vjetroelektrane su ostale u njhovom portfelju za upravljanje, što i žele sa projektima u BiH, jer smatraju da imaju dobro iskustvo u upravljanju i prodaji struje.
Prilika za izvoz struje

Njemački wpd godišnje uloži više od milijardu eura u nove projekte širom svijeta. Sada imaju ugovoreno 5 mlrd EUR investicija, poput onih u Tajvanu i Čileu, kao i u matičnoj Njemačkoj.

- Projekti u BiH i Hrvatskoj su dobra prilika za izvoz struje, s obzirom na to da će europske zemlje imati sve veću potrebu za uvozom. Gašenjem više od 10 GW termoelektrana i 20 GW nuklearki raste cijena struje u Evropi – zaključio je Obradović.

Ove nove VE struju moraju prodavati EPHZHB ili mogu kome žele? Obavezuje li se HPHZHB otkupiti sve što proizvedu? Odnosno koji je točno odnos između njih?

Po novome svaka od 3 elektroprivrede može raditi distribuciju bilo gdje u BiH?

Ako su VE privatne, po čemu spadaju pod EP HZ HB, a ne pod EP BiH?