HercegBosna.org

Reconquista · **Pridružen/a:** 26 stu 2020, 15:23 **Postovi:** 13278

Citat:

(1154 g.) - Arapski geograd, kartograf i putopisac Muhamed Al-Idrisi (1099-1164), opisujuci Hrvatsku (Bilad Garwasija), pise u svom djelu "Kitab al Rudjar" sljedeće:

"Ragusa, Ragusah udaljen je od Stona 30 milja. (Stanovnici) su Dalmatinci koji imaju brojne brodove za dugu plovidbu. Ovo je posljednji grad u Hrvatskoj

- (1698 g.) (lipanj) - Ruski diplomat i grof Petar Tolstoj krajem XVII stoljeca u svom djelu "Putovanje po Evropi" (1697-1699 g.) kaze da Raguzani (Dubrovcani, u originalu "рагузяне") su pomorski kapetani, astronomi i mornari, koji nazivaju se Hervatima ("герваты"). Takodjer, opisujuci Boku Kotorsku, pise da Perast naseljavaju Hervati, pomorski kapetani, astronimi i mornari.

- (1433 g.) - Sudionici Sabora u svicarskom gradu Baselu, porijeklom Cesi ("Gestis Bohemorum"), kazu za teologa Baselskog Sabora i kardinala, Dubrovcanina Ivana Stojkovica da je iz Raguse, koja je grad u Hrvatskoj:

"Johannes de Ragusia, (quae est civitas in Carvatia)"

- (1506 g.) - engleski putopisac i hodocasnik Richard Guylford pise opisujuci Dubrovnik (na staroengleskom jeziku):

"...najutvrđeniji i najčvršći grad Dubrovnik u zemlji Slavoniji ili Dalmaciji i u provinciji Hrvatskoga kraljevstva" ("the moste stronge and myghty Towne Arragonse, in the Coutre of Slauanye or Dalmacie, and in the Prouynce of the Royalme of Croacie")

- (1483 g.) - Njemacki grof i hodocasnik Ivan Solmski pise u svom “Opisu hodočašća na sv. Grob” o Dubrovackoj republici kao neraskidivom dijelu Hrvatske:

"Reicher und màchtiger Statt Ragusa liegt in Schlavonia, einer Provinz des Kònigsreiches Croacie".

Prijevod: “Bogati i jaki grad Dubrovnik leži u jednoj pokrajini kraljevstva Hrvatske (Croacie).”

- (1564 g.) , iz poslanice korculanskog vlastelina i pjesnika Ivana Vidalija dubrovackomu pjesniku Nikoli Naljeskovicu:

"Dubrovnik grad svitli i slavan zadosti
svake Bog nadili obilno milosti...
Svuda ga jes puna slava, svud on slove,
HRVATSKIH ter kruna gradov se svih zove ...
još dobro ima to i dar taj Bogom dan,
da slavnijeh zdrži broj spijevalac neskončan".

- (1486 g.) - Njemacki piligrim i nadbiskup Mainza Bernard von Breydenbach, koji je sudjelovao u hodocastvu na Sv.Grob sa grofom Ivanom Solmskim, pise u svom djelu "Peregrinatio in Terram Sanctam" sleduce:

"...civitate que Ragusiu vocatur in Schlavonia provincia regni Croacie"

Prijevod: "...grad Dubrovnik nalazi u provinciji Kraljevine Hrvatske"

- (1593 g.) Mavro Vetranović: "Plemenitomu i vrijednomu gospodinu Petru Ektoroviću vlastelinu hvarskomu s velikijem priklonstvom.."

"višnji Bog s nebesa razlike države
u vrijednosti napuni, da vrijednos taj teče
u vijencu i kruni po svijetu daleče,
a navlaš kud jezik HRVATSKI prohodi,"

- (1486-1487 g.) - Njemacki plemic i hodocasnik iz Konstanze (regija Bavarija) Conrad von Grünenberg ostavio puno vaznjih svjedocanstva za srednjovjekovni Dubrovnik. Uradio je sliku Dubrovnika, na kojoj savucana crvena natpis u gornjem lijevom kutu, koja kaze:

"Ragusa hobstat in kunglich Croatie" ili "Dubrovnik je glavni grad u Hrvatskoj Kraljevini". Takodjer kaze da Dubrovnik da je "ist die kunglich hobstat in Croattyen" (1) ili "kraljevski glavni grad u Hrvatskoj" i "Erizbistum, und hat och das gantz kungrich Croatyen" (2) ili "nadbiskupija, cija jurisdikcija obuhvaca cijelo hrvatsko kraljevstvo".

- (1564 g.) Ivan Vidali, Korčula: "Poslanica Nikoli Nalješkoviću",

"Dubrovnik grad svitli i slavan zadosti
svake Bog nadili obilno milosti,
gospodom uresi, zakonmi i pravdom,
razlicim uzvisi imanjem i blagom,
svuda ga jes puna slava, svud on slove,
HRVATSKIH kruna gradov se svih zove,"

- (1488 g.) - Bernard von Breydenbach preveo svoj putopis na njemacki jezik i ponovo kaze da "...reicher und miichtiger Statt Ragusa genannt liegt in Schlavonia, Provinz des Konigsreich Croacie..." ili "bogati i jaki grad Dubrovnik nalazi se u, provinciji Kraljevine Hrvatske". Pise pogotovo isto sto i Ivan Solmski.

- (1496 g.) - Njemacki hodocasnik iz grada Breslau Peter Rindfleisch pise u svom djelu da Dubrovnik je jako lijep grad, koji se nalazi u Hrvatskoj:

"Item wir seint kommen gen Ragus... Das ist eine schone Statt und ligt in Crabaten"

- (1496-1499 g.) - Njemacki hodocasnik Ritter Arnold von Harff kaze za Dubrovnik (u originalu Regusa) da

"item dese stat lijcht in dem koenynckrijch van Croatijen"
ili
"ovaj grad lezi u hrvatskom kraljevstvu"

- (1620 g.) - Retoricar Andreas Paulus Logmagi, sin dubrovackog plemica Ivana Logmagi, bio je upisan u matrikule isusovačkog sveučilišta u Grazu (Austrija) kao "Raguseus Croata*, rhetor" - "Dubrovacki Hrvat, retoricar"

- (1700 g.) - U popisu pod naslovom "Broy Kgnigh Hervaschih....na Rivi od Hervatou knjige" venecijanskog tiskara Bartola Occhija nalazi se djelovi Dubrovcana Ivana Gundulić (Historia od Sina razmetnoga) i Mavra Orbinija (Zercalo Duhovno; štokavska ijekavica).

- (1878 g.) - Srpski povjesnicar i pravnik, profesor Baltazar Bogisic (1834-1908) u svom djelu "Narodne pjesme: iz starijih, najviše primorskih zapisa" pise sleduce:

"I sada u dubrovačkome narječju ima ostataka čakavštine, a nije odveć davno bilo, kad se o današnjim čisto štokavskim Dubrovčanima bilo moglo kazati da su čakavci. — Možda ne bi bilo trudno dokazati to isto i za primorske Bokelje. — To ipak po našemu mnienju još ne znači, da su time Dubrovčani i Bokelji od Hrvata postali Srbi, nego da su u njih po prirodnim zakonima razvitka jezika stare forme malo po malo i neopaženo izčezle, ustupivši mjesto novima".

- (1747 g.) Bernardin Pavlović : "Priprauglegnie za dostoino rechi suetu missu i posli iste Boggu zahuaglegne / i zuagieno iz missala rimskoga i skupgleno, iz tomaçeno iz mnoghi ostaly devoti kniga i u' HARUASKI jezik pomgliuo i virno privedeno po Ozcu Fra Bernardinu Paulovichiu iz Dubrounika Reda Svetoga O. Franceska ... - U Mleczi, ."

"Časti 'zbrana Niko i hvalo velika,
HRVATSKOGA diko i slavo jezika,
spjevaoče izvrsni, uresna kriposti,"

- (1597 g.) Dominko Zlatarić
Dominko Zlatarić, Posveta prijevoda Tassove »Aminte«, Sofoklove »Elektre« i dijela Ovidijevih »Metamorfoza« Jurju Zrinskom, Venecija,

"»Elektra tragedija. Ljubmir pripovijes pastirska. I ljubav i smrt Pirama i Tizbe, iz veće tuđijeh jezika u HRVACKI izložene... Prisvijetlomu i priizvrsnomu gospodinu, Gospodinu Đurđu knezu Zrinskomu, svjetniku cesarova veličanstva, vladaocu nad blagom krune Ugarske na Dunaju, momu gospodinu vazda počtovanomu..Zato bivši tijem naslađenjem ganut, jes njekoliko godišta, i za obogatit također ovi naš jezik kojomgodi stvari ka je dostojna da se čti, prinesoh iz latinskoga pastijersku pripovijes Tassovu, pjesnivca u oni jezik toliko scijenjena, koliko mnim da svak zna; i dovedši ju na izvrsnos, koliko mi od onije nezrelijeh ljeta biješe dopušteno, dah ju na svijetlo, prikazavši ju jednomu vlastelinu od našijeh, vijećniku prvomu komu dosta bijehu ugodni ovaci trudi. Stavih se zatijem s jednakom požudom učinit HRVAĆKU Grkinju Elektru Sofoklovu...«

Heero · **Pridružen/a:** 23 ožu 2015, 21:56 **Postovi:** 5046

ma to je vatikan izmislio!

bree evo dokaz da je dubrovnik srbski

dalmatinac181 · **Pridružen/a:** 20 ruj 2020, 16:43 **Postovi:** 974

Reconquista je napisao/la:

Citat:

(1154 g.) - Arapski geograd, kartograf i putopisac Muhamed Al-Idrisi (1099-1164), opisujuci Hrvatsku (Bilad Garwasija), pise u svom djelu "Kitab al Rudjar" sljedeće:

"Ragusa, Ragusah udaljen je od Stona 30 milja. (Stanovnici) su Dalmatinci koji imaju brojne brodove za dugu plovidbu. Ovo je posljednji grad u Hrvatskoj

- (1698 g.) (lipanj) - Ruski diplomat i grof Petar Tolstoj krajem XVII stoljeca u svom djelu "Putovanje po Evropi" (1697-1699 g.) kaze da Raguzani (Dubrovcani, u originalu "рагузяне") su pomorski kapetani, astronomi i mornari, koji nazivaju se Hervatima ("герваты"). Takodjer, opisujuci Boku Kotorsku, pise da Perast naseljavaju Hervati, pomorski kapetani, astronimi i mornari.

- (1433 g.) - Sudionici Sabora u svicarskom gradu Baselu, porijeklom Cesi ("Gestis Bohemorum"), kazu za teologa Baselskog Sabora i kardinala, Dubrovcanina Ivana Stojkovica da je iz Raguse, koja je grad u Hrvatskoj:

"Johannes de Ragusia, (quae est civitas in Carvatia)"

- (1506 g.) - engleski putopisac i hodocasnik Richard Guylford pise opisujuci Dubrovnik (na staroengleskom jeziku):

"...najutvrđeniji i najčvršći grad Dubrovnik u zemlji Slavoniji ili Dalmaciji i u provinciji Hrvatskoga kraljevstva" ("the moste stronge and myghty Towne Arragonse, in the Coutre of Slauanye or Dalmacie, and in the Prouynce of the Royalme of Croacie")

- (1483 g.) - Njemacki grof i hodocasnik Ivan Solmski pise u svom “Opisu hodočašća na sv. Grob” o Dubrovackoj republici kao neraskidivom dijelu Hrvatske:

"Reicher und màchtiger Statt Ragusa liegt in Schlavonia, einer Provinz des Kònigsreiches Croacie".

Prijevod: “Bogati i jaki grad Dubrovnik leži u jednoj pokrajini kraljevstva Hrvatske (Croacie).”

- (1564 g.) , iz poslanice korculanskog vlastelina i pjesnika Ivana Vidalija dubrovackomu pjesniku Nikoli Naljeskovicu:

"Dubrovnik grad svitli i slavan zadosti
svake Bog nadili obilno milosti...
Svuda ga jes puna slava, svud on slove,
HRVATSKIH ter kruna gradov se svih zove ...
još dobro ima to i dar taj Bogom dan,
da slavnijeh zdrži broj spijevalac neskončan".

- (1486 g.) - Njemacki piligrim i nadbiskup Mainza Bernard von Breydenbach, koji je sudjelovao u hodocastvu na Sv.Grob sa grofom Ivanom Solmskim, pise u svom djelu "Peregrinatio in Terram Sanctam" sleduce:

"...civitate que Ragusiu vocatur in Schlavonia provincia regni Croacie"

Prijevod: "...grad Dubrovnik nalazi u provinciji Kraljevine Hrvatske"

- (1593 g.) Mavro Vetranović: "Plemenitomu i vrijednomu gospodinu Petru Ektoroviću vlastelinu hvarskomu s velikijem priklonstvom.."

"višnji Bog s nebesa razlike države
u vrijednosti napuni, da vrijednos taj teče
u vijencu i kruni po svijetu daleče,
a navlaš kud jezik HRVATSKI prohodi,"

- (1486-1487 g.) - Njemacki plemic i hodocasnik iz Konstanze (regija Bavarija) Conrad von Grünenberg ostavio puno vaznjih svjedocanstva za srednjovjekovni Dubrovnik. Uradio je sliku Dubrovnika, na kojoj savucana crvena natpis u gornjem lijevom kutu, koja kaze:

"Ragusa hobstat in kunglich Croatie" ili "Dubrovnik je glavni grad u Hrvatskoj Kraljevini". Takodjer kaze da Dubrovnik da je "ist die kunglich hobstat in Croattyen" (1) ili "kraljevski glavni grad u Hrvatskoj" i "Erizbistum, und hat och das gantz kungrich Croatyen" (2) ili "nadbiskupija, cija jurisdikcija obuhvaca cijelo hrvatsko kraljevstvo".

- (1564 g.) Ivan Vidali, Korčula: "Poslanica Nikoli Nalješkoviću",

"Dubrovnik grad svitli i slavan zadosti
svake Bog nadili obilno milosti,
gospodom uresi, zakonmi i pravdom,
razlicim uzvisi imanjem i blagom,
svuda ga jes puna slava, svud on slove,
HRVATSKIH kruna gradov se svih zove,"

- (1488 g.) - Bernard von Breydenbach preveo svoj putopis na njemacki jezik i ponovo kaze da "...reicher und miichtiger Statt Ragusa genannt liegt in Schlavonia, Provinz des Konigsreich Croacie..." ili "bogati i jaki grad Dubrovnik nalazi se u, provinciji Kraljevine Hrvatske". Pise pogotovo isto sto i Ivan Solmski.

- (1496 g.) - Njemacki hodocasnik iz grada Breslau Peter Rindfleisch pise u svom djelu da Dubrovnik je jako lijep grad, koji se nalazi u Hrvatskoj:

"Item wir seint kommen gen Ragus... Das ist eine schone Statt und ligt in Crabaten"

- (1496-1499 g.) - Njemacki hodocasnik Ritter Arnold von Harff kaze za Dubrovnik (u originalu Regusa) da

"item dese stat lijcht in dem koenynckrijch van Croatijen"
ili
"ovaj grad lezi u hrvatskom kraljevstvu"

- (1620 g.) - Retoricar Andreas Paulus Logmagi, sin dubrovackog plemica Ivana Logmagi, bio je upisan u matrikule isusovačkog sveučilišta u Grazu (Austrija) kao "Raguseus Croata*, rhetor" - "Dubrovacki Hrvat, retoricar"

- (1700 g.) - U popisu pod naslovom "Broy Kgnigh Hervaschih....na Rivi od Hervatou knjige" venecijanskog tiskara Bartola Occhija nalazi se djelovi Dubrovcana Ivana Gundulić (Historia od Sina razmetnoga) i Mavra Orbinija (Zercalo Duhovno; štokavska ijekavica).

- (1878 g.) - Srpski povjesnicar i pravnik, profesor Baltazar Bogisic (1834-1908) u svom djelu "Narodne pjesme: iz starijih, najviše primorskih zapisa" pise sleduce:

"I sada u dubrovačkome narječju ima ostataka čakavštine, a nije odveć davno bilo, kad se o današnjim čisto štokavskim Dubrovčanima bilo moglo kazati da su čakavci. — Možda ne bi bilo trudno dokazati to isto i za primorske Bokelje. — To ipak po našemu mnienju još ne znači, da su time Dubrovčani i Bokelji od Hrvata postali Srbi, nego da su u njih po prirodnim zakonima razvitka jezika stare forme malo po malo i neopaženo izčezle, ustupivši mjesto novima".

- (1747 g.) Bernardin Pavlović : "Priprauglegnie za dostoino rechi suetu missu i posli iste Boggu zahuaglegne / i zuagieno iz missala rimskoga i skupgleno, iz tomaçeno iz mnoghi ostaly devoti kniga i u' HARUASKI jezik pomgliuo i virno privedeno po Ozcu Fra Bernardinu Paulovichiu iz Dubrounika Reda Svetoga O. Franceska ... - U Mleczi, ."

"Časti 'zbrana Niko i hvalo velika,
HRVATSKOGA diko i slavo jezika,
spjevaoče izvrsni, uresna kriposti,"

- (1597 g.) Dominko Zlatarić
Dominko Zlatarić, Posveta prijevoda Tassove »Aminte«, Sofoklove »Elektre« i dijela Ovidijevih »Metamorfoza« Jurju Zrinskom, Venecija,

"»Elektra tragedija. Ljubmir pripovijes pastirska. I ljubav i smrt Pirama i Tizbe, iz veće tuđijeh jezika u HRVACKI izložene... Prisvijetlomu i priizvrsnomu gospodinu, Gospodinu Đurđu knezu Zrinskomu, svjetniku cesarova veličanstva, vladaocu nad blagom krune Ugarske na Dunaju, momu gospodinu vazda počtovanomu..Zato bivši tijem naslađenjem ganut, jes njekoliko godišta, i za obogatit također ovi naš jezik kojomgodi stvari ka je dostojna da se čti, prinesoh iz latinskoga pastijersku pripovijes Tassovu, pjesnivca u oni jezik toliko scijenjena, koliko mnim da svak zna; i dovedši ju na izvrsnos, koliko mi od onije nezrelijeh ljeta biješe dopušteno, dah ju na svijetlo, prikazavši ju jednomu vlastelinu od našijeh, vijećniku prvomu komu dosta bijehu ugodni ovaci trudi. Stavih se zatijem s jednakom požudom učinit HRVAĆKU Grkinju Elektru Sofoklovu...«

Još jedno dilo Dubrovčanina Bernardina Pavlovića iz 1747. godine, "izgovara u Harvaski Jezik" / "za korist Naroda Harvasckoga". https://books.google.hr/books?id=S3hgAA ... &q&f=false

Inače, ako ti nije teško stavi linkove za ove podatke da ima sve tu crno na bilo.

Heero · **Pridružen/a:** 23 ožu 2015, 21:56 **Postovi:** 5046

dali se srbi u dubrovniku spominju tek u 19 stoljecu ili ima i ranije?
prosperov novak rece na velebitu da je bilo spomena jednih i drugih

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 16:45 **Postovi:** 5909

dalmatinac181 je napisao/la:

Reconquista je napisao/la:

Još jedno dilo Dubrovčanina Bernardina Pavlovića iz 1747. godine, "izgovara u Harvaski Jezik" / "za korist Naroda Harvasckoga". https://books.google.hr/books?id=S3hgAA ... &q&f=false

Inače, ako ti nije teško stavi linkove za ove podatke da ima sve tu crno na bilo.

Ma nepotrebno je to, ovo je forum, a materiala ima za knjige.....

https://books.google.hr/books?id=-31_afG2j8sC&printsec=frontcover&dq=Dictionarium%20quinque%20nobilissimarum%20Europae%20linguarum%2C%20Latinae%2C%20Italicae%2C%20Germanicae%2C%20Dalmatiae%2C%20%26%20Vngaricae&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=Dictionarium%20quinque%20nobilissimarum%20Europae%20linguarum%2C%20Latinae%2C%20Italicae%2C%20Germanicae%2C%20Dalmatiae%2C%20%26%20Vngaricae&f=false

https://books.google.hr/books?id=n9hlAAAAcAAJ&pg=PA94&dq=slatarich&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwiF6rili4v0AhXHzKQKHeTEDlw4HhDoAXoECAoQAg#v=onepage&q=slatarich&f=false

https://books.google.hr/books?id=kXFpAAAAcAAJ&printsec=frontcover&dq=mikalja&hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwjZ-sLK94r0AhUpRPEDHQALAXkQ6AF6BAgJEAI#v=onepage&q=mikalja&f=false

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 16:45 **Postovi:** 5909

Hroboatos je napisao/la:

dalmatinac181 je napisao/la:

Još jedno dilo Dubrovčanina Bernardina Pavlovića iz 1747. godine, "izgovara u Harvaski Jezik" / "za korist Naroda Harvasckoga". https://books.google.hr/books?id=S3hgAA ... &q&f=false

Inače, ako ti nije teško stavi linkove za ove podatke da ima sve tu crno na bilo.

Ma nepotrebno je to, ovo je forum, a materiala ima za knjige.....

https://books.google.hr/books?id=-31_afG2j8sC&printsec=frontcover&dq=Dictionarium%20quinque%20nobilissimarum%20Europae%20linguarum%2C%20Latinae%2C%20Italicae%2C%20Germanicae%2C%20Dalmatiae%2C%20%26%20Vngaricae&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=Dictionarium%20quinque%20nobilissimarum%20Europae%20linguarum%2C%20Latinae%2C%20Italicae%2C%20Germanicae%2C%20Dalmatiae%2C%20%26%20Vngaricae&f=false

https://books.google.hr/books?id=n9hlAAAAcAAJ&pg=PA94&dq=slatarich&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwiF6rili4v0AhXHzKQKHeTEDlw4HhDoAXoECAoQAg#v=onepage&q=slatarich&f=false

https://books.google.hr/books?id=kXFpAAAAcAAJ&printsec=frontcover&dq=mikalja&hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwjZ-sLK94r0AhUpRPEDHQALAXkQ6AF6BAgJEAI#v=onepage&q=mikalja&f=false

Poveznica na video ne radi. Treba biti ovo:

gang_moslavina

"ELEKTRA TRAGEDIA

Iz veckie tugieh iefika a Harvacki flozene"

Dominik Zlatarić 1597. g. - Dubrovnik

pomocnik kuhara · **Pridružen/a:** 22 vel 2013, 10:02 **Postovi:** 715

Reconquista je napisao/la:

Citat:

(1154 g.) - Arapski geograd, kartograf i putopisac Muhamed Al-Idrisi (1099-1164), opisujuci Hrvatsku (Bilad Garwasija), pise u svom djelu "Kitab al Rudjar" sljedeće:

"Ragusa, Ragusah udaljen je od Stona 30 milja. (Stanovnici) su Dalmatinci koji imaju brojne brodove za dugu plovidbu. Ovo je posljednji grad u Hrvatskoj

- (1698 g.) (lipanj) - Ruski diplomat i grof Petar Tolstoj krajem XVII stoljeca u svom djelu "Putovanje po Evropi" (1697-1699 g.) kaze da Raguzani (Dubrovcani, u originalu "рагузяне") su pomorski kapetani, astronomi i mornari, koji nazivaju se Hervatima ("герваты"). Takodjer, opisujuci Boku Kotorsku, pise da Perast naseljavaju Hervati, pomorski kapetani, astronimi i mornari.

- (1433 g.) - Sudionici Sabora u svicarskom gradu Baselu, porijeklom Cesi ("Gestis Bohemorum"), kazu za teologa Baselskog Sabora i kardinala, Dubrovcanina Ivana Stojkovica da je iz Raguse, koja je grad u Hrvatskoj:

"Johannes de Ragusia, (quae est civitas in Carvatia)"

- (1506 g.) - engleski putopisac i hodocasnik Richard Guylford pise opisujuci Dubrovnik (na staroengleskom jeziku):

"...najutvrđeniji i najčvršći grad Dubrovnik u zemlji Slavoniji ili Dalmaciji i u provinciji Hrvatskoga kraljevstva" ("the moste stronge and myghty Towne Arragonse, in the Coutre of Slauanye or Dalmacie, and in the Prouynce of the Royalme of Croacie")

- (1483 g.) - Njemacki grof i hodocasnik Ivan Solmski pise u svom “Opisu hodočašća na sv. Grob” o Dubrovackoj republici kao neraskidivom dijelu Hrvatske:

"Reicher und màchtiger Statt Ragusa liegt in Schlavonia, einer Provinz des Kònigsreiches Croacie".

Prijevod: “Bogati i jaki grad Dubrovnik leži u jednoj pokrajini kraljevstva Hrvatske (Croacie).”

- (1564 g.) , iz poslanice korculanskog vlastelina i pjesnika Ivana Vidalija dubrovackomu pjesniku Nikoli Naljeskovicu:

"Dubrovnik grad svitli i slavan zadosti
svake Bog nadili obilno milosti...
Svuda ga jes puna slava, svud on slove,
HRVATSKIH ter kruna gradov se svih zove ...
još dobro ima to i dar taj Bogom dan,
da slavnijeh zdrži broj spijevalac neskončan".

- (1486 g.) - Njemacki piligrim i nadbiskup Mainza Bernard von Breydenbach, koji je sudjelovao u hodocastvu na Sv.Grob sa grofom Ivanom Solmskim, pise u svom djelu "Peregrinatio in Terram Sanctam" sleduce:

"...civitate que Ragusiu vocatur in Schlavonia provincia regni Croacie"

Prijevod: "...grad Dubrovnik nalazi u provinciji Kraljevine Hrvatske"

- (1593 g.) Mavro Vetranović: "Plemenitomu i vrijednomu gospodinu Petru Ektoroviću vlastelinu hvarskomu s velikijem priklonstvom.."

"višnji Bog s nebesa razlike države
u vrijednosti napuni, da vrijednos taj teče
u vijencu i kruni po svijetu daleče,
a navlaš kud jezik HRVATSKI prohodi,"

- (1486-1487 g.) - Njemacki plemic i hodocasnik iz Konstanze (regija Bavarija) Conrad von Grünenberg ostavio puno vaznjih svjedocanstva za srednjovjekovni Dubrovnik. Uradio je sliku Dubrovnika, na kojoj savucana crvena natpis u gornjem lijevom kutu, koja kaze:

"Ragusa hobstat in kunglich Croatie" ili "Dubrovnik je glavni grad u Hrvatskoj Kraljevini". Takodjer kaze da Dubrovnik da je "ist die kunglich hobstat in Croattyen" (1) ili "kraljevski glavni grad u Hrvatskoj" i "Erizbistum, und hat och das gantz kungrich Croatyen" (2) ili "nadbiskupija, cija jurisdikcija obuhvaca cijelo hrvatsko kraljevstvo".

- (1564 g.) Ivan Vidali, Korčula: "Poslanica Nikoli Nalješkoviću",

"Dubrovnik grad svitli i slavan zadosti
svake Bog nadili obilno milosti,
gospodom uresi, zakonmi i pravdom,
razlicim uzvisi imanjem i blagom,
svuda ga jes puna slava, svud on slove,
HRVATSKIH kruna gradov se svih zove,"

- (1488 g.) - Bernard von Breydenbach preveo svoj putopis na njemacki jezik i ponovo kaze da "...reicher und miichtiger Statt Ragusa genannt liegt in Schlavonia, Provinz des Konigsreich Croacie..." ili "bogati i jaki grad Dubrovnik nalazi se u, provinciji Kraljevine Hrvatske". Pise pogotovo isto sto i Ivan Solmski.

- (1496 g.) - Njemacki hodocasnik iz grada Breslau Peter Rindfleisch pise u svom djelu da Dubrovnik je jako lijep grad, koji se nalazi u Hrvatskoj:

"Item wir seint kommen gen Ragus... Das ist eine schone Statt und ligt in Crabaten"

- (1496-1499 g.) - Njemacki hodocasnik Ritter Arnold von Harff kaze za Dubrovnik (u originalu Regusa) da

"item dese stat lijcht in dem koenynckrijch van Croatijen"
ili
"ovaj grad lezi u hrvatskom kraljevstvu"

- (1620 g.) - Retoricar Andreas Paulus Logmagi, sin dubrovackog plemica Ivana Logmagi, bio je upisan u matrikule isusovačkog sveučilišta u Grazu (Austrija) kao "Raguseus Croata*, rhetor" - "Dubrovacki Hrvat, retoricar"

- (1700 g.) - U popisu pod naslovom "Broy Kgnigh Hervaschih....na Rivi od Hervatou knjige" venecijanskog tiskara Bartola Occhija nalazi se djelovi Dubrovcana Ivana Gundulić (Historia od Sina razmetnoga) i Mavra Orbinija (Zercalo Duhovno; štokavska ijekavica).

- (1878 g.) - Srpski povjesnicar i pravnik, profesor Baltazar Bogisic (1834-1908) u svom djelu "Narodne pjesme: iz starijih, najviše primorskih zapisa" pise sleduce:

"I sada u dubrovačkome narječju ima ostataka čakavštine, a nije odveć davno bilo, kad se o današnjim čisto štokavskim Dubrovčanima bilo moglo kazati da su čakavci. — Možda ne bi bilo trudno dokazati to isto i za primorske Bokelje. — To ipak po našemu mnienju još ne znači, da su time Dubrovčani i Bokelji od Hrvata postali Srbi, nego da su u njih po prirodnim zakonima razvitka jezika stare forme malo po malo i neopaženo izčezle, ustupivši mjesto novima".

- (1747 g.) Bernardin Pavlović : "Priprauglegnie za dostoino rechi suetu missu i posli iste Boggu zahuaglegne / i zuagieno iz missala rimskoga i skupgleno, iz tomaçeno iz mnoghi ostaly devoti kniga i u' HARUASKI jezik pomgliuo i virno privedeno po Ozcu Fra Bernardinu Paulovichiu iz Dubrounika Reda Svetoga O. Franceska ... - U Mleczi, ."

"Časti 'zbrana Niko i hvalo velika,
HRVATSKOGA diko i slavo jezika,
spjevaoče izvrsni, uresna kriposti,"

- (1597 g.) Dominko Zlatarić
Dominko Zlatarić, Posveta prijevoda Tassove »Aminte«, Sofoklove »Elektre« i dijela Ovidijevih »Metamorfoza« Jurju Zrinskom, Venecija,

"»Elektra tragedija. Ljubmir pripovijes pastirska. I ljubav i smrt Pirama i Tizbe, iz veće tuđijeh jezika u HRVACKI izložene... Prisvijetlomu i priizvrsnomu gospodinu, Gospodinu Đurđu knezu Zrinskomu, svjetniku cesarova veličanstva, vladaocu nad blagom krune Ugarske na Dunaju, momu gospodinu vazda počtovanomu..Zato bivši tijem naslađenjem ganut, jes njekoliko godišta, i za obogatit također ovi naš jezik kojomgodi stvari ka je dostojna da se čti, prinesoh iz latinskoga pastijersku pripovijes Tassovu, pjesnivca u oni jezik toliko scijenjena, koliko mnim da svak zna; i dovedši ju na izvrsnos, koliko mi od onije nezrelijeh ljeta biješe dopušteno, dah ju na svijetlo, prikazavši ju jednomu vlastelinu od našijeh, vijećniku prvomu komu dosta bijehu ugodni ovaci trudi. Stavih se zatijem s jednakom požudom učinit HRVAĆKU Grkinju Elektru Sofoklovu...«

Ima više dokaza o hrvatstvu Dubrovnika nego Splita. :zubati

U ta vremena su svi dalmatinski gradovi bili u neku ruku gradovi-državice, pa čak i ratovali međusobno, kao Split - Trogir, Pag - Zadar, tako da se narodnost nije toliko isticala.

pomocnik kuhara · **Pridružen/a:** 22 vel 2013, 10:02 **Postovi:** 715

gang_moslavina je napisao/la:

"ELEKTRA TRAGEDIA

Iz veckie tugieh iefika a Harvacki flozene"

Dominik Zlatarić 1597. g. - Dubrovnik

Zanimljivo, često naletim na srpska prisvajanja Dubrovnika po forumima i nikad s naše strane nije netko dao ovakav prvoklasni dokument.

divizija · **Pridružen/a:** 08 sij 2020, 16:34 **Postovi:** 24718

pomocnik kuhara je napisao/la:

Ima više dokaza o hrvatstvu Dubrovnika nego Splita. :zubati

.

to niej ništa čudno, jer i danas ima više dokaza o Hrvatsku Čitluka nego Zagreba.

Zagreb je usred Hrvatske, pa su neke stvari samorazumljive. isto je bilo sa srednjovijekovnim Splitom.

Osim toga, ni jedan hrvatski grad nije imao tako jaku renesansnu književnost kao Dubrovnik, a u renesansi se najviše ističe narodnost, dok je u srednjemu vijeku toga puno manje.

divizija · **Pridružen/a:** 08 sij 2020, 16:34 **Postovi:** 24718

pomocnik kuhara je napisao/la:

Zanimljivo, često naletim na srpska prisvajanja Dubrovnika po forumima i nikad s naše strane nije netko dao ovakav prvoklasni dokument.

sva srpska presezanja se svode na dva retka u djelu bizantskog cara udaljenog stotinama km daleko, o tome da u okolici Dubrovnika žive ljudi koji potjeću od Srba. To što taj isti car ima subjektivni politički interes za takvu tvrdnju 8jer tvrdi da su Srbi dobili tu zemlju od Bizanta i čak i da im ime označava bizantske sluge, prema tome "gdje su Srbi tu je bziantska vlast") to njima ništa ne znači.

nema ni jednog domaćeg, autohtonog primjera da se lokalno stanovništvo južne Dalmacije naziva Srbima, li da ih takvima vide strani posjetitelj itog kraja, sve do 19. stoljeća i pojave srpskog nacional-romantizma

Istovremeno, ima dosloce desetke izvora gdje sami sebe zovu Hrvatima ili ih tako zovu posjetitelji toga prostora. Dapače, ne samo u Dalmaciji, Barski rodoslov, koji se bavi poviješću Duklje, iako s puno mitološkog sadržaja, u prostoru od Cetine do Drača vidi Crvenu Hrvatsku, iak odobar dio tog prostora nije bio dijelom hrvatske države.. Njega je pisao svećenik iz Bara, dukljanin, domaći čovjek.

Dakle, kad je izvor autohton, nema Srba u njemu. Srpstvo vidi bizantski car koji u tome ima politički interes i poslije ga šire Nemanjići. Domaći ljudi, kojima nije natureno pravoslavlje pod Nemanjićima ili pod Turcima, o srpstvu pojma nemaju.

gang_moslavina

pomocnik kuhara je napisao/la:

Ima više dokaza o hrvatstvu Dubrovnika nego Splita.

Ma i tog ima kolko oćeš.

Mletački proglas za Dalmaciju i Albaniju (mletačka Albanija je zapravo Boka Kotorska)

slika

Jedna strana je na talijanskom, a druga na hrvatskom. Na talijanskoj strani piše da je tekst preveden na "ilirico", a na hrvatskoj na "harvacki yexik"

Citat:

"I neka niedanfe nemoxi pokrit s neznianem, oitichie ova raxglaffa tumacena u harvacki yexik, utiefetena, iliti ftampana, i za ivacie znanie poslata navifchiena u fvakomu fellu ovih Darxavah za izvarno, i vierno gnexino obsluxenie."

Dalmacija je od 7. st. neupitno hrvatska, makar je Srbi uvijek svojataju ko da im život o tome ovisi. Kompleksi proilaze od toga što nemaju more.

https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%98%D ... 0%BA%D1%83

HercegBosna.org

Dubrovačka Hrvatska

Online